(1)

Europska komisija („Komisija”) pokrenula je 17. studenoga 2021. antidampinški ispitni postupak u vezi s uvozom određenih aluminijskih kotača podrijetlom iz Maroka („predmetna zemlja”) na temelju članka 5. osnovne uredbe. Objavila je Obavijest o pokretanju postupka u Službenom listu Europske unije (2) („Obavijest o pokretanju postupka”).

(2)

Komisija je ispitni postupak pokrenula nakon pritužbe koju je 4. listopada 2021. podnijelo Udruženje europskih proizvođača kotača („podnositelj pritužbe” ili „EUWA”). Pritužba je podnesena u ime industrije Unije u smislu članka 5. stavka 4. osnovne uredbe. Pritužba je sadržavala dokaze o dampingu i posljedičnoj materijalnoj šteti dostatne za opravdanje pokretanja ispitnog postupka.

(3)

Komisija je Provedbenom uredbom Komisije (EU) 2022/934 (3) („Uredba o evidentiranju”) uvoz predmetnog proizvoda uvjetovala evidentiranjem.

(4)

Komisija je u Obavijesti o pokretanju postupka pozvala zainteresirane strane da joj se obrate radi sudjelovanja u ispitnom postupku. Komisija je o pokretanju ispitnog postupka posebno obavijestila podnositelja pritužbe, poznate proizvođače iz Unije, poznate proizvođače izvoznike i tijela Maroka, poznate uvoznike, korisnike i udruženja za koja se zna da se postupak na njih odnosi te ih je pozvala na sudjelovanje.

(5)

Podnositelji pritužbe i dva korisnika koji surađuju zatražili su da njihova imena budu povjerljiva zbog straha od moguće odmazde kupaca. Komisija je zauzela stajalište da doista postoji ozbiljan rizik od odmazde te je prihvatila da ne treba otkriti imena podnositelja pritužbe i dvaju korisnika koji surađuju. Kako bi se učinkovito omogućila anonimnost, i imena ostalih proizvođača iz Unije povjerljiva su kako bi se izbjeglo otkrivanje imena podnositelja pritužbe na temelju eliminacije.

(6)

Zainteresirane strane imale su priliku dostaviti primjedbe na pokretanje ispitnog postupka i zatražiti saslušanje pred Komisijom i/ili službenikom za saslušanje u trgovinskim postupcima.

(7)

Četiri strane zatražile su saslušanje pred službama Komisije te su i saslušane: Udruženje europskih proizvođača automobila („ACEA”), EUWA, Dika Morocco Africa S.A.R.L („Dika”) i Hands 8 S.A. („Hands”).

(8)

Društvo Dika i marokanska tijela tvrdili su da su podaci navedeni u pritužbi zastarjeli jer postoji vremenski razmak od gotovo osam mjeseci od razdoblja ispitnog postupka do datuma pokretanja ispitnog postupka. Nadalje, razdoblje ispitnog postupka koje je odabrao podnositelj pritužbe točno se preklapa s vrhuncem pandemije bolesti COVID-19. Nadalje, razdoblje koje je razmatrao podnositelj pritužbe godinu je dana dulje od uobičajene prakse Komisije, kako je opisano u relevantnom vodiču (4). Društvo Dika smatralo je da se ta odluka može smatrati nepravednom i pristranom te da zastarjeli podaci ne mogu biti dokaz prima facie o dampingu, šteti ili uzročnosti kako se zahtijeva u članku 5. stavku 4. osnovne uredbe.

(9)

Komisija je najprije napomenula da se u vodiču na koji se društvo Dika poziva izričito navodi da je namijenjen pružanju općih savjeta, ali nije pravno obvezujući dokument pa njegov sadržaj nije obvezan (5). Nadalje, članak 5. osnovne uredbe ne sadržava nikakvu posebnu odredbu u vezi s vremenskim razmakom između pritužbe i dostavljenih podataka. U svakom slučaju, razdoblje ispitnog postupka pritužbe završilo je 31. ožujka 2021., a pritužba je podnesena 4. listopada 2021. Nadalje, podnositelj pritužbe dostavljao je i dodatne podatke o šteti do 30. lipnja 2021. (6). Stoga su podaci koje je dostavio podnositelj pritužbe bili ažurni i što je moguće bliže datumu podnošenja pritužbe. Kad je riječ o tvrdnji za razmatrano razdoblje i razdoblje ispitnog postupka, Komisijina je praksa odabrati razdoblje ispitnog postupka od jedne godine i prethodne tri kalendarske godine kako bi se ispitala kretanja relevantna za procjenu obuhvaćene štete. Iako je pritužba sadržavala podatke za još jednu dodatnu godinu, to ne znači da su upotrijebljeni zastarjeli podaci zbog kojih bi procjena bila nepravedna ili pristrana. Naprotiv, pritužba je sadržavala podatke o posljednjem dostupnom razdoblju, odnosno do 31. ožujka 2021. Stoga je ta tvrdnja odbačena.

(10)

Društvo Dika tvrdilo je da u pritužbi nije bilo dokaza koji bi opravdali upotrebu izračunane uobičajene vrijednosti kako je propisano člankom 5. stavkom 2. osnovne uredbe. Nadalje, ta je strana tvrdila da je izračun te uobičajene vrijednosti pogrešan. Stoga je Komisija trebala zaključiti da u pritužbi nije bilo dostatnih dokaza o dampingu te je odbaciti u skladu s člankom 5. osnovne uredbe.

(11)

Društvo Dika navelo je da podnositelj pritužbe nije upotrijebio marokansku domaću prodajnu cijenu aluminijskih kotača iako je mogao znati te cijene s obzirom na to da sama industrija Unije izvozi aluminijske kotače u Maroko. Osim toga, društvo Dika tvrdilo je da je podnositelj pritužbe na temelju financijskih izvještaja proizvođačâ izvoznikâ iz 2018. i 2019. zaključio da nije bilo prodaje u uobičajenom tijeku trgovine iako je riječ o financijskim izvještajima iz razdoblja prije razdoblja ispitnog postupka odabranog u pritužbi.

(12)

Komisija se nije složila s tim. Podnositelj pritužbe u ovom ispitnom postupku je EUWA, a ne njezini pojedinačni članovi. Budući da podnositelj pritužbe nije ni proizvođač ni izvoznik, nije imao pristup takvim podacima. Osim toga, računi se obično smatraju povjerljivim poslovnim podacima. Podnositelj pritužbe stoga se morao osloniti na javne informacije o domaćim prodajnim cijenama u Maroku, koje nisu bile dostupne u trenutku podnošenja pritužbe. Kad je riječ o upotrebi financijskih izvještaja iz 2018. i 2019. za marokanske proizvođače izvoznike, to su bili jedini izvještaji koji su u trenutku podnošenja pritužbe bili dostupni podnositelju pritužbe. Podnositelj pritužbe mogao je samo zaključiti da na temelju razumno dostupnih informacija poznati marokanski proizvođači izvoznici nisu u uobičajenom tijeku trgovine ostvarili domaću prodaju. Stoga je opravdano izračunao uobičajenu vrijednost. Sukladno tome, ta tvrdnja odbačena.

(13)

Društvo Dika iznijelo je i argumente o navodnim temeljnim nedostacima u utvrđivanju uobičajene vrijednosti. Ti se argumenti odnose na odabir veličine kotača, upotrebu cijena aluminijskih ingota na temelju uvoza iz Kine, upotrebu strukture troškova proizvođačâ iz Unije, isključivanje određenih faktora troška iz izračuna i primjenu stope dobiti od 6 %.

(14)

Komisija se nije složila s tim argumentima. Pretpostavke koje je podnositelj pritužbe upotrijebio za izračun uobičajene vrijednosti temeljile su se na tržišnom iskustvu i znanju podnositelja pritužbe te na javno dostupnim informacijama. Činjenica da se zainteresirana strana ne slaže s tim pretpostavkama ne znači da one nisu primjenjive u izračunu uobičajene vrijednosti u pritužbi. Podaci na kojima se temeljila uobičajena vrijednost potkrijepljeni su dostatnim dokazima i potvrđeni Komisijinom analizom tih dokaza. Čak i uz određene prilagodbe koje je predložila zainteresirana strana, a koje je Komisija primijenila pri procjeni pritužbe, bilo je dovoljno dokaza o dampingu.

(15)

Društvo Dika i marokanska tijela tvrdili su da je podnositelj pritužbe u svojoj analizi štete izostavio da je tržište segmentirano između proizvođača originalne opreme (Original Equipment Manufacturer, „OEM”) i sekundarnog tržišta (aftermarket, „AM”) te da se u svakom od tih segmenata proizvode različite vrste kotača, tj. da postoje segmenti niže i više klase.

(16)

Komisija je istaknula da, iako se za aluminijske kotače proizvođača originalne opreme i one sa sekundarnog tržišta koriste različiti distribucijski kanali, ti kotači imaju ista fizička i tehnička svojstva te su međusobno zamjenjivi. Stoga bi proizvođače originalne opreme i sekundarno tržište trebalo smatrati različitim prodajnim kanalima, a ne različitim segmentima.

(17)

Kad je riječ o dvama prodajnim kanalima, podnositelj pritužbe procijenio je da je marokanski izvoz vjerojatno gotovo isključivo isporučen klijentima proizvođača originalne opreme. To je potvrđeno Komisijinom naknadnom analizom informacija koje je imala na raspolaganju. To je bio slučaj i s proizvođačima iz Unije u uzorku koji su gotovo isključivo prodavali klijentima proizvođača originalne opreme (oko 99,6 %).

(18)

Kad je riječ o različitim vrstama kotača, Komisija je napomenula da pritužba nije sadržavala potpunu analizu štete po segmentu ili po različitim vrstama aluminijskih kotača, nego izračun sniženja cijena i sniženja ciljnih cijena za deset reprezentativnih vrsta kotača.

(19)

Stoga je ta tvrdnja odbačena.

(20)

Društva Dika i Hands te marokanska tijela tvrdila su da razvoj marokanskog uvoza ne može uzrokovati ni prijetiti uzrokovanjem štete industriji Unije jer je činio samo 2,8 % tržišta Unije u razdoblju od 1. travnja 2020. do 31. ožujka 2021. te ne uzrokuje snižavanje cijena ni sprečavanje rasta cijena.

(21)

Analiza specifične štete u pritužbi pokazala je da postoje dostatni dokazi koji upućuju na povećan prodor na tržište Unije (i u apsolutnom i u relativnom smislu) uvoza iz Maroka po cijenama koje snižavaju cijene te znatno snižavaju ciljne cijene industrije Unije. Čini se da je to uzrokovalo materijalnu štetu industriji Unije, što se primjerice vidjeti po smanjenju prodaje i tržišnog udjela, pogoršanju financijskih rezultata ili po cijenama koje naplaćuje industrija Unije. Stoga je ta tvrdnja odbačena.

(22)

Društvo Dika tvrdilo je da određeni pokazatelji štete navedeni u pritužbi, kao što su proizvodni kapacitet, cijene Unije i potrošnja u Uniji, ne potkrjepljuju nalaz o postojanju štete tijekom razdoblja ispitnog postupka. Nadalje, potpuna iskorištenost kapaciteta nije opcija za proizvođače aluminijskih kotača s obzirom na modele opskrbe „točno na vrijeme” koje upotrebljavaju proizvođači automobila u Europskoj uniji, a zbog kojih proizvođači aluminijskih kotača moraju biti fleksibilni i imati na raspolaganju kapacitete koji im omogućuju da reagiraju na potrebe u vrlo kratkom roku.

(23)

Komisija podsjeća na to da je za utvrđivanje postojanja materijalne štete, koje je nužno za pokretanje ispitnog postupka, potrebno ispitati, među ostalim, relevantne čimbenike kako su opisani u osnovnoj uredbi. Međutim, člankom 5. osnovne uredbe ne zahtijeva se izričito da svi čimbenici štete navedeni u članku 3. stavku 5. pokazuju pogoršanje kako bi materijalna šteta bila dostatno potkrijepljena za potrebe pokretanja ispitnog postupka. Naime, u tekstu članka 5. stavka 2. osnovne uredbe navodi se da pritužba mora sadržavati podatke o promjenama količine navodnog dampinškog uvoza, učinku tog uvoza na cijene istovjetnog proizvoda na tržištu Unije i posljedičnom učinku uvoza na industriju Unije, kako to pokazuju relevantni (ali ne nužno svi) čimbenici. Pritužba je sadržavala te podatke, koji su upućivali na postojanje štete. Komisija je u skladu s time smatrala da pritužba sadržava dostatne dokaze o šteti i odbila je tu tvrdnju.

(24)

Društva Dika i Hands tvrdila su da uvođenje antidampinških mjera ne može biti u interesu Unije.

(25)

U tom pogledu, interes Unije nije relevantan kriterij za procjenu opravdava li pritužba pokretanje antidampinškog postupka na temelju članka 5. osnovne uredbe. Stoga se te primjedbe nisu razmatrale u odnosu na tvrdnje u pogledu pokretanja postupka.

(26)

Društva Dika i Hands te marokanska tijela tvrdila su da podnositelj pritužbe nije uzeo u obzir druge čimbenike, npr. navodno nepostojanje tržišnog natjecanja između aluminijskih kotača proizvedenih u Uniji i aluminijskih kotača proizvedenih u Maroku zbog segmentacije tržišta, uvoz iz trećih zemalja i posljedice pandemije bolesti COVID-19.

(27)

Komisijinom analizom pritužbe potvrđeno je da su navedeni elementi nepotkrijepljeni, činjenično netočni ili nedostatni da se dovede u pitanje zaključak da je pritužba sadržavala dostatne dokaze koji upućuju na to da se predmetni proizvod uvozi u Uniju po dampinškim cijenama i da se čini da uzrokuje materijalnu štetu proizvođačima iz Unije. Ti su aspekti utvrđeni na temelju najboljih dokaza tada dostupnih podnositelju pritužbe te su bili dovoljno reprezentativni i pouzdani. Nadalje, tvrdnje koje su iznijeli Dika, marokanska tijela i ACEA detaljno su ispitane tijekom ispitnog postupka te ih se dodatno razmatra u nastavku.

(28)

Na temelju prethodno navedenog Komisija je potvrdila da je podnositelj pritužbe dostavio dostatne dokaze o dampingu, šteti i uzročno-posljedičnoj vezi, čime su ispunjeni zahtjevi iz članka 5. stavka 2. osnovne uredbe.

(29)

U Obavijesti o pokretanju postupka Komisija je navela da bi mogla provesti odabir uzorka zainteresiranih strana u skladu s člankom 17. osnovne uredbe.

(30)

Komisija je u Obavijesti o pokretanju postupka navela da je odabrala privremeni uzorak proizvođača iz Unije. Komisija je odabrala konačan uzorak od tri proizvođača iz Unije. U skladu s člankom 17. osnovne uredbe kriterij za odabir uzorka bile su najveće reprezentativne količine proizvodnje istovjetnog proizvoda u Uniji za vrijeme razdoblja ispitnog postupka, tj. od 1. listopada 2020. do 30. rujna 2021. Taj privremeni uzorak sastojao se od triju proizvođača iz Unije iz triju različitih država članica. Uzorak je činio gotovo 20 % ukupne proizvodne količine istovjetnog proizvoda u Uniji i osigurava dobru zemljopisnu distribuciju. Komisija je pozvala zainteresirane strane da dostave primjedbe o privremenom uzorku, no nije primila nijednu primjedbu.

(31)

Kako bi odlučila je li odabir uzorka potreban i, ako jest, kako bi odabrala uzorak, Komisija je od nepovezanih uvoznika zatražila da dostave informacije navedene u Obavijesti o pokretanju postupka.

(32)

Nijedan od poznatih nepovezanih uvoznika nije dostavio zatražene informacije ni pristao da ga se uključi u uzorak.

(33)

Kako bi odlučila je li odabir uzorka potreban i, ako jest, kako bi odabrala uzorak, Komisija je od svih proizvođača izvoznika u Maroku zatražila da dostave informacije navedene u Obavijesti o pokretanju postupka. Uz to, Komisija je od Misije Kraljevine Maroka zatražila da utvrdi ostale proizvođače izvoznike koji bi mogli biti zainteresirani za sudjelovanje u ispitnom postupku i/ili da stupi u kontakt s njima.

(34)

Samo su dva proizvođača izvoznika u predmetnoj zemlji, na koje otpada gotovo sav uvoz aluminijskih kotača iz Maroka, dostavila tražene informacije. Komisija je stoga odlučila da odabir uzorka nije potreban.

(35)

Komisija je poslala upitnike trima proizvođačima iz Unije, podnositelju pritužbe i dvama poznatim korisnicima te dvama proizvođačima izvoznicima u predmetnoj zemlji. Ti su upitnici objavljeni i na internetu (7) na dan pokretanja postupka.

(36)

Komisija je zatražila i provjerila sve informacije koje je smatrala potrebnima za privremeno utvrđivanje dampinga, štete i interesa Unije. Zbog izbijanja pandemije bolesti COVID-19 i mjera ograničenja kretanja koje su uvele razne zemlje, Komisija nije mogla provesti posjete radi provjere u skladu s člankom 16. osnovne uredbe.

(37)

Osim toga, u skladu sa svojom Obavijesti o posljedicama izbijanja bolesti COVID-19 na antidampinške i antisubvencijske ispitne postupke (9), Komisija je provela unakrsne provjere na daljinu u pogledu Dikina povezanog društva CITIC Dicastal Co., Ltd. („CITIC”) i jednog proizvođača iz Unije.

(38)

Ispitnim postupkom o dampingu i šteti obuhvaćeno je razdoblje od 1. listopada 2020. do 30. rujna 2021. („razdoblje ispitnog postupka”). Ispitivanjem kretanja relevantnih za procjenu štete obuhvaćeno je razdoblje od 1. siječnja 2018. do kraja razdoblja ispitnog postupka („razmatrano razdoblje”).

(39)

Predmetni proizvod su aluminijski kotači motornih vozila tarifnih brojeva HS-a od 8701 do 8705, bez obzira na to jesu li opremljeni priborom i gumama, podrijetlom iz Maroka, trenutačno razvrstani u oznake KN ex 8708 70 10 i ex 8708 70 50 (oznake TARIC: 8708701015, 8708701050, 8708705015 i 8708705050) („predmetni proizvod”).

(40)

Aluminijski kotači u Uniji se tradicionalno prodaju putem dvaju distribucijskih kanala: prodaja proizvođačima originalne opreme (OEM), koji su uglavnom proizvođači automobila, i prodaja na sekundarnom tržištu, koje uključuje, na primjer, distributere, trgovce na malo, servisne radionice itd. Predmetni proizvod iz Maroka tijekom razmatranog razdoblja prodavao se isključivo putem kanala za proizvođače originalne opreme. U tom kanalu proizvođači automobila organiziraju postupke nadmetanja za aluminijske kotače i često su uključeni u postupak razvoja novog kotača povezanog s njihovom robnom markom. I proizvođači iz Unije i marokanski izvoznici mogu se natjecati na istim nadmetanjima.

(41)

Ispitni je postupak pokazao da sljedeći proizvodi imaju ista osnovna fizička, kemijska i tehnička svojstva te iste osnovne namjene:

(42)

Komisija je u ovoj fazi stoga odlučila da su ti proizvodi istovjetni proizvodi u smislu članka 1. stavka 4. osnovne uredbe.

(43)

Kako je navedeno u uvodnoj izjavi 34., dva marokanska proizvođača izvoznika, društva Dika i Hands, javila su se u ispitnom postupku i dostavila odgovore na upitnik. Dika ima povezano društvo, CITIC, koji je kineski proizvođač aluminijskih kotača. CITIC kupuje aluminijske kotače od društva Dika i prodaje ih Uniji, Maroku i ostalim trećim zemljama. Prilikom unakrsnih provjera na daljinu s društvom CITIC otkriven je niz pogrešaka koje su uzrokovale ozbiljnu sumnju u pouzdanost domaćih popisa prodajnih transakcija i popisa prodajnih transakcija u EU-u. Te su se pogreške uglavnom odnosile na razlike među cijenama evidentiranima na popisima prodajnih transakcija, cijenama na računima i stvarno plaćenim iznosima.

(44)

Prvog travnja 2022., prilikom provjere na licu mjesta u društvu Dika i nakon dovršene unakrsne provjere na daljinu s društvom CITIC, društvo je dostavilo revidiranu verziju popisa prodajnih transakcija, uključujući objašnjenje za pronađena odstupanja. U tom trenutku nije bilo prilike za provjeru ili unakrsnu provjeru revidiranih popisa prodajnih transakcija. Osim toga, preliminarnom provjerom novodostavljenih podataka utvrđeno je da revizijama koje je društvo provelo nisu ispravljena sva odstupanja spomenuta u unakrsnoj provjeri na daljinu, a ukupan broj revizija bio je mnogo veći od očekivanog na temelju unakrsne provjere na daljinu. Priroda i broj pogrešaka, od kojih su neke bile prisutne i nakon revizije, bili su takvi da se Komisija nije mogla osloniti na točnost tih popisa prodajnih transakcija. Prema tome, Komisija nije mogla provjeriti informacije potrebne za utvrđivanje dampinške marže za to društvo.

(45)

U skladu s člankom 18. stavkom 4. osnovne uredbe društvo Dika i njegovo povezano društvo obaviješteni su dopisom od 5. svibnja 2022. o razlozima zbog kojih Komisija nije namjeravala uzeti u obzir dostavljene informacije te im je dana mogućnost dostavljanja daljnjih obrazloženja („dopis na temelju članka 18.”).

(46)

Društvo je na dopis Komisije odgovorilo 12. svibnja 2022. Društvo je u svojem odgovoru objasnilo da je prodaju na popisima prodajnih transakcija evidentiralo u skladu sa svojim računovodstvenim načelima. Društvo je stoga smatralo, u suprotnosti s izjavama prilikom unakrsne provjere na daljinu i provjere na licu mjesta, da su izvorni popisi prodajnih transakcija, čije se ukupne vrijednosti mogu uskladiti s računovodstvenim sustavom SAP društva, potpuni i točni, ne sadržavaju pogreške i ne zahtijevaju revizije. Revizije koje je društvo provelo nakon unakrsne provjere na daljinu navodno su dostavljene Komisiji samo kako bi se pokazala puna suradnja društva CITIC u ispitnom postupku. Društvo je stoga izjavilo da bi Komisija trebala upotrijebiti izvornu nerevidiranu verziju popisa prodajnih transakcija. Podredno, društvo je izjavilo da Komisija može upotrijebiti revidirane popise prodajnih transakcija, dostavljene uz dopis, jer nedostaci navodno nisu takvi da bi uzrokovali nepotrebne teškoće u donošenju razumno točnog zaključka. Popisi prodajnih transakcija bili su slični onima dostavljenima tijekom provjere na licu mjesta, a dodani su podaci koji su prethodno nedostajali, ispravljene su neke pogreške i dostavljena dodatna objašnjenja. Međutim, i dalje je bilo prisutno nekoliko pogrešaka, za niz transakcija stvarni primljeni iznos još uvijek nije bio dostavljen, a Komisija nije mogla unakrsno provjeriti ili provjeriti revidirane popise prodajnih transakcija dostavljene uz odgovor društva na dopis na temelju članka 18. Ako Komisija inzistira na primjeni članka 18. osnovne uredbe, društvo je navelo da bi se Komisija trebala koristiti financijskim izvještajima društva CITIC kao dostupnim djelomičnim činjenicama.

(47)

Komisija se nije složila s argumentima koje je društvo iznijelo u svojem odgovoru na dopis na temelju članka 18. U antidampinškom upitniku za proizvođače izvoznike jasno se traži da se popisi prodajnih transakcija dostave za svaku pojedinu transakciju. U predlošcima tablica priloženima uz upitnik nedvojbeno se traže podaci koji su evidentirani na računu (količina na računu, iznos računa, pripadajuća financijska odobrenja itd.). Samo društvo priznalo je da popise prodajnih transakcija nije ispunilo na temelju računa. Umjesto toga ispunilo ih je na temelju vlastite računovodstvene prakse. Osim toga, društvo je tvrdilo da se svaka razlika između iznosa računa i stvarne dobivene cijene obično evidentira na popisima prodajnih transakcija kao popust, rabat, financijsko odobrenje ili na neki drugi način. Međutim, utvrđeno je da se te razlike nisu sustavno odražavale na popisima prodajnih transakcija društva.

(48)

Kako je navedeno u uvodnoj izjavi 44., revidirani popisi prodajnih transakcija nisu se mogli unakrsno ni pravodobno provjeriti. Kako je društvu objašnjeno u dopisu prije unakrsne provjere na daljinu i provjere poslanome 11. ožujka 2022. te u skladu s Obavijesti o posljedicama izbijanja covida-19 za antidampinške i antisubvencijske ispitne postupke (10), svrha unakrsne provjere na daljinu bila je dobiti jamstva u vezi s informacijama koje je društvo dostavilo u svojem odgovoru na upitnik. Takva jamstva nisu dobivena u unakrsnoj provjeri na daljinu u vezi s popisima prodajnih transakcija. Dodatna unakrsna provjera na daljinu s društvom CITIC, kako je društvo predložilo u svojem odgovoru na dopis na temelju članka 18., ne bi se trebala provoditi radi ispravljanja nepravodobnosti ili pogrešaka utvrđenih u unakrsnoj provjeri na daljinu koje je već provedena u zadanim rokovima.

(49)

Osim toga, neke promjene o kojima se raspravljalo u unakrsnoj provjeri na daljinu nisu uzete u obzir u revidiranim tablicama. Uz svoj odgovor na dopis na temelju članka 18. društvo je dostavilo novi revidirani popis prodajnih transakcija s dodatnim promjenama koje se isto tako nisu mogle provjeriti ni unakrsno provjeriti. Komisija je stoga smatrala da društvo nije dostavilo tražene informacije unutar vremenskih rokova ispitnog postupka. Alternativa koju je predložilo društvo, da se financijski izvještaji društva CITIC upotrijebe kao dostupne djelomične činjenice, nije bila prihvatljiva. Upotreba financijskih izvještaja ne bi omogućila Komisiji da utvrdi uobičajenu vrijednost i izvoznu cijenu uz razinu pojedinosti i točnosti koju zahtijeva osnovna uredba jer na temelju tih izvještaja ne bi bila moguća analiza na temelju proizvoda ili transakcije.

(50)

Budući da društvo Dika i njegovo povezano društvo CITIC nisu dostavili informacije koje bi Komisiji omogućile da donese razumno točan zaključak, a provjerljive informacije koje su mogle omogućiti takav zaključak nisu dostavljene, Komisija je odlučila zanemariti informacije o domaćim popisima prodajnih transakcija i popisima prodajnih transakcija u EU-u koje je društvo dostavilo. Budući da su te informacije ključne za utvrđivanje uobičajene vrijednosti i izvozne cijene, Komisija nije mogla izračunati pojedinačnu dampinšku maržu za društvo.

(51)

Isto tako, Komisija je privremeno zanemarila informacije koje je dostavio taj proizvođač izvoznik i potvrdila upotrebu dostupnih činjenica u vezi s tim proizvođačem izvoznikom na temelju članka 18. stavka 1. osnovne uredbe.

(52)

Zbog primjene članka 18. stavka 1. osnovne uredbe, kako je opisano u odjeljku 3.1.1., opis izračuna dampinške marže u nastavku primjenjivao se samo na preostalog marokanskog proizvođača izvoznika, društvo Hands.

(53)

U članku 2. stavku 1. osnovne uredbe navodi se da se uobičajena vrijednost obično temelji na cijenama koje su nezavisni kupci platili ili plaćaju u uobičajenom tijeku trgovine u zemlji izvoznici. Međutim, Komisija je utvrdila da proizvođač izvoznik koji surađuje nije ostvario domaću prodaju. Tijekom razdoblja ispitnog postupka u Maroku je prodan manji broj aluminijskih kotača, i to jednom proizvođaču automobila koji se nalazi u gospodarskoj bescarinskoj zoni („zone d’accélération industrielle”, koja se prije nazivala i „zone franche” ili „zone franche d’exportation”), slično gospodarskoj zoni u kojoj se nalazio proizvođač koji surađuje. Taj je proizvođač automobila kupio aluminijske kotače za upotrebu u sastavljanju automobila. Nakon toga bi se automobil, a ne aluminijski kotači, isporučio iz bescarinske zone ili za domaću prodaju ili za izvoz. Konačno odredište automobila najvjerojatnije ipak nije bilo domaće tržište. Studija iz 2020. pokazala je da je 90 % svih automobila proizvedenih u Maroku namijenjeno izvoznom tržištu (11), što je potkrijepljeno i informacijama marokanskih proizvođača automobila (12). Osim toga, prema Zakonu 19-94 kojim se uređuju zone slobodne trgovine, društva koja se nalaze u takvim zonama moraju najmanje 70 % prometa ostvariti od izvoza (13).

(54)

Kako je prethodno objašnjeno, prodaja proizvođača izvoznika koji surađuje tom kupcu u Maroku bila je prodaja iz jedne gospodarske zone u drugu. Društva koja se nalaze u takvim gospodarskim zonama u Maroku izuzeta su od carinskih zakona i propisa koji se inače primjenjuju na marokanskom državnom području, a roba koja ulazi u gospodarsku zonu smatra se izvozom (14). Budući da su aluminijski kotači proizvedeni u jednoj gospodarskoj zoni, a zatim prodani i isporučeni u drugu gospodarsku zonu, aluminijski kotači nikad nisu ušli u carinsko područje Maroka, pa se stoga nisu mogli smatrati domaćom prodajom.

(55)

U svakom slučaju, čak i ako se prodaja gospodarskoj bescarinskoj zoni u Maroku smatra domaćom prodajom, ona nije bila reprezentativna niti se odvijala u uobičajenom tijeku trgovine kako se zahtijeva u članku 2. stavku 1. osnovne uredbe.

(56)

U tom je pogledu Komisija najprije ispitala je li ukupna količina domaće prodaje proizvođača izvoznika koji surađuje bila reprezentativna u skladu s člankom 2. stavkom 2. osnovne uredbe. Domaća je prodaja reprezentativna ako je ukupna količina domaće prodaje istovjetnog proizvoda nezavisnim kupcima na domaćem tržištu po proizvođaču izvozniku činila najmanje 5 % njegove ukupne količine izvozne prodaje predmetnog proizvoda u Uniji tijekom razdoblja ispitnog postupka. Na temelju toga prodaja proizvođača izvoznika koji surađuje u Maroku nije bila reprezentativna.

(57)

Komisija je zatim za svaku vrstu proizvoda definirala udio profitabilne prodaje nezavisnim kupcima na domaćem tržištu tijekom razdoblja ispitnog postupka kako bi odlučila hoće li za izračun uobičajene vrijednosti u skladu s člankom 2. stavkom 4. osnovne uredbe upotrebljavati stvarnu domaću prodaju. Analiza domaće prodaje pokazala je da nijedna domaća prodaja nije bila profitabilna, a time ni u uobičajenom tijeku trgovine.

(58)

Budući da se na domaćem tržištu u uobičajenom tijeku trgovine nije prodavao istovjetni proizvod, Komisija je uobičajenu vrijednost izračunala u skladu s člankom 2. stavcima 3. i 6. osnovne uredbe.

(59)

U članku 2. stavku 3. osnovne uredbe navodi se da se u slučaju kad nema domaće prodaje u uobičajenom tijeku trgovine uobičajena vrijednost istovjetnog proizvoda izračunava na temelju troškova proizvodnje u zemlji podrijetla uvećanih za razuman iznos za troškove prodaje, opće i administrativne troškove te dobit. U članku 2. stavku 6. osnovne uredbe navodi se da se troškovi prodaje, opći i administrativni troškovi te dobit temelje „na stvarnim podacima o proizvodnji i prodaji istovjetnog proizvoda u uobičajenom tijeku trgovine od strane izvoznika ili proizvođača nad kojim se provodi ispitni postupak”. Međutim, s obzirom na to da društvo Hands u uobičajenom tijeku trgovine nije prodavalo istovjetni proizvod, kako je prethodno objašnjeno, u članku 2. stavku 6. osnovne uredbe predviđene su tri alternativne metode na temelju:

(60)

Kad je riječ o članku 2. stavku 6. točki (a), postojao je samo još jedan proizvođač izvoznik aluminijskih kotača u Maroku, društvo Dika. I društvo Dika prodalo je sve svoje aluminijske kotače u Maroku proizvođačima automobila koji se nalaze u gospodarskim zonama. Kako je objašnjeno u uvodnim izjavama 53. i 54., takva prodaja nije se smatrala domaćom prodajom. Osim toga, prosjek iz članka 2. stavka 6. točke (a) mora biti ponderirani prosjek najmanje dvaju proizvođača izvoznika (15). Stoga se podaci društva Dika ne bi mogli upotrijebiti čak ni da se njihova prodaja smatrala pouzdanom. Stoga se nije mogao primijeniti članak 2. stavak 6. točka (a).

(61)

Člankom 2. stavkom 6. točkom (b) zahtijeva se proizvodnja i prodaja, u uobičajenom tijeku trgovine, iste opće kategorije proizvoda predmetnog izvoznika ili proizvođača na domaćem tržištu. Međutim, društvo Hands proizvodilo je samo aluminijske kotače, a nijedna njegova prodaja nije bila ostvarena u uobičajenom tijeku trgovine. Stoga se nije mogao primijeniti ni članak 2. stavak 6. točka (b).

(62)

Članak 2. stavak 6. točka (c) upućuje na „sve druge razumne metode” za utvrđivanje troškova prodaje, općih i administrativnih troškova i dobiti. U nedostatku drugih proizvođača aluminijskih kotača u Maroku Komisija je smatrala razumnim primijeniti troškove prodaje, opće i administrativne troškove i dobit utvrđene za proizvođače aluminijskih kotača u Brazilu. Brazil je predložen kao prikladna reprezentativna zemlja u zahtjevu za reviziju koji je bio temelj za aktualni ispitni postupak revizije zbog predstojećeg isteka mjera u vezi s aluminijskim kotačima iz Kine (16). Ponderirani prosječni utvrđeni troškovi prodaje, opći i administrativni troškovi iznose 11,49 %, a prosječna ponderirana dobit iznosi 4,89 %.

(63)

Članak 2. stavak 6. točka (c) propisuje i primjenu gornje granice na dobit koja se utvrđuje prema toj metodologiji kako bi se osiguralo da dobit utvrđena na taj način ne bude veća od dobiti koju u uobičajenim okolnostima ostvaruju drugi izvoznici ili proizvođači prodajom proizvoda iste opće kategorije na domaćem tržištu zemlje podrijetla. Nije bilo drugih marokanskih proizvođača aluminijskih kotača osim društava Dika i Hands, a njihova se dobit nije mogla upotrijebiti jer nisu ostvarivala prodaju na domaćem marokanskom tržištu. Osim toga, Komisiji nisu bile dostupne informacije o dobiti koju su ostvarili mogući proizvođači ili izvoznici aluminijskih automobilskih dijelova ili bilo kojih aluminijskih proizvoda povezanih s automobilskom industrijom u Maroku.

(64)

Komisija je smatrala da su aluminijski kotači u istoj općoj kategoriji kao i ostali aluminijski proizvodi kao što su proizvodi od ekstrudiranog aluminija ili aluminijski profili. U takvim se proizvodima upotrebljava ista glavna sirovina (aluminij) koja čini glavni dio troškova proizvodnje takvih proizvoda. Osim toga, različiti proizvodni postupci uključuju taljenje ili zagrijavanje aluminija kako bi se oblikovao u željeni oblik. Prosječna ponderirana dobit koju je ostvarilo sedam marokanskih proizvođača takvih aluminijskih proizvoda, za koje su bili dostupni financijski podaci za 2020., iznosi 4,16 %. Taj je postotak upotrijebljen kao gornja granica za dobit brazilskih proizvođača aluminijskih kotača.

(65)

Uobičajena vrijednost zatim je izračunana zbrajanjem brazilskih troškova prodaje, općih i administrativnih troškova i dobiti iz uvodne izjave 62. s troškovima proizvodnje društva Hands, ali je ograničena na 4,16 %.

(66)

Proizvođač izvoznik koji surađuje izvozio je u Uniju izravno nezavisnim kupcima ili preko povezanog društva koje djeluje kao uvoznik.

(67)

U slučaju izravne prodaje nezavisnim kupcima u Uniji, izvozna cijena bila je cijena stvarno plaćena ili plativa za predmetni proizvod pri prodaji za izvoz u Uniju, u skladu s člankom 2. stavkom 8. osnovne uredbe.

(68)

U slučaju izvozne prodaje u Uniju preko povezanog društva koje djeluje kao uvoznik, izvozna cijena utvrđena je na temelju cijene po kojoj je uvezeni proizvod prvi put preprodan nezavisnim kupcima u Uniji, u skladu s člankom 2. stavkom 9. osnovne uredbe. U tom je slučaju cijena prilagođena za sve troškove nastale između uvoza i preprodaje, uključujući troškove prodaje, opće i administrativne troškove, te za ostvarenu dobit. Dobit se temeljila na onoj koju obično ostvaruju nepovezani uvoznici jer se stvarna dobit povezanog uvoznika nije smatrala pouzdanom zbog odnosa između proizvođača izvoznika koji surađuje i povezanog uvoznika. S obzirom na to da u ovom ispitnom postupku s Komisijom nije surađivao nijedan nepovezani uvoznik, Komisija je upotrijebila dobit utvrđenu u posljednjem ispitnom postupku revizije zbog predstojećeg isteka mjera u vezi s aluminijskim kotačima iz Kine (17).

(69)

Komisija je usporedila uobičajenu vrijednost i izvoznu cijenu proizvođača izvoznika koji surađuje na temelju cijena franko tvornica.

(70)

U slučajevima u kojima je to bilo potrebno kako bi se osigurala pravedna usporedba Komisija je prilagodila uobičajenu vrijednost i/ili izvoznu cijenu za razlike koje utječu na cijene i usporedivost cijena, u skladu s člankom 2. stavkom 10. osnovne uredbe. Izvršene su prilagodbe za prijevoz, osiguranje, rukovanje i utovar, troškove pakiranja, troškove kredita, rabate i druge naknade.

(71)

Za proizvođača izvoznika koji surađuje Komisija je usporedila ponderiranu prosječnu uobičajenu vrijednost svake vrste istovjetnog proizvoda s ponderiranom prosječnom izvoznom cijenom odgovarajuće vrste predmetnog proizvoda, u skladu s člankom 2. stavcima 11. i 12. osnovne uredbe.

(72)

Za sve ostale proizvođače izvoznike iz Maroka Komisija je utvrdila dampinšku maržu na temelju raspoloživih podataka u skladu s člankom 18. osnovne uredbe. U tu je svrhu Komisija utvrdila razinu suradnje proizvođača izvoznika. Razina suradnje je količina izvoza u Uniju proizvođača izvoznika koji surađuju izražena kao udio u ukupnom uvozu iz predmetne zemlje u Uniju u razdoblju ispitnog postupka koji je utvrđen na temelju Eurostatove baze podataka Comext.

(73)

Kako je objašnjeno u odjeljku 3.1.1., postojao je samo jedan marokanski proizvođač izvoznik koji surađuje. S obzirom na to da je izvoz aluminijskih kotača tog društva činio manje od 50 % ukupnog uvoza aluminijskih kotača u Uniju u razdoblju ispitnog postupka, razina suradnje u ovom slučaju smatrala se niskom. Na temelju toga Komisija je odlučila da je prikladno temeljiti preostalu dampinšku maržu na razini najviše dampinške marže utvrđene za vrste proizvoda koje proizvođač izvoznik koji surađuje prodaje u reprezentativnim količinama. Izvozna prodaja tih vrsta proizvoda činila je približno 50 % ukupnog izvoza proizvođača izvoznika koji surađuje u Uniju.

(74)

Privremene dampinške marže, izražene kao postotak cijene CIF na granici Unije, neocarinjeno, iznose:

(75)

Istovjetni proizvod tijekom razdoblja ispitnog postupka proizvodilo je približno trideset proizvođača iz Unije. Oni čine „industriju Unije” u smislu članka 4. stavka 1. osnovne uredbe.

(76)

Procjenjuje se da je ukupna proizvodnja u Uniji tijekom razdoblja ispitnog postupka iznosila približno 64,3 milijuna komada. Komisija je taj iznos utvrdila na temelju svih raspoloživih informacija o industriji Unije, kao što je odgovor na makroekonomski upitnik koji je dostavio podnositelj pritužbe. Kako je navedeno u uvodnoj izjavi 30., proizvođači iz Unije u uzorku činili su gotovo 20 % ukupne proizvodne količine poznatih proizvođača istovjetnog proizvoda iz Unije.

(77)

Potrošnja u Uniji kretala se kako slijedi:

Tablica 1.

Potrošnja u Uniji (kom.)

(78)

Komisija je potrošnju u Uniji utvrdila na temelju ukupne prodaje industrije Unije u Uniji uvećane za ukupni uvoz u Uniju iz trećih zemalja. Podaci o prodaji industrije Unije na tržištu Unije preuzeti su iz pritužbe i prilagođeni na temelju podataka dostavljenih u odgovorima proizvođača iz Unije u uzorku za razdoblje ispitnog postupka. Komisija se za uvoz oslanjala na Eurostatovu bazu podataka Comext. Međutim, s obzirom na to da se u Eurostatovoj bazi podataka Comext navode samo podaci o masi uvoza, a ne i broj uvezenih aluminijskih kotača, bilo je potrebno pretvoriti masu u komade. U pritužbi je podnositelj pritužbe primijenio stopu konverzije upotrijebljenu u posljednjem ispitnom postupku za isti proizvod (18) (tj. 10,9 kg po komadu). Valjanost te stope konverzije provjerena je na temelju odgovora na upitnike marokanskih proizvođača i proizvođača iz Unije u uzorku. U ispitnom postupku utvrđeno je da je trenutačno primjenjiva ponderirana prosječna masa od 11,3 kg po komadu jer tržište slijedi trend većeg promjera kotača, što je dovelo do povećanja mase po kotaču. Stoga je pri utvrđivanju potrošnje u Uniji po komadu upotrijebljena ta stopa.

(79)

Kako je navedeno u uvodnoj izjavi 16., tržište Unije neravnomjerno je podijeljeno između dva distribucijska kanala, tj. proizvođača originalne opreme i sekundarnog tržišta. Većina prodaje (90 % tržišnog udjela) odnosi se na kanal proizvođača originalne opreme. Stoga kanal sekundarnog tržišta s oko 10 % prodaje ima ograničen učinak na ukupnu procjenu tržišta Unije. Njegov je učinak dodatno ograničen zbog činjenice da su marokanski proizvođači prodavali isključivo putem kanala proizvođača originalne opreme, što je bio slučaj i za tri proizvođača iz Unije u uzorku. Potonji su prodavali gotovo isključivo putem kanala proizvođača originalne opreme (oko 99,6 % prodaje). Zbog toga to nije utjecalo na analizu usporedbe cijena u ovom predmetu koja se provodi na mikroekonomskoj razini na temelju podataka koje su dostavili proizvođači izvoznici i proizvođači iz Unije u uzorku. Stoga je Komisija privremeno odlučila da za potrebe ovog ispitnog postupka neće podijeliti potrošnju između tih dvaju prodajnih kanala.

(80)

Potrošnja u Uniji smanjila se za 5 % od 2018. do 2019. te za 19 % od 2019. do 2020. U 2020. proizvodnja automobilske industrije smanjila se za približno 4,2 milijuna vozila zbog pandemije bolesti COVID-19, što je izravno utjecalo na dobavljače na početku proizvodnog lanca jer se prodaja aluminijskih kotača 2020. smanjila za 14 milijuna u usporedbi s 2019. Pad proizvodnje bio je posebno izražen u drugom tromjesečju 2020., no tržište se oporavilo u sljedećim mjesecima. Tržište se oporavilo za 5 milijuna kotača: s 59 milijuna 2020. na 64 milijuna u razdoblju ispitnog postupka. Potrošnja ipak nije dosegnula razinu iz 2019. zbog nedostatka poluvodiča koje upotrebljavaju proizvođači automobila.

(81)

Komisija je količinu uvoza utvrdila na temelju podataka iz Eurostatove baze podataka Comext. Tržišni udio uvoza utvrđen je na temelju udjela tog uvoza u ukupnoj potrošnji u Uniji.

(82)

Uvoz u Uniju iz predmetne zemlje kretao se kako slijedi:

Tablica 2.

Količina uvoza (u komadima) i tržišni udio

(83)

Dok je 2019. Maroko izvezao nekoliko tisuća komada, izvoz se povećao 2020. i u razdoblju ispitnog postupka – s milijun na 2,5 milijuna komada. U Uredbi o evidentiranju navedeno je da se u mjesecima nakon završetka razdoblja ispitnog postupka rast zadržao na istoj stopi kao u razdoblju ispitnog postupka. Kako je navedeno u uvodnoj izjavi 79., ta se prodaja odnosila isključivo na segment proizvođačâ originalne opreme.

(84)

Komisija je cijene uvoza utvrdila na temelju podataka iz Eurostatove baze podataka Comext. Sniženje cijena zbog uvoza utvrđeno je na temelju podataka proizvođača izvoznika koji surađuju i proizvođača iz Unije koji surađuju.

(85)

Ponderirana prosječna cijena uvoza u Uniju iz predmetne zemlje kretala se kako slijedi:

Tablica 3.

Prosječne cijene uvoza iz Maroka

(86)

Prosječna uvozna cijena iz Maroka povećala se za približno 2 EUR po komadu od 2020. do razdoblja ispitnog postupka. Međutim, dio prodajne cijene indeksiran je prema cijeni aluminija na Londonskoj burzi metala („LME”), koja se u tom razdoblju znatno povećala, to jest za približno 25 %.

(87)

Komisija je sniženje cijena tijekom razdoblja ispitnog postupka utvrdila uspoređujući:

(88)

ponderirane prosječne prodajne cijene po vrsti proizvoda proizvođača iz Unije u uzorku koje su izravno naplaćene nepovezanim kupcima na tržištu Unije, prilagođene na razinu franko tvornica; i

(89)

odgovarajuće ponderirane prosječne cijene po uvezenoj vrsti proizvoda koju isključivo društvo Hands naplaćuje prvom nezavisnom kupcu na tržištu Unije, utvrđene na temelju cijena CIF (troškovi, osiguranje, vozarina), uz odgovarajuće prilagodbe za carine i troškove nakon uvoza.

(90)

Usporedba cijena izvršena je za svaku vrstu proizvoda za transakcije na istoj razini trgovine, nakon potrebnog usklađivanja i odbijanja rabata i popusta. Rezultat usporedbe izražen je kao postotak teoretskog prometa proizvođačâ iz Unije u uzorku tijekom razdoblja ispitnog postupka. Dobivena je ponderirana prosječna marža sniženja cijena od 26,9 % za uvoz na tržište Unije.

(91)

Osim toga, Komisija je utvrdila postojanje sprečavanja rasta cijena. Kako je prikazano u tablici 7., industrija Unije prodavala je 2020. po nabavnoj cijeni, a tijekom razdoblja ispitnog postupka po cijeni nižoj od troškova proizvodnje. Riječ je o godinama s velikim prodorom dampinškog uvoza i gubitkom tržišnog udjela industrije Unije. Stoga su niske uvozne cijene dampinškog uvoza spriječile industriju Unije da poveća svoje prodajne cijene, što je dovelo do gubitaka tijekom razdoblja ispitnog postupka.

(92)

U skladu s člankom 3. stavkom 5. osnovne uredbe ispitivanje utjecaja dampinškog uvoza na industriju Unije uključivalo je procjenu svih gospodarskih pokazatelja koji su utjecali na stanje industrije Unije tijekom razmatranog razdoblja.

(93)

Kako je navedeno u uvodnoj izjavi 30., odabir uzorka proveden je radi utvrđivanja moguće štete koju je pretrpjela industrija Unije.

(94)

Za utvrđivanje štete Komisija je razlikovala makroekonomske i mikroekonomske pokazatelje štete. Komisija je ocijenila makroekonomske pokazatelje na temelju podataka iz odgovora na makroekonomski upitnik. Podaci su se odnosili na sve proizvođače iz Unije. Komisija je ocijenila mikroekonomske pokazatelje na temelju podataka iz odgovora na upitnik koje su dostavili proizvođači iz Unije u uzorku. Podaci su se odnosili na proizvođače iz Unije u uzorku. Utvrđeno je da su oba skupa podataka reprezentativna za gospodarsko stanje industrije Unije.

(95)

Makroekonomski su pokazatelji sljedeći: proizvodnja, proizvodni kapacitet, iskorištenost kapaciteta, prodajna količina, tržišni udio, rast, zaposlenost, produktivnost, visina dampinške marže i oporavak od prethodnog dampinga.

(96)

Mikroekonomski su pokazatelji sljedeći: prosječne jedinične cijene, jedinični trošak, troškovi rada, zalihe, profitabilnost, novčani tok, ulaganja, povrat ulaganja i sposobnost prikupljanja kapitala.

(97)

Ukupna proizvodnja u Uniji, proizvodni kapacitet i iskorištenost kapaciteta u razmatranom razdoblju kretali su se kako slijedi:

Tablica 4.

Proizvodnja, proizvodni kapaciteti i iskorištenost kapaciteta

(98)

Tijekom razmatranog razdoblja proizvodna količina industrije Unije ukupno se smanjila za 18 %. Od 2018. do 2019. neznatno se smanjila za 4 %. Uz pandemiju bolesti COVID-19 proizvodnja se 2020. smanjila za 12,3 milijuna komada, a u razdoblju ispitnog postupka ponovno se povećala za 4 milijuna komada.

(99)

Dok se proizvodni kapacitet industrije Unije smanjio za 2 %, iskorištenost kapaciteta slijedila je isti negativni trend kao proizvodnja i smanjila se za 15 % tijekom razmatranog razdoblja.

(100)

Prodajna količina industrije Unije i tržišni udio u razmatranom razdoblju kretali su se kako slijedi:

Tablica 5.

Prodajna količina i tržišni udio

(101)

Prodajna količina industrije Unije na tržištu Unije smanjila se za 21 % tijekom razmatranog razdoblja. Od 2018. do 2019. smanjila se za 3 %, a zatim je 2020. pala za 12 milijuna komada. Tijekom razdoblja ispitnog postupka prodaja se oporavila za 2,2 milijuna komada.

(102)

Tržišni udio industrije Unije od 2018. do 2019. neznatno se povećao, a 2020. i u razdoblju ispitnog postupka dodatno se smanjio.

(103)

Zaposlenost i produktivnost u razmatranom razdoblju kretale su se kako slijedi:

Tablica 6.

Zaposlenost i produktivnost

(104)

Dok se tijekom razmatranog razdoblja broj zaposlenika smanjio za 6 %, produktivnost se smanjila za 13 %. Pad produktivnosti uglavnom je posljedica smanjenja proizvodne količine tijekom razmatranog razdoblja. Smanjenje produktivnosti upućuje na povećan trošak rada po proizvedenom aluminijskom kotaču.

(105)

Kako je objašnjeno u prethodnim odjeljcima od 4.4.2.1. do 4.4.2.3., proizvodna količina i iskorištenost kapaciteta industrije Unije smanjili su se za 18 % odnosno 16 % tijekom razmatranog razdoblja, što je dovelo do viših fiksnih troškova po jedinici proizvodnje i niže produktivnosti. Ukupni troškovi industrije tijekom razmatranog razdoblja povećali su se za 1,7 EUR po komadu (+ 3,4 %). Međutim, prosječna prodajna cijena industrije Unije smanjila se za 3,3 EUR po komadu (-6,1 %).

(106)

Nadalje, od 2018. do razdoblja ispitnog postupka prodajna količina na tržištu Unije smanjila se za 21 %, a tržišni udio za 5 %. Stoga je industrija Unije zabilježila pogoršanje svojih financijskih rezultata. Kako je objašnjeno u odjeljku 4.4.3.1. u nastavku, suočila se s višim troškovima proizvodnje, pri čemu nije mogla na odgovarajući način prilagoditi svoje prodajne cijene.

(107)

Stoga su ugrožene perspektive rasta industrije Unije.

(108)

Sve su dampinške marže bile znatno iznad razine de minimis. Utjecaj visine stvarnih dampinških marži na industriju Unije bio je znatan s obzirom na količinu i cijene uvoza iz predmetne zemlje.

(109)

Na aluminijske kotače primjenjuju se antidampinške mjere protiv Kine koje su uvedene 2010. (19) U posljednjoj reviziji zbog predstojećeg isteka mjera (20) Komisija je zaključila da industrija Unije više ne trpi materijalnu štetu i da se stoga oporavila od prethodnog dampinga. To je potvrđeno 2018. i 2019., prije nego što je krenuo uvoz iz Maroka i nakon toga se znatno povećao, kad se financijska situacija industrije Unije znatno poboljšala.

(110)

Stoga je Komisija potvrdila da se industrija Unije oporavila od prethodnog dampinškog uvoza iz Kine prije nego što je na tržište Unije ušao dampinški uvoz iz Maroka.

(111)

Ponderirane prosječne jedinične prodajne cijene proizvođača iz Unije u uzorku prema nepovezanim kupcima u Uniji u razmatranom razdoblju kretale su se kako slijedi:

Tablica 7.

Prodajne cijene u Uniji

(112)

Prosječne prodajne cijene industrije Unije smanjile su se za 6 % tijekom razmatranog razdoblja, iako se prosječni trošak proizvodnje od 2018. do razdoblja ispitnog postupka povećao za 4 %. Industrija Unije nije mogla povećati prodajne cijene kako bi pokrila povećane troškove proizvodnje.

(113)

Prodaja istovjetnog proizvoda industrije Unije na tržištu Unije temeljila se na višegodišnjim ugovorima s kupcima proizvođača automobila koji su određivali količine i cijene. Proizvođači automobila putem natječajâ organiziraju intenzivno tržišno natjecanje među dobavljačima i odabrat će dva dobavljača koji nude najbolje uvjete nakon nekoliko krugova natjecanja tijekom kojih se proizvođači iz EU-a moraju uskladiti, među ostalim, s marokanskim proizvođačima koji nude niske cijene. Stoga industrija Unije nije mogla prenijeti povećanje troškova proizvodnje na sljedeći subjekt u lancu. Iako industrija Unije ima minimalan prostor za povećanje prodajnih cijena u kontekstu povećanja cijena sirovina tijekom primjene godišnjeg ugovora, u načelu bi trebala moći povećati svoje prodajne cijene kad pregovara o ugovorima za sljedeću godinu. Međutim, industrija Unije to nije uspjela učiniti tijekom razmatranog razdoblja zbog pritiska uvoza na cijene. To je dovelo do smanjenja profitabilnosti industrije Unije, kako je objašnjeno u odjeljku 4.4.3.4. u nastavku.

(114)

Prosječni troškovi rada proizvođača iz Unije u uzorku u razmatranom razdoblju kretali su se kako slijedi:

Tablica 8.

Prosječni troškovi rada po zaposleniku

(115)

Prosječni trošak rada po zaposleniku industrije Unije neznatno se povećao (za 2 %) tijekom razmatranog razdoblja, uz malo povećanje 2019. i smanjenje od 6 % 2020., uglavnom zbog prekida proizvodnje zbog pandemije bolesti COVID-19.

(116)

Razine zaliha proizvođača iz Unije u uzorku u razmatranom razdoblju kretale su se kako slijedi:

Tablica 9.

Zalihe

(117)

Zalihe su se tijekom razmatranog razdoblja povećale za 40 %. Smanjile su se za 21 % u 2019. i za 12 % u 2020. te su se tijekom razdoblja ispitnog postupka oporavile za +57 %. Kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 113., industriju aluminijskih kotača u Uniji karakteriziraju višegodišnji okvirni ugovori između proizvođača i kupaca kojima se određuju količine i cijene. Ti okvirni ugovori provode se narudžbenicama u skladu s potrebama klijenta. Zbog toga industrija Unije može planirati svoju proizvodnju i zalihe. Stoga zalihe nisu glavni pokazatelj za procjenu rezultata industrije Unije.

(118)

Profitabilnost, novčani tok, ulaganja i povrat ulaganja proizvođača iz Unije u uzorku u razmatranom razdoblju kretali su se kako slijedi:

Tablica 10.

Profitabilnost, novčani tok, ulaganja i povrat ulaganja

(119)

Komisija je utvrdila profitabilnost proizvođača iz Unije u uzorku iskazivanjem neto dobiti prije oporezivanja od prodaje istovjetnog proizvoda nepovezanim kupcima u Uniji kao postotak prometa od te prodaje.

(120)

Profitabilnost industrije Unije povećala se od 2018. do 2019. sa 7,5 % na 8,2 %, ali zatim se naglo smanjila od 2020. do razdoblja ispitnog postupka, kad su prijavljeni gubici (-1,6 %). Industrija Unije nije mogla povećati prodajne cijene kako bi pokrila povećane troškove proizvodnje i stoga je počela bilježiti gubitke.

(121)

Neto novčani tok sposobnost je proizvođača iz Unije da samostalno financiraju svoje aktivnosti. Zabilježen je trend pada neto novčanog toka uz znatno smanjenje za 72 % tijekom razmatranog razdoblja. Stoga se industrija Unije suočila s poteškoćama u samostalnom financiranju svojih djelatnosti, što je dodatni pokazatelj pogoršanja njezine financijske situacije.

(122)

Povrat ulaganja je dobit izražena u postotku neto knjigovodstvene vrijednosti ulaganja. Slijedio je sličan negativan trend kao profitabilnost i neto novčani tok. Povrat ulaganja znatno se smanjio od 2018. do razdoblja ispitnog postupka, a tijekom razdoblja ispitnog postupka postao je negativan. Stoga industrija Unije nije mogla ostvariti dovoljnu dobit kako bi pokrila svoja ulaganja. Naime, industrija Unije zadržala je svoja ulaganja tijekom razmatranog razdoblja, uglavnom zbog potrebe da ispuni pravne zahtjeve i potrebe tržišta, i nije mogla ostvariti povrat tih ulaganja. Negativno kretanje povrata ulaganja tijekom razmatranog razdoblja dodatno je upućivalo na to da se opća financijska situacija industrije Unije znatno pogoršala.

(123)

Pogoršana financijska situacija utjecala je na sposobnost proizvođača iz Unije u uzorku da prikupe kapital. Znatno smanjenje profitabilnosti i neto novčanog toka ukazalo je na ozbiljne probleme u pogledu likvidnosti industrije Unije i njezine sposobnosti prikupljanja kapitala za financiranje poslovne aktivnosti i potrebnih ulaganja.

(124)

Gospodarski pokazatelji na makrorazini i na mikrorazini općenito su se pogoršali tijekom razmatranog razdoblja.

(125)

Iako je proizvodni kapacitet industrije Unije ostao stabilan, iskorištenost kapaciteta smanjila se za 16 % od 2018. do razdoblja ispitnog postupka, što je dovelo do viših fiksnih troškova po toni aluminijskih kotača. Slijedeći isti trend, u razmatranom razdoblju smanjili su se prodajna količina i tržišni udio industrije Unije.

(126)

Financijska situacija industrije Unije pogoršala se uglavnom zbog povećanih troškova proizvodnje, koji se nisu mogli pokriti odgovarajućim povećanjem njezinih prodajnih cijena.

(127)

Prosječne prodajne cijene industrije Unije smanjile su se za 6 % tijekom razmatranog razdoblja, iako se prosječni trošak proizvodnje u istom razdoblju povećao za 9 %. Pritisak jeftinijeg dampinškog uvoza na cijene doveo je do gubitaka koji su počeli 2020. te su se dodatno povećali u razdoblju ispitnog postupka. Iako su se neto ulaganja smanjila za 42 %, povrat ulaganja tijekom razmatranog razdoblja postao je negativan. Trend novčanog toka također je bio negativan, što je utjecalo na sposobnost industrije Unije da samostalno financira svoje poslovanje. Broj zaposlenika smanjio se tijekom istog razdoblja za 6 %, no produktivnost se smanjila za 13 %, što je dovelo do većeg troška rada po aluminijskom kotaču.

(128)

Kako je prethodno navedeno, gospodarski pokazatelji kao što su profitabilnost, novčani tok i povrat ulaganja znatno su se pogoršali tijekom razmatranog razdoblja. To je negativno utjecalo na sposobnost industrije Unije da samostalno financira svoje poslovanje, izvrši potrebna ulaganja i prikupi kapital, čime se ometa njezin rast i čak ugrožava njezin opstanak.

(129)

Na temelju prethodno navedenog Komisija je privremeno zaključila da je industrija Unije pretrpjela materijalnu štetu u smislu članka 3. stavka 5. osnovne uredbe.

(130)

Komisija je u skladu s člankom 3. stavkom 6. osnovne uredbe ispitala je li zbog dampinškog uvoza iz predmetne zemlje industrija Unije pretrpjela materijalnu štetu. Komisija je u skladu s člankom 3. stavkom 7. osnovne uredbe ispitala i postoje li drugi poznati čimbenici koji su istodobno mogli uzrokovati štetu industriji Unije. Komisija je osigurala da se dampinškom uvozu ne pripisuje druga moguća šteta prouzročena čimbenicima koji nisu dampinški uvoz iz predmetne zemlje. Ti su čimbenici sljedeći: uvoz iz ostalih trećih zemalja, pandemija bolesti COVID-19, kretanje troškova proizvodnje, izvozni rezultati industrije Unije i učinak višegodišnjih ugovora.

(131)

Komisija je ispitala kretanje količine uvoza iz predmetne zemlje i njegov učinak na industriju Unije u skladu s člankom 3. stavkom 2. osnovne uredbe.

(132)

Količine uvoza iz predmetne zemlje nastavile su se povećavati tijekom razmatranog razdoblja, sa 16 376 komada 2019. na milijun komada 2020. i na 2,5 milijuna komada u razdoblju ispitnog postupka. To znatno povećanje nastavilo se čak i u pandemiji bolesti COVID-19.

(133)

Tržišni udio uvoza iz Maroka povećao se s 0,0 % 2018. na 3,9 % u razdoblju ispitnog postupka. Stoga je došlo do znatnog povećanja dampinškog uvoza u smislu članka 3. stavka 3. osnovne uredbe.

(134)

Od 2019. do razdoblja ispitnog postupka prosječna cijena uvoza iz Maroka povećala se za 14 %. Međutim, moguće je da to povećanje samo djelomično odražava povećanje cijene aluminija na LME-u u istom razdoblju, koji je glavna sirovina za aluminijske kotače. Kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 90., uvoz iz Maroka utjecao je na sniženje cijena industrije Unije za 8,0 %. U svakom slučaju, znatne količine jeftinog uvoza snizile su cijene industrije Unije jer je ona bila prisiljena sniziti svoje cijene kako bi ostala konkurentna, kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 113., do te mjere da cijene više nisu pokrivale troškove proizvodnje.

(135)

Povećana količina uvoza iz Maroka u kombinaciji s niskim prosječnim prodajnim cijenama tog uvoza negativno je utjecala na financijsku situaciju industrije Unije. Nadalje, sudjelovanje marokanskih proizvođača na natječajima koje su organizirali proizvođači automobila smanjilo je ukupne tržišne cijene. Industrija Unije nije mogla povećati svoje prodajne cijene kako bi na kupce prenijela sve veće troškove sirovina jer se suočila s nepoštenim tržišnim natjecanjem zbog uvoza predmetnog proizvoda. Strategija industrije Unije bila je zadržati proizvodne količine i tržišni udio kako bi se pokrili fiksni troškovi na štetu vlastite profitabilnosti. Dakle, uvoz po niskim cijenama iz Maroka spriječio je povećanje cijena industrije Unije u smislu članka 3. stavka 3. osnovne uredbe te je stoga spriječio rast cijena.

(136)

S obzirom na prethodna razmatranja, Komisija je privremeno utvrdila da je materijalna šteta koju je pretrpjela industrija Unije prouzročena dampinškim uvozom iz predmetne zemlje u smislu članka 3. stavka 6. osnovne uredbe.

(137)

Količina uvoza iz ostalih trećih zemalja u razmatranom razdoblju kretala se kako slijedi:

Tablica 11.

Uvoz iz trećih zemalja

(138)

Količina uvoza iz ostalih trećih zemalja imala je tržišni udio od 26,2 % 2018. i 25,5 % tijekom razdoblja ispitnog postupka. Količina tog uvoza smanjila se tijekom razmatranog razdoblja za 19 %, a njegov tržišni udio djelomično je slijedio isti trend uz smanjenje od 3 %. Prosječna uvozna cijena tog uvoza povećala se za 1 % i bila je viša u usporedbi s prosječnom cijenom industrije Unije (+ 12 %) i znatno viša u usporedbi s prosječnom uvoznom cijenom iz predmetne zemlje (+ 26 %). Jedina zemlja koja je povećala svoj tržišni udio u razmatranom razdoblju s 10,3 % na 13,0 % bila je Turska. Međutim, turske prosječne cijene bile su nešto više u usporedbi s industrijom Unije (+ 1,0 %) i znatno više u usporedbi s uvoznim cijenama iz predmetne zemlje (+ 14 %).

(139)

U skladu s time, Komisija je privremeno zaključila da izvoz iz ostalih trećih zemalja nije pridonio šteti koju je pretrpjela industrija Unije.

(140)

Proizvodnja automobilske industrije smanjila se 2020. za približno 4,2 milijuna vozila zbog pandemije bolesti COVID-19, što je izravno utjecalo na dobavljače na početku proizvodnog lanca. U skladu s tim, prodaja aluminijskih kotača smanjila se 2020. za 14 milijuna u usporedbi s 2019. Pad proizvodnje bio je posebno izražen u drugom tromjesečju 2020., no tržište se oporavilo u sljedećim mjesecima. Tržište se oporavilo za 5 milijuna kotača: sa 60 milijuna 2020. na 65 milijuna u razdoblju ispitnog postupka. Potrošnja ipak nije dosegnula razinu iz 2019., uglavnom zbog nedostatka poluvodiča koje upotrebljavaju proizvođači automobila. Povećanje potražnje u razdoblju ispitnog postupka nije koristilo industriji Unije, već uglavnom marokanskom uvozu (uvoz u iznosu od 2,6 milijuna u razdoblju ispitnog postupka i 4 % tržišnog udjela). Osim što je preuzeo prodajne količine, uvoz iz Maroka stvorio je pritisak na sniženje cijena i onemogućio proizvođačima iz Unije da povećanje troškova prenesu na kupce, što je dovelo do znatno smanjenog prometa i još većih gubitaka u usporedbi s 2020.

(141)

Pandemija bolesti COVID-19 u tom je pogledu imala negativan učinak na industriju Unije, posebno 2020., kad su se proizvodne jedinice industrije Unije morale privremeno zatvoriti. Međutim, kad se tržište oporavilo nakon pandemije bolesti COVID-19, industrija Unije nije od toga ostvarila korist zbog povećanog uvoza iz predmetne zemlje po dampinškim cijenama.

(142)

Stoga je Komisija privremeno zaključila da pandemija bolesti COVID-19 nije umanjila uzročno-posljedičnu vezu između dampinškog uvoza iz predmetne zemlje i materijalne štete koju je pretrpjela industrija Unije.

(143)

Količina izvoza proizvođača iz Unije u uzorku u razmatranom razdoblju kretala se kako slijedi:

Tablica 12.

Izvozni rezultati proizvođača iz Unije u uzorku

(144)

Izvozna prodaja nepovezanim kupcima činila je 5,6 % ukupne proizvodnje industrije Unije u razdoblju ispitnog postupka. Količina izvoza mijenjala se tijekom razmatranog razdoblja – najprije se od 2018. do 2020. smanjila za 38 %, a zatim se povećala tijekom razdoblja ispitnog postupka. Općenito, izvozna prodaja smanjila se u razmatranom razdoblju za 21 %. Izvozna cijena po komadu bila je mnogo viša u usporedbi s cijenama Unije tijekom razmatranog razdoblja.

(145)

U razdoblju ispitnog postupka industrija Unije prodala je više od 95 % svoje proizvodnje na tržištu Unije. Stoga je Komisija, iako je pad izvoznih rezultata mogao pridonijeti šteti koju je pretrpjela industrija Unije, privremeno zaključila da, s obzirom na visok udio prodaje Unije u usporedbi s izvoznom prodajom, to kretanje nije umanjilo uzročno-posljedičnu vezu između dampinškog uvoza iz predmetne zemlje i štete koju je pretrpjela industrija Unije.

(146)

Prodaja istovjetnog proizvoda industrije Unije na tržištu Unije temeljila se na višegodišnjim ugovorima s kupcima proizvođača automobila kojima se određuju cijene za čitavo vrijeme trajanja proizvodnje određene vrste automobila. Industrija Unije ima minimalan prostor za povećanje prodajnih cijena u kontekstu povećanja cijena sirovina tijekom primjene godišnjeg ugovora. U načelu, industrija Unije trebala bi međutim moći povećati svoje prodajne cijene kad pregovara o ugovorima za sljedeću godinu. Kako je objašnjeno u prethodnom odjeljku 4.4.3.1., iako se prosječni trošak proizvodnje industrije Unije povećao za 9 % od 2018. do razdoblja ispitnog postupka, prosječna prodajna cijena industrije Unije na tržištu Unije ostala je stabilna.

(147)

Kako je prikazano u tablici 7., unatoč godišnjim ugovorima industrija Unije nije imala teškoća s prodajom po cijenama koje su pokrivale njezine troškove proizvodnje 2018. i 2019., kad nije postojao uvoz iz Maroka. Međutim, kad je uvoz krenuo 2020. i znatno se povećao u razdoblju ispitnog postupka, zbog posljedičnog pritiska na cijene industrija Unije u najnovijim godišnjim ugovorima više nije mogla dovoljno prilagoditi svoje prodajne cijene kako bi pokrila sve veće troškove proizvodnje. Stoga industrija Unije ostvarila je tek vrlo nisku dobit 2020., a tijekom razdoblja ispitnog postupka počela je bilježiti gubitke.

(148)

Stoga se čini da vremenski odmak između povećanja troškova sirovina i povećanja prodajnih cijena zbog godišnjih ugovora nije spriječio industriju Unije da svoje prodajne cijene prilagodi rastućim troškovima proizvodnje tijekom razmatranog razdoblja. Stoga je Komisija privremeno zaključila da određivanje prodajnih cijena u godišnjim ugovorima nije oslabilo uzročno-posljedičnu vezu između dampinškog uvoza i utvrđene štete.

(149)

Korisnici su tvrdili da je smanjenje tržišta aluminijskih kotača u Uniji uzrokovalo štetu industriji Unije.

(150)

Kako je navedeno u uvodnoj izjavi 139., potrošnja u Uniji u razmatranom razdoblju smanjila se za 13 milijuna komada, tj. za 17 %. Podaci o prodaji u Uniji odražavaju trend potrošnje u Uniji. Međutim, kad se potrošnja u razdoblju ispitnog postupka oporavila i povećala za 8 % u usporedbi s 2020., industrija Unije nije od toga mogla ostvariti korist zbog uvoza iz Maroka. Naime, tržišni udio industrije Unije smanjio se za 2,9 %, sa 71,7 % 2020. na 68,8 % u razdoblju ispitnog postupka, a tržišni udio uvoza iz Maroka povećao se za 129 %, s 1,7 % 2020. na 3,9 % u razdoblju ispitnog postupka. Stoga je uzrok štete koju je pretrpjela industrija Unije bio sprečavanje rasta cijena zbog jeftinog dampinškog uvoza, a ne smanjenje količine zbog pada potrošnje.

(151)

Komisija je zato privremeno zaključila da se smanjenje potražnje na tržištu za 17 % ne može smatrati uzrokom štete kojom bi se oslabila uzročno-posljedična veza između dampinškog uvoza i utvrđene štete.

(152)

Pogoršanje financijske situacije industrije Unije vremenski se podudaralo sa sve većom količinom uvoza aluminijskih kotača iz predmetne zemlje, koji se odvijao po dampinškim cijenama.

(153)

Komisija je učinke svih poznatih čimbenika na stanje industrije Unije razlikovala i razdvojila od štetnih učinaka dampinškog uvoza. Razmotreni su učinci uvoza iz ostalih trećih zemalja, pandemije bolesti COVID-19 i smanjenja potražnje, kretanja troškova proizvodnje, izvoznih rezultata industrije Unije i višegodišnjih ugovora.

(154)

Na temelju prethodno navedenoga Komisija je privremeno zaključila da je dampinški uvoz iz predmetne zemlje stvarao materijalnu štetu za industriju Unije, a da ostali čimbenici, bilo pojedinačno bilo zajedno, nisu umanjili uzročno-posljedičnu vezu između dampinškog uvoza i materijalne štete.

(155)

Kako bi utvrdila razinu mjera, Komisija je ispitala bi li pristojba niža od dampinške marže bila dovoljna za uklanjanje štete prouzročene industriji Unije dampinškim uvozom.

(156)

Šteta bi se uklonila ako bi industrija Unije mogla ostvarivati ciljnu dobit prodajom proizvoda po ciljnoj cijeni u smislu članka 7. stavaka 2.c i 2.d osnovne uredbe.

(157)

U skladu s člankom 7. stavkom 2.c osnovne uredbe, Komisija je za utvrđivanje ciljne dobiti uzela u obzir sljedeće faktore: razinu profitabilnosti prije povećanja uvoza iz predmetne zemlje, razinu profitabilnosti potrebnu za pokrivanje punih troškova i ulaganja, istraživanja i razvoja i inovacija te razinu profitabilnosti koja se očekuje u uobičajenim uvjetima tržišnog natjecanja. Takva profitna marža ne bi trebala biti niža od 6 %.

(158)

Komisija je najprije utvrdila osnovnu dobit koja pokriva pune troškove u uobičajenim uvjetima tržišnog natjecanja. Komisija je uzela dobit koju su ostvarivali proizvođači iz Unije u uzorku prije nego što se nepošteni uvoz iz Maroka povećao i započeo nanositi štetu industriji Unije. Ta profitna marža utvrđena je na razini od 7,9 %, što odgovara prosječnoj dobiti koju je industrija Unije ostvarila u razdoblju 2018.–2019.

(159)

Industrija Unije dostavila je dokaze da bi njezina razina ulaganja, istraživanja i razvoja te inovacija tijekom razmatranog razdoblja bila viša u uobičajenim uvjetima tržišnog natjecanja. Utvrđeno je da su tvrdnje industrije Unije opravdane. Kako bi se to odrazilo u ciljnoj dobiti, Komisija je izračunala razliku između troškova ulaganja, istraživanja i razvoja te inovacija („IRI”) u uobičajenim uvjetima tržišnog natjecanja, koje je utvrdila industrija Unije, a provjerila Komisija te stvarnih troškova IRI-ja tijekom razmatranog razdoblja. Ta razlika, izražena kao postotak prometa, iznosila je 0,4 %.

(160)

Taj postotak od 0,4 % pribrojen je osnovnoj dobiti od 7,9 % navedenoj u uvodnoj izjavi 158., što je dovelo do ciljne dobiti od 8,3 %.

(161)

Naposljetku, u skladu s člankom 7. stavkom 2.d osnovne uredbe Komisija je procijenila buduće troškove koje će industrija Unije snositi tijekom razdoblja primjene mjere u skladu s člankom 11. stavkom 2., a koji proizlaze iz multilateralnih sporazuma o okolišu i njihovih protokola kojih je Unija stranka te konvencija ILO-a koje su navedene u Prilogu I.a osnovnoj uredbi. Na temelju dostupnih dokaza Komisija je utvrdila dodatni trošak od 0,5 EUR/kom. Taj je dodatni trošak dodan neštetnoj cijeni navedenoj u prethodnoj uvodnoj izjavi.

(162)

Na temelju toga Komisija je izračunala ponderiranu prosječnu neštetnu cijenu istovjetnog proizvoda industrije Unije u iznosu od 55,9 EUR/kom., pri čemu je primijenila spomenutu ciljnu maržu dobiti na trošak proizvodnje proizvođača iz Unije u uzorku tijekom razdoblja ispitnog postupka te pribrojila prilagodbe u skladu s člankom 7. stavkom 2.d za svaku vrstu proizvoda.

(163)

Komisija je zatim utvrdila razinu marže štete na temelju usporedbe ponderirane prosječne uvozne cijene proizvođača izvoznika u uzorku koji surađuju u Maroku, kako je utvrđeno za izračune sniženja cijena, s ponderiranom prosječnom neštetnom cijenom istovjetnog proizvoda koji su tijekom razdoblja ispitnog postupka na tržištu Unije prodavali proizvođači iz Unije u uzorku. Sve razlike proizašle iz te usporedbe izražene su kao postotak ponderirane prosječne uvozne vrijednosti CIF.

(164)

Razina uklanjanja štete za „sva ostala društva” utvrđuje se na isti način kao dampinška marža za ta društva (vidjeti uvodnu izjavu 73.).

(165)

Učinak antidampinških mjera bit će pozitivan za proizvođače iz Unije jer će mjere omogućiti industriji Unije da prilagodi svoje prodajne cijene kako bi pokrila povećane troškove proizvodnje. Stoga bi se industrija Unije vratila u održivo stanje, što bi joj omogućilo da ostvari buduća ulaganja, posebno kako bi ispunila okolišne i socijalne zahtjeve.

(166)

Ako se ne uvedu mjere, industrija Unije i dalje će trpjeti materijalnu štetu, a očekuje se da će se njezina financijska situacija, posebno u smislu profitabilnosti, povrata ulaganja i novčanog toka, dodatno pogoršati, osobito s obzirom na povećanje dampinškog uvoza iz predmetne zemlje koje se nastavilo nakon razdoblja ispitnog postupka, što će ugroziti njezinu održivost.

(167)

Nakon pokretanja postupka kontaktiralo se s uvoznicima. Međutim, nijedan od njih nije surađivao u ispitnom postupku.

(168)

Kad je riječ o korisnicima, surađivala su dva proizvođača automobila i njihovo udruženje („ACEA”).

(169)

Proizvođači automobila kupci su industrije aluminijskih kotača Unije. Približno 70 % svojih potreba za aluminijskim kotačima već namiruju iz industrije Unije. Uvoz iz predmetne zemlje imao je 3,9 % tržišnog udjela na tržištu Unije tijekom razdoblja ispitnog postupka, a uvoz iz ostalih trećih zemalja imao je tržišni udio od 25,5 % s razinama cijena sličnima onima koje nudi industrija Unije. Prema tome, proizvođači automobila imaju i druge izvore opskrbe osim industrije Unije i Maroka. To je potvrđeno i činjenicom da je kupnja aluminijskih kotača iz Maroka činila približno 30 % ukupne kupnje aluminijskih kotača dvaju korisnika tijekom razdoblja ispitnog postupka. Nadalje, na temelju podataka dvaju korisnika koji su dostavili odgovore na upitnik aluminijski kotači činili su približno 0,5 % njihovih troškova proizvodnje. Komisija je stoga privremeno zaključila da je učinak mjera za aluminijske kotače ograničen na proizvođače automobila.

(170)

Udruženje ACEA tvrdilo je da se uvozom iz Maroka nastojalo pronaći rješenje za strateške potrebe proizvođačâ automobila iz Unije koje proizvođači aluminijskih kotača iz Unije ne mogu zadovoljiti jer su namjerno odlučili ne povećati svoje proizvodne kapacitete. Stoga proizvođači automobila nemaju drugog izbora nego diverzificirati opskrbu, što uključuje oslanjanje na različite izvore uvoza.

(171)

Kako je navedeno u uvodnoj izjavi 40., industrija aluminijskih kotača Unije dobavljač je za proizvođače automobila i njezina djelatnost ovisi o natječajima koje organiziraju ta velika društva. Imenovanje dobavljača aluminijskih kotača, a time i stvarna isporuka kotača, odvija se godinama prije proizvodnje automobila, što bi industriji aluminijskih kotača trebalo dati vremena da prilagodi svoju industrijsku proizvodnju. Industrija aluminijskih kotača Unije mogla bi u slučaju potrebe povećati svoj kapacitet u relativno kratkom roku jer se potrebno ulaganje ne odnosi na peći ili lakirnice, nego na strojeve za lijevanje koji se mogu jednostavno ugraditi. Dakle, ako proizvođači aluminijskih kotača iz Unije nisu uložili u dodatne proizvodne kapacitete, vjerojatni su uzrok tomu nedostatni budući ugovori s proizvođačima automobila. Stoga industrija Unije nije imala dovoljan poticaj za ulaganje u dodatne kapacitete u nedostatku predvidivog povećanja potražnje za njezinom proizvodnjom. Osim toga, potrošnja u Uniji u razdoblju ispitnog postupka iznosila je 64,31 milijun komada. Ukupni kapacitet industrije Unije iznosio je 61,29 milijuna komada, dok je ukupna proizvodnja Unije u razdoblju ispitnog postupka iznosila 48,75 milijuna komada, a izvoz industrije Unije iznosio je 2,71 milijun komada. Prema tome, industrija Unije već ima dostatan proizvodni kapacitet za pokrivanje gotovo cjelokupne potražnje za aluminijskim kotačima u Uniji. Stoga je ta tvrdnja odbačena.

(172)

Udruženje ACEA tvrdilo je da industrija aluminijskih kotača Unije nije ispunila zahtjeve za rezervnim kapacitetom koje su postavili proizvođači automobila (industrija Unije navela je visoku razinu iskorištenosti kapaciteta iznad 95 %) i da je time prisilila proizvođače automobila da diverzificiraju svoje izvore, posebno nabavom iz Maroka.

(173)

Komisija je napomenula da nisu dostavljeni dokazi o tome da je industrija aluminijskih kotača Unije izgubila natječaje zbog problema s proizvodnim kapacitetom ili da industrija aluminijskih kotača Unije nije isporučila aluminijske kotače nakon komercijalnih narudžbi proizvođačâ automobila. Osim toga, iskorištenost kapaciteta utvrđena za razdoblje ispitnog postupka iznosila je 80 %. Stoga je ta tvrdnja odbačena.

(174)

Udruženje ACEA tvrdilo je da su učinci pandemije bolesti COVID-19 poremetili lance opskrbe te da su proizvođači automobila snažno pogođeni pandemijom bolesti COVID-19, s ukupnim gubitkom od 4,2 milijuna vozila, što čini 22,9 % proizvodnje Unije 2019. Smanjena je profitabilnost proizvođačâ automobila. To je na sličan način utjecalo i na dobavljače automobilske opreme.

(175)

Komisija je napomenula da je većina proizvođača automobila za financijsku godinu 2021. prijavila dobit koja je premašila uobičajeni postotak prijavljen prethodnih godina (21).

(176)

Nema drugih informacija u dokumentaciji koje pokazuju da bi mjere imale znatan negativan učinak na korisnike koji nadmašuje pozitivni učinak mjera na industriju Unije.

(177)

Na temelju prethodno navedenog Komisija je zaključila da ne postoje uvjerljivi razlozi na temelju kojih bi se zaključilo da uvođenje mjera na uvoz aluminijskih kotača podrijetlom iz Maroka u ovoj fazi ispitnog postupka nije u interesu Unije.

(178)

Na temelju zaključaka koje je Komisija donijela u pogledu dampinga, štete, uzročnosti, razine mjera i interesa Unije potrebno je uvesti privremene mjere kako bi se spriječila daljnja šteta koja se industriji Unije nanosi dampinškim uvozom.

(179)

Na temelju prethodno navedenog stope privremene antidampinške pristojbe, izražene na osnovi cijene CIF granica Unije, neocarinjeno, trebale bi iznositi:

(180)

Stopa pojedinačne antidampinške pristojbe za svako društvo određena u ovoj Uredbi utvrđena je na temelju nalaza ovog ispitnog postupka. Ona stoga odražava stanje utvrđeno tijekom ovog ispitnog postupka u odnosu na to društvo. Ta se stopa pristojbe primjenjuje isključivo na uvoz predmetnog proizvoda podrijetlom iz predmetne zemlje koji proizvodi navedeni pravni subjekt. Na uvoz predmetnog proizvoda koji proizvodi bilo koje drugo društvo koje nije izričito navedeno u izvršnom dijelu ove Uredbe, uključujući subjekte koji su povezani s izričito navedenim subjektima, trebalo bi primjenjivati stopu pristojbe koja se primjenjuje na „sva ostala društva”. Taj uvoz ne bi trebao podlijegati nikakvoj drugoj pojedinačnoj stopi antidampinške pristojbe.

(181)

Kako bi se osigurala ispravna primjena antidampinških pristojbi, antidampinšku pristojbu za sva ostala društva trebalo bi primjenjivati ne samo na proizvođače izvoznike koji nisu surađivali u ovom ispitnom postupku, već i na proizvođače koji nisu izvozili u Uniju tijekom razdoblja ispitnog postupka.

(182)

Kako bi se rizik od izbjegavanja mjera zbog razlike u stopama pristojbe sveo na najmanju moguću razinu, potrebne su posebne mjere kako bi se osigurala primjena pojedinačnih antidampinških pristojbi. Društva na koja se primjenjuju pojedinačne antidampinške pristojbe moraju carinskim tijelima država članica predočiti valjani trgovački račun. Račun mora biti u skladu sa zahtjevima iz članka 1. stavka 3. ove Uredbe. Na uvoz uz koji nije priložen takav račun trebalo bi primjenjivati antidampinšku pristojbu koja se primjenjuje na „sva ostala društva”.

(183)

Iako je predočenje tog računa potrebno carinskim tijelima država članica za primjenu pojedinačnih stopa antidampinške pristojbe na uvoz, to nije jedini element o kojem carinska tijela trebaju voditi računa. Naime, čak i ako im se predoči račun koji ispunjava sve zahtjeve iz članka 1. stavka 3. ove Uredbe, carinska tijela država članica moraju provesti uobičajene provjere i mogu, kao u svim drugim slučajevima, zatražiti dodatne dokumente (otpremne dokumente itd.) radi provjere točnosti pojedinosti navedenih u deklaraciji te osigurati da daljnja primjena niže stope pristojbe bude opravdana, u skladu s carinskim propisima.

(184)

Ako se količina izvoza jednog od društava koja ostvaruju korist od nižih stopa pojedinačne pristojbe znatno poveća nakon uvođenja predmetnih mjera, takvo bi se povećanje količine moglo smatrati promjenom strukture trgovine zbog uvođenja mjera u smislu članka 13. stavka 1. osnovne uredbe. U tim okolnostima i ako su ispunjeni uvjeti, moguće je pokrenuti ispitni postupak za sprječavanje izbjegavanja mjera. U tom se ispitnom postupku može, među ostalim, ispitati potreba za ukidanjem pojedinačnih stopa pristojbe i posljedično uvođenje pristojbe za cijelu zemlju.

(185)

Statistički podaci o aluminijskim kotačima često se izražavaju u broju komada. Međutim, u Kombiniranoj nomenklaturi utvrđenoj u prilogu I. Uredbi Vijeća (EEZ) br. 2658/87 (22) o tarifnoj i statističkoj nomenklaturi i o Zajedničkoj carinskoj tarifi nije definirana takva dodatna mjerna jedinica za aluminijske kotače. Stoga je potrebno odrediti da se za uvoz predmetnog proizvoda u deklaraciji za puštanje robe u slobodan promet moraju navesti ne samo podaci o težini u kilogramima ili tonama već i broj komada.

(186)

Kako je navedeno u uvodnoj izjavi 3., Komisija je uvoz predmetnog proizvoda uvjetovala evidentiranjem. Evidentiranje se provodilo kako bi se omogućila retroaktivna naplata pristojbi na temelju članka 10. stavka 4. osnovne uredbe.

(187)

S obzirom na nalaze u privremenoj fazi, evidentiranje uvoza trebalo bi obustaviti.

(188)

U ovoj fazi postupka nije donesena odluka o mogućoj retroaktivnoj primjeni antidampinških mjera.

(189)

U skladu s člankom 19.a osnovne uredbe Komisija je obavijestila zainteresirane strane o planiranom uvođenju privremenih pristojbi. Te su informacije objavljene i na internetskim stranicama Glavne uprave za trgovinu (GU TRADE). Zainteresirane strane dobile su tri radna dana za dostavljanje primjedbi o točnosti izračuna koji su im posebno objavljeni. Takve primjedbe nisu dostavljene. Primjedbe nakon prethodnog objavljivanja u pogledu drugih aspekata ispitnog postupka, koji nisu povezani s točnošću izračuna, razmotrit će se u konačnoj fazi ispitnog postupka.

(190)

U interesu dobrog upravljanja Komisija će pozvati zainteresirane strane da u određenom roku dostave pisane primjedbe i/ili podnesu zahtjev za saslušanje pred Komisijom. Zainteresirane strane mogu zatražiti i saslušanje pred službenikom za saslušanje u trgovinskim postupcima.

(191)

Nalazi koji se odnose na uvođenje privremenih pristojbi privremeni su i mogu se izmijeniti u konačnoj fazi ispitnog postupka,