32022R0125

EUR-Lex

Access to European Union law

This document is an excerpt from the EUR-Lex website

EUROPA
EUR-Lex home
Delegirana uredba - 2022/125 - EN - EUR-Lex

Help

Search tips

Need more search options? Use the Advanced search

Document 32022R0125

Delegirana uredba Komisije (EU) 2022/125 od 19. studenoga 2021. o izmjeni priloga od I. do V. Uredbi (EU) br. 691/2011 Europskog parlamenta i Vijeća o europskim ekonomskim računima okoliša (Tekst značajan za EGP)

C/2021/8216

SL L 20, 31.1.2022, p. 40–51 (BG, ES, CS, DA, DE, ET, EL, EN, FR, GA, HR, IT, LV, LT, HU, MT, NL, PL, PT, RO, SK, SL, FI, SV)

Legal status of the document In force

ELI: http://data.europa.eu/eli/reg_del/2022/125/oj

HTML

PDF

Official Journal

31.1.2022

Službeni list Europske unije

L 20/40

DELEGIRANA UREDBA KOMISIJE (EU) 2022/125

od 19. studenoga 2021.

o izmjeni priloga od I. do V. Uredbi (EU) br. 691/2011 Europskog parlamenta i Vijeća o europskim ekonomskim računima okoliša

(Tekst značajan za EGP)

EUROPSKA KOMISIJA,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,

uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 691/2011 Europskog parlamenta i Vijeća od 6. srpnja 2011. o europskim ekonomskim računima okoliša (1), a posebno njezin članak 3. stavak 3.,

budući da:

(1)

Kako bi izvršavala svoje zadaće na temelju Ugovora, posebno one koje se odnose na okoliš, održivost i klimatske promjene, Komisija treba imati pristup potpunim, ažuriranim i pouzdanim informacijama. Uredbom (EU) br. 691/2011 uspostavlja se zajednički okvir za europske ekonomske račune okoliša, uključujući popise značajki za koje se sastavljaju i dostavljaju podaci te pravila o učestalosti sastavljanja i rokovima za dostavu računa.

(2)	Bez popisa značajki računa okoliša ne može se osigurati usporedivost statističkih podataka među državama članicama. Sada ih je potrebno ažurirati kako bi bili u skladu s ažuriranim izvorima podataka za račune i ostali relevantni za korisnike.

(3)	Kako bi se bolje pratio napredak prema zelenom, konkurentnom i otpornom kružnom gospodarstvu (2) i napredak u ostvarivanju ciljeva održivog razvoja koji su relevantni za EU, potrebni su dodatni ažurirani podaci o povezanosti okoliša i gospodarstva.

(4)	Bez popisa značajki računa okoliša ne može se osigurati usporedivost statističkih podataka među državama članicama.

(5)

Popis onečišćujućih tvari u zraku iz Priloga I. Uredbi (EU) br. 691/2011 trebalo bi ažurirati radi usklađenja s popisom stakleničkih plinova o kojima se izvješćuje u okviru Okvirne konvencije Ujedinjenih naroda o promjeni klime (UNFCCC), koji je revidiran nakon drugog obvezujućeg razdoblja Kyotskog protokola, te sa smjernicama za inventare emisija u okviru Konvencije o dalekosežnom prekograničnom onečišćenju zraka (CLRTAP) i definicijama iz Direktive (EU) 2016/2284 Europskog parlamenta i Vijeća o smanjenju nacionalnih emisija određenih atmosferskih onečišćujućih tvari (Direktiva o nacionalnim gornjim granicama emisija) (3).

(6)

Radi boljeg ispunjenja potreba klimatskih politika, od država članica trebalo bi zahtijevati da dostave raščlambu poreza zabilježenih kao državni prihodi koji proizlaze iz sustava EU-a za trgovanje emisijama (EU ETS) i drugih poreza na CO2. Te bi poreze stoga trebalo uključiti u popis značajki iz Priloga II. Uredbi (EU) br. 691/2011.

(7)	Informacije u tablicama C i E Priloga III. Uredbi (EU) br. 691/2011 više nisu potrebne za izradu agregata Unije jer je Eurostat razvio novu metodu na temelju drugih lako dostupnih podataka. Stoga bi te tablice trebalo izbrisati.

(8)

Kako bi bolje služili tematskim politikama zaštite okoliša za europski zeleni plan, u računima izdataka za zaštitu okoliša u svim sektorima treba razlikovati okolišnu svrhu zaštite zraka i klime (klasifikacija djelatnosti za zaštitu okoliša (CEPA) 1), gospodarenja otpadnim vodama (CEPA 2), gospodarenja otpadom (CEPA 3), zaštite i sanacije tla, podzemnih voda i površinskih voda (CEPA 4), smanjenja buke i vibracija (CEPA 5), zaštite biološke raznolikosti i krajobraza (CEPA 6), zaštite od zračenja, istraživanja i razvoja i ostalih djelatnosti zaštite okoliša (CEPA 7–9). Prilog IV. Uredbi (EU) br. 691/2011 trebalo bi stoga ažurirati kako bi se u obzir uzele te promjene.

(9)

Informacije o ekološkim dobrima i uslugama koje je sektor ekoloških dobara i usluga stavio na tržište nisu dovoljne da se ispune potrebe politika zaštite okoliša. Prilog V. Uredbi (EU) br. 691/2011 trebalo bi stoga ažurirati kako bi se od država članica zahtijevalo da dostave informacije o ukupnoj veličini tog sektora.

(10)

Kako bi se korisnicima olakšalo tumačenje podataka, a državama članicama omogućilo da osiguraju kvalitetu sastavljanja podataka, države članice trebale bi dostaviti informacije o svim komponentama nacionalnih izdataka za zaštitu okoliša. To uključuje procjene i podatke o intermedijarnoj potrošnji usluga za zaštitu okoliša. Iskustvo Eurostata s potvrđivanjem podataka država članica pokazuje da na temelju računovodstvenih odnosa drugih obveznih kategorija izvješćivanja Eurostat ne može za sve države članice izraditi dovoljno kvalitetne podatke o intermedijarnoj potrošnji usluga za zaštitu okoliša, kao što su troškovi usluga zbrinjavanja otpada ili pročišćavanja otpadnih voda koje snose poduzeća. Prilog IV. Uredbi (EU) br. 691/2011 trebalo bi stoga ažurirati kako bi države članice sastavljale i prijavljivale podatke za tu stavku te poduzele sve relevantne mjere za osiguranje kvalitete.

(11)

Za točan izračun ukupnih nacionalnih izdataka za zaštitu okoliša treba utvrditi sve izdatke za usluge za zaštitu okoliša koji su nastali u svrhu proizvodnje drugih usluga za zaštitu okoliša i stoga su već obuhvaćeni u vrijednosti relevantnih konačnih proizvoda. Stoga je ključno da države članice prijave svu intermedijarnu potrošnju usluga za zaštitu okoliša za proizvodnju usluga za zaštitu okoliša, bez obzira na to proizvode li ih specijalizirani proizvođači ili ne.

(12)	Trebalo bi skratiti rokove za izvješćivanje o europskim ekonomskim računima okoliša kako bi se poboljšala korisnost računa za oblikovanje politika.

(13)

Kako bi se državama članicama smanjilo opterećenje zbog izvješćivanja, potrebno je smanjiti propisanu razinu detaljnosti klasifikacije NACE za račune sektora ekoloških dobara i usluga te za račune izdataka za zaštitu okoliša za kategoriju NACE-a „Prerađivačka industrija”. To je troškovno učinkovita mjera kojom se ujedno poboljšava dostupnost podataka korisnicima jer se smanjuje broj oznaka povjerljivosti i ograničenja u pogledu otkrivanja podataka. Prilozi IV. i V. Uredbi (EU) br. 691/2011 trebali bi se stoga ažurirati.

(14)	Kako bi se kompenziralo dodatno opterećenje uzrokovano kraćim rokovima za izvješćivanje i ažuriranjem popisa značajki, opterećenje bi trebalo smanjiti uvođenjem praga od 1 % za raščlambe prema ekonomskoj djelatnosti u računu izdataka za zaštitu okoliša.

(15)	Mora se utvrditi prva referentna godina za ažurirane podatke.

(16)	Uredbu (EU) br. 691/2011 trebalo bi stoga na odgovarajući način izmijeniti.

DONIJELA JE OVU UREDBU:

Članak 1.

Prilozi od I. do V. Uredbi (EU) br. 691/2011 mijenjaju se u skladu s Prilogom ovoj Uredbi.

Članak 2.

Ova Uredba stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu 19. studenoga 2021.

Za Komisiju

Predsjednica

Ursula VON DER LEYEN

(1) SL L 192, 22.7.2011., str. 1.

(2) Komunikacija Komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija: Novi Akcijski plan za kružno gospodarstvo: za čišću i konkurentniju Europu, COM(2020) 98 final.

(3) Direktiva (EU) 2016/2284 Europskog parlamenta i Vijeća od 14. prosinca 2016. o smanjenju nacionalnih emisija određenih atmosferskih onečišćujućih tvari, o izmjeni Direktive 2003/35/EZ i stavljanju izvan snage Direktive 2001/81/EZ (SL L 344, 17.12.2016., str. 1.).

PRILOG

Prilozi od I. do V. Uredbi (EU) br. 691/2011 mijenjaju se kako slijedi:

Prilog I. mijenja se kako slijedi:

(a)

Odjeljak 3. zamjenjuje se sljedećim:

„Odjeljak 3.

POPIS ZNAČAJKI

Države članice izrađuju statistike o emisijama u zrak sljedećih onečišćujućih tvari:

Naziv	Simbol	Jedinica izvješćivanja
Ugljikov dioksid bez emisija iz biomase	CO2	1 000 tona (Gg)
Ugljikov dioksid iz biomase	CO2 iz biomase	1 000 tona (Gg)
Dušikov oksid	N2O	tone (Mg)
Metan	CH4	tone (Mg)
Perfluorougljici	PFC	tone (Mg) ekvivalenta CO2
Fluorougljikovodici	HFC	tone (Mg) ekvivalenta CO2
Sumporov heksafluorid i dušikov trifluorid	SF6 NF3	tone (Mg) ekvivalenta CO2
Dušikovi oksidi	NOX	tone (Mg) ekvivalenta NO2
Nemetanski hlapivi organski spojevi	NMHOS	tone (Mg)
Ugljični monoksid	CO	tone (Mg)
Čestične tvari < 10 μm	PM10	tone (Mg)
Čestične tvari < 2,5 μm	PM2,5	tone (Mg)
Sumporovi oksidi	SOX	tone (Mg) ekvivalenta SO2
Amonijak	NH3	tone (Mg)

Svi se podaci dostavljaju zaokruženi na jedno decimalno mjesto.”;

(b)

Odjeljak 5. zamjenjuje se sljedećim:

„Odjeljak 5.

TABLICE ZA IZVJEŠĆIVANJE

Za svaku od značajki iz odjeljka 3. izrađuju se podaci na temelju hijerarhijske klasifikacije ekonomskih djelatnosti NACE Rev. 2 (razina agregiranja A*64), koja je potpuno usklađena s ESA 95. Pored toga pripremaju se podaci za:

—	emisije u zrak iz kućanstava,

—	vezne stavke, pod čime se misli na izvješćivanje o stavkama kojima se jasno usklađuju razlike između računa emisija u zrak koji se prijavljuju na temelju ove Uredbe i podataka koji se prijavljuju u službenim nacionalnim inventarima emisija u zrak.

Hijerarhijska klasifikacija iz stavka 1. je sljedeća:

Emisije u zrak iz industrije — NACE Rev. 2 (A*64)

Emisije u zrak iz kućanstava

—

Promet

—	Grijanje/hlađenje

—

Drugo

Vezne stavke

Računi ukupnih emisija u zrak (proizvodne djelatnosti + kućanstva) za svaku od značajki iz odjeljka 3.

Umanjeno za nacionalne rezidente u inozemstvu

—	nacionalna ribarska plovila koja djeluju u inozemstvu

—	kopneni promet

—	vodni promet

—	zračni promet

Uvećano za nerezidente na području

+	kopneni promet

+	vodni promet

+	zračni promet

(+ ili –)

ostale prilagodbe i statistička odstupanja

=	ukupne emisije onečišćujuće tvari X kako se izvješćuju UNFCCC-u (1)/CLRTAP-u (2)”;

U Prilogu II. odjeljci 3. i 4. zamjenjuju se sljedećim:

„Odjeljak 3.

POPIS ZNAČAJKI

Države članice izrađuju statistike o porezima povezanima s okolišem prema sljedećim značajkama:

—	porezi na energiju,

—	porezi na promet,

—	porezi na onečišćenje,

—	porezi na resurse.

Osim toga, države članice kao posebnu značajku prijavljuju državne porezne prihode zabilježene u Europskom sustavu računa koji se odnose na sudjelovanje u sustavu EU-a za trgovanje emisijama.

Države članice također kao posebnu značajku prijavljuju druge poreze povezane s okolišem koji su uključeni u ukupne poreze na energiju, promet, onečišćenje ili resurse i koji se naplaćuju na sadržaj ugljika u gorivima (drugi porezi na CO2).

Svi podaci navode se u milijunima jedinica domaće valute.

Odjeljak 4.

PRVA REFERENTNA GODINA, UČESTALOST I ROKOVI ZA DOSTAVU

Statistički podaci sastavljaju se i dostavljaju jednom godišnje.

Statistički podaci dostavljaju se u roku od 16 mjeseci od kraja referentne godine. To se primjenjuje od referentne godine 2020.

Kako bi zadovoljila potrebe korisnika za potpunim i pravovremenim skupovima podataka, Komisija (Eurostat) izrađuje procjene ukupnih iznosa na razini EU-27 za glavne agregate ovog modula čim na raspolaganju ima dovoljno podataka o pojedinačnim zemljama. Kad god je to moguće, Komisija (Eurostat) izrađuje i objavljuje procjene podataka koje države članice nisu dostavile u roku utvrđenom u točki 2.

Prva je referentna godina 2020.

Pri svakom dostavljanju podataka Komisiji države članice dostavljaju godišnje podatke za godine n–4, n–3, n–2, n–1 i n, pri čemu je n referentna godina. Države članice mogu dostaviti sve dostupne podatke za godine koje prethode 2016.”;

u Prilogu III. stavci 4. i 5. zamjenjuju se sljedećim:

„Odjeljak 4.

PRVA REFERENTNA GODINA, UČESTALOST I ROKOVI ZA DOSTAVU

Statistički podaci sastavljaju se i dostavljaju jednom godišnje.

Statistički podaci dostavljaju se u roku od 16 mjeseci od kraja referentne godine. To se primjenjuje od referentne godine 2021.

Prva je referentna godina 2021.

Odjeljak 5.

TABLICE ZA IZVJEŠĆIVANJE

Podaci izraženi u jedinicama mase izrađuju se za značajke navedene u sljedećim tablicama.

Tablica A — Iskorištavanje domaćih izvora

MF.1.

Biomasa

MF.1.1.

Usjevi (osim krmnih usjeva)

MF.1.1.1.

Žitarice

MF.1.1.2.

Korjenasto i gomoljasto povrće

MF.1.1.3.

Bilje za proizvodnju šećera

MF.1.1.4.

Mahunarke

MF.1.1.5.

Orašasti plodovi

MF.1.1.6.

Uljarice

MF.1.1.7.

Povrće

MF.1.1.8.

Voće

MF.1.1.9.

Bilje za proizvodnju vlakana

MF.1.1.A

Ostali usjevi (osim krmnih usjeva) d.n.

MF.1.2.

Ostaci usjeva (korišteni), krmni usjevi i biomasa za pašu

MF.1.2.1.

Ostaci usjeva (korišteni)

MF.1.2.1.1.

Slama

MF.1.2.1.2.

Ostali ostaci usjeva (lišće šećerne i krmne repe itd.)

MF.1.2.2.

Krmni usjevi i biomasa za pašu

MF.1.2.2.1.

Krmni usjevi (uključujući biomasu prikupljenu s travnatih površina)

MF.1.2.2.2.

Biomasa za pašu

MF.1.3.

Drvo

MF.1.3.1.

Drvna građa (industrijsko oblo drvo)

MF.1.3.2.

Gorivo od drva i ostalo iskorištavanje

MF.1.4.

Ulov neuzgojenih riba, vodenih biljaka i životinja, lov i skupljanje

MF.1.4.1.

Ulov neuzgojenih riba

MF.1.4.2.

Sve ostale vodene životinje i biljke

MF.1.4.3.

Lov i skupljanje

MF.2.

Metalne rude (sirove rude)

MF.2.1.

Željezo

MF.2.2.

Obojeni metali

MF.2.2.1.

Bakar

MF.2.2.2.

Nikal

MF.2.2.3.

Olovo

MF.2.2.4.

Cink

MF.2.2.5.

Kositar

MF.2.2.6.

Zlato, srebro, platina i ostali plemeniti metali

MF.2.2.7.

Boksit i ostali aluminij

MF.2.2.8.

Uran i torij

MF.2.2.9.

Ostali obojeni metali

MF.3.

Nemetalni minerali

MF.3.1.

Mramor, granit, pješčenjak, porfir, bazalt, ostali ukrasni kamen i kamen za gradnju (osim škriljevca)

MF.3.2.

Kreda i dolomit

MF.3.3.

Škriljevac

MF.3.4.

Minerali za kemijsku proizvodnju i mineralna gnojiva

MF.3.5.

Sol

MF.3.6.

Vapnenac i gips

MF.3.7.

Gline i kaolin

MF.3.8.

Pijesak i šljunak

MF.3.9.

Ostali nemetalni minerali, d. n.

MF.3.A

Iskopani zemljani materijali (uključujući tlo), samo ako se upotrebljavaju (neobvezno)

MF.4.

Fosilne energetske sirovine/nosioci

MF.4.1.

Ugljen i ostale krute energetske sirovine/nosioci

MF.4.1.1.

Lignit (smeđi ugljen)

MF.4.1.2.

Kameni ugljen

MF.4.1.3.

Uljni škriljevac i bituminozni pijesak

MF.4.1.4.

Treset

MF.4.2.

Tekuće i plinovite energetske sirovine/nosioci

MF.4.2.1.

Sirova nafta, kondenzati i tekući prirodni plin (NGL)

MF.4.2.2.

Prirodni plin

Tablice B (Uvoz – Ukupna trgovina) i D (Izvoz – Ukupna trgovina)

MF.1.

Biomasa

MF.1.1.

Usjevi (osim krmnih usjeva)

MF.1.1.1.

Žitarice

MF.1.1.2.

Korjenasto i gomoljasto povrće

MF.1.1.3.

Bilje za proizvodnju šećera

MF.1.1.4.

Mahunarke

MF.1.1.5.

Orašasti plodovi

MF.1.1.6.

Uljarice

MF.1.1.7.

Povrće

MF.1.1.8.

Voće

MF.1.1.9.

Bilje za proizvodnju vlakana

MF.1.1.A

Ostali usjevi (osim krmnih usjeva) d.n.

MF.1.2.

Ostaci usjeva (korišteni), krmni usjevi i biomasa za pašu

MF.1.2.1.

Ostaci usjeva (korišteni)

MF.1.2.1.1.

Slama

MF.1.2.1.2.

Ostali ostaci usjeva (lišće šećerne i krmne repe itd.)

MF.1.2.2.

Krmni usjevi i biomasa za pašu

MF.1.2.2.1.

Krmni usjevi (uključujući biomasu prikupljenu s travnatih površina)

MF.1.3.

Drvo

MF.1.3.1.

Drvna građa (industrijsko oblo drvo)

MF.1.3.2.

Gorivo od drva i ostalo iskorištavanje

MF.1.4.

Ulov neuzgojenih riba, vodenih biljaka i životinja, lov i skupljanje

MF.1.4.1.

Ulov neuzgojenih riba

MF.1.4.2.

Sve ostale vodene životinje i biljke

MF.1.5.

Žive životinje i proizvodi životinjskog podrijetla (isključujući neuzgojene ribe, vodene biljke i životinje, ulovljene i sakupljene životinje)

MF.1.5.1.

Žive životinje (isključujući neuzgojene ribe, vodene biljke i životinje, ulovljene i sakupljene životinje)

MF.1.5.2.

Meso i mesni proizvodi

MF.1.5.3.

Mliječni proizvodi, ptice, jaja i med

MF.1.5.4.

Ostali proizvodi od životinja (životinjska vlakna, koža, krzno itd.)

MF.1.6.

Proizvodi pretežno od biomase

MF.2.

Metalne rude (sirove rude)

MF.2.1.

Željezo

MF.2.2.

Obojeni metali

MF.2.2.1.

Bakar

MF.2.2.2.

Nikal

MF.2.2.3.

Olovo

MF.2.2.4.

Cink

MF.2.2.5.

Kositar

MF.2.2.6.

Zlato, srebro, platina i ostali plemeniti metali

MF.2.2.7.

Boksit i ostali aluminij

MF.2.2.8.

Uran i torij

MF.2.2.9.

Ostali obojeni metali

MF.2.3.

Proizvodi pretežno od metala

MF.3.

Nemetalni minerali

MF.3.1.

Mramor, granit, pješčenjak, porfir, bazalt, ostali ukrasni kamen i kamen za gradnju (osim škriljevca)

MF.3.2.

Kreda i dolomit

MF.3.3.

Škriljevac

MF.3.4.

Minerali za kemijsku proizvodnju i mineralna gnojiva

MF.3.5.

Sol

MF.3.6.

Vapnenac i gips

MF.3.7.

Gline i kaolin

MF.3.8.

Pijesak i šljunak

MF.3.9.

Ostali nemetalni minerali, d. n.

MF.3.B

Proizvodi pretežno od nemetalnih minerala

MF.4.

Fosilne energetske sirovine/nosioci

MF.4.1.

Ugljen i ostale krute energetske sirovine/nosioci

MF.4.1.1.

Lignit (smeđi ugljen)

MF.4.1.2.

Kameni ugljen

MF.4.1.3.

Uljni škriljevac i bituminozni pijesak

MF.4.1.4.

Treset

MF.4.2.

Tekuće i plinovite energetske sirovine/nosioci

MF.4.2.1.

Sirova nafta, kondenzati i tekući prirodni plin (NGL)

MF.4.2.2.

Prirodni plin

MF.4.2.3.

Opskrba gorivom (Uvoz rezidentnih jedinica u inozemstvu; Izvoz nerezidentnih jedinica na domaćem tržištu)

MF.4.2.3.1.

Gorivo za kopneni promet

MF.4.2.3.2.

Gorivo za vodni promet

MF.4.2.3.3

Gorivo za zračni promet

MF.4.3.

Proizvodi pretežno od fosilnih energetskih sirovina

MF.5.

Ostali proizvodi

MF.6.

Otpad za konačnu obradu i zbrinjavanje”;

U Prilogu IV. odjeljci 3., 4. i 5. zamjenjuju se sljedećim:

„Odjeljak 3.

POPIS ZNAČAJKI

Države članice izrađuju račune izdataka za zaštitu okoliša u skladu sa sljedećim značajkama koje su utvrđene u skladu s ESA-om:

—	output usluga za zaštitu okoliša. Razlikuju se tržišni output, netržišni output i output pomoćnih djelatnosti,

—	intermedijarna potrošnja usluga za zaštitu okoliša,

—	intermedijarna potrošnja usluga za zaštitu okoliša za proizvodnju usluga za zaštitu okoliša,

—	uvoz i izvoz usluga za zaštitu okoliša,

—	porez na dodanu vrijednost (PDV) i drugi porezi umanjeni za subvencije na proizvode za zaštitu okoliša,

—	bruto ulaganja u fiksni kapital i neto povećanje nefinancijskih neproizvedenih sredstava za proizvodnju usluga za zaštitu okoliša,

—	krajnja potrošnja usluga za zaštitu okoliša,

—	transferi za zaštitu okoliša (primljeni/plaćeni).

Svi podaci navode se u milijunima jedinica domaće valute.

Odjeljak 4.

PRVA REFERENTNA GODINA, UČESTALOST I ROKOVI ZA DOSTAVU

Statistički podaci sastavljaju se i dostavljaju jednom godišnje.

Statistički podaci dostavljaju se u roku od 24 mjeseci od kraja referentne godine. To se primjenjuje od referentne godine 2020.

Kako bi zadovoljila potrebe korisnika za potpunim i pravovremenim skupovima podataka, Komisija (Eurostat) izrađuje procjene ukupnih iznosa na razini EU-28 za glavne agregate ovog modula čim na raspolaganju ima dovoljno podataka o pojedinačnim zemljama. Kad god je to moguće, Komisija (Eurostat) izrađuje i objavljuje procjene podataka koje države članice nisu dostavile u roku utvrđenom u točki 2.

Prva je referentna godina 2020.

Pri svakom dostavljanju podataka države članice Komisiji dostavljaju godišnje podatke za godine n–2, n–1 i n, pri čemu je n referentna godina. Države članice mogu dostaviti sve dostupne podatke za godine koje prethode 2018.

Odjeljak 5.

TABLICE ZA IZVJEŠĆIVANJE

Za značajke iz odjeljka 3. podaci se navode raščlanjeni prema:

—	vrsti proizvođača/potrošača usluga za zaštitu okoliša kako je utvrđeno u odjeljku 2.,

—

razredima klasifikacije djelatnosti za zaštitu okoliša (CEPA) podijeljenima u sljedeće skupine:

—

CEPA 1

—

CEPA 2

—

CEPA 3

—

CEPA 4

—

CEPA 5

—

CEPA 6

—	zbroj CEPA 7, CEPA 8 i CEPA 9

—

sljedećim kategorijama NACE-a za pomoćnu proizvodnju usluga za zaštitu okoliša: NACE Rev. 2, područja B, C, D, odjeljak 36. Podaci za područje C iskazuju se na sljedeći način:

—	NACE C.10–C.12 – Proizvodnja prehrambenih proizvoda; pića i duhanskih proizvoda

—	NACE C.17 – Proizvodnja papira i proizvoda od papira

—	NACE C.19–20 – Proizvodnja koksa, kemikalija i rafiniranih naftnih i kemijskih proizvoda

—	NACE C.21–23 – Proizvodnja farmaceutskih proizvoda, proizvoda od gume i plastike i ostalih nemetalnih proizvoda

—	NACE C.24 – Proizvodnja metala

—	NACE C.25–30 – Proizvodnja gotovih metalnih proizvoda, uključujući strojeve i opremu

—	NACE C.13–16, 18, 31–33 – Ostale proizvodne djelatnosti

Države članice u kojima ukupni iznos prihoda ili broj zaposlenih osoba u jednoj ili više tih raščlambi prema NACE-u čini manje od 1 % ukupne vrijednosti za Uniju ne trebaju dostavljati podatke za te raščlambe prema NACE-u.

Razredi CEPA-e iz točke 1. su sljedeći:

CEPA 1 – Zaštita zraka i klime

CEPA 2 – Gospodarenje otpadnim vodama

CEPA 3 – Gospodarenje otpadom

CEPA 4 – Zaštita i sanacija tla, podzemnih voda i površinskih voda

CEPA 5 – Smanjenje buke i vibracija

CEPA 6 – Zaštita biološke raznolikosti i krajolika

CEPA 7 – Zaštita od zračenja

CEPA 8 – Istraživanje i razvoj okoliša

CEPA 9 – Ostale djelatnosti zaštite okoliša.”;

U Prilogu V. odjeljci 3., 4. i 5. zamjenjuju se sljedećim:

„Odjeljak 3.

POPIS ZNAČAJKI

Države članice izrađuju statistike o sektoru ekoloških dobara i usluga u skladu sa sljedećim značajkama:

—	output ukupnog sektora ekoloških dobara i usluga te tržišnih djelatnosti,

—	izvoz ukupnog sektora ekoloških dobara i usluga,

—	dodana vrijednost ukupnog sektora ekoloških dobara i usluga te tržišnih djelatnosti,

—	zaposlenost u ukupnom sektoru ekoloških dobara i usluga te u tržišnim djelatnostima.

Svi podaci iskazuju se u milijunima jedinica nacionalne valute, osim za značajku „zaposlenost”, koja se iskazuje u „ekvivalentu punog radnog vremena”.

Odjeljak 4.

PRVA REFERENTNA GODINA, UČESTALOST I ROKOVI ZA DOSTAVU

Statistički podaci sastavljaju se i dostavljaju jednom godišnje.

Statistički podaci dostavljaju se u roku od 22 mjeseci od kraja referentne godine. To se primjenjuje od referentne godine 2020.

Prva je referentna godina 2020.

Pri svakom dostavljanju podataka, države članice Komisiji dostavljaju godišnje podatke za godine n–2, n–1 i n, pri čemu je n referentna godina. Države članice mogu dostaviti sve dostupne podatke za godine koje prethode 2018.

Odjeljak 5.

TABLICE ZA IZVJEŠĆIVANJE

Za značajke iz odjeljka 3., podaci se prijavljuju razvrstani prema:

—

klasifikaciji ekonomskih djelatnosti NACE Rev. 2, podijeljenoj u sljedeće skupine:

—

NACE A

—

NACE B

—

NACE C

—

NACE D

—

NACE E

—

NACE F

—

NACE J

—

NACE M

—

NACE O

—

NACE P

—	zbroj NACE G + NACE H + NACE I + NACE K + NACE L + NACE N + NACE Q + NACE R + NACE S + NACE T + NACE U

—

razredima klasifikacije djelatnosti zaštite okoliša (CEPA) i klasifikacije djelatnosti upravljanja resursima (CReMA), podijeljenima u sljedeće skupine:

—

CEPA 1

—

CEPA 2

—

CEPA 3

—

CEPA 4

—

CEPA 5

—

CEPA 6

—	zbroj CEPA 7, CEPA 8 i CEPA 9

—

CReMA 10

—

CReMA 11

—

CReMA 13

—	CReMA 13 A

—

CReMA 13B

—

CReMA 13C

—

CReMA 14

—	zbroj CReMA 12, CReMA 15 i CReMA 16

Razredi CEPA-e iz točke 1. utvrđeni su u Prilogu IV. Razredi CReMA-e iz točke 1. su sljedeći:

CReMA 10 – Gospodarenje vodom

CReMA 11 – Gospodarenje šumskim resursima

CReMA 12 – Gospodarenje divljom florom i faunom

CReMA 13 – Gospodarenje energetskim resursima

CReMA 13 A – Proizvodnja energije iz obnovljivih resursa

CReMA 13B – Štednja i gospodarenje toplinom/energijom

CReMA 13C – Smanjenje uporabe energije iz fosilnih goriva kao sirovine

CReMA 14 – Gospodarenje mineralima

CReMA 15 – Istraživanje i razvoj djelatnosti za gospodarenje resursima

CReMA 16 – Druge djelatnosti gospodarenja resursima.”

(1) Okvirna konvencija Ujedinjenih naroda o promjeni klime.

(2) Konvencija o dalekosežnom prekograničnom onečišćenju zraka.

Top

Choose the experimental features you want to try