(1)

Nakon pretprijavnih kontakata (2) Rumunjska je 4. prosinca 2020. izvijestila o namjeri da odobri potporu za restrukturiranje društvu Complexul Energetic Oltenia S.A. („CE Oltenia”).

(2)

Komisija je dopisom od 5. veljače 2021. obavijestila Rumunjsku da je u pogledu potpore za restrukturiranje odlučila pokrenuti postupak iz članka 108. stavka 2. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU). Rumunjska je primjedbe na opažanja sadržana u tom dopisu dostavila 8. ožujka 2021.

(3)

Odluka Komisije o pokretanju postupka (u daljnjem tekstu „odluka o pokretanju postupka”) objavljena je u Službenom listu Europske unije (3) od 19. ožujka 2021. Komisija je pozvala zainteresirane strane da dostave svoje primjedbe.

(4)

Komisija je u propisanom roku zaprimila primjedbe o toj temi od sljedećih trećih strana: Europskog ureda za okoliš (EEB), Bankwatch Romania/ClientEarth i Greenpeacea. Te je primjedbe proslijedila Rumunjskoj, koja je imala priliku odgovoriti na njih, a njezine su primjedbe zaprimljene dopisom od 1. lipnja 2021.

(5)

Rumunjska je 10. svibnja, 1. i 24. lipnja, 14. rujna, 21. listopada i 9., 14., 15., 20., 21., 22. i 29. prosinca 2021. te 20. i 21. siječnja 2022. Komisiji poslala dodatne informacije.

(6)

Rumunjska se iznimno slaže s odricanjem od prava koja proizlaze iz članka 342. UFEU-a u vezi s člankom 3. Uredbe Vijeća br. 1/1958 (4) i s time da se ova Odluka donese i priopći na engleskom jeziku na temelju članka 297. UFEU-a (5).

(7)

Društvo CE Oltenia javno je poduzeće aktivno u području rudarstva, proizvodnje energije iz fosilnih goriva i lokalne opskrbe toplinskom energijom. Osnovano je 12. listopada 2011., a u registar trgovačkih društava upisano 31. svibnja 2012. nakon spajanja četiriju društava: Complexul Energetic Craiova SA, Complexul Energetic Turceni SA, Complexul Energetic Rovinari SA i Societatea Nationala a Lignitului Oltenia SA. Društvo CE Oltenia ne pripada većoj poslovnoj grupaciji te se njime ne upravlja zajedno s drugim javnim poduzećima. Riječ je o neovisnom centru za donošenje odluka u okviru države. Prema navodima rumunjskih tijela rumunjska država, koju predstavlja Ministarstvo energetike, kontrolira društvo CE Oltenia s udjelom od 77,15 %. Ostali dioničari uključuju investicijski fond Fondul Proprietatea SA (s udjelom od 21,56 %) (6), dok se preostale dionice nalaze u vlasništvu društava Electrocentrale Grup SA (0,84 %) i Inchidere si Conservare Mine (0,44 %). Nadzorni odbor društva CE Oltenia sastoji se od sedam članova, od kojih Fondul Proprietatea može imenovati samo dva, a poslove društva vodi Uprava (pet članova, uključujući glavnog izvršnog direktora, kojeg imenuje nadzorni odbor). Odluke o ključnim aspektima poslovanja društva CE Oltenia, kao što su proračun, poslovni plan te druge financijske i poslovne odluke, donose se običnom većinom dioničarâ. Društvo Fondul Proprietatea nema pravo blokiranja ni stavljanja veta na te odluke. Društvo Fondul Proprietatea ima uobičajena prava manjinskih dioničara. Za određene odluke, kao što su promjene upisanog temeljnog kapitala, potrebno je 90 % glasova na glavnoj ili izvanrednoj skupštini dioničara te ih stoga mora odobriti društvo Fondul Proprietatea. Međutim, budući da je rumunjska država većinski dioničar te da ima predstavnike u nadzornom odboru, ima stvarnu i samostalnu kontrolu nad društvom CE Oltenia.

(8)

Društvo CE Oltenia ima sjedište u Jugozapadnoj Olteniji (Sud-Vest Oltenia) (oznaka RO41 prema nomenklaturi za teritorijalnu jedinicu za statistiku NUTS 2), zapošljava 12 268 osoba u svojim rudnicima (Rovinari, Motru, Jilt i Mehedinti), a njegove se elektrane nalaze u okruzima Dolj ili Gorj. Stopa nezaposlenosti u toj regiji iznosi 5,5 % i veća je od nacionalnog prosjeka od 3,4 %, a ujedno je najveća u zemlji (7). Kako je prikazano u tablici 1., posljednjih je godina stopa nezaposlenosti u Jugozapadnoj Olteniji (od 8,2 % do 5,5 % u razdoblju 2015.–2020.) bila veća od nacionalne stope nezaposlenosti (od 5 % do 3,4 % u istom razdoblju). Iako između podataka Eurostata (8) i Nacionalnog zavoda za statistiku postoji mala razlika, trend pokazuje da je stopa nezaposlenosti u predmetnoj regiji konstantno veća od nacionalne.

Tablica 1.

Stopa nezaposlenosti makroregija, regija u razvoju i na razini zemlje

(9)

Rumunjska tvrdi da su te visoke stope nezaposlenosti popraćene poteškoćama u otvaranju novih radnih mjesta u regiji. Iz Teritorijalnog plana za pravednu tranziciju okruga Gorj (9) vidljivo je da stanovništvo u dobi od 45 do 65 godina, bivši zaposlenici u sektoru rudarstva i energetike koji imaju pravo na prijevremeno umirovljenje i/ili kompenzacijske naknade, u određenoj mjeri oklijeva da se prekvalificira i aktivno traži poslove. Negativni učinak pojačan je školskim kurikulumom, koji ne odgovara zahtjevima trenutačnog ili budućeg lokalnog tržišta rada, a poslodavci navode da je dodatno obrazovanje potrebno u području digitalizacije, procesa robotske automatizacije, umjetne inteligencije itd.

(10)

Društvo CE Oltenia proizvodi električnu energiju u četiri elektrane. To su Rovinari, s četiri jedinice od ukupno 1 320 MW i starija od 40 godina, Turceni (četiri jedinice, 1 320 MW, stara 33 godine), Ișalnița (dvije jedinice, 630 MW, stara 50 godina) i Craiova II (dvije jedinice, 300 MW u kogeneraciji topline i električne energije, stara 30 godina). Chișcani, peto postrojenje kapaciteta 415 MW, nije funkcionalno. Društvo CE Oltenia aktivno je na veleprodajnim i maloprodajnim tržištima električne energije te isto tako prodaje toplinsku energiju gradu Craiova. Njegove su elektrane pogonjene lignitom za do 99,5 % proizvodnje električne energije. Društvo lignit vadi iz vlastitih kopova namijenjenih za vlastitu potrošnju ili prodaju drugim proizvođačima električne energije (10). Isto tako opskrbljuje otprilike 300 000 stanovnika grada Craiove grijanjem i toplom vodom u kućanstvu.

(11)

Prema podacima nacionalnog energetskog regulatora ANRE (Autoritatea Națională de Reglementare in Domeniul Energiei) najveći je rumunjski proizvođač električne energije Hidroelectrica (tržišni udio od 31,3 %), zatim slijedi Nuclearelectrica (18,09 %), a na trećem je mjestu CE Oltenia (14,08 %) (11). Sva su tri društva pod kontrolom rumunjske države.

(12)

Rumunjska tvrdi da društvo CE Oltenia ima važnu ulogu na njezinu tržištu električne energije. Poslovanje tog društva važno je i zbog sigurnosti i prikladnosti nacionalnog energetskog sustava („NES”). Rumunjski energetski sustav nalazi se na istočnom kraju europskog kontinentalnog sustava te istodobno radi na granici s Bugarskom, Srbijom, Mađarskom i jugozapadnim dijelom Ukrajine. Uvoz električne energije otežavan je zbog toga što mađarski elektroenergetski sustav ima manjak energije pri vršnom opterećenju, dok je korištenje kapaciteta za podnošenje ponuda na granici s Ukrajinom uvjetovano pisanim sporazumom operatora prijenosnog sustava (OPS) u Ukrajini. Osim toga, godišnja bilanca zemalja u regiji uvelike ovisi o uvozu električne energije, i za države članice EU-a i za zemlje izvan njega. Stoga, kad god postoji manjak električne energije u NES-u, resursi su ograničeni i u susjednim sustavima.

(13)

Rumunjska tvrdi da bi se u slučaju zatvaranja postrojenja društva CE Oltenia pojavio neposredan i stvaran rizik od znatnih prekida napajanja električnom energijom, što bi moglo uzrokovati gospodarski poremećaj sa štetnim posljedicama za Rumunjsku. Analiza (12) koju je u tom pogledu proveo OPCOM (13) – rumunjski operator na tržištu električne energije i plina – isto pokazuje da bi zatvaranje društva CE Oltenia dovelo do udvostručenja prosječne godišnje cijene električne energije na tržištu za dan unaprijed i do povećanja cijene od 70 % na centraliziranom tržištu za bilateralne ugovore.

(14)

Osim toga, u svibnju 2021. rumunjski operator prijenosnog sustava CNTEE Transelectrica S.A. („Transelectrica”) proveo je analizu prikladnosti NES-a pod pretpostavkom potpunog zatvaranja energetskog kapaciteta društva CE Oltenia 2022., pri čemu bi tri jedinice u Rovinariju 2021. i dalje bile u funkciji. Zaključeno je da bi NES imao veliki problem prikladnosti jer više ne bi imao potrebne resurse za pokrivanje nacionalne potrošnje električne energije, čak i ako se uzme u obzir najveće moguće iskorištavanje kapaciteta prekograničnog uvoza.

(15)

Rumunjska smatra da bi stečaj društva CE Oltenia rezultirao izravnim gubitkom više od 12 000 radnih mjesta i znatnim neizravnim gubitkom radnih mjesta s obzirom na velik broj trenutačnih partnera u cijelom lancu vrijednosti.

(16)

Rumunjska nadalje smatra da je društvo CE Oltenia jedan od glavnih dobavljača tehnoloških dodatnih usluga za društvo Transelectrica, koje se pružaju sudjelovanjem na dražbama koje organizira OPS. Stoga je važno za pružanje dodatnih usluga s pomoću kojih OPS od proizvođača električne energije može kupiti rezerve za pokrivanje gubitaka u mreži, čime se poboljšava sigurnost sustava.

(17)

Rumunjska ima elektroenergetske interkonekcije s Bugarskom i Mađarskom te s trećim zemljama, uključujući Ukrajinu, koja je povezana s Poljskom i Srbijom, dok je Srbija pak povezana s Hrvatskom. Rumunjska redovito izvozi i uvozi električnu energiju. Planira se ili je u tijeku provedba nekoliko projekata od zajedničkog interesa za Uniju, a cilj im je povećati međusobnu povezanost Rumunjske s Bugarskom i Srbijom.

(18)

Rumunjska nadalje tvrdi da je društvo CE Oltenia prema podacima za 2019. imalo poslovne veze s oko 120 društava iz okruga Gorj. Prema bilancama koje su podnesene Ministarstvu financija za 2019. njihov ukupan promet iznosi otprilike 1 082 milijuna RON (otprilike 218 milijuna EUR). Prema podacima iz istog izvora društvo CE Oltenia 2019. imalo je promet od 3 116 milijuna RON (otprilike 630 milijuna EUR). Prema informacijama Nacionalnog zavoda za statistiku promet svih društava u okrugu Gorj 2019. iznosio je otprilike 9 100 milijuna RON (otprilike 1 840 milijuna EUR). Prema tome, društvo CE Oltenia i 120 glavnih dobavljača pridonose gospodarstvu okruga s otprilike 50 %. Nadalje, gotovo polovina poslovnih partnera društva CE Oltenia (kao što su zaštitarske tvrtke, pružatelji usluga za opremu za rudarenje, prijevoz ili najam opreme za radove) ovisi o tom društvu u okvirnoj mjeri od 70 % do 90 %. […] (*1).

(19)

Rumunjska tvrdi da je društvo CE Oltenia pogođeno trenutačnom krizom uzrokovanom bolešću COVID-19. Navodi da je njezin bruto domaći proizvod 2020. pao za otprilike 4 % u usporedbi s prethodnom godinom. Najteže pogođeni sektori bili su uslužni, građevinski i industrijski sektor. Prema podacima Međunarodne agencije za energiju (IEA) (14) pandemija bolesti COVID-19 općenito je dovela do pada potražnje za energijom zbog dramatičnih smanjenja u uslužnom i industrijskom sektoru, posebno u razdobljima ograničenja kretanja.

(20)

Rumunjska tvrdi da se kao rezultat smanjenja potražnje za energijom, tehničke dostupnosti sredstava za proizvodnju i privremene nezaposlenosti osoblja proizvodnja električne energije društva CE Oltenia smanjila s 12,4 TWh na 8,2 TWh. Smanjenje potražnje za električnom energijom dovelo je do smanjenja cijena, posebno na tržištu dan unaprijed, koje su povremeno bile niže od 20 EUR/MWh, što je najniža razina zabilježena u posljednjih deset godina. Osim toga, društvo CE Oltenia zbog pandemije pretrpjelo je poremećaje u cijelom lancu vrijednosti, npr. kašnjenja ili otkazivanja dostave rezervnih dijelova i materijala, što je dovelo do smanjenja, a ponekad i do potpunog prekida proizvodnje. Nakon ponovne uspostave proizvodnje rezervnih dijelova njihove su cijene znatno narasle, što je dovelo do raskida ugovora. Primjerice, cijena metalnih rezervnih dijelova povećala se od 100 % do 300 %, dok je cijena metana skočila za više od 700 %. U kontekstu krize korisnik je morao uvesti sigurnosne mjere kako bi ključni zaposlenici mogli nastaviti s radom bez daljnjih prekida u postupku proizvodnje. Zbog toga su suspendirani ugovori otprilike 10 % zaposlenika, što je iznosilo približno 192 500 dana prekida aktivnosti.

(21)

U veljači 2020. Rumunjska je obavijestila Komisiju o svojim planovima da dodijeli potporu za sanaciju u korist društva CE Oltenia. U trenutku obavješćivanja procijenjeni gubici za 2019. iznosili su otprilike 1,1 milijardu RON (232 milijuna EUR) (15). Rumunjska smatra da su ti gubici uzrokovani uglavnom: i. neprikupljanjem dugova nesolventnih društava u državnom vlasništvu; ii. promjenama deviznog tečaja za zajmove; iii. znatnim povećanjem cijene emisijskih jedinica stakleničkih plinova („emisijske jedinice CO2”) (16). Odlukom od 24. veljače 2020. (17) Komisija je odobrila zajam za sanaciju u iznosu od 251 milijun EUR u korist društva CE Oltenia na temelju članka 107. stavka 3. točke (c) UFEU-a, kako se tumači u Smjernicama o državnim potporama za sanaciju i restrukturiranje nefinancijskih poduzetnika u teškoćama („Smjernice o potporama za sanaciju i restrukturiranje”) (18).

(22)

Rumunjska smatra da je društvo CE Oltenia poduzetnik u teškoćama jer ispunjava kriterije u skladu s nacionalnim pravom da se nad njim provede cjelokupni stečajni postupak na zahtjev vjerovnikâ. Prema tome, društvo CE Oltenia ispunjava navedene kriterije od kraja 2019., a u trenutku donošenja odluke o potpori za sanaciju njegovih je 46 dobavljača moglo zahtijevati pokretanje stečajnog postupka. Društvo CE Oltenia nema kapaciteta za otplatu odobrenog zajma za sanaciju uvećanog za kamate te je stoga dužno obavijestiti o planu restrukturiranja, u protivnom će se automatski pokrenuti postupak likvidacije u skladu s nacionalnim pravom.

(23)

Rumunjska tvrdi da postoji nekoliko razloga za financijske teškoće društva CE Oltenia. Prvi je razlog povezan s činjenicom da društvo CE Oltenia upravlja četirima starim elektranama koje su pogonjene lignitom koji se vadi iz devet kopova. Elektranama je potrebno skupo redovno održavanje i ulaganje u usklađivanje sa zahtjevima o zaštiti okoliša. Drugi se odnosi na nedostatak ulagačkog kapitala zbog visokih troškova usklađivanja s propisima o zaštiti okoliša (usklađivanje s propisima o odlaganju troske i pepela te s propisima o graničnim vrijednostima emisija SO2, NOx i PM10). Kako bi bilo u skladu s europskim i nacionalnim zahtjevima zaštite okoliša, društvo CE Oltenia od 2008. uložilo je otprilike 880 milijuna EUR. Ta su ulaganja onemogućila financiranje investicijskih programa namijenjenih povećanju energetske učinkovitosti, a time i smanjenju troškova emisija CO2.

(24)

Treći razlog za pojavu teškoća proizlazi iz činjenice da su rumunjska društva za proizvodnju energije u državnom vlasništvu organizirana prema vrsti proizvodnje energije, ovisno o gorivu koje se upotrebljava, te je stoga riječ o društvima čije se poslovanje temelji na jednoj vrsti goriva: hidroenergija (Hidroelectrica SA), nuklearna energija (Nuclearelectrica SA), fosilno gorivo (CE Oltenia). Taj je model zajedno s provedbom sustava emisijskih jedinica CO2 doveo do neravnoteže u pogledu konkurentnosti, zbog čega se društvo CE Oltenia našlo u nepovoljnom položaju. Prema trenutačnom modelu, u kojem je lignit jedini izvor za proizvodnju električne energije društva CE Oltenia, korisnik ne može dosegnuti jednake razine profitabilnosti kao njegovi konkurenti, koji imaju niže granične troškove proizvodnje i upotrebljavaju izvore za proizvodnju energije koji manje onečišćuju te stoga imaju niske troškove emisijskih jedinica CO2 ili nemaju takvih troškova.

(25)

Društvo CE Oltenia dužno je najkasnije do 30. travnja svake godine prijaviti broj emisijskih jedinica CO2 jednak ukupnoj količini emisija stakleničkih plinova emitiranih prethodne kalendarske godine. Neispunjavanje te obveze dovodi do kazne od 100 EUR za svaku emitiranu tonu ekvivalenta CO2 koja nije prijavljena (19). Cijene emisijskih jedinica CO2 posljednjih su se godina i mjeseci konstantno povećavale, primjerice na više od 60 EUR po toni CO2 u rujnu 2021. te na 80 EUR po toni CO2 u prosincu 2021. (20)

(26)

Nadalje, Rumunjska smatra da se još jedan razlog za financijske probleme društva CE Oltenia odnosi na njegovu strukturu troškova. Troškovi osoblja činili su 39 % ukupnih operativnih troškova 2020., dok su troškovi zaštite okoliša, koji se uglavnom odnose na kupovinu emisijskih jedinica CO2, činili 35 % ukupnih troškova. Kao rezultat takve strukture troškova društvo je svake godine od 2014. do 2019. (s iznimkom 2017.) bilježilo operativne gubitke.

(27)

Ova se Odluka odnosi na potporu za restrukturiranje društva CE Oltenia koja se sastoji od državnih bespovratnih sredstava u iznosu od 1 090 milijuna EUR, državnog jamstva za zajam u iznosu od 195,8 milijuna EUR, dokapitalizacije društva CE Oltenia u iznosu do 226 milijuna EUR izraženom u domaćoj valuti, konverzije u bespovratna sredstva zajma za sanaciju koji je postao potpora za restrukturiranje u iznosu od otprilike 251 milijun EUR te bespovratnih sredstava iz Fonda za modernizaciju (21) u iznosu od 895,3 milijuna EUR, nakon što Rumunjska podnese odgovarajuće prijedloge te nakon što te prijedloge odobri Europska investicijska banka ili, prema potrebi, Odbor za ulaganja Fonda za modernizaciju (zajednički „mjere”). Ukupan iznos potpore je 2 658,1 milijun EUR (22).

(28)

Bespovratnim sredstvima u iznosu od 1 090 milijuna EUR financirat će se kupnja potrebnih emisijskih jedinica CO2 u razdoblju 2021.–2025., a sredstva će se raspodijeliti na godišnjoj razini u skladu s potrebama, ali ne u savršenoj korelaciji s izdacima za emisijske jedinice CO2 za svaku godinu. U ožujku 2021. rumunjska vlada donijela je Hitni vladin pravilnik kojim se društvu CE Oltenia odobravaju bespovratna sredstva u iznosu od otprilike 1,18 milijardi RON (otprilike 241 milijun EUR) za financiranje kupnje emisijskih jedinica CO2. Rumunjska stoga smatra da je društvo CE Oltenia 26. travnja 2021. ispunilo obvezu koja se odnosi na emisijske jedinice CO2 jer je dovršilo kupnju tih jedinica za energiju proizvedenu 2020., za ukupnu cijenu od 315 milijuna EUR. Kako Rumunjska tvrdi, društvo je razliku između ukupne nabavne cijene i iznosa bespovratnih sredstava od 74 milijuna EUR pokrilo vlastitim sredstvima. Bespovratna sredstva u iznosu od 241 milijun EUR čine dio prijavljenih bespovratnih sredstava u iznosu od 1 090 milijuna EUR i financirana su sredstvima iz državnog proračuna preko Ministarstva energetike.

(29)

Ugovaranje zajma za koji država daje jamstvo planirano je 2022. u iznosu od 195,8 milijuna EUR za financiranje jednakog iznosa obrtnog kapitala društva CE Oltenia. Rumunjska tijela tvrde da će zajam biti otplaćen u skladu s važećim tržišnim uvjetima u tom trenutku. Očekuje se da će procijenjena ukupna kamatna stopa […] iznositi oko […] %.

(30)

Dokapitalizacija društva CE Oltenia u iznosu do 226 milijuna EUR bit će provedena doprinosom Ministarstva energetike u novcu (180 milijuna EUR) i u naravi (zemljište procijenjene vrijednosti od 46 milijuna EUR).

(31)

Rumunjska tijela tvrde da će zajam za sanaciju u iznosu od 251 milijun EUR (vidjeti uvodnu izjavu 21.), koji je postao potpora za restrukturiranje jer još nije otplaćen, biti konvertiran u bespovratna sredstva nakon što Komisija odobri plan restrukturiranja.

(32)

Rumunjska je 4. prosinca 2020. Komisiju obavijestila o planu restrukturiranja („početni plan restrukturiranja”) kojem je dodijeljena potpora za restrukturiranje od 1,33 milijarde EUR, što uključuje 0,25 milijardi EUR već odobrene potpore za sanaciju te dodatnih iznosa od 0,31 milijarde EUR u obliku zajma s državnim jamstvom i 0,77 milijardi EUR u obliku državnih bespovratnih sredstava. Osim toga, planiralo se pribavljanje dodatnih 711 milijuna EUR državne potpore iz Fonda za modernizaciju kako bi se diversificirala kombinacija izvora energije zamjenom lignita (uglavnom) plinom i obnovljivim izvorima energije.

(33)

Početnim planom restrukturiranja obuhvaćeno je razdoblje od 2021. do 2030., no potporom za restrukturiranje pokriveno je samo razdoblje od 2021. do 2025. U tom je planu bilo predviđeno da će društvo CE Oltenia 2022. zabilježiti dobit, ostvariti povrat na uloženi kapital („ROCE”) od […] % do 2025. i postići dugoročnu konkurentnost 2030. s […] % ROCE do tada.

(34)

Početni plan restrukturiranja obuhvaćao je sljedeće mjere:

(35)

Društvo CE Oltenia predvidjelo je da će 2022. i 2023. postupno dodavati fotonaponsku i hidroenergetsku proizvodnju kao izvore energije. Predviđalo se da će pravo smanjenje prodaje električne energije proizvedene na temelju lignita početi 2026. nakon ugradnje dviju jedinica pogonjenih prirodnim plinom u SE Turceni i SE Işalniţa, što će dovesti do kombinacije izvora energije od 41 % lignita, 53 % plina i ostatka od fotonaponskih i hidroenergetskih izvora.

(36)

Očekivana financijska sredstva potrebna za pokrivanje troškova restrukturiranja do kraja 2025. iznose […] EUR, od čega bi društvo CE Oltenia navodno pridonijelo s […] EUR vlastitih sredstava. Vlastiti doprinos društva CE Oltenia iznosio bi 42 % ukupnih troškova restrukturiranja ako se uračuna potencijalno financiranje sredstvima iz Fonda za modernizaciju te 53 % bez tog potencijalnog financiranja. Glavni izvori vlastitog doprinosa društva CE Oltenia trebali su biti i. prihodi od prodaje električne energije na centraliziranim tržištima OPCOM-a u ukupnom iznosu od […] EUR ostvareni u razdoblju 2020.–2025., ii. prihodi od dugoročnih bilateralnih ugovora o kupnji električne energije sklopljenih na razdoblje dulje od dvije godine u iznosu od […] EUR te iii. prodaja imovine u vrijednosti od […] EUR.

(37)

Od svih dioničara društva CE Oltenia samo je država trebala pridonijeti njegovu restrukturiranju (osiguravanjem sredstava ili pokrivanjem gubitaka), a nijedan njegov vjerovnik nije trebao osigurati raspodjelu tereta.

(38)

Predviđene su sljedeće mjere kojima se ograničavaju narušavanja tržišnog natjecanja: i. eksternalizacija prijenosom kogeneracijske energetske skupine S.E. Craiova II (uglavnom proizvodi toplinsku energiju za Craiovu) na općinu i ii. ukidanje energetskih skupina ili zatvaranje rudarskih jama koje se odvija prema rasporedu i dovodi do smanjenja instaliranog kapaciteta na bazi lignita za 1 605 MW u razdoblju 2020.–2025. (45 % kapaciteta na bazi lignita do kraja 2025.). Međutim, ukupni proizvodni kapacitet društva CE Oltenia ne bi se bitno promijenio jer bi gubitak proizvodnog kapaciteta na bazi lignita trebalo nadoknaditi ugradnjom novih fotonaponskih i hidroenergetskih jedinica. Početnim planom restrukturiranja predviđeno je i zatvaranje ili očuvanje određenih rudarskih jama, uglavnom zbog neučinkovitosti, smanjenja potražnje ili iscrpljivanja rezervi lignita. Planom zatvaranja rudarskih kapaciteta predviđeno je smanjenje proizvodnje lignita za otprilike 3 700 000 tona (26 % do kraja 2026.).

(39)

Budući da je izrazila sumnje u pogledu toga hoće li se prijavljena potpora za restrukturiranje smatrati spojivom s unutarnjim tržištem na temelju članka 107. stavka 3. točke (c) UFEU-a, kako se tumači u Smjernicama o potporama za sanaciju i restrukturiranje, Komisija je odlučila pokrenuti službeni istražni postupak uglavnom iz razloga navedenih u nastavku.

(40)

U skladu s odlukom o pokretanju postupka (23) pružanje potpore za restrukturiranje u obliku značajnih (neplaćenih) bespovratnih sredstava u iznosu od 768 milijuna EUR državi kao davatelju potpore ne bi omogućilo da iskoristi pozitivne strane uspješnog restrukturiranja, te stoga ne bi bilo prikladan financijski instrument. Nadalje, od državnih bespovratnih sredstava namijenjenih društvu CE Oltenia neizravne koristi imali bi i manjinski dioničari tog društva (koji nisu osigurali slične bespovratne financijske instrumente) jer bi se njihovi udjeli potencijalno povećali iako oni ne pridonose troškovima restrukturiranja. Planiranim bespovratnim sredstvima ne bi se omogućila odgovarajuća naknada za državu, koja se zahtijeva na temelju Smjernica o potporama za sanaciju i restrukturiranje, niti bi se državi omogućilo da sama iskoristi povezane pozitivne strane bespovratnih sredstava za financiranje plana.

(41)

Preliminarna procjena početnog plana restrukturiranja pokazala je da bi se od navodnog vlastitog doprinosa od […] EUR najviše […] EUR moglo smatrati konkretnim i stvarnim doprinosom. Kad je riječ o preostalom iznosu, Rumunjska se oslanjala samo na očekivane prihode od prodaje električne energije na centraliziranim tržištima OPCOM-a u razdoblju 2021.–2025., koji nisu ni konkretni ni stvarni s obzirom na to da za razdoblje 2022.–2025. nije bilo čvrstih obveza. Ugovori o prodaji na centraliziranim tržištima OPCOM-a sklapali su se najdulje na razdoblje od godinu i pol. Iako je Rumunjska navela da je bila u postupku ažuriranja svojeg zakonodavstva kako bi se sudionicima na centraliziranim tržištima OPCOM-a omogućilo sklapanje ugovora na dulje vrijeme, tek treba ocijeniti usklađenost takvih promjena sa zakonodavstvom Unije u području opskrbe električnom energijom. Osim toga, Rumunjska se oslanjala na potencijalno sklapanje bilateralnih ugovora o kupnji električne energije, o kojima se raspravljalo s velikim potrošačima energije i za koje se očekivalo da će u razdoblju restrukturiranja rezultirati prihodima od […] EUR. Međutim, nije dostavila dokaze o tim ugovorima kojima bi se osiguralo stvarno financiranje početnog plana restrukturiranja (24).

(42)

Vlastiti doprinos društva CE Oltenia u najboljem bi slučaju iznosio samo 42 % troškova restrukturiranja, čak i uz pretpostavku da, suprotno točki 63. Smjernica o potporama za sanaciju i restrukturiranje, buduća očekivana dobit od redovne prodaje i očekivani prihodi predstavljaju izvor konkretnog i stvarnog vlastitog doprinosa jer bi se, kako je Komisija objasnila, potencijalna sredstva iz proračuna Fonda za modernizaciju kvalificirala kao državna potpora i stoga se ne bi mogla kvalificirati kao vlastita sredstva društva CE Oltenia koja ne uključuju potporu (25).

(43)

Nijedan ulagač ni zajmodavac na tržištu nije podržao početni plan restrukturiranja. Prvo, banke nisu poslale nijedno pismo namjere u kojem prihvaćaju pretfinancirati plaćanja povezana s budućom isporukom električne energije društva CE Oltenia, a očekivani prihodi od te isporuke čine gotovo cijeli vlastiti doprinos društva CE Oltenia. Drugo, nijedna banka ni ulagač na tržištu nije iskazao interes za podupiranje ili financiranje dijela ulaganja u prelazak s lignita na prirodni plin ili na proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora. Treće, nisu dostavljeni dokazi u potencijalnim vanjskim ulagačima ili bankama koje podupiru plan, odnosno o tome da bi do takvih pregovora moglo doći u razumnom roku. Iako je Rumunjska kao drugi izvor financiranja navela prodaju imovine društva CE Oltenia, procjenjujući da bi takva prodaja donijela prihode u iznosu od 2 milijuna EUR, postupak prodaje te imovine nije bio pokrenut (26).

(44)

Osim toga, Rumunjska je priznala da ni manjinski dioničari društva CE Oltenia (konkretno, Fondul Proprietatea SA) ni njegovi vjerovnici ne bi osigurali odgovarajuću raspodjelu tereta u bilo kojem obliku (27).

(45)

Iako je početnim planom restrukturiranja obuhvaćeno razdoblje 2021.–2025., prvi znatno pozitivni neto rezultati od otprilike […] EUR kumuliranih sredstava očekivali su se tek nakon razdoblja restrukturiranja, odnosno u razdoblju 2026.–2030. U skladu s početnim planom restrukturiranja društvo CE Oltenia moglo bi ostvariti ROCE od 4,3 % do 2025., što bi bilo puno niže od naknade u skladu s tržišnim uvjetima ili oportunitetnog troška vlasničkog kapitala koji se općenito ulaže u rumunjska društva. Osim toga, već niska profitabilnost društva CE Oltenia umjetno je povećana subvencijama za poslovanje iz državne potpore. Naposljetku, predviđeni rezultati društva CE Oltenia temeljili su se na optimističnim pretpostavkama o vanjskim čimbenicima, kao što su cijene emisijskih jedinica CO2 koje su u razdoblju restrukturiranja prikazane kao relativno nepromijenjene unatoč naglom porastu u razdoblju 2018.–2019. Iako je društvo CE Oltenia u svojim projekcijama očekivalo da se cijene emisijskih jedinica CO2 kreću od […] u 2020. do […] u 2030., na dan 24. siječnja 2021. cijene su već iznosile […]. Komisija je stoga imala sumnje u pogledu primjerenosti trajanja početnog plana restrukturiranja i mogućnosti da taj plan rezultira ponovnom uspostavom održivosti društva CE Oltenia na kraju razdoblja restrukturiranja jer iz navedenoga nije bilo očito da bi društvo CE Oltenia moglo osigurati primjerenu profitabilnost i opstati na tržištu bez dodatne potpore (28).

(46)

Kad je riječ o eksternalizaciji kogeneracijskih jedinica S.E. Craiova II njihovim prijenosom na općinu Craiova, oblik i opseg takve eksternalizacije nisu bili jasni. Čak i kad bi se takva eksternalizacija mogla ostvariti kao ulaganje u kapital zajedničkog pothvata društva CE Oltenia i društva u vlasništvu lokalnog općinskog vijeća Craiove, ona bi društvu CE Oltenia i državi omogućila da zadrže kontrolu u takvom zajedničkom pothvatu. To bi ugrozilo smisao prodaje kao mjere kojom se ograničavaju narušavanja tržišnog natjecanja jer se njome ne bi ojačalo tržišno natjecanje niti bi se pogodovalo ulasku na tržište novih konkurenata, rastu postojećih malih konkurenata ni prekograničnoj djelatnosti (29).

(47)

Nadalje, kad je riječ o smanjenju proizvodnog kapaciteta društva CE Oltenia (u smislu zatvaranja jedinica u kojima izgara lignit) i zatvaranju rudnika lignita, ukupni povezani gubitak proizvodnog kapaciteta društva CE Oltenia u velikoj bi se mjeri nadoknadio instalacijom novih proizvodnih kapaciteta. Stoga se ukupni proizvodni kapacitet društva CE Oltenia ne bi bitno promijenio (30). Vađenje lignita povećalo bi se do kraja 2024., a nakon 2026. palo bi ispod razine iz 2020. Jedinice pogonjene plinom bile bi u funkciji do 2026., zbog čega bi smanjenje vađenja lignita bilo beznačajno u smislu smanjenja kapaciteta (31).

(48)

Naposljetku, Rumunjska nije predložila dodatne mjere praćenja poslovanja društva CE Oltenia, izuzev ograničenja kupnje udjela u drugim poduzećima tijekom razdoblja restrukturiranja, osim ako je to neophodno za osiguranje dugoročne održivosti društva, te ograničenja korištenja potpore u svrhu promidžbe pri prodaji svojih proizvoda (32).

(49)

Tijekom službenog istražnog postupka Komisija je zaprimila primjedbe od sljedećih trećih strana: EEB-a (33), organizacija Bankwatch Romania/ClientEarth (34) i Greenpeacea (35). Komisija s tim primjedbama postupa kao s tržišnim informacijama s obzirom na to da nijedna od tih trećih strana nije mogla dokazati da je zainteresirana strana u smislu članka 1. točke (h) Uredbe Vijeća (EU) 2015/1589 (36).

(50)

EEB se protivio omogućivanju upotrebe državne potpore za usklađivanje s pravom Unije u pogledu emisija CO2, pepela, NOx i SO2. Smatrao je da bi se time prekršilo načelo da se potpora ne može dodijeliti za usklađivanje sa standardima Unije, konkretno s obvezama na temelju Direktive 2010/75/EU Europskog parlamenta i Vijeća (37) o razinama emisija i upotrebi najboljih raspoloživih tehnika (NRT). Isključivanje upotrebe državne potpore za usklađivanje s pravnom stečevinom Unije u području zaštite okoliša isto je tako u skladu sa Smjernicama o državnim potporama za zaštitu okoliša i energiju (38). U slučaju društva CE Oltenia to se nije poštovalo jer je, kako smatra EEB, usklađenost s graničnim vrijednostima emisija tvari koje onečišćuju zrak bila dio samog početnog plana restrukturiranja.

(51)

EEB je isto tako izrazio zabrinutost zbog toga što društvo CE Oltenia posljednjih godina nije bilo u skladu s emisijskim normama (NOx, SO2, lebdeće čestice itd.). EEB je istaknuo da su elektrane na lignit društva CE Oltenia premašile razine emisija na temelju režima Direktive 2010/75/EU (39).

(52)

EEB je isto tako naveo da bi društvo CE Oltenia uvijek moglo sklapati bilateralne ugovore po fiksnim cijenama, no nijedno privatno poduzeće ne bi pristalo na takav ugovor zbog kojeg bi preplaćivalo energiju koja se proizvodi upotrebom skupih fosilnih goriva. S obzirom na manjak interesa tržišnih ulagača bilateralni ugovori s drugim javnim društvima ne bi zadovoljavali načelo „ulagača u tržišnom gospodarstvu” te bi najvjerojatnije predstavljali državnu potporu.

(53)

EEB je isto tako istaknuo da će društvo CE Oltenia ostati zarobljeno u fosilnim gorivima dugo nakon 2026., zbog čega je upitno može li takav plan restrukturiranja biti srednjoročno održiv s obzirom na povećanje cijena CO2.

(54)

Bankwatch i ClientEarth naveli su da se dodjeljivanjem operativne potpore za troškove usklađivanja s propisima o zaštiti okoliša krši zakonodavstvo EU-a u području zaštite okoliša i ne olakšava razvoj gospodarske djelatnosti, kako to zahtijeva sudska praksa koja se odnosi na članak 107. stavak 3. točku (c) UFEU-a (presuda u predmetu Austrija protiv Komisije (40)).

(55)

Bankwatch je istaknuo i da početni plan restrukturiranja društva CE Oltenia nije bio u skladu s putem Rumunjske prema dekarbonizaciji te da u njemu nije utvrđen rok za uklanjanje lignita iz postupka proizvodnje energije tog društva, stoga njime nisu u dovoljnoj mjeri riješeni uzroci gubitaka društva jer nisu napuštene aktivnosti koje stvaraju gubitke.

(56)

Naposljetku, Bankwatch je naveo da se plan restrukturiranja temeljio na nerealnim pretpostavkama u pogledu budućih cijena emisijskih jedinica CO2, odnosno na pretpostavci da bi te cijene mogle biti relativno stabilne tijekom razdoblja restrukturiranja. Prema projekcijama emisija koje je izradio Bankwatch ukupni trošak koji bi društvo CE Oltenia trebalo platiti za svoje emisije CO2 u razdoblju 2021.–2030. trebao bi iznositi 4,76 milijardi EUR, što znatno premašuje projekcije društva CE Oltenia.

(57)

Greenpeace je smatrao da je kontinuirano oslanjanje društva CE Oltenia na proizvodnju energije na bazi lignita u suprotnosti s politikama i ciljevima Unije, kako su navedeni u europskom zelenom planu. Greenpeace je naveo da bi se dodjeljivanjem državne potpore za kupnju emisijskih jedinica CO2 prekršilo pravo Unije, osobito načelo „onečišćivač plaća” sadržano u članku 191. stavku 2. UFEU-a i u Direktivi 2003/87/EZ, kojim se od subjekata zahtijeva da plate za CO2 koji emitiraju.

(58)

Prema analizi javno dostupnih informacija o početnom planu restrukturiranja koju je proveo Greenpeace, ukupne godišnje emisije društva CE Oltenia povećale bi se sa 7 Mt CO2/godišnje 2020. na približno 9 Mt CO2/godišnje 2030. To bi bilo protivno trenutačnim klimatskim i energetskim politikama Unije te bi ujedno imalo izravne negativne posljedice za operativne troškove društva CE Oltenia (čiji velik dio čine troškovi emisijskih jedinica CO2).

(59)

Kako bi odgovorila na Komisijine sumnje, Rumunjska je znatno izmijenila početni plan restrukturiranja i potporu koja ga je trebala poduprijeti. Radi lakšeg snalaženja primjedbe koje je iznijela Rumunjska podijeljene su u tri dijela koji odgovaraju opažanjima o glavnim sumnjama koje je Komisija izrazila u odluci o pokretanju postupka, opažanjima trećih strana te opisu revidiranog plana restrukturiranja i potpore za restrukturiranje.

(60)

Rumunjska je dostavila primjedbe na odluku o pokretanju postupka (41). Rumunjska nije osporila sumnje iznesene u toj odluci o pokretanju postupka te je dostavila revidirani plan restrukturiranja. Ključni elementi revidiranog plana restrukturiranja bili su: i. ranije zatvaranje kapaciteta za proizvodnju lignita u odnosu na početni plan restrukturiranja, koje vodi smanjenju godišnjih emisija CO2 i ostvarivanju profitabilnosti počevši od 2026.; ii. nova ulaganja u plinske i fotonaponske proizvodne jedinice oblikovane primjenom koncepta subjekata posebne namjene, pri čemu bi društvo CE Oltenia zadržalo 70 %, dok bi 30 % bilo otvoreno drugim strateškim ili financijskim ulagačima; iii. rad na sklapanju čvrstih ugovora kojima se podupire vlastiti doprinos – ugovori o prodaji, bankovno financiranje i kapital privatnih ulagača; te iv. povezivanje s društvom Fondul Proprietatea kako bi taj fond pridonio troškovima restrukturiranja društva ili alternativno, razmatranje mogućnosti smanjivanja sudjelovanja fonda u dokapitalizaciji koju provodi država.

(61)

Rumunjska je naglasila stratešku važnost društva CE Oltenia za sigurnost nacionalne opskrbe energijom. Rumunjska je tvrdila da si zbog sigurnosti i prikladnosti nacionalnog energetskog sustava nije mogla priuštiti zatvaranje više kapaciteta za proizvodnju lignita prije nego što je to predviđeno u revidiranom planu restrukturiranja, kao što je potvrdila analiza koju je provela Transelectrica (kako je navedeno u uvodnoj izjavi 14.). Istaknula je teškoće i složenost postupka restrukturiranja za proizvođača električne energije čija se proizvodnja temelji na jednoj vrsti goriva, koji se nalazi u fazi ubrzanog postupnog ukidanja elektrana na lignit, suočava sa znatnim troškovima restrukturiranja, teško je pogođen brzim povećanjem troškova emisija CO2 i ograničen zahtjevom da održi proizvodni kapacitet radi sigurnosti nacionalne mreže. Rumunjska je dodala da bi je zamjena kapaciteta društva CE Oltenia energijom iz uvoza izložila velikom riziku s obzirom na to da susjedne države članice uglavnom uvoze energiju (uvodna izjava 17.).

(62)

Rumunjska je u lipnju 2021. dostavila drugu analizu, koju je Transelectrica provela u svibnju 2021. kao dodatak ranije podnesenoj analizi, u kojoj se ističe sljedeće:

(63)

Rumunjska je u odgovoru na primjedbe EEB-a da nijedan bilateralni ugovor s drugim javnim društvima ne bi zadovoljio načelo „ulagača u tržišnom gospodarstvu” navela da su ugovori društva CE Oltenia sklopljeni na platformama OPCOM-a te da je stoga riječ o tržišnim ugovorima.

(64)

Kad je riječ o procjeni ukupnog troška emisijskih jedinica CO2, Rumunjska je pojasnila da bi revidirani plan restrukturiranja sadržavao bolji scenarij, u kojem bi se u obzir uzele najnovije tržišne vrijednosti. Osim toga, kad je riječ o primjedbama Greenpeacea o povećanju ukupne količine emisija, Rumunjska je navela da bi se prema revidiranom planu restrukturiranja, koji će naknadno dostaviti, godišnje emisije CO2 smanjile s 8,6 Mt u 2021. na 2,6 Mt u 2027.

(65)

U odgovoru na opažanja koja su dostavili Bankwatch i ClientEarth o ukidanju proizvodnje lignita, Rumunjska je navela da bi društvo CE Oltenia provelo mjere energetske učinkovitosti zamjenom jedinica pogonjenih lignitom novim jedinicama na plin i obnovljive izvore energije.

(66)

Rumunjska je 24. lipnja 2021. Komisiji dostavila revidirani plan restrukturiranja, a naknadno i daljnja ažuriranja plana te dodatne informacije.

(67)

Revidirani plan restrukturiranja temelji se na planu dekarbonizacije, pri čemu Rumunjska proizvodnju električne energije koja se temelji na lignitu namjerava zamijeniti električnom energijom proizvedenom iz prirodnog plina i obnovljivih izvora (fotonaponskih i hidroenergetskih), koji nisu toliko skupi kad je riječ o emisijskim jedinicama CO2. Razdoblje restrukturiranja u tom revidiranom planu traje od početka 2021. do kraja 2026. Planom se predviđaju razne operativne mjere koje treba provesti tijekom razdoblja restrukturiranja, a koje je društvo CE Oltenia počelo provoditi u siječnju 2021.

(68)

Revidirani plan restrukturiranja uključuje tehničke i tehnološke mjere, organizacijske i upravljačke mjere, mjere zaštite okoliša i financijske mjere.

(69)

Prvi stup povezan je s tehničkim i tehnološkim mjerama koje su usmjerene na diversifikaciju kombinacije izvora energije u Rumunjskoj zamjenom jedinica pogonjenih lignitom fotonaponskim i plinskim elektranama.

(70)

Jedna je od mjera u okviru prvog stupa zatvaranje ili očuvanje u obliku rezerve postojećih energetskih jedinica i rudarskih jama. U planu se navode tri faze zaustavljanja proizvodnje električne energije na temelju lignita, s datumom završetka proizvodnje […]. Za vrijeme prvog razdoblja postupnog zaustavljanja proizvodnje, […], kapacitet bi se smanjio s […] MW na […] MW. Za vrijeme drugog razdoblja postupnog zaustavljanja proizvodnje, […], kapacitet bi se dodatno smanjio na […]. U razdoblju […].

(71)

U predviđenom vremenskom okviru za stavljanje u pogon novih proizvodnih kapaciteta predviđa se stavljanje u pogon osam fotonaponskih parkova do 2024., jedne mikrohidroelektrane do 2023. i dvaju blokova pogonjenih prirodnim plinom koji trebaju početi s radom do sredine 2026. Instalirani kapacitet novih planiranih proizvodnih postrojenja koja manje onečišćuju 2023. će predstavljati samo 0,6 % ukupnog instaliranog kapaciteta društva CE Oltenia koji će se proizvoditi u hidroelektrani. Ukupna proizvodnja u novim postrojenjima 2026. dosegnula bi 56 %, od čega bi 36 % bilo proizvedeno u plinskim postrojenjima, 20 % u fotonaponskim parkovima, a 0,4 % u hidroelektrani.

(72)

Ukupni instalirani kapacitet novih proizvodnih kapaciteta iznosio bi otprilike 2 060 MW, od čega bi se 1 325 MW odnosilo na plin, 735 MW na fotonaponska postrojenja, a 9,9 MW na hidroelektranu. Uzimajući u obzir prosječnu stopu iskorištenosti fotonaponskih parkova od […] %, neto dostupni kapacitet iznosio bi […] MW, od čega bi se […] MW odnosilo na plinska, a […] MW na fotonaponska postrojenja. Primjenom scenarija subjekata posebne namjene (vidjeti uvodnu izjavu 110. i dalje), sa sudjelovanjem društva CE Oltenia u rasponu od […] %, neto dostupni kapacitet od otprilike […] MW bit će otvoren za konkurente na tržištu. Neto dostupni kapacitet društva CE Oltenia tako će se smanjiti s […] MW na otprilike […] MW. U tablici 2. prikazan je vremenski okvir za zatvaranje postojećih postrojenja i stavljanje u pogon novih.

Tablica 2.

Vremenski okvir za zatvaranje/očuvanje postojećih kapaciteta i stavljanje u pogon novih

Izvor: Plan restrukturiranja od 24. lipnja 2021.

Napomena: postojeći kapacitet u MW iz uvodne izjave 9.; siva boja označava kapacitet rezerve kako je naveden u uvodnoj izjavi 70.

(73)

Sve će elektrane na lignit društva CE Oltenia do […] biti ili definitivno zatvorene ili održavane u pogonu, ali bez aktivnosti u redovnim isporukama. Takav je vremenski okvir ubrzan u usporedbi s onim iz početnog plana restrukturiranja, prema kojem se očekivalo da […] energetskih jedinica nastavi s radom do […]. Kad je riječ o rudarskim jamama, […]. Takav je vremenski okvir ubrzan u usporedbi s onim iz početnog plana restrukturiranja, prema kojem se zatvaranje […] rudarskih jama nije očekivalo prije […].

(74)

Osim toga, planom restrukturiranja djelomično će se pridonijeti ostvarivanju ključnih točaka za stavljanje postrojenja izvan pogona na temelju Nacionalnog plana za oporavak i otpornost Rumunjske (42). Kapaciteti koje treba staviti izvan pogona u razdoblju 2023.–2025. primjeri su dani ne dovodeći u pitanje razinu pojedinosti ili sadržaja koja se zahtijeva planom za oporavak i otpornost te se ne mogu tumačiti kao izmjene ključnih točaka i ciljeva utvrđenih u tom planu ni kao potvrda o izmjeni ili ostvarivanju ključnih točaka (43).

(75)

Drugi stup plana odnosi se na organizacijske i upravljačke mjere, koje, među ostalim, uključuju smanjenje broja osoblja i njegovu preraspodjelu. Zatvaranje proizvodnih postrojenja u razdoblju 2021.–2026. dovelo bi do otpuštanja i preraspodjele zaposlenika. Društvo CE Oltenia na kraju 2020. imalo je […] zaposlenika, a očekuje se da će se taj broj postupno smanjiti za […] % (u odnosu na […] % predviđenih u početnom planu restrukturiranja) i 2026. dosegnuti […]. Dva glavna načina za postizanje smanjenja broja zaposlenika bila bi otpuštanja zbog zatvaranja postrojenja (broj zaposlenika otpuštenih u razdoblju 2021.–2026. bio bi […]) i prijevremeno umirovljenje. Procijenjeni broj zaposlenika potrebnih za rad na novim fotonaponskim i plinskim postrojenjima iznosi […], a svi bi bili preraspodijeljeni iz postojećih organizacijskih jedinica društva CE Oltenia. Stoga, […].

(76)

Treći stup plana sastoji se od mjera zaštite okoliša. To su uglavnom mjere za osiguravanje usklađenosti s godišnjim obvezama povezanima s emisijama CO2 (44). Nadalje, diversifikacija kombinacije izvora energije pozitivno bi utjecala na razinu emisija CO2 iz proizvodnje električne energije s obzirom na to da su emisije elektrana na prirodni plin (te osobito fotonaponskih elektrana) niže od emisija elektrana na lignit te da će stoga počevši od 2026. emisije CO2 biti niže od onih s početka razdoblja restrukturiranja.

(77)

Osim toga, društvo CE Oltenia za vrijeme razdoblja restrukturiranja planira provesti sljedeća ulaganja povezana sa zaštitom okoliša: i. radove za unapređenje odlaganja troske i pepela i ii. radove za smanjenje emisija NOx, SO2 i prašine iz dimnih plinova do razina utvrđenih nacionalnim pravom.

(78)

Četvrti stup plana odnosi se na financijske mjere koje konkretno uključuju bankovne zajmove i troškove povezane s uspostavom subjekata posebne namjene. U razdoblju 2021.–2026. troškovi financiranja (provizije i kamate) povezani s postojećim zajmovima iznosili bi […] EUR. U razdoblju 2022.–2025. troškovi s kamatama i provizijama povezani s ugovorenim zajmovima veći su u odnosu na početni plan restrukturiranja, što odražava povećanje kamatnih stopa koje se naplaćuju na ranije zajmove. Troškovi restrukturiranja isto tako uključuju približno […] EUR kamata povezanih s novim zajmovima koji bi se vraćali tijekom razdoblja restrukturiranja. Druga kategorija troškova na temelju financijskih mjera odnosi se na osnivanje subjekata posebne namjene i uključuje troškove provedbe studija izvedivosti, pribavljanja urbanističkih dozvola, okolišnih dozvola i odobrenja za tehničke priključke.

(79)

Rumunjska smatra da bi troškovi restrukturiranja povezani s provedbom mjera restrukturiranja te oni čiji se nastanak očekuje u razdoblju restrukturiranja 2021.–2026. iznosili 3,94 milijarde EUR, uključujući doprinos ulagača. Od tog iznosa otprilike 1,52 milijarde EUR odnosi se na razvoj fotonaponskih parkova i energetskih blokova na prirodni plin te na sanaciju i modernizaciju mikrohidroelektrane, otprilike 48 milijuna EUR na zatvaranje/očuvanje kapaciteta za proizvodnju lignita, otprilike 210 milijuna EUR na ulaganje u kratkotrajnu imovinu (kao što je ulaganje u sanaciju stare opreme), dodatnih otprilike 67 milijuna EUR na organizacijske i upravljačke mjere (od čega bi se većina odnosila na restrukturiranje osoblja), otprilike 1,77 milijardi EUR na nabavu emisijskih jedinica CO2, otprilike 60 milijuna EUR na financijske mjere (uglavnom zajmove), a otprilike 259 milijuna EUR na potrebnu likvidnost za pokrivanje minimalnih tekućih troškova kako bi se poduprla djelatnost društva.

(80)

Rumunjska država poduprla bi restrukturiranje društva CE Oltenia iznosom do približno 1,76 milijardi EUR, od čega bi se 1 090 milijuna EUR dodijelilo u obliku bespovratnih sredstava, 195,8 milijuna EUR u obliku državnog jamstva za zajam, 226 milijuna EUR (u RON) u obliku dokapitalizacije te otprilike 251 milijun EUR u obliku konverzije zajma za sanaciju u bespovratna sredstva (vidjeti uvodnu izjavu 27.). Planirala bi se isplata dodatnih 895,3 milijuna EUR potpore iz Fonda za modernizaciju (45), nakon što Rumunjska podnese odgovarajuće prijedloge ulaganja te nakon što te prijedloge odobri Europska investicijska banka ili, prema potrebi, Odbor za ulaganja Fonda za modernizaciju. Ukupna predviđena potpora za restrukturiranje društva CE Oltenia tako bi iznosila 2 658,1 milijun EUR, od čega je već dodijeljeno 492 milijuna EUR (odnosno 251 milijun EUR potpore za sanaciju i bespovratna sredstva u iznosu od 241 milijun EUR koja su dio bespovratnih sredstava od 1 090 milijuna EUR, vidjeti uvodnu izjavu 28.).

(81)

U Fondu za modernizaciju razlikuju se prioritetna i neprioritetna ulaganja. U slučaju prioritetnih ulaganja sredstvima iz Fonda za modernizaciju može se financirati do 100 % vrijednosti relevantnih troškova, podložno primjenjivim pravilima o državnim potporama, dok se u slučaju neprioritetnih ulaganja sredstvima iz fonda može pokriti do 70 % vrijednosti relevantnih troškova, podložno primjenjivim pravilima o državnim potporama i pod uvjetom da se preostali troškovi financiraju sredstvima iz privatnih izvora. Podložno potvrdi statusa ulaganja (prioritetni/neprioritetni), koju na temelju službenih podnesaka daje Europska investicijska banka, ulaganja u dva bloka na prirodni plin, 850 MW u postrojenju Ișalnița i 475 MW u postrojenju Turceni, smatraju se neprioritetnima, a ulaganja u osam fotonaponskih parkova mogu smatrati prioritetnim ulaganjima.

(82)

Kako bi se postigla odgovarajuća naknada za potporu za restrukturiranje i povećala naknada za državnu potporu, rumunjska su se tijela obvezala da će prodati dostatnu količinu dionica rumunjske države u društvu CE Oltenia do završetka razdoblja restrukturiranja 2026. Prodaja dionica obavila bi se putem javne ponude dionica, koja bi bila osmišljena tako da država dobije najveću moguću naknadu. Konačni broj dionica koje treba prodati utvrdio bi se na početku postupka prodaje uzimajući u obzir strukturu budućih subjekata posebne namjene te postupke smanjenja i povećanja temeljnog kapitala. Prodaja dionica u svakom bi slučaju trebala biti dovoljna da se nadoknadi doprinos države u planu restrukturiranja, što bi značilo najmanje 20 % vlasničkih prava.

(83)

Kad je riječ o obvezi smanjenja udjela rumunjske države u društvu CE Oltenia (uvodna izjava 82.), Rumunjska je dodatno navela da bi zakonodavni akt na temelju kojeg bi se proveo postupak prodaje bila vladina odluka o odobrenju strategije privatizacije prodajom dionica rumunjske države u društvu CE Oltenia. Nakon donošenja te odluke odabrao bi se konzultant za provedbu specifičnih koraka u tom postupku koji počinje 2024., uzimajući u obzir njegov završetak prije kraja 2026.

(84)

Rumunjska je dostavila analizu vrednovanja koju je društvo PricewaterhouseCoopers (PwC) provelo radi procjene tržišne vrijednosti 20 % udjela u vlasničkom kapitalu društva CE Oltenia koji država treba prodati do kraja 2026. Vrednovanje se temelji na dohodovnom pristupu, odnosno na metodi diskontiranog novčanog toka jer se njome odražavaju konkretne očekivane operativne značajke djelatnosti društva CE Oltenia nakon provedbe plana restrukturiranja. Prema podacima iz analize vrednovanja okvirna tržišna vrijednost 20 % udjela u vlasničkom kapitalu društva CE Oltenia na dan 31. prosinca 2026. procijenjena je na […] EUR u osnovnom scenariju […] ili […] EUR u alternativnom scenariju (s prognoziranim novčanim tokovima tijekom cijelog razdoblja rada (tj. 30 godina), bez neograničenosti). Nakon provedbe taj bi iznos predstavljao ex post naknadu države za potporu društvu CE Oltenia.

(85)

Rumunjska je predstavila izvore vlastitog doprinosa društva CE Oltenia troškovima restrukturiranja u iznosu do 1,98 milijardi EUR. Od tog iznosa 1 275 milijuna EUR došlo bi od prodaje električne energije na tržištu OPCOM-a i putem drugih postojećih kanala (od čega se 315 milijuna EUR temelji na ugovorima koji su sklopljeni na razdoblje dulje od jedne godine), do 350 milijuna EUR od bankovnih zajmova, 250 milijuna EUR od sudjelovanja ulagača u subjektima posebne namjene i 104 milijuna EUR od doprinosa u naravi društva CE Oltenia subjektima posebne namjene.

(86)

Najveći dio vlastitog doprinosa koji je navela Rumunjska proizlazi iz prodaje električne energije na domaćim tržišnim segmentima kojima upravlja operator na tom tržištu (OPCOM) ili operator prijenosnog sustava (Transelectrica): tržište dan unaprijed i unutardnevno tržište, konkurentni natječaji/ugovori, regulirana tržišta ili tržišta uravnoteženja.

(87)

Rumunjska dijelom vlastitog doprinosa smatra prihode od prodaje električne energije u iznosu od 1 275 milijuna EUR u razdoblju 2021.–2025., od čega je od prodaje električne energije 2021. unovčeno 574 milijuna EUR.

(88)

Osim toga, društvo CE Oltenia pregovaralo je o sklapanju ugovora o kupnji električne energije ciljne vrijednosti od […] EUR. Međutim, iako je od sredine lipnja 2021. potpisano nekoliko pisama namjere koja su se odnosila na potencijalne ugovore o kupnji električne energije, nijedan takav ugovor nije sklopljen. Budući da se predviđeno sklapanje ugovora o kupnji električne energije nije ostvarilo, među ostalim zato što takvi ugovori trenutačno nisu dopušteni u skladu s rumunjskim pravom, ono nije dio vlastitog doprinosa koji je Rumunjska iznijela.

(89)

Početni plan restrukturiranja uključivao je prodaju sporedne imovine, za koju se predviđalo da će rezultirati vlastitim doprinosom od 2 milijuna EUR. Međutim, postupak prodaje te imovine još nije započeo, a revidirani plan restrukturiranja ne uključuje takvu prodaju kao izvor vlastitog doprinosa.

(90)

Revidirani plan restrukturiranja kao vlastiti doprinos uključuje osnivanje subjekata posebne namjene za zajedničko ulaganje s drugim subjektima u novu plinsku i fotonaponsku proizvodnju električne energije (vidjeti uvodnu izjavu 110. i sljedeću). Ukupni iznos doprinosa ulagača temeljnom kapitalu […] subjekata posebne namjene iznosi otprilike […] EUR, što s ukupnim kapitalnim izdacima koji će financirati ulagači od […] EUR, podrazumijeva ukupan doprinos ulagača vlasničkom kapitalu od otprilike […] EUR. Doprinos ulagača troškovima povezanima s novim postrojenjima za proizvodnju električne energije dopunio bi se sredstvima iz Fonda za modernizaciju nakon što Rumunjska podnese odgovarajuće prijedloge ulaganja te nakon što te prijedloge odobri Europska investicijska banka ili, prema potrebi, Odbor za ulaganja Fonda za modernizaciju, banke i društvo CE Oltenia.

(91)

Društvo CE Oltenia dalo bi doprinos u naravi temeljnom kapitalu subjekata posebne namjene u ukupnom iznosu od otprilike 104 milijuna EUR vrijednosti materijalne i nematerijalne imovine koja se sastoji od zemljišta, postojeće povezanosti s elektroenergetskim i plinskim mrežama, studija izvedivosti i rješenja za uspostavu povezanosti s mrežom, postojećim komunalnim uslugama, logističkim objektima i drugim. Taj iznos proizlazi iz evaluacije koju je proveo PwC, a kao fer vrijednost doprinosa društva CE Oltenia potvrdili su ga i prihvatili (odabrani) ulagači u projekte subjekata posebne namjene.

(92)

Sredstva za financiranje projekata plinskih turbina s kombiniranim ciklusom u Ișalniți i Turceniju prikupit će se s […] i […], koji će djelovati kao suvoditelji sindikata s ukupnim iznosom od […] EUR (46). Sredstva za financiranje izgradnje i rada osam fotonaponskih parkova prikupit će se u okviru sindiciranja koje će voditi Europska banka za obnovu i razvoj („EBRD”), pri čemu je pet poslovnih banaka izrazilo interes za sindiciranje zajma u iznosu od […] EUR (47). Kad je riječ o bankovnom financiranju projekata plinskih turbina s kombiniranim ciklusom i fotonaponskih projekata, još nije potpisan nijedan ugovor o zajmu, a banke su dosad iskazale interes potpisivanjem okvirnih glavnih uvjeta (48). U tim glavnim uvjetima koje su potpisali voditelji sindikata i iskazima interesa drugih banaka za sudjelovanje u sindikatu navodi se da osiguravanje bankovnog financiranja mora biti uvjetovano odobrenjem plana restrukturiranja društva CE Oltenia koje daje Komisija. Rumunjska je Komisiju obavijestila o namjeri društva CE Oltenia da privuče bankovne kredite u najvećem iznosu do […] EUR, unatoč tome što su banke iskazale interes da osiguraju financiranje projekata plinskih turbina s kombiniranim ciklusom i fotonaponskih projekata u većem iznosu ([…] EUR).

(93)

Radi ostvarivanja doprinosa manjinskog dioničara društva Fondul Proprietatea (uvodna izjava 7.) restrukturiranju društva CE Oltenia došlo bi do djelomične apsorpcije prenesenog gubitka smanjenjem kapitala. Preneseni gubitak na dan 31. prosinca 2020. iznosio je otprilike 345 milijuna EUR (1 710 milijuna RON), a smanjit će se na otprilike 100 milijuna EUR (493 milijuna RON) kao rezultat konverzije potpore za sanaciju u iznosu od 1 217 milijuna RON (jednako iznosu od otprilike 251 milijun EUR) iz zajma u bespovratna sredstva. Pokrivanje računovodstvenog gubitka, koji je preneseni akumulirani gubitak, smanjenjem temeljnog kapitala razmjerno će snositi svi dioničari.

(94)

Nakon smanjenja temeljnog kapitala uslijedilo bi povećanje temeljnog kapitala od otprilike […] EUR, čime bi se smanjio udio društva Fondul Proprietatea u društvu CE Oltenia s […] % na otprilike […] %. Memorandum o razumijevanju između društva CE Oltenia, društva Fondul Proprietatea i Ministarstva energetike potpisan je u tu svrhu 21. prosinca 2021. kako bi se osiguralo da društvo Fondul Proprietatea glasa u korist takvog povećanja, s obzirom na to da se osnivačkim aktima društva CE Oltenia za povećanje temeljnog kapitala zahtijeva većina od 90 % glasova njegovih dioničara.

(95)

Trajanje revidiranog plana restrukturiranja povećano je s pet na šest godina kako bi odražavalo raspored postupnog ukidanja jedinica pogonjenih lignitom u kombinaciji s datumom stavljanja u pogon plinskih kapaciteta za proizvodnju električne energije. Stoga, iako je planom restrukturiranja obuhvaćeno razdoblje od početka 2021. do kraja 2026., financijske prognoze koje je dostavilo društvo CE Oltenia sežu do 2030.

Tablica 3.

Odabrani financijski podaci iz revidiranog plana restrukturiranja za razdoblje 2021.–2026. s perspektivom do 2028.

(96)

Prodaja električne energije najvažniji je izvor gospodarskih prihoda društva CE Oltenia te je u prošlosti (2017.–2020.) činio otprilike 85 % njegovih ukupnih operativnih prihoda. Njihova se procjena temelji na sljedećim pretpostavkama: instaliranoj snazi, broju radnih sati/prosječnom faktoru opterećenja, vlastitoj tehnološkoj potrošnji, obujmu prodaje električne energije po tržišnim segmentima i prosječnoj prodajnoj cijeni u svakom segmentu.

(97)

Predviđa se da će se proizvodnja električne energije koju osiguravaju instalirani kapaciteti na temelju lignita smanjiti s […] u 2021. na […] u 2025. te na […] u 2026., dok bi proizvodnja iz mikrohidroelektrane i fotonaponskog parka ukupno iznosila otprilike […] s početkom […], a predviđa se da će električna energija proizvedena u plinskim elektranama iznositi […] na kraju 2026. nakon početka njihova rada sredinom te godine. U razdoblju nakon restrukturiranja (počevši od 2027.) proizvodnja električne energije iz tih izvora (a ne više iz lignita) dosegnut će […].

(98)

Na kraju razdoblja restrukturiranja 2026. prodaja električne energije prema izvoru proizvodnje bit će samo […], raspodijeljena na sljedeći način: […] iz lignita, […] iz obnovljivih izvora energije i […] iz plinskih postrojenja. Valja napomenuti da je […] iznimna godina za društvo CE Oltenia jer […], no istodobno plinske elektrane počet će s radom […]. Stoga će […] biti prva godina bez proizvodnje lignita i s punim kapacitetom proizvodnje iz plinskih postrojenja i postrojenja za obnovljive izvore energije. Ukupna proizvodnja dosegnut će […] u […] u usporedbi s […] u […], a operativni će se prihodi povećati i dosegnuti […] EUR u […] u usporedbi s […] EUR u […].

(99)

Prihodi po tržišnim segmentima 2021. formirani su prema prodaji na tržištu OPCOM-a (61 %), prodaji na tržištu dan unaprijed (34 %) te na tržištu uravnoteženja (5 %). Godine 2024., kad počnu pristizati prihodi od obnovljivih izvora energije, doći će do smanjenja od 6 % na tržištu OPCOM-a, što će se nadoknaditi povećanjem na tržištu dan unaprijed za vršno opterećenje (gdje se pretpostavlja da će se trgovati električnom energijom proizvedenom u fotonaponskim parkovima), na kojem se električnom energijom trguje po cijeni koja je između […] % i […] % viša od prosječne godišnje cijene. Osim toga, društvo CE Oltenia predviđa da će se prosječna cijena električne energije 2026. povećati za […] % u usporedbi s 2021.

(100)

Kako je prikazano u tablici 3. očekuje se da će operativni troškovi premašivati operativne prihode do 2025. (uključujući tu godinu), uglavnom zbog povećanih troškova emisijskih jedinica CO2. Revidirani plan restrukturiranja izrađen je u lipnju 2021. na temelju pretpostavke da će prosječna cijena emisijskih jedinica CO2 za 2021. biti 44 EUR/tona te da će 2026. dosegnuti 63 EUR/tona. Troškovi emisijskih jedinica CO2 za 2021. čine 37 % svih operativnih troškova društva CE Oltenia. Za dugoročnu prognozu koja obuhvaća pet godina te vrijednosti treba usporediti s prosječnom cijenom emisijskih jedinica CO2 u petogodišnjem razdoblju 2017.–2021., koja iznosi 27,05 EUR/tona.

(101)

Rumunjska je 21. prosinca 2021. dostavila analizu osjetljivosti, koja odražava povećanje cijene električne energije u prethodnim mjesecima 2021. i daljnje povećanje troškova emisijskih jedinica CO2, koristeći cijenu od 80 EUR/tona kao prosječnu cijenu emisijskih jedinica. To je dovelo do povećanja troškova usklađenosti sa sustavom EU-a za trgovanje emisijama na […] EUR u razdoblju 2021.–2026. u usporedbi s […] EUR u istom razdoblju u planu restrukturiranja iz lipnja 2021.

(102)

Kako smatra Rumunjska te kako je potvrđeno analizom osjetljivosti, to naglo povećanje troškova emisijskih jedinica CO2 u posljednjim mjesecima 2021. djelomično će se ublažiti povećanjem iznosa potpore te, uglavnom, naglim rastom cijena električne energije koji će dovesti do većih prihoda. Rumunjska je istaknula da se 75 % ukupnih ugovorenih prihoda koje treba ostvariti u razdoblju 2021.–2025. temelji na varijabilnim cijenama, što znači da bi u slučaju daljnjeg povećanja troškova emisijskih jedinica CO2 društvo CE Oltenia moglo povećati cijenu električne energije navedenu u ugovorima. Samo 25 % ukupnih prihoda od električne energije temelji se na ugovorima s fiksnom cijenom. Većina ugovora isteći će najkasnije u lipnju 2022., nakon čega društvo CE Oltenia može još fleksibilnije usmjeravati svoje isporuke i pobrinuti se za ulazne troškove za vrijeme razdoblja restrukturiranja.

(103)

Znatan dio operativnih troškova su troškovi osoblja, koji bi se smanjili s […] EUR u 2021. na […] EUR u 2026. To postupno smanjenje troškova osoblja u skladu je s obvezom društva CE Oltenia da smanji broj svojeg osoblja za […] % do kraja 2026. Počevši od 2026. ukupni godišnji operativni troškovi društva smanjit će se zbog manje količine emisijskih jedinica CO2 koje treba kupiti jer će se proizvodnja električne energije iz fosilnih goriva zamijeniti postrojenjima za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora i plinskim instalacijama, pri čemu potonje instalacije emitiraju manje ugljika nego lignit (uvodna izjava 76.).

(104)

Kako je prikazano u tablici 3., društvo će do 2025. imati negativan EBITDA (dobit prije kamata, poreza i amortizacije), ali pozitivne neto rezultate (uz iznimku 2022.). Počevši od 2026., kad se očekuje postupno ukidanje kapaciteta za proizvodnju na temelju lignita, društvo CE Oltenia počet će bilježiti pozitivan EBITDA i pozitivan novčani tok. Prema podacima iz analize osjetljivosti koja je dostavljena u prosincu 2021. neto rezultat i EBITDA bit će pozitivni od 2026.

(105)

Štoviše, prema završetku razdoblja restrukturiranja 2026. društvo CE Oltenia očekuje da će ostvariti povrat na kapital (ROE) od […] % za razdoblje 2025.–2026., koji će se dodatno povećati u razdoblju nakon restrukturiranja kad korisnik više neće snositi teret visokih troškova emisijskih jedinica CO2. Taj je povrat znatno veći od troška vlasničkog kapitala društva CE Oltenia, koji iznosi […] % (49). Povrat na uloženi kapital 2026. dosegnut će […] %. Omjer duga i vlasničkog kapitala te EBITDA koeficijent pokrića kamata do 2026. bi bio […], odnosno […].

(106)

Osim toga, rumunjska tijela dostavila su prognoze na osnovi pesimističnog scenarija koji se temelji na nepovoljnijim pretpostavkama: i. smanjenje cijena električne energije za 5 %, ii. povećanje troškova nabave plina za 5 % te iii. povećanje troškova emisijskih jedinica CO2 za 5 %. Prema tim prognozama pozitivni neto prihodi, povrat na kapital i EBITDA ostvarili bi se na kraju 2026. Omjer duga i vlasničkog kapitala bio bi […], a EBITDA koeficijent pokrića kamata dosegnuo bi […].

(107)

Rumunjska predlaže sljedeće mjere kojima se ograničava narušavanje tržišnog natjecanja društva CE Oltenia: i. zatvaranje jedinica pogonjenih lignitom i rudnika lignita (uvodna izjava 70.) i osnivanje „društva kćeri za lignit” (uvodna izjava 108.), ii. osnivanje subjekata posebne namjene za nova ulaganja (uvodne izjave od 110. do 113.) te iii. izdvajanje postrojenja Craiova (uvodne izjave od 116. do 117.).

(108)

Plan restrukturiranja podrazumijeva postupno ukidanje upotrebe lignita zatvaranjem jedinica pogonjenih lignitom i rudnika lignita (vidjeti uvodne izjave od 70. do 73.). Iako je Rumunjska kao mjeru kojom se ograničava narušavanje tržišnog natjecanja predložila zatvaranje jedinica čiji se rad temelji na lignitu, popraćeno povezanim zatvaranjem rudnika lignita, istodobno priznaje da na temelju novih pretpostavki o cijenama emisijskih jedinica CO2 nijedna postojeća jedinica kojima upravlja društvo CE Oltenia nije održiva.

(109)

Kad je riječ o postupnom ukidanju lignita, rumunjska su se tijela obvezala da će osnovati posebno društvo kćer društva CE Oltenia („društvo kćer za lignit”), koje će obuhvaćati postojeće jedinice pogonjene lignitom i upravljati tim jedinicama i povezanom imovinom društva CE Oltenia koja nije predviđena za prelazak na plin ili obnovljive izvore energije. Poslovne knjige društva kćeri za lignit bit će jasno odvojene od poslovnih knjiga društva CE Oltenia. Takvi kapaciteti za proizvodnju na temelju lignita s vremenom bi se trebali smanjiti i u konačnici postupno ukinuti u skladu s nacionalnim rasporedom postupnog ukidanja upotrebe lignita. Rumunjska su se tijela nadalje obvezala da će pokrenuti postupak osnivanja društva kćeri za lignit nakon što Komisija odobri plan restrukturiranja društva CE Oltenia te da će ga dovršiti prije završetka razdoblja restrukturiranja prema sljedećem okvirnom rasporedu: odluka o izdvajanju proizvodnje na temelju lignita do veljače ili ožujka 2023., priprema projekta izdvajanja proizvodnje na temelju lignita do ožujka ili travnja 2023., provedba odluke o izdvajanju proizvodnje na temelju lignita do rujna ili listopada 2023. U svakom slučaju, rumunjska su se tijela obvezala da će društvo kćer za lignit osnovati prije završetka razdoblja restrukturiranja, tj. prije kraja 2026. Osnivanjem društva kćeri za lignit uzet će se u obzir međuovisnost s drugim mjerama predviđenima planom restrukturiranja, kao što su kapitalne operacije (povećanje/smanjenje temeljnog kapitala, izdvajanje postrojenja Craiova II) ili osnivanje subjekata posebne namjene za nova ulaganja.

(110)

Na temelju plana restrukturiranja osnovat će po jedan subjekt posebne namjene za svaki od dvaju novih projekata za proizvodnju električne energije na bazi plina i osam projekata za fotonaponsku proizvodnju. Rumunjska tvrdi da se osnivanjem subjekata posebne namjene jača tržišno natjecanje jer se omogućuje stvaranje novih konkurenata.

(111)

Rumunjska je provela provjeru tržišta (obvezujuća faza te provjere započela je u listopadu 2021.) s namjerom pronalaženja suulagača u subjekte posebne namjene za nove projekte (plin i obnovljivi izvori energije). Do roka 6. prosinca 2021. primljene su tri obvezujuće ponude, i to od društva Tinmar Energy SA („Tinmar Energy”), društva OMV Petrom SA („OMV Petrom”) i društva Electrica. Nakon ocjenjivanja ponuda odabrana su društva Tinmar Energy i OMV Petrom i dodijeljeno im je devet od deset projekata subjekata posebne namjene. Za projekt plinske turbine s kombiniranim ciklusom Ișalnița nije primljena nijedna ponuda.

(112)

Društvo Tinmar Energy je privatni dobavljač električne energije, prirodnog plina i naftnih derivata sa sjedištem u Rumunjskoj. Vlasnik je 13 fotonaponskih parkova čiji instalirani kapacitet iznosi 75 MW i planira dodatno povećati svoj portfelj. Društvo OMV Petrom je integrirano društvo za naftu, plin i kemikalije koje čini dio grupacije OMV sa sjedištem u Austriji i jedno je od najvećih društava u Rumunjskoj, s međunarodnim aktivnostima. Vlasnik je plinske turbine s kombiniranim ciklusom kapaciteta 860 MW i njome upravlja te planira uložiti u 1 GW energije iz obnovljivih izvora.

(113)

Društvo OMV Petrom odabrano je kao najbolji ponuditelj za četiri fotonaponska projekta (Ișalnița, Tismana Rosia Rovinari, Tismana 1 TPP Rovinari i Rovinari Est) i pridonijet će 50 % temeljnom kapitalu svakog pojedinačnog subjekta posebne namjene, dok će preostalih 50 % doprinosa snositi društvo CE Oltenia. Društvo Tinmar Energy SA odabrano je za jedan projekt koji uključuje prirodni plin (projekt plinske turbine s kombiniranim ciklusom Turceni) i četiri fotonaponska projekta (Rovinari, SE Turceni, Pinoasa SE Rovinari i Bohorelu SE Rovinari), a sudjelovat će u temeljnom kapitalu povezanih subjekata posebne namjene s 55 % (preostalih 45 % snosit će društvo CE Oltenia).

(114)

Ukupan doprinos ulagača temeljnom kapitalu devet subjekata posebne namjene iznosi otprilike […] EUR. Stopa sudjelovanja ulagača u temeljnom kapitalu subjekata posebne namjene varirat će između 50 % i 55 %. Zajedno s ukupnim kapitalnim izdacima koje će financirati ulagači u iznosu od […] EUR ukupan doprinos ulagača vlasničkom kapitalu devet subjekata posebne namjene iznosio bi […] EUR.

(115)

Za projekt plinske turbine s kombiniranim ciklusom Ișalnița nije primljena nijedna ponuda, uglavnom zbog nesigurnosti u pogledu njegova potencijalnog financiranja sredstvima Fonda za modernizaciju, no nekoliko je ponuditelja izrazilo snažan interes, a Rumunjska je najavila da će se postupak podnošenja ponuda za taj projekt ponovno pokrenuti. Rumunjska očekuje da će se projekt podržati sredstvima Fonda za modernizaciju i planira ponovno pokrenuti postupak podnošenja ponuda. Ukupni trošak ulaganja iznosi […] EUR, a očekuje se da će se sredstvima Fonda za modernizaciju financirati 50 % ukupnog troška ([…] EUR) nakon što Rumunjska podnese odgovarajuće prijedloge ulaganja te nakon što te prijedloge naknadno odobri Odbor za ulaganja Fonda za modernizaciju. Ako u projektu plinske turbine s kombiniranim ciklusom Ișalnița bude sudjelovao privatni ulagač, očekuje se da će to donijeti dodatnih otprilike […] EUR doprinosa temeljnom kapitalu povezanih subjekata posebne namjene te dodatnih […] EUR investicijskih izdataka ulagača. Ostatak će se financirati bankovnim zajmom. Ako ne bude privatnog interesa, ukupni preostali iznos snosit će društvo CE Oltenia, a financirat će se bankovnim zajmom. Budući da je neizvjesno hoće li biti odabran ijedan ponuditelj te hoće li pridonijeti tom projektu, Rumunjska kao vlastiti doprinos ulagača navodi samo doprinos temeljnom kapitalu devet subjekata posebne namjene od […] EUR.

(116)

Na temelju plana restrukturiranja kogeneracijska energetska skupina S.E. Craiova II (koja opskrbljuje grad Craiova toplinskom energijom) izdvojila bi se i prebacila općini Craiova. Društvo CE Oltenia jedini je gospodarski subjekt za opskrbu toplinskom energijom u općini Craiova u okrugu Dolj. U kolovozu 2021. glavna skupština dioničara društva CE Oltenia odobrila je (djelomično) izdvajanje postrojenja Craiova II, a provedba transakcije odvija se unutar jasnog vremenskog okvira s datumom zaključenja sredinom svibnja 2022. Izdvajanje bi se u svakom slučaju moglo provesti najkasnije do lipnja 2022.

(117)

Rumunjska smatra da bi se eksternalizacija postrojenja Craiova II trebala smatrati mjerom kojom se ograničava narušavanje tržišnog natjecanja jer će dovesti do stvaranja održivog konkurenta na tržištu električne energije, s kapacitetom od 120 MW.

(118)

Osim toga, Rumunjska se obvezala da će se korisnik suzdržati od: i. stjecanja udjela u bilo kojem društvu u razdoblju restrukturiranja, osim ako je to neophodno za osiguranje njegove dugoročne održivosti i na temelju odobrenja Komisije te ii. navođenja državne potpore kao konkurentne prednosti pri oglašavanju svojih proizvoda i usluga.

(119)

Komisija će prvo ocijeniti uključuju li mjere za financiranje plana restrukturiranja društva CE Oltenia, kako su utvrđene u uvodnoj izjavi 27., državnu potporu u smislu članka 107. stavka 1. UFEU-a te, ako uključuju, je li ta potpora zakonita i spojiva s unutarnjim tržištem.

(120)

U skladu s člankom 107. stavkom 1. UFEU-a, „[o]sim ako je Ugovorima drukčije predviđeno, svaka potpora koju dodijeli država članica ili koja se dodjeljuje putem državnih sredstava u bilo kojem obliku koja narušava ili prijeti da će narušiti tržišno natjecanje stavljanjem određenih poduzetnika ili proizvodnje određene robe u povoljniji položaj, nespojiva je s unutarnjim tržištem u mjeri u kojoj utječe na trgovinu među državama članicama”.

(121)

Kako bi se mjera smatrala potporom u smislu članka 107. stavka 1. UFEU-a, moraju biti ispunjeni sljedeći kumulativni uvjeti: i. mjera se mora moći pripisati državi i mora se financirati iz državnih sredstava, ii. primatelj mora na temelju nje ostvariti neku prednost, iii. ta prednost mora biti selektivna i iv. mjerom se mora narušavati ili prijetiti da će se narušiti tržišno natjecanje i utjecati na trgovinu među državama članicama.

(122)

Kako je utvrđeno u uvodnoj izjavi 31. odluke o potpori za sanaciju, Ministarstvo javnih financija trebalo je u korist društva CE Oltenia odobriti zajam u iznosu od 251 milijun EUR, s uplatom na devizni račun društva otvoren u Narodnoj banci Rumunjske u okviru provedbe hitnog pravilnika rumunjske vlade. Stoga se zajam za sanaciju mogao pripisati državi i uključivao je državna sredstva. Kao dio potpore za restrukturiranje, zajam za sanaciju konvertirat će se u bespovratna sredstva, koja će država osigurati iz državnog proračuna.

(123)

Kako je utvrđeno u Hitnom pravilniku o uspostavi pravnog okvira za odobravanje državne potpore za restrukturiranje društva CE Oltenia S.A. (nacrt), financiranje bespovratnih sredstava, povećanje kapitala (uvodna izjava 30.) i zajmove osigurat će Ministarstvo javnih financija ili Ministarstvo energetike iz državnog proračuna, dok će državno jamstvo za zajmove izvozno-uvozne banke Rumunjske, EXIMBANK – S.A., (uvodna izjava 29.) isto tako odobriti Ministarstvo javnih financija uime i za račun države. Bespovratna sredstva iz travnja 2021. u iznosu od 241 milijun EUR, koja su već odobrena, uključivala su i sredstva iz državnog proračuna, a odluka o njihovoj dodjeli donesena je na temelju Hitnog vladina pravilnika br. 21/2021, s naknadnim izmjenama i dopunama.

(124)

Bespovratna sredstva Fonda za modernizaciju (uvodna izjava 27.) uključuju državna sredstva s obzirom na to da se proračun Fonda za modernizaciju djelomično sastoji od dodatnih emisijskih jedinica koje su osigurale odabrane države članice, uključujući Rumunjsku (uvodna izjava 80.). Nadalje, ta se bespovratna sredstva mogu odobriti samo nakon što Rumunjska podnese odgovarajuće prijedloge ulaganja te nakon što te prijedloge odobri Europska investicijska banka ili Odbor za ulaganja Fonda za modernizaciju (uvodna izjava 90.). Rumunjska tijela u tom pogledu imaju diskrecijsko pravo pri odabiru prijedloga ulaganja koji se podnose fondu, a nakon što se prenesu, sredstva Fonda za modernizaciju nalaze se pod kontrolom Rumunjske. S obzirom na navedeno financiranje sredstvima Fonda za modernizaciju uključuje državna sredstva, čija se upotreba pripisuje državi.

(125)

Komisija stoga zaključuje da mjere, kako je utvrđeno u uvodnoj izjavi 27., uključuju državna sredstva te da se odluka o dodjeli tih mjera može pripisati državi.

(126)

Komisija navodi da je Rumunjska prijavila mjere kao državnu potporu. Tom se prijavom Komisiju ne oslobađa od toga da sama provjeri uključuju li mjere državnu potporu i, osobito, ostvaruje li korisnik od njih prednost time što subjekt na tržištu koji je u vlasništvu dionica u situaciji koja je najsličnija situaciji Rumunjske ne bi donio sličnu odluku i dodijelio iste mjere pod istim uvjetima, ostavljajući po strani koristi koje Rumunjska očekuje kao javno tijelo (50).

(127)

Komisija mora ispitati mogu li se mjere smatrati potporom u smislu da korisnik na temelju njih ostvaruje gospodarsku prednost (51). Postojanje takve prednosti može se razaznati iz činjenice da korisnik ne može dobiti dostatan kapital ili se financirati dugom (uvodna izjava 92.) po tržišnim uvjetima bez javne potpore.

(128)

Mjerama će se društvu CE Oltenia pomoći da financira nastavak poslovanja i provedbu plana restrukturiranja tako što će mu se omogućiti pristup financiranju koje s obzirom na svoju specifičnu situaciju i trenutačne okolnosti nije moglo dobiti na tržištu. Konkretno, velik dio potpore za restrukturiranje čine izravna bespovratna sredstva koja daje država i koja ne bi bila dostupna na tržištu. Iako je društvo CE Oltenia moglo privući određeno tržišno financiranje u obliku doprinosa ulagačâ subjektima posebne namjene (uvodna izjava 90.) te bankovno financiranje (uvodna izjava 92.), to zbog izostanka javnog financiranja neće biti dovoljno za provedbu potrebnog prelaska na plin i obnovljive izvore energije, koji je neophodan za dugoročnu održivost korisnika. U tom je smislu upitno bi li korisnik za nova ulaganja mogao privući jednaka tržišna sredstva bez javnog financiranja subjekata posebne namjene.

(129)

Isto tako, s obzirom na to da će Rumunjska financiranje društva CE Oltenia osigurati primjenom instrumenata povećanja kapitala i jamstava koje bi mogao osigurati i dioničar u istom položaju, ti se instrumenti kombiniraju u jedinstvenoj državnoj intervenciji zajedno s instrumentima bespovratnih sredstava koji nisu dostupni na financijskim tržištima utvrđenima u Hitnom pravilniku o uspostavi pravnog okvira za odobravanje državne potpore za restrukturiranje društva CE Oltenia S.A. (nacrt) i potencijalnim bespovratnim sredstvima Fonda za modernizaciju te s produljenjem zajma za sanaciju koji uključuje potporu.

(130)

Iako ta kombinacija instrumenata općenito osigurava naknadu i moguće pozitivne strane državnog udjela, gubici koji se očekuju na početku razdoblja restrukturiranja čine ukupan povrat nedostatnim da bi se smatrao spojivim s tržištem. Prijavljene mjere dio su jedinstvene državne intervencije: prvo, povećanje temeljnog kapitala, jamstva i bespovratna sredstva koje osigurava država u cijelosti su utvrđeni jedinstvenim pravnim aktom koji se donosi u jednom trenutku, iako se njihova provedba može odvijati i biti raspoređena u različitim vremenskim razmacima. Drugo, povrat ulaganja u dionice ili u jamstva ne može se promatrati odvojeno od neplaćenih i bespovratnih sredstava, čime se samostalne naknade koje bi Rumunjska mogla očekivati od pojedinačnih jamstava i povećanja kapitala smanjuju ispod svakog očekivanja kad je riječ o spojivosti s tržištem. Osim toga, javno se financiranje ne može pripisati ponašanju dioničara koje je spojivo s tržištem jer se jedinstvena intervencija temelji na različitim osnovama koje su strane ulagačima u tržišnom gospodarstvu, kako je opisano u Hitnom pravilniku o uspostavi pravnog okvira za odobravanje državne potpore za restrukturiranje društva CE Oltenia S.A. (nacrt), a ne na prethodnim procjenama dostatnog povrata za državu. Razlozi koje Rumunjska navodi u nacrtu pravilnika uključuju, primjerice, činjenicu da je društvo CE Oltenia najveći gospodarski subjekt u regiji Olteniji, stoga bi posljedice prekida njegove djelatnosti u nedostatku financijskih sredstava potrebnih za restrukturiranje djelatnosti mogli biti povećanje nezaposlenosti, pogoršanje životnih uvjeta u lokalnim zajednicama ili pojava velike vjerojatnosti ozbiljnog poremećaja nacionalnog energetskog sustava te neke znatne socijalne teškoće u zajednicama u toj regiji.

(131)

Komisija stoga zaključuje da se mjerama omogućuje gospodarska prednost društva CE Oltenia u smislu članka 107. stavka 1. UFEU-a.

(132)

Mjere će se dodijeliti isključivo u korist društva CE Oltenia. Kako je naveo Sud (52), ako je u pitanju pojedinačna potpora, utvrđivanje gospodarske prednosti načelno omogućuje pretpostavku da je mjera selektivna. To je tako bez obzira na to postoje li na relevantnim tržištima subjekti koji se nalaze u usporedivoj situaciji. Iako Rumunjska još uvijek može odobriti državnu potporu drugim energetskim subjektima koji su konkurentni društvu CE Oltenia, prijavljene mjere u svakom slučaju nisu dio šire mjere opće gospodarske politike za pružanje iste vrste ad hoc potpore svim poduzećima koja se nalaze u usporedivoj pravnoj i činjeničnoj situaciji s obzirom na cilj mjera i koja su aktivna u energetskom sektoru ili u drugim gospodarskim sektorima, već je ta potpora dostupna samo društvu CE Oltenia.

(133)

Komisija stoga zaključuje da su mjere selektivne u smislu članka 107. stavka 1. UFEU-a.

(134)

Kad se potporom koju dodijeli država članica ojača položaj pojedinog poduzeća u odnosu na druga konkurentna poduzeća u trgovini unutar Unije, smatra se da je ta potpora imala utjecaja na potonja poduzeća. Dovoljno je da se primatelj potpore natječe s drugim poduzećima na tržištima otvorenima za tržišno natjecanje. U tom smislu činjenica da je gospodarski sektor bio liberaliziran na razini Unije predstavlja element s pomoću kojeg se može odrediti stvarni ili potencijalni utjecaj na tržišno natjecanje te na trgovinu među državama članicama. Društvo CE Oltenia potrošače u Rumunjskoj opskrbljuje električnom te, u manjoj mjeri, toplinskom energijom, a Rumunjska ima elektroenergetske interkonekcije sa susjednim zemljama. Tržište električne energije otvoreno je za tržišno natjecanje u Uniji te za pružanje usluga među državama članicama.

(135)

Stoga bi mjere mogle narušiti ili prijete da će narušiti tržišno natjecanje i utjecati na trgovinu među državama članicama.

(136)

S obzirom na prethodno navedeno Komisija zaključuje da mjere čine državnu potporu društvu CE Oltenia u smislu članka 107. stavka 1. UFEU-a.

(137)

Iako je zajam za sanaciju, koji će se sad konvertirati u bespovratna sredstva kako bi se dodatno poduprlo restrukturiranje, dodijeljen zakonito, Rumunjska je Komisiju o planu restrukturiranja društva CE Oltenia obavijestila više od šest mjeseci nakon donošenja odluke o potpori za sanaciju (uvodna izjava 32.) 24. veljače 2020.

(138)

Osim toga, Rumunjska je društvu CE Oltenia u ožujku 2021. dodijelila bespovratna sredstva u iznosu od 241 milijun EUR za djelomično pokrivanje njegovih troškova emisijskih jedinica CO2 za 2020. dok je u tijeku bio službeni istražni postupak u pogledu potpore za restrukturiranje tog društva. Ta su bespovratna sredstva dio mjera, odnosno: bespovratna sredstva u iznosu od 1 090 milijuna EUR za djelomično pokrivanje troškova emisijskih jedinica CO2 u razdoblju 2021.–2026. (uvodna izjava 28.).

(139)

Prema tome, Rumunjska nije ispunila obvezu mirovanja utvrđenu člankom 108. stavkom 3. UFEU-a te se stoga potpora za restrukturiranje u korist društva CE Oltenia smatra djelomično nezakonitom državnom potporom.

(140)

U skladu s člankom 107. stavkom 3. točkom (c) UFEU-a potpore za poticanje razvoja određenih gospodarskih djelatnosti ili određenih gospodarskih područja mogu se smatrati spojivima s unutarnjim tržištem ako ne utječu negativno na trgovinske uvjete u mjeri u kojoj bi to bilo suprotno zajedničkom interesu.

(141)

Stoga, kako bi se mogla smatrati spojivom s unutarnjim tržištem u skladu s člankom 107. stavkom 3. točkom (c) UFEU-a, državna potpora mora ispunjavati dva uvjeta: i. mora biti namijenjena za olakšavanje razvoja određenih gospodarskih djelatnosti ili određenih gospodarskih područja te ii. ne smije negativno utjecati na trgovinske uvjete u mjeri u kojoj je to suprotno zajedničkom interesu. Ta dva uvjeta ne dovode u pitanje činjenicu da se odlukama koje Komisija donese na toj osnovi mora osigurati usklađenost s pravom Unije (53). U okviru prvog uvjeta Komisija ispituje je li potpora namijenjena za olakšavanje razvoja određenih gospodarskih djelatnosti. U okviru drugog uvjeta Komisija odmjerava pozitivne učinke predložene potpore u odnosu na negativne učinke koje ta potpora može imati na unutarnje tržište (54).

(142)

S obzirom na prijavu i na informacije prikupljene za vrijeme službenog istražnog postupka o potpori za restrukturiranje nije utvrđeno da bi potpora za restrukturiranje, njezini uvjeti ili gospodarske djelatnosti koje se olakšavaju tom potporom mogli podrazumijevati kršenje relevantnih odredaba prava Unije. Konkretno, Komisija Rumunjskoj nije poslala obrazloženo mišljenje o mogućem kršenju prava Unije niti je pokrenula službeni postupak u pogledu tog aspekta koji bi bio povezan s ovim predmetom. Komisija isto tako nije zaprimila relevantne pritužbe.

(143)

Komisija je od trećih strana (uvodne izjave od 49. do 58.) dobila informacije u kojima se navodi da bi državna potpora, njezini uvjeti ili gospodarske djelatnosti koje se olakšavaju tom potporom mogli biti u suprotnosti s pravom Unije. Konkretno, treće su strane navele da društvo CE Oltenia posljednjih godina nije poštovalo granične vrijednosti emisija (povezane s NOx, SO2, lebdećim česticama itd.).

(144)

Komisija smatra da poštovanje primjenjivih emisijskih normi koje spominju treće strane nije neodvojivo povezano ni s potporom i njezinim uvjetima ni s razvojem djelatnosti proizvodnje električne energije koji se podupire potporom. Odgovarajuće tehnologije kontrole i smanjenja onečišćenja poništavaju povezanost između emisija NOx, SO2, lebdećih čestica ili drugih onečišćujućih tvari i proizvodnje električne energije. Komisija stoga smatra da se potporom za restrukturiranje ne podupire djelatnost koja je protivna pravu Unije te da ta potpora nije neodvojivo povezana s mogućim kršenjem drugih odredaba prava Unije. Štoviše, plan restrukturiranja uključuje ulaganja usmjerena na poboljšanje okolišne učinkovitosti postrojenja smanjenjem onečišćujućih tvari (uvodna izjava 77.). S obzirom na dostupne informacije nema naznaka da društvo CE Oltenia krši svoje obveze povezane s relevantnim emisijama NOx, SO2, lebdećih čestica ili drugih onečišćujućih tvari ili druge odredbe o okolišu.

(145)

Komisija je nadalje ocijenila tvrdnju da bi potpora za restrukturiranje društva CE Oltenia kojom se pokrivaju troškovi emisijskih jedinica CO2 bila u suprotnosti s načelom „onečišćivač plaća” sadržanim u članku 191. stavku 2. UFEU-a i u Direktivi 2003/87/EZ, kojim se od subjekata zahtijeva da plate za CO2 koji emitiraju (uvodna izjava 57.). Načelo „onečišćivač plaća” utvrđeno je u članku 191. stavku 2. UFEU-a, u skladu s kojim se politika Unije o okolišu, među ostalim načelima, temelji na načelu da bi onečišćivač trebao platiti.

(146)

U preambuli Direktive 2003/87/EZ upućuje se na članak 175. stavak 1. Ugovora o osnivanju Europske zajednice (sadašnji članak 192. stavak 1. UFEU-a), u kojem se utvrđuje postupak koji Vijeće slijedi pri odlučivanju o tome koju bi mjeru Unija trebala poduzeti kako bi postigla ciljeve iz članka 174. Ugovora o osnivanju Europske zajednice (sadašnji članak 191. UFEU-a), koji uz načelo „onečišćivač plaća” uključuje nastojanje da se uzmu u obzir raznolikost situacija u različitim regijama Unije i druga načela.

(147)

Tvrdnja trećih strana može se tumačiti kao implikacija da se Direktivom 2003/87/EZ implicitno provodi načelo „onečišćivač plaća” jer se smatra da je CO2 onečišćivač zraka s obzirom na to da njegova koncentracija izaziva ekološke probleme i na to da bi emiteri CO2 obuhvaćeni područjem primjene te direktive nužno trebali snositi troškove emisijskih jedinica CO2.

(148)

Tvrdnja se temelji na pretpostavci da se Direktivom 2003/87/EZ implicitno provodi načelo „onečišćivač plaća” i da bi se to načelo trebalo provoditi ne uzimajući u obzir regionalne situacije na koje se isto tako upućuje u članku 174. Ugovora o osnivanju Europske zajednice (sadašnji članak 191. UFEU-a). Čak i ako je ta pretpostavka točna, trebalo bi napomenuti da načelo „onečišćivač plaća” nije apsolutno i bezuvjetno načelo koje nadjačava sve druge aspekte. Potrebno ga je uskladiti s drugim ciljevima Direktive 2003/87/EZ, čija je glavna svrha ostvarenje cilja zaštite okoliša koji se odnosi na smanjenje emisija iz sektora koje obuhvaća na razinu ispod prethodno dogovorene gornje granice. Komisija napominje da se u ovom slučaju ubrzanim i zajamčenim zatvaranjem elektrana na lignit i njihovom djelomičnom zamjenom postrojenjima na prirodni plin i fotonaponske izvore energije postiže smanjenje emisija koje je relevantno za ostvarivanje okolišnog cilja sustava za trgovanje emisijama. Komisija nadalje napominje da, čak i za poduzetnike koji nisu u teškoćama, postoje mogućnosti potpore kojima se smanjuje signal cijene ugljika, ali dovode do smanjenja emisija i drugih koristi za okoliš, kao što je potpora za nove tehnologije. Komisija isto tako napominje da će društvo CE Oltenia, unatoč činjenici da će dio emisijskih jedinica koje su mu potrebne financirati država, nastaviti plaćati za dio svojih emisijskih jedinica te će na njega stoga i dalje utjecati signal cijene ugljika s obzirom na to da će mu smanjenja emisija i dalje omogućivati uštedu na troškovima ugljika. Čim se korisnik vrati u stanje održivosti, ponovno će snositi puni trošak ugljika. Komisija stoga ne smatra da se davanjem potpore za restrukturiranje društvu CE Oltenia – koja isto tako uključuje privremeno i djelomično financiranje emisijskih jedinica CO2, u skladu sa Smjernicama za sanaciju i restrukturiranje – krši Direktiva 2003/87/EZ.

(149)

Kad je riječ o stajalištu trećih strana da se državnom potporom ne mogu pokrivati troškovi usklađenosti s emisijskim normama, Komisija napominje da je relevantan okvir za ocjenu spojivosti potpore za restrukturiranje prijavljene u korist društva CE Oltenia ocjena na temelju članka 107. stavka 3. točke (c) UFEU-a u okviru primjene Smjernica o potporama za sanaciju i restrukturiranje, a ne Smjernica o državnim potporama za zaštitu okoliša i energiju na koje se pozivaju treće strane (uvodna izjava 50.). Potonje smjernice ne primjenjuju se na prijavljenu potporu za restrukturiranje jer je društvo CE Oltenia poduzetnik u teškoćama, a potpora za restrukturiranje nije potpora za zaštitu okoliša ili energiju koja podliježe istoj skupini uvjeta spojivosti (55). Iako državna potpora za usklađivanje s obvezujućim regulatornim standardima ne bi imala učinak poticaja u slučaju potpore za zaštitu okoliša (jer su subjekti dovoljno motivirani za usklađenost s takvim obvezujućim propisima), takva bi potpora mogla biti potrebna kako bi se omogućilo restrukturiranje poduzetnika koji bez te potpore ne bi mogao pokrivati svoje troškove tijekom razdoblja koje je potrebno za provedbu tog restrukturiranja.

(150)

Potpora za sanaciju i restrukturiranje iz tih smjernica može se iskoristiti za različite vrste troškova kao što su operativni troškovi ili troškovi usklađivanja sa socijalnim obvezama ili obvezama zaštite okoliša, uključujući troškove za pokrivanje kupnje emisijskih jedinica CO2, kao što je to bio slučaj s potporom za sanaciju koja je zakonito dodijeljena društvu CE Oltenia. U praksi, spojiva potpora za sanaciju i usklađivanje namijenjena u druge svrhe osim za plaćanje operativnih troškova emisija CO2 imala bi učinak oslobađanja prihoda koje bi društvo moglo iskoristiti za plaćanje povezanih emisijskih jedinica CO2 s jednakim praktičnim učincima kao što su učinci potpore koja je namijenjena za takve troškove.

(151)

Štoviše, potporom za restrukturiranje poduprijet će se prelazak na goriva koja manje onečišćuju, a posljedica te potpore neće biti nedovoljna motiviranost društva CE Oltenia da poštuje pravila zaštite okoliša. Bez paketa potpore, uključujući njegovu komponentu koja obuhvaća usklađivanje s propisima o zaštiti okoliša, društvo CE Oltenia naglo će izaći s tržišta na način kojim se neće pravilno zaštiti razvoj djelatnosti proizvodnje električne energije u regiji u kojoj se nalazi to društvo. Stoga, s obzirom na njezinu privremenu narav, plan za smanjenje emisija CO2 i regionalnu situaciju, na koju se članak 191. UFEU-a isto tako odnosi, predmetna potpora za restrukturiranje nije u suprotnosti s člankom 191. UFEU-a u pogledu načela „onečišćivač plaća”.

(152)

Rumunjska smatra da se potpora za restrukturiranje može proglasiti spojivom s unutarnjim tržištem na temelju Smjernica o potporama za sanaciju i restrukturiranje.

(153)

S obzirom na narav i ciljeve predmetne državne potpore te tvrdnje rumunjskih tijela, Komisija će ocijeniti je li planirana potpora za restrukturiranje u skladu s relevantnim odredbama utvrđenima u Smjernicama o potporama za sanaciju i restrukturiranje. U tim smjernicama Komisija utvrđuje uvjete prema kojima se državne potpore za sanaciju i restrukturiranje nefinancijskih poduzetnika u teškoćama mogu smatrati spojivima s unutarnjim tržištem na temelju članka 107. stavka 3. točke (c) UFEU-a.

(154)

Komisija provodi test ravnoteže u skladu s člankom 107. stavkom 3. točkom (c) UFEU-a i Smjernicama o potporama za sanaciju i restrukturiranje pri ispitivanju ima li potpora za restrukturiranje negativan učinak na trgovinske uvjete u mjeri u kojoj je to protivno zajedničkom interesu. Ako korisnik ispunjava uvjete za dobivanje potpore za restrukturiranje, Komisija pri provedbi tog testa uspoređuje pozitivne učinke potpore s negativnim učincima koji proizlaze iz utjecaja državne potpore na tržišno natjecanje i trgovinu među državama članicama. Komisija pritom uzima u obzir potrebu za državnom intervencijom, primjerenost, proporcionalnost i transparentnost potpore, načelo jednokratne dodjele i mjere kojima se ograničava narušavanje tržišnog natjecanja utvrđene u Smjernicama o potporama za sanaciju i restrukturiranje.

(155)

Kako bi mogao dobiti potporu za restrukturiranje, korisnik se mora smatrati poduzetnikom u teškoćama, kako je definiran u odjeljku 2.2. Smjernica o potporama za sanaciju i restrukturiranje. Konkretno, u točki 20. tih smjernica objašnjava se da se smatra da je poduzetnik u teškoćama ako je bez državne intervencije gotovo siguran prestanak njegova poslovanja u kratkoročnom ili dugoročnom razdoblju. To bi bio slučaj ako je ispunjen najmanje jedan od uvjeta opisanih u točki 20. podtočkama od (a) do (d) tih smjernica.

(156)

Kako je objašnjeno u odluci o pokretanju postupka (56) i odluci o potpori za sanaciju (57), društvo CE Oltenia od 31. prosinca 2019. ispunjava kriterije da se nad njim provede cjelokupni stečajni postupak na zahtjev vjerovnika u skladu s nacionalnim pravom jer je od tog datuma barem 46 njegovih dobavljača moglo zahtijevati otvaranje stečajnog postupka. Kako je utvrđeno u uvodnoj izjavi 22., društvo CE Oltenia nema kapaciteta za otplatu odobrenog zajma za sanaciju uvećanog za kamate te bi se bez dostavljenog plana restrukturiranja automatski pokrenuo postupak likvidacije. Iz toga proizlazi da društvo CE Oltenia od 2019. ispunjava kriterije da se nad njim provede cjelokupni stečajni postupak na zahtjev vjerovnika u skladu s nacionalnim pravom te da se na temelju točke 20. podtočke (c) Smjernica o potporama za sanaciju i strukturiranje smatra poduzetnikom u teškoćama.

(157)

U skladu s točkom 21. Smjernica o potporama za sanaciju i restrukturiranje potpora za restrukturiranje ne može se dodijeliti novoosnovanom poduzeću. Korisnik u ovom slučaju, odnosno društvo CE Oltenia, nije novoosnovano poduzeće za potrebe Smjernica o potporama za sanaciju i restrukturiranje jer je osnovano 2011. (vidjeti uvodnu izjavu 7.), dakle prije više od tri godine.

(158)

U skladu s točkom 22. Smjernica o potporama za sanaciju i restrukturiranje potpora za restrukturiranje u pravilu se ne može dodijeliti društvu koje pripada većoj poslovnoj grupaciji ili ga je preuzela takva grupacija, osim ako se može dokazati da su teškoće društva unutarnje naravi i nisu rezultat arbitrarnog prijenosa troškova unutar grupe te da su teškoće preteške da bi ih grupacija mogla sama riješiti.

(159)

Teškoće društva CE Oltenia uglavnom proizlaze iz njegova poslovnog modela i goriva utrošenog za proizvodnju električne energije u konkurentskom okruženju rumunjskog tržišta električne energije (uvodne izjave od 23. do 26.). Društvo CE Oltenia ne pripada većoj poslovnoj grupaciji, a država ima isključivu kontrolu nad njim preko Ministarstva energetike (uvodna izjava 7.), stoga je riječ o javnom poduzeću nad kojim država ima isključivu kontrolu na temelju svojeg vlasništva i financijskog sudjelovanja (58). Budući da država ima isključivu kontrolu nad tim društvom, iz toga proizlazi da bi se u ovom slučaju svaka financijska potpora države koja se dodjeljuje društvu CE Oltenia radi pomoći pri rješavanju njegovih teškoća smatrala potporom, osim ako se provodi u skladu s tržišnim uvjetima. Stoga se, iako su teškoće društva CE Oltenia unutarnje naravi, ne postavlja pitanje jesu li one rezultat arbitrarnog prijenosa troškova unutar grupacije ni jesu li preteške da bi ih grupacija mogla sama riješiti.

(160)

Na temelju navedenoga Komisija zaključuje da je društvo CE Oltenia poduzetnik u teškoćama te da ispunjava uvjete za potporu za restrukturiranje.

(161)

Na temelju članka 107. stavka 3. točke (c) UFEU-a, da bi se državna potpora smatrala spojivom s unutarnjim tržištem, njome se mora olakšavati razvoj određenih gospodarskih djelatnosti ili određenih gospodarskih područja.

(162)

U tom pogledu, kako bi pokazale da se potporom za restrukturiranje nastoji olakšati razvoj takvih djelatnosti ili područja, države članice koje dodjeljuju takvu potporu moraju dokazati da se njome nastoje spriječiti socijalni problemi ili otkloniti tržišni nedostatak. U konkretnom kontekstu potpore za restrukturiranje Komisija napominje da je, kako se navodi u točki 43. Smjernica o potporama za sanaciju i restrukturiranje, izlazak s tržišta u biti važan za širi proces rasta produktivnosti, stoga samo sprečavanje izlaska poduzetnika s tržišta nije dovoljno opravdanje za dodjelu državne potpore. S druge strane, potpore za sanaciju i restrukturiranje ubrajaju se među vrste državnih potpora kojima se najviše narušava tržišno natjecanje jer se upliću u proces izlaska s tržišta. Međutim, u određenim situacijama restrukturiranje poduzetnika u teškoćama može pridonijeti razvoju gospodarskih djelatnosti ili područja, među ostalim i izvan konkretnih djelatnosti kojima se bavi korisnik. To bi se dogodilo ako bi u nedostatku takve potpore neuspjeh korisnika doveo do situacija tržišnog nedostatka ili socijalnih problema i kočio razvoj gospodarskih djelatnosti i/ili područja na koja bi negativno utjecale takve situacije. Nepotpun popis takvih situacija naveden je u točki 44. Smjernica o potporama za sanaciju i restrukturiranje.

(163)

Takve se situacije pojavljuju, među ostalim, ako se korisnik čiji se neuspjeh nastoji spriječiti dodjelom potpore nalazi u regiji (na razini NUTS 2) u kojoj je stopa nezaposlenosti veća od nacionalnog prosjeka, postojana i popraćena teškoćama u otvaranju novih radnih mjesta ili ako korisnik ima važnu sustavnu ulogu u određenoj regiji ili sektoru, a njegov izlazak iz te regije ili tog sektora imao bi potencijalne negativne posljedice (točka 44. podtočke (a) i (c) Smjernica o potporama za sanaciju i restrukturiranje). Budući da se potporom korisniku omogućuje da nastavi s poslovanjem, njome se sprečava takav tržišni nedostatak ili socijalni problemi. Međutim, kad je riječ o potpori za restrukturiranje, to vrijedi samo ako se njome korisniku omogućuje da samostalno sudjeluje u tržišnom natjecanju, što se može osigurati jedino ako se potpora temelji na provedbi plana restrukturiranja kojim bi se ponovno uspostavila dugoročna održivost korisnika.

(164)

Stoga će Komisija najprije ocijeniti je li potpora predviđena radi sprečavanja tržišnog nedostatka ili socijalnih problema (odjeljak 5.3.1.1.) i je li popraćena planom restrukturiranja kojim bi se ponovno uspostavila dugoročna održivost korisnika (odjeljak 5.3.1.2.).

(165)

U situacijama u kojima sanacija poduzetnika u teškoćama može pridonijeti razvoju gospodarskih djelatnosti ili područja, u točki 44. podtočkama (a) i (c) Smjernica o potporama za sanaciju i restrukturiranje navode se slučajevi u kojima je stopa nezaposlenosti u regiji u kojoj je korisnik aktivan veća od nacionalnog prosjeka, postojana i popraćena teškoćama u otvaranju novih radnih mjesta u predmetnoj regiji (točka 44. podtočka (a) druga alineja Smjernica o potporama za sanaciju i restrukturiranje) ili u kojima je potpora namijenjena izbjegavanju rizika od otežavanja gospodarskog rasta zbog neuspjeha poduzetnika koji ima važnu sustavnu ulogu u predmetnom sektoru ili regiji (točka 44. podtočka (c) Smjernica o potporama za sanaciju i restrukturiranje).

(166)

Rumunjska u tom pogledu upućuje na okolnosti koje se spominju u točki 44. podtočki (a) drugoj alineji Smjernica o potporama za sanaciju i restrukturiranje, tj. tvrdi da je korisnik aktivan u regiji (na razini NUTS 2) u kojoj je stopa nezaposlenosti veća od nacionalnog prosjeka, postojana i popraćena teškoćama u otvaranju novih radnih mjesta. Komisija je u odluci o pokretanju postupka zaključila da se potporom za restrukturiranje nastoje spriječiti socijalni problemi u okolnostima koje se navode u točki 44. podtočki (a) drugoj alineji Smjernica o potporama za sanaciju i restrukturiranje (59). Treće strane koje su tijekom postupka dostavile primjedbe nisu dovele u pitanje taj zaključak.

(167)

Stopa nezaposlenosti u Jugozapadnoj Olteniji postojano je veća od nacionalnog prosjeka barem od 2015. Naime, stopa nezaposlenosti u Jugozapadnoj Olteniji u razdoblju 2015.–2020. kretala se između 8,2 % i 5,5 %, dok se prosječna nacionalna stopa u istom razdoblju kretala između 5 % i 3,4 %, pri čemu je stopa nezaposlenosti u Jugozapadnoj Olteniji uvijek bila veća od nacionalnog prosjeka (uvodna izjava 8.). Društvo CE Oltenia u tom pogledu zapošljava osoblje u djelatnostima vađenja lignita i proizvodnje električne energije, a nagli izlazak društva s tržišta svakako bi značio da te osobe zbog svojih stručnih vještina ne bi mogle pronaći primjereno zaposlenje u regiji jer u njoj nema alternativnih djelatnosti rudarstva ili proizvodnje električne energije. Ta je nezaposlenost bila popraćena teškoćama u otvaranju novih radnih mjesta u regiji, kako je vidljivo iz Teritorijalnog plana za pravednu tranziciju okruga Gorj (uvodna izjava 9.).

(168)

Komisija stoga smatra da su prisutne okolnosti iz točke 44. podtočke (a) Smjernica o potporama za sanaciju i restrukturiranje.

(169)

Potporom se ujedno nastoji izbjeći rizik od izlaska s tržišta poduzetnika sa sustavnom ulogom u smislu točke 44. podtočke (c) Smjernica o potporama za sanaciju i restrukturiranje.

(170)

Društvo CE Oltenia treći je najveći proizvođač električne energije u Rumunjskoj sa znatnim udjelom instaliranog proizvodnog kapaciteta (uvodna izjava 11.). Rumunjska je iznijela argument da bi se u slučaju izlaska društva CE Oltenia s tržišta mogao pojaviti rizik od ugrožavanja sigurnosti opskrbe električnom energijom u Rumunjskoj (vidjeti uvodnu izjavu 61.). Iako Rumunjska nije dostavila procjenu adekvatnosti resursa u skladu s metodologijom iz članka 24. Uredbe (EU) 2019/943 Europskog parlamenta i Vijeća (60) o unutarnjem tržištu električne energije, Komisija ne može isključiti potencijalne negativne posljedice za opskrbu energijom na regionalnoj razini u Jugozapadnoj Olteniji, u kojoj se nalaze elektrane. Nagli prestanak rada elektrana koje isporučuju električnu, a u slučaju Craiove i toplinsku energiju, ili nagli prestanak iskopavanja mogao bi barem privremeno uzrokovati dodatne troškove za društva i kućanstva pri nastojanju da osiguraju stabilnu opskrbu energijom na regionalnoj razini. Istodobno, Komisija smatra da nije potrebno zauzeti stajalište o argumentu sigurnosti opskrbe na rumunjskom nacionalnom tržištu, uzetom kao cjelina u ovom kontekstu.

(171)

Potencijalne negativne posljedice, osim onih koje se odnose na ulogu društva CE Oltenia kao dobavljača energije u regiji, uključuju negativan učinak prelijevanja na gospodarsku djelatnost i stanje u regiji, a osobito u okrugu Gorj. Kako je navedeno u uvodnoj izjavi 18., društvo CE Oltenia ima poslovne veze s oko 120 društava u okrugu Gorj, koja zajednički čine oko 50 % gospodarstva okruga u smislu ukupnog godišnjeg prometa ostvarenog 2019. Kad bi društvo CE Oltenia izašlo s tržišta, vjerojatno bi se smanjile gospodarske aktivnosti i gospodarska vrijednost u regiji, a osobito u okrugu Gorj.

(172)

Osim toga, s otprilike 12 268 zaposlenika društvo CE Oltenia važan je poslodavac u regiji Jugozapadna Oltenia (uvodna izjava 7.). Zatvaranje korisnika uzrokovalo bi izravan gubitak više od 12 000 radnih mjesta, ali i gubitak znatnog broja neizravnih radnih mjesta s obzirom na velik broj trenutačnih partnera u lancu vrijednosti. Vjerojatni stečaj s kojim bi se društvo CE Oltenia suočilo bez potpore za restrukturiranje stoga bi imao znatne negativne učinke prelijevanja na gospodarstvo regije i šire.

(173)

Komisija stoga smatra da korisnik nesumnjivo ima ključnu sustavnu ulogu na regionalnoj razini kad je riječ o razvoju njegove proizvodnje i opskrbe koju osigurava, ali i o razvoju širih gospodarskih djelatnosti koje se oslanjaju na takvu opskrbu, kako je navedeno u točki 44. podtočki (c) Smjernica o potporama za sanaciju i restrukturiranje.

(174)

Iako se Rumunjska pozvala i na okolnosti iz točke 44. podtočaka (b) i (g) Smjernica o potporama za sanaciju i restrukturiranje, Komisija smatra da su zahtjevi iz tih točaka ispunjeni te stoga nije potrebno ocjenjivati argumente Rumunjske koji se odnose na njih. Potrebno je isto tako napomenuti da Komisija u odluci o pokretanju postupka nije izrazila sumnje u pogledu ispunjavanja tog kriterija spojivosti niti su joj treće strane poslale primjedbe o neusklađenosti s tim uvjetom.

(175)

S obzirom na navedeno Komisija zaključuje da se potporom pridonosi razvoju gospodarske djelatnosti proizvodnje električne energije i razvoju regije Jugozapadna Oltenia. Potporom se sprečava izlazak poduzetnika koji je aktivan u regiji Jugozapadna Oltenia, u kojoj je stopa nezaposlenosti veća od nacionalnog prosjeka, postojana i popraćena teškoćama u otvaranju novih radnih mjesta te se njome nadalje sprečavaju potencijalne negativne posljedice izlaska poduzetnika koji ima važnu sustavnu ulogu u rumunjskom sektoru proizvodnje energije (točka 44. podtočke (a) i (c) Smjernica o potporama za sanaciju i restrukturiranje).

(176)

Na temelju točke 46. Smjernica o potporama za sanaciju i restrukturiranje dodjela potpore za restrukturiranje mora se uvjetovati provedbom plana restrukturiranja kojim bi se ponovno uspostavila održivost korisnika. Otklanjanje uzroka koji su doveli do teškoća korisnika olakšavanjem ponovne uspostave njegove dugoročne održivosti, nužan je uvjet da bi potpora za restrukturiranje pridonijela razvoju gospodarskih djelatnosti i područja u kojima korisnik djeluje.

(177)

Na temelju točaka od 45. do 48. Smjernica o potporama za sanaciju i restrukturiranje potpora za restrukturiranje trebala bi se dodijeliti samo kako bi se podržao realističan, koherentan i dalekosežan plan restrukturiranja, čije mjere moraju biti osmišljene za ponovnu uspostavu dugoročne održivosti u razumnom roku, isključujući svaku daljnju potporu osim one kojom se podupire korisnikov plan restrukturiranja. U planu restrukturiranja moraju se opisati uzroci teškoća korisnika i njegove slabosti te navesti kako će se predloženim mjerama restrukturiranja ukloniti temeljni problemi korisnika.

(178)

Rezultati restrukturiranja moraju se dokazati u nizu scenarija, posebice tako da se utvrde parametri uspješnosti i glavni predvidivi čimbenici rizika. Ponovna uspostava održivosti korisnika mora dovesti do primjerenog povrata uloženog kapitala nakon pokrivanja troškova, bez oslanjanja na optimistične pretpostavke o čimbenicima kao što su varijacije u cijeni ili potražnji. Dugoročna održivost postiže se kad poduzetnik može osigurati primjereni planirani povrat kapitala nakon što pokrije sve svoje troškove, uključujući deprecijaciju i financijske naknade, te kad može samostalno sudjelovati u tržišnom natjecanju.

(179)

Revidirani plan restrukturiranja društva CE Oltenia osmišljen je radi uklanjanja teškoća koje je korisnik utvrdio nakon temeljite procjene uzroka svojih financijskih teškoća (vidjeti uvodne izjave od 22. do 26.) te s namjerom da korisnik ponovno postane održiv. Šestogodišnji plan, koji obuhvaća razdoblje 2021.–2026., ne traje nerazumno dugo, s obzirom na to da: […].

(180)

U sljedećem će odjeljku Komisija najprije ocijeniti vjerodostojnost pretpostavki na kojima se temelji korisnikov plan restrukturiranja, a zatim i dokaze o ponovnoj uspostavi održivosti korisnika po završetku provedbe tog plana.

(181)

Komisija je pažljivo razmotrila ključne pretpostavke na kojima se temelje financijske prognoze revidiranog plana restrukturiranja koji je dostavila Rumunjska.

(182)

Kad je riječ o vjerodostojnosti pretpostavki na kojima se temelje projekcije prihoda, Komisija ističe da će se ukupan proizvodni kapacitet društva CE Oltenia postupno smanjivati s […] u 2021. na […] u 2025. te na […] u 2026. (uvodna izjava 97.), pri čemu će prihodi u istom razdoblju slijediti sličan trend (tablica 3.). Ukupan proizvodni kapacitet smanjit će se za […] % u razdoblju 2021.–2025., dok će se prihodi u istom razdoblju smanjiti za […] %. Dva su razloga za sporiji pad prihoda u usporedbi sa smanjenjem kapaciteta: s jedne strane uzrok je povećanje prosječne cijene električne energije za […] % u razdoblju 2021.–2026., a s druge strane društvo CE Oltenia zamijenit će dio prodaje električne energije koja se trenutačno odvija na manje unosnom tržištu OPCOM-a prodajom na unosnijem tržištu dan unaprijed za vršno opterećenje (uvodna izjava 99.).

(183)

Nadalje, u projekcijama se odražavaju prihodi od hidroelektrane počevši od 2023., fotonaponskih parkova počevši od 2024. i plinskih postrojenja počevši od 2025. U predviđanju prihoda uzima se u obzir postupno smanjenje proizvodnje na bazi lignita te njegov položaj rezerve u stanju pripravnosti 2026. (uvodna izjava 97.).

(184)

Projekcije odražavaju nagli pad prihoda od više od […] % 2026., a […] i plinske instalacije bit će u funkciji samo šest mjeseci te godine (uvodna izjava 98.). Ukupni kapacitet društva CE Oltenia 2025. bit će […], dok će 2027., uzimajući u obzir puni kapacitet plinskih postrojenja, dosegnuti […], što je povećanje ukupnog kapaciteta od […] % u razdoblju 2025.–2027. Uzlazni trend potvrđuju prihodi, koji bi u istom razdoblju trebali zabilježiti jednako povećanje (uvodna izjava 98.).

(185)

Osim toga, društvo CE Oltenia u svojim je projekcijama prihoda uzelo u obzir druge važne čimbenike kao što su prosječni faktor opterećenja, tehnološke pretpostavke i obujam prodaje električne energije po tržišnom segmentu (uvodna izjava 96.). Komisija stoga smatra da su projekcije prihoda korisnika razumne.

(186)

Kad je riječ o troškovima emisijskih jedinica CO2, trebalo bi istaknuti da se početni plan restrukturiranja, u odnosu na koji je Komisija pokrenula formalni istražni postupak, temeljio na nižim procjenama cijena emisijskih jedinica CO2 (61). Taj je plan izrađen na temelju cijena emisijskih jedinica CO2 u rasponu od 25,3 EUR/tona do 31,2 EUR/tona za razdoblje 2020.–2030., iako je cijena već 24. siječnja 2021. dosegnula 33 EUR/tona (uvodna izjava 45.). Revidirani plan restrukturiranja iz lipnja 2021. temeljio se na cijenama između 44 i 63 EUR/tona za razdoblje 2021.–2026. (uvodna izjava 100.). U dugoročnoj perspektivi u okviru koje će se plan ocjenjivati projekcije cijena emisijskih jedinica CO2 za 2026. više su za 57 % od prosječnih cijena za razdoblje 2017.–2021. Komisija stoga smatra da su te projekcije razumne. Ako se cijene emisijskih jedinica CO2 dodatno povećaju, Komisija smatra da to neće utjecati na održivost društva CE Oltenia jer će društvo to povećanje moći proslijediti svojim klijentima kroz više cijene električne energije (uvodna izjava 102.), kao što je potvrđeno u dostavljenoj analizi osjetljivosti (uvodne izjave 101. i 191.).

(187)

Kad je riječ o projekcijama troškova rada, Komisija ističe da korisnik namjerava postupno smanjiti broj svojih zaposlenika zbog zatvaranja energetskih skupina za lignit, što će se postići otpuštanjima i prijevremenim umirovljenjima (uvodna izjava 73). Trošak osoblja […] u razdoblju 2021.–2025. (uvodna izjava 103.), koji odgovara smanjenju broja zaposlenika za više od […] % u istom razdoblju. Komisija stoga smatra da su te projekcije vjerodostojne.

(188)

Nakon što je utvrdila vjerodostojnost pretpostavki na kojima se temelje financijske projekcije, Komisija će ocijeniti može li na temelju tih projekcija korisnik ponovno uspostaviti održivost do završetka plana restrukturiranja. Točnije, Komisija će provjeriti očekuje li korisnik da će do kraja 2026. ostvariti dovoljnu stopu povrata od svojeg poslovanja i hoće li moći samostalno sudjelovati u tržišnom natjecanju.

(189)

Na temelju osnovnog scenarija (tablica 3.) društvo CE Oltenia u prvim će godinama provedbe plana restrukturiranja bilježiti negativan EBITDA, uglavnom zbog visokih troškova emisijskih jedinica CO2. Međutim, društvo će počevši od 2021. moći pokrivati sve svoje operativne troškove i troškove deprecijacije (uz iznimku 2022.), što je vidljivo iz pozitivne neto dobiti. Na kraju razdoblja restrukturiranja, što se podudara sa stavljanjem elektrana na lignit izvan pogona, EBITDA će postati pozitivan i dodatno će se poboljšati u razdoblju nakon restrukturiranja (uvodna izjava 104.).

(190)

Kratkoročnu profitabilnost društva CE Oltenia otežavaju visoke cijene emisijskih jedinica CO2, no projekcije dugoročno ukazuju na povrat na kapital u rasponu od […] % do […] % u razdoblju 2025.–2026., tj. znatno iznad troška vlasničkog kapitala tog društva od […] % (uvodna izjava 105.). ROCE je do 2026. i dalje nizak zbog nedavnih troškova ulaganja u nova postrojenja koji još nisu amortizirani. Stoga očekivani povrat ide u prilog argumentu da bi se planom restrukturiranja osigurala dugoročna održivost korisnika.

(191)

U dostavljenoj analizi osjetljivosti rumunjska su tijela obračunala cijene emisijskih jedinica CO2, koje su bliže trenutačnim cijenama (uvodna izjava 186.), i uzela u obzir više cijene električne energije. Rumunjska je u analizi osjetljivosti dostavila projekcije na temelju cijene od […] EUR (uvodna izjava 101.). Valja istaknuti da su cijene emisijskih jedinica CO2 u prosincu 2021. iznosile […] EUR (uvodna izjava 25.). Kako je navedeno u uvodnoj izjavi 101., […] % ukupnih očekivanih prihoda u razdoblju restrukturiranja ostvaruje se na temelju ugovora s varijabilnim cijenama, što će Rumunjskoj omogućiti da u potpunosti iskoristi prednosti povećanja cijena električne energije počevši od lipnja 2022., kad istječe većina ugovora s fiksnom cijenom. To potvrđuje tvrdnju Rumunjske da se veći troškovi emisijskih jedinica CO2 mogu ublažiti višim cijenama električne energije te da neće ozbiljnije ugroziti dugoročnu profitabilnost korisnika (uvodna izjava 102.).

(192)

Osim toga, čak i ako se uzmu u obzir ažurirani podaci koji odražavaju veće troškove emisijskih jedinica CO2, društvo CE Oltenia do 2026. moći će u potpunosti pokrivati sve svoje operativne troškove i troškove amortizacije. Štoviše, očekuje se da će korisnik do 2026. ostvariti solidne omjere duga i vlasničkog kapitala […] te EBITDA koeficijenta pokrića kamata […] (uvodna izjava 106.). To pokazuje sposobnost društva CE Oltenia da podmiri svoje kratkoročne i dugoročne obveze, što je znak da će korisnik dugoročno moći poslovati bez dodatne potpore.

(193)

U skladu s točkom 50. Smjernica o potporama za sanaciju i restrukturiranje rumunjska tijela izradila su pesimistični scenarij (vidjeti uvodnu izjavu 106.) kako bi se vidio učinak na financijske rezultate društva. Scenarij se temelji na više nepovoljnih pretpostavki: i. smanjenje cijena električne energije za 5 %, ii. povećanje troškova nabave plina za 5 % te iii. povećanje troška emisijskih jedinica CO2 za 5 %. U tom scenariju društvo na kraju 2026. može očekivati pozitivnu neto dobit i povrat na kapital koji je nešto veći od 3 %. Štoviše, dva pokazatelja zaduženosti (uvodna izjava 106.) i dalje će biti čvrsta kako bi se omogućio pristup dodatnom tržišnom financiranju (zajam) po tržišnim uvjetima, ako se za tim ukaže potreba. Ti pokazatelji pokazuju da bi društvo CE Oltenia u pesimističnom scenariju 2026. i dalje moglo pokrivati sve svoje troškove, uključujući deprecijaciju i podmirivanje svojih dužničkih obveza te opstati na tržištu bez potrebe za dodatnom potporom za restrukturiranje po završetku provedbe plana restrukturiranja.

(194)

S obzirom na navedeno Komisija zaključuje da je predloženi plan restrukturiranja izvediv, koherentan i dalekosežan te da se njime u razumnom roku može ponovno uspostaviti dugoročna održivost društva CE Oltenia, uzimajući u obzir specifičnosti njegova poslovanja i vrijeme potrebno za provedbu i iskorištavanje prednosti planiranih ulaganja. Na temelju toga te s obzirom na trajanje i sadržaj plana restrukturiranja i tržište na kojem djeluje društvo CE Oltenia primjereno je da se Rumunjska pobrine da društvo CE Oltenia pravodobno i djelotvorno provede mjere uključene u plan restrukturiranja kao uvjet za spojivost potpore. Rumunjska ili društvo CE Oltenia treba poduzeti sve mjere potrebne za uklanjanje mogućih odstupanja od financijske putanje i projekcija na kojima se temelji plan restrukturiranja.

(195)

Kako bi se ocijenilo utječe li potpora neopravdano na tržišno natjecanje i trgovinske uvjete, potrebno je ispitati nužnost, primjerenost i proporcionalnost potpore te osigurati transparentnost. Ujedno je potrebno preispitati učinke potpore na tržišno natjecanje i trgovinu te procijeniti njezine pozitivne učinke na razvoj gospodarskih djelatnosti i područja kojima bi trebala pridonijeti, kao i druge pozitivne učinke te potpore, u odnosu na negativne učinke na unutarnje tržište.

(196)

Na temelju točke 53. Smjernica o potporama za sanaciju i restrukturiranje države članice koje namjeravaju dodijeliti potporu za restrukturiranje moraju dostaviti usporedbu s vjerodostojnim alternativnim scenarijem koji ne uključuje državnu potporu te dokazati da se razvoj gospodarskih djelatnosti ili područja koji se nastoji ostvariti potporom iz odjeljka 3.1.1. tih smjernica ne bi ostvario ili bi se ostvario u manjoj mjeri.

(197)

Potporom za restrukturiranje nastoji se spriječiti prestanak poslovanja društva CE Oltenia te tako izbjeći tržišni nedostatak i socijalne probleme koji bi onemogućili razvoj usluga proizvodnje električne energije u Rumunjskoj. Taj se cilj ostvaruje provedbom plana restrukturiranja koji se djelomično financira potporom za restrukturiranje, čime se sprečavaju stečaj i prestanak poslovanja do kojih bi sigurno došlo bez te potpore. Plan restrukturiranja pokazuje da je za rješavanje financijskih teškoća korisnika potrebno uzeti u obzir probleme s likvidnošću i solventnošću. Kratkoročno gledano, društvo CE Oltenia ne može ispuniti svoje obveze povezane s nastankom troškova zaštite okoliša ili imati pristup financijskim tržištima, uz iznimku svojih budućih projekata koji su strukturirani kao subjekti posebne namjene sa suulagačima i koji se planiraju sufinancirati potporom. Dugoročno gledano, s obzirom na akumulirane gubitke u iznosu od otprilike 345 milijuna EUR, koji će se bez potpore nastaviti dulje vrijeme, društvo CE Oltenia ne može ispuniti svoje financijske obveze. Valja podsjetiti na to da društvo CE Oltenia već ispunjava, barem od 31. prosinca 2019., kriterije da se nad njim provede cjelokupni stečajni postupak na zahtjev vjerovnika (vidjeti uvodnu izjavu 22.). Stoga bi bez potpore za restrukturiranje njegov izlazak s tržišta bio neizbježan. Stoga je potpora za restrukturiranje potrebna za uspješan završetak plana restrukturiranja, čijom se provedbom pak nastoji olakšati razvoj usluga proizvodnje električne energije u Rumunjskoj i u regiji Jugozapadna Oltenia.

(198)

Potpora za restrukturiranje neće se smatrati spojivom s unutarnjim tržištem ako se mjerama kojima se u manjoj mjeri narušava tržišno natjecanje omogućuje ostvarivanje istog cilja; potpora se mora propisno nadoknaditi, a odabrani instrumenti moraju biti primjereni za problem solventnosti ili likvidnosti koji nastoje riješiti (62).

(199)

Potpora za restrukturiranje ima oblik bespovratnih sredstava, državnog jamstva za zajam, dokapitalizacije te konverzije zajma u bespovratna sredstva (uvodna izjava 27.).

(200)

Kako je opisano u uvodnoj izjavi 79., Rumunjska smatra da će troškovi restrukturiranja za koje se očekuje da će nastati u razdoblju 2021.–2026. iznositi 3,94 milijarde EUR. Od tog iznosa otprilike 1,76 milijardi EUR osigurala bi država (uključujući zajam za sanaciju u iznosu od 251 milijun EUR koji će se konvertirati u bespovratna sredstva kako bi se smanjili preneseni gubici, dokapitalizaciju u iznosu od 226 milijuna EUR, državno jamstvo za zajam u iznosu od 195,8 milijuna EUR i bespovratna sredstva u iznosu od 1 090 milijuna EUR) (63), dok bi bespovratna sredstva za nova ulaganja u iznosu od 895,3 milijuna EUR osigurala iz Fonda za modernizaciju nakon što Rumunjska podnese odgovarajuće prijedloge ulaganja te nakon što te prijedloge odobri Europska investicijska banka ili, prema potrebi, Odbor za ulaganja Fonda za modernizaciju.

(201)

Naknada za državnu potporu realizirat će se kroz očekivanu pozitivnu neto dobit, čime će se povećati vrijednost udjela države u društvu CE Oltenia (otprilike 95 % nakon povećanja temeljnog kapitala), te kroz prodaju najmanje 20 % udjela države u društvu CE Oltenia. Naime, kao rezultat smanjenja temeljnog kapitala i dokapitalizacije koja slijedi udio države u društvu CE Oltenia povećat će se s trenutačnih 77,15 % na otprilike 95 % (uvodne izjave 93. i 94.). Ta dokapitalizacija, koja nije bila dio početne prijave, omogućit će državi da oduzme svaku prednost koju stvori društvo CE Oltenia bez obzira na to što se dio potpore korisniku dodjeljuje putem izravnih bespovratnih sredstava. S obzirom na novu strukturu dioničara 95 % vlasničkog udjela državi će u biti omogućiti da ostvari korist i naknadu za potporu u obliku dokapitalizacije društva CE Oltenia, izravnih bespovratnih sredstava ili jamstva jer povećanje neto dobiti društva CE Oltenia zbog niske naknade za financijske instrumente ili izostanka takve naknade u usporedbi s financiranjem po tržišnim uvjetima povećava vrijednost udjela.

(202)

Osim toga, kako je navedeno u uvodnoj izjavi 81., rumunjska tijela obvezala su se da će prodati dostatnu količinu dionica rumunjske države u društvu CE Oltenia, odnosno najmanje 20 % prava vlasništva, prije završetka razdoblja restrukturiranja 2026. Rumunjska je dostavila analizu vrednovanja prema kojoj je okvirna tržišna vrijednost 20 % udjela države u vlasničkom kapitalu društva CE Oltenia na dan 31. prosinca 2026. procijenjena na […] EUR na temelju osnovnog scenarija ili […] EUR na temelju alternativnog scenarija (uvodna izjava 84.). Nakon provedbe, okvirni iznos od […] EUR činit će ex post naknadu države za potporu u korist društva CE Oltenia. Stoga, iako se Rumunjska čvrsto obvezala da će prodati najmanje 20 % prava vlasništva, nije se obvezala da će za takvu prodaju postići konkretnu minimalnu cijenu, već je umjesto toga dostavila okvirni raspon. Komisija iznos od […] EUR uzima kao konzervativnu procjenu za potrebe izračunavanja ex post naknade države. Prodajom po tržišnim uvjetima smanjuje se iznos ex post potpore. Takva ex post naknada države može se smatrati primjerenom te je za planiranu potporu za restrukturiranje utvrđena primjerena naknada.

(203)

Osim toga, u skladu s točkom 58. Smjernica o potporama za sanaciju i restrukturiranje, odabrani instrumenti moraju biti primjereni za problem solventnosti ili likvidnosti koji nastoje riješiti. Potpora za restrukturiranje ima oblik raznih instrumenata (bespovratna sredstva, državno jamstvo za zajam za potporu likvidnosti te dokapitalizacija za potporu vlasničkom kapitalu) koji društvu CE Oltenia osiguravaju potrebno financiranje vlasničkim kapitalom kako bi se ojačala njegova solventnost i bilančna pozicija te ujedno poduprla potrebna ulaganja kako bi se u temelju izmijenila kombinacija goriva i pokrili troškovi emisijskih jedinica CO2 dok nova sredstva za proizvodnju energije ne budu u potpunosti funkcionalna. U tom kontekstu Komisija smatra da se odabranim instrumentima rješavaju i problemi likvidnosti i problemi solventnosti korisnika.

(204)

U tim okolnostima Komisija smatra da je potpora za restrukturiranje primjerena.

(205)

Na temelju točke 38. podtočke (e) Smjernica o potporama za sanaciju i restrukturiranje potpora ne smije premašiti najmanji iznos potreban za ostvarenje cilja te potpore. Iznos i intenzitet potpore za restrukturiranje moraju biti strogo ograničeni na najmanju razinu potrebnu za provedbu restrukturiranja, uzimajući u obzir postojeća financijska sredstava korisnika, njegovih dioničara ili poslovne grupacije kojoj pripada (točka 61. Smjernica o potporama za sanaciju i restrukturiranje). Mora se osobito osigurati dostatna razina vlastitog doprinosa troškovima restrukturiranja i, ako se državna potpora daje u obliku kojim se poboljšava pozicija vlasničkog kapitala korisnika, raspodjele tereta. Pri ocjenjivanju tih zahtjeva u obzir se uzima svaka potpora za sanaciju koja je prethodno dodijeljena.

(206)

Vlastiti doprinos korisnika planu restrukturiranja mora biti stvaran i konkretan te bi obično trebao biti sličan dodijeljenoj potpori u smislu učinka na poziciju solventnosti ili likvidnosti korisnika. Na temelju točke 63. Smjernica o potporama za sanaciju i restrukturiranje Komisija bi trebala ocijeniti jesu li razni izvori vlastitog doprinosa stvarni i uključuju li potporu. U skladu s točkom 64. Smjernica o potporama za sanaciju i restrukturiranje Komisija obično smatra vlastiti doprinos prikladnim ako iznosi najmanje 50% troškova restrukturiranja.

(207)

Komisija treba provjeriti uključuju li razni izvori sredstava za financiranje plana restrukturiranja, opisani u uvodnim izjavama od 79. do 91., potporu i jesu li stvarni, tj. je li u dovoljnoj mjeri sigurno da će se ostvariti za vrijeme provedbe plana restrukturiranja, ne uključujući očekivanu buduću dobit.

(208)

Kako je navedeno u uvodnoj izjavi 81., ulaganja u plinske turbine s kombiniranim ciklusom i fotonaponska postrojenja mogu se djelomično financirati sredstvima Fonda za modernizaciju nakon što Rumunjska podnese odgovarajuće prijedloge ulaganja te nakon što te prijedloge odobri Europska investicijska banka ili, prema potrebi, Odbor za ulaganja Fonda za modernizaciju. Bespovratna sredstva iz Fonda za modernizaciju čine državnu potporu (vidjeti uvodnu izjavu 124.) i stoga se ubrajaju u iznos potpore i ne smatraju se izvorom vlastitog doprinosa.

(209)

Glavni izvor vlastitog doprinosa društva CE Oltenia prihodi su od prodaje električne energije. Očekivani ukupni prihodi od prodaje u razdoblju 2021.–2025. iznose 1 275 milijuna EUR. Iako se u točki 63. Smjernica o potporama za sanaciju i restrukturiranje navodi da se očekivanje budućih prihoda ne može smatrati dovoljno sigurnim i stvarnim vlastitim doprinosom podupiranju čistih ulaganja i drugih troškova, potrebno je ipak uzeti u obzir da je od iznosa od otprilike 1 275 milijuna EUR već unovčeno 574 milijuna EUR (vidjeti uvodnu izjavu 87.). Stoga od ukupnog iznosa prihoda od prodaje koji društvo CE Oltenia smatra vlastitim doprinosom Komisija kao stvaran i konkretan vlastiti doprinos prihvaća samo unovčeni iznos od 574 milijuna EUR.

(210)

Kako bi se olakšalo postupno ukidanje upotrebe lignita, društvo CE Oltenia obvezalo se da će ulagati u fotonaponske i plinske energetske projekte. Ti će se projekti financirati i. bankovnim zajmovima, ii. sredstvima privatnih ulagača te iii. doprinosom u naravi društva CE Oltenia.

(211)

Kad je riječ o bankovnom financiranju, društvo CE Oltenia primilo je okvirne glavne uvjete u ukupnom iznosu od […] EUR, koje su potpisale financijske institucije koje iskazuju interes za sudjelovanje u projektima povezanima s obnovljivim izvorima energije i plinom (uvodna izjava 92.). Iako glavni uvjeti ne predstavljaju ni obvezujuću obvezu bankovnog financiranja ni potpisane financijske ugovore, pokazuju ozbiljan interes banaka za sudjelovanje u financiranju tih projekata. Štoviše, iznos financiranja za čije osiguravanje su te banke iskazale interes daleko je veći od […] EUR koliko Rumunjska namjerava povući iz bankovnih zajmova. U tim okolnostima Komisija je uvjerena da je dovoljno vjerojatno da će se bankovno financiranje ostvariti. Komisija stoga može konzervativno prihvatiti iznos do […] EUR kao stvarni vlastiti doprinos koji će se osigurati bankovnim zajmovima.

(212)

Nadalje, obveze privatnih ulagača, koji su odabrani u natječajnom postupku, iznose do […] EUR (uvodna izjava 90.). To su obvezujuće ponude koje su dostavili odabrani tržišni ulagači te se stoga mogu smatrati dovoljno sigurnim izvorom vlastitog doprinosa. Kako je navedeno u uvodnoj izjavi 115., nijedna obvezujuća ponuda nije dostavljena za projekt plinske turbine s kombiniranim ciklusom Ișalnița. Uzimajući u obzir činjenicu da Rumunjska planira provesti projekt plinske turbine s kombiniranim ciklusom Ișalnița s privatnim sudjelovanjem ili bez njega, Komisija smatra da se ukupan iznos vlastitog doprinosa od […] EUR, koji se društvo obvezalo osigurati s pomoću banaka i privatnih ulagača, neće promijeniti bez obzira na ishod ponovnog pokretanja natječaja za projekt plinske turbine s kombiniranim ciklusom Ișalnița. Stoga, iako bi se u slučaju zaprimanja obvezujuće ponude za taj projekt mogao povećati vlastiti doprinos privatnih ulagača, to ne utječe na procjenu vlastitog doprinosa. Komisija stoga smatra da je iznos od […] EUR vlastitog doprinosa koji će osigurati treće strane (privatni ulagači ([…] EUR) i financijske institucije ([…] EUR)) stvaran i konkretan te da uključuje sve izvore vlastitog financiranja te stoga iznos od […] EUR predstavlja nova financijska sredstva.

(213)

Društvo CE Oltenia pridonijet će kapitalu subjekata posebne namjene zemljištem i raznom drugom imovinom ukupne fer vrijednosti od 104 milijuna EUR. Taj su iznos potvrdili društvo PwC i (odabrani) ulagači u projekte subjekata posebne namjene (uvodna izjava 91.) te se stoga smatra stvarnim vlastitim doprinosom.

(214)

S obzirom na navedeno ukupan iznos koji se može smatrati stvarnim i konkretnim doprinosom korisnika je 1 278 milijuna EUR, što je jednako otprilike 32 % troškova restrukturiranja od 3,94 milijarde EUR, dakle manje od 50 %.

(215)

Međutim, ako to zahtijevaju posebne okolnosti u potpomognutim područjima, kako je opisano u članku 107. stavku 3. točki (a) UFEU-a, primjerice ako se korisnik zbog svojeg položaja u potpomognutom području suočava s posebnim teškoćama pri prikupljanju novog tržišnog financiranja, Komisija može prihvatiti doprinos koji je manji od 50 % troškova restrukturiranja (točka 98. Smjernica o potporama za sanaciju i restrukturiranje). Društvo CE Oltenia nalazi se u regiji Jugozapadna Oltenia, koja je potpomognuto područje iz članka 107. stavka 3. točke (a) UFEU-a (64).

(216)

Osim toga, u skladu s točkom 64. Smjernica o potporama za sanaciju i restrukturiranje Komisija može prihvatiti doprinos koji je manji od 50 % troškova restrukturiranja u iznimnim okolnostima i u slučajevima posebnih teškoća. Ako je iznos tog doprinosa i dalje znatan, država članica mora dokazati te okolnosti i slučajeve.

(217)

U trenutačnim okolnostima nakon pandemije bolesti COVID-19 Komisija smatra da bi, u slučaju društva CE Oltenia i slijedeći smjernice iz Privremenog okvira za mjere državne potpore u svrhu podrške gospodarstvu u aktualnoj pandemiji covida-19 od 19. ožujka 2020., moglo biti opravdano da se vlastiti doprinos zadrži ispod praga od 50 % troškova restrukturiranja sve dok je i dalje znatan i uključuje dodatna nova sredstva po tržišnim uvjetima (65).

(218)

Komisija priznaje da su pandemija bolesti COVID-19 i mjere kojima je se nastojalo ublažiti uzrokovale iznimne okolnosti za korisnika, u kontekstu ozbiljnog poremećaja u gospodarstvu u smislu članka 107. stavka 3. točke (b) UFEU-a. U tom kontekstu i od 2020. djelatnost društva CE Oltenia bila je pogođena pandemijom na strani ponude i na strani potražnje (vidjeti uvodnu izjavu 19.). Pandemija bolesti COVID-19 uzrokovala je zatvaranje većine tržišta financiranja duga ili njihovo ograničavanje kad je riječ o određenim sektorima, a financijske su institucije općenito smanjile svoje kreditne limite.

(219)

Budući da vlastiti doprinos iznosi 32 % troškova restrukturiranja i da polovinu tog doprinosa čine nova sredstva te uzimajući u obzir da se korisnik nalazi u potpomognutom području u skladu s člankom 107. stavkom 3. točkom (a) UFEU-a i iznimne okolnosti koje je uzrokovao ozbiljni poremećaj gospodarstva u smislu članka 107. stavka 3. točke (b) UFEU-a, Komisija zaključuje da je u ovom slučaju prihvatljiv iznos doprinosa koji je manji od 50 %.

(220)

U skladu s točkama od 65. do 67. Smjernica o potporama za sanaciju i restrukturiranje učinak državne potpore dodijeljene u obliku kojim se jača vlasnički kapital korisnika može biti da se dioničari i podređeni vjerovnici štite od posljedica vlastitog odabira u pogledu ulaganja u korisnika, čime se može stvoriti moralni hazard i narušiti tržišna disciplina. Potpora za pokrivanje gubitaka trebala bi se stoga dodjeljivati samo pod uvjetima koji uključuju prikladnu raspodjelu tereta postojećih ulagača, a državna intervencija trebala bi se provesti tek nakon što se podmire svi gubici te se pripišu postojećim dioničarima i podređenim vjerovnicima. Prikladna raspodjela tereta znači i da bi se svaka državna potpora kojom se jača vlasnički kapital korisnika trebala dodjeljivati pod uvjetima kojima se državi osigurava razuman udio u budućoj dobiti u pogledu vrijednosti korisnika, uzimajući u obzir iznos državne dokapitalizacije u usporedbi s preostalim iznosom vlasničkog kapitala društva nakon što se podmire gubici.

(221)

Potporom za restrukturiranje ne potiče se moralni hazard ili prekomjerno preuzimanje rizika koje koristi ili dioničarima ili vjerovnicima. Doista, rumunjska država, koja je sad pružatelj potpore, nadzirala je i, kao većinski dioničar, donosila sve strateške i poslovne odluke društva CE Oltenia, dok se istodobno poslovanje društva nije financiralo podređenim dugom ili hibridnim financiranjem (kojim se apsorbiraju gubici) koje bi se vjerojatno djelomično otpisalo u skladu sa zahtjevima raspodjele tereta iz Smjernica o potporama za sanaciju i restrukturiranje. U tom kontekstu raspodjela tereta društva Fondul Proprietatea ostvarit će se djelomičnom apsorpcijom gubitaka, a zatim povećanjem kapitala. Prvo će se preneseni gubitak društva CE Oltenia od otprilike 251 milijun EUR (1 217 milijuna RON), tj. dio gubitka prenesenog 31. prosinca 2020. od otprilike 345 milijuna EUR (1 710 milijuna RON) apsorbirati smanjenjem kapitala (uvodna izjava 93.). Nakon toga slijedi povećanje temeljnog kapitala koje provodi država u iznosu do […] EUR, čime će se smanjiti sudjelovanje društva Fondul Proprietatea u društvu CE Oltenia s […] % na otprilike […] % (uvodna izjava 94.). U tom pogledu, društvo Fondul Proprietatea pridonosi restrukturiranju apsorpcijom gubitaka svojeg udjela i primjerenim smanjenjem svojeg sudjelovanja, smanjujući time potrebu za državnom potporom i moralni hazard.

(222)

Komisija stoga zaključuje da je potpora za restrukturiranje proporcionalna i da uključuje primjerenu raspodjelu tereta.

(223)

Kako bi se negativni učinci potpore ograničili radi izbjegavanja neopravdanih učinaka na tržišno natjecanje i trgovinu te kako bi ukupna bilanca bila pozitivna (66), potpora se mora dodjeljivati poduzetnicima u teškoćama u skladu s načelom jednokratne dodjele kojim se takva potpora ograničava na razdoblje od deset godina.

(224)

Komisija omogućuje dodjeljivanje potpore za restrukturiranje samo za jedan postupak restrukturiranja i pod uvjetom, prema potrebi, da je od prethodne dodjele potpore za restrukturiranje ili od završetka odnosno prekida plana restrukturiranja prošlo više od deset godina (67). Komisija dopušta iznimke od tog pravila ako se potpora za restrukturiranje dodjeljuje nakon potpore za sanaciju kao dio jedinstvenog postupka restrukturiranja (68).

(225)

Potpora za restrukturiranje društva CE Oltenia dodjeljuje se samo za jedan postupak restrukturiranja. Društvu CE Oltenia, uključujući društva kćeri pod njegovom kontrolom, u posljednjih deset godina nije dodijeljena potpora za sanaciju ili restrukturiranje, osim već dodijeljenih mjera koje se spominju u uvodnim izjavama 28. i 31. i koje čine dio potpore za restrukturiranje koja se ocjenjuje. Postoji kontinuitet i s potporom za restrukturiranje koja je odobrena u veljači 2020. i dodijeljena na šest mjeseci u okviru jedinstvenog postupka restrukturiranja. Stoga se poštuje načelo jednokratne dodjele.

(226)

Kako je utvrđeno u uvodnoj izjavi 107., Rumunjska predlaže sljedeće mjere kojima se ograničava narušavanje tržišnog natjecanja: i. ukidanje energetskih skupina ili zatvaranje rudarskih jama, ii. osnivanje subjekata posebne namjene za nova ulaganja te iii. eksternalizacija prijenosom kogeneracijske energetske skupine S.E. Craiova II na općinu.

(227)

Kad je riječ o mjerama utvrđenima u točkama i. i iii. uvodne izjave 226., Komisija smatra da se te mjere ne mogu prihvatiti kao mjere kojima se ograničava narušavanje tržišnog natjecanja. Naime, predloženo zatvaranje energetskih skupina ili rudarskih jama koje ostvaruju slabe rezultate u svakom je slučaju neizbježno, s obzirom na to da nisu održive (vidjeti uvodnu izjavu 108.), a skupina S.E. Craiova II, koja uglavnom proizvodi toplinsku energiju za Craiovu, ostvaruje gubitke i nema očekivanih prihoda od prijenosa.

(228)

Kad je riječ o mjeri utvrđenoj u točki ii. uvodne izjave 226., osnivanje subjekata posebne namjene za nova ulaganja značit će da će se uz sudjelovanje društva CE Oltenia u tim subjektima koje je u rasponu od 45 % do 50 %, neto dostupni kapacitet društva CE Oltenia (na temelju novih projekata koji se odnose na prirodni plin i obnovljive izvore energije) smanjiti s […] na otprilike […] (uvodna izjava 72.). Tako će nastati neto dostupni kapacitet od otprilike […] koji će biti dostupan tržišnim konkurentima koji sudjeluju u subjektima posebne namjene. Tom će se mjerom tako smanjiti neto dostupni kapacitet korisnika i otvoriti znatan kapacitet za njegove konkurente.

(229)

Kad je riječ o mjerama praćenja poslovanja, Rumunjska se obvezuje na one iz točke 84. Smjernica o potporama za sanaciju i restrukturiranje, konkretno: i. da društvo CE Oltenia neće stjecati udjele u bilo kojem društvu u razdoblju restrukturiranja, osim ako je to nužno za osiguranje njegove dugoročne održivosti i na temelju odobrenja Komisije te ii. da će se društvo CE Oltenia suzdržati od navođenja državne potpore kao konkurentne prednosti pri oglašavanju svojih proizvoda i usluga (uvodna izjava 118.). U skladu s točkom 83. Smjernica o potporama za sanaciju i restrukturiranje tim će se mjerama osigurati da se potpora koristi samo za financiranje ponovne uspostave dugoročne održivosti i da se ne zlouporabljuje tako da se njome produljuju ozbiljni i trajni poremećaji tržišta ili da se korisniku pruža zaštita od zdrave konkurencije.

(230)

Komisija stoga smatra da su mjere za smanjenje narušavanja tržišnog natjecanja primjerene za smanjenje negativnih učinaka potpore za restrukturiranje.

(231)

U skladu s točkom 38. podtočkom (g) Smjernica o potporama za sanaciju i restrukturiranje države članice, Komisija, gospodarski subjekti i javnost moraju imati jednostavan pristup svim relevantnim aktima i važnim informacijama o dodijeljenim potporama. U tu su se svrhu rumunjska tijela obvezala da će primijeniti odredbe o transparentnosti utvrđene u točki 96. Smjernica o potporama za sanaciju i restrukturiranje objavljivanjem relevantnih informacija na internetskoj stranici www.ajutordestat.ro.

(232)

Komisija smatra da Rumunjska treba dostavljati redovita izvješća o provedbi plana restrukturiranja svakih šest mjeseci od datuma donošenja ove Odluke do završetka razdoblja restrukturiranja. U tim će se izvješćima konkretno navesti datumi stvarne isplate financijskih sredstava na koja se obvezala država i vlastitog doprinosa, sva odstupanja od financijskih ili operativnih putanja plana restrukturiranja, kontrole troškova, smanjenja troškova i zarade koji se postižu mjerama restrukturiranja te, prema potrebi, korektivne mjere koje su Rumunjska ili korisnik predvidjeli ili poduzeli.

(233)

Pažljivo osmišljenom mjerom državne potpore mora se osigurati da je ukupna bilanca učinaka mjere pozitivna, izbjegavanjem učinka na trgovinske uvjete koji je negativan u mjeri u kojoj bi to bilo suprotno zajedničkom interesu.

(234)

U Smjernicama o potporama za sanaciju i restrukturiranje Komisija je utvrdila kriterije koje ispituje pri ocjenjivanju spojivosti potpore za restrukturiranje s unutarnjim tržištem, osiguravajući da razvoj predmetne gospodarske djelatnosti ne utječe negativno na trgovinske uvjete u mjeri u kojoj bi to bilo suprotno zajedničkom interesu. Kako je objašnjeno u pododjeljcima 5.3.2.1., 5.3.2.2. i 5.3.2.3., potpora za restrukturiranje je nužna, primjerena i razmjerna. Nadalje, postoje dostatni zaštitni mehanizmi za smanjivanje narušavanja tržišnog natjecanja na najmanju moguću mjeru (pododjeljak 5.3.2.4.), uključujući transparentnost (pododjeljak 5.3.2.5.).

(235)

Predloženim mjerama za tržišno natjecanje, s ukupnim smanjenjem proizvodnog kapaciteta društva CE Oltenia, smanjit će se prisutnost društva CE Oltenia na tržištu na kojem će to društvo i dalje biti aktivno nakon restrukturiranja, što će dovesti do određenog stupnja otvaranja tržišta.

(236)

S obzirom na navedeno Komisija smatra da su mjere kojima se ograničava narušavanje tržišnog natjecanja uzrokovano potporom primjerene za smanjenje negativnih učinaka potpore za restrukturiranje.

(237)

Prema tome, pozitivni učinak potpore za restrukturiranje na razvoj gospodarske djelatnosti i predmetnog gospodarskog područja nadmašuje potencijalne negativne učinke na tržišno natjecanje i trgovinu, koji stoga ne trpe negativan utjecaj u mjeri u kojoj bi to bilo suprotno zajedničkom interesu.

(238)

Na temelju članka 9. stavka 6. Uredbe (EU) 2015/1589, odluke o okončanju službenog istražnog postupka moraju se donijeti čim se otklone sumnje u pogledu spojivosti prijavljene mjere s načelima unutarnjeg tržišta.

(239)

Na temelju navedenog Komisija zaključuje da, premda su otklonjene njezine sumnje iz odluke o pokretanju postupka, potpora za restrukturiranje ima ograničene negativne učinke na tržišno natjecanje i trgovinu, osobito s obzirom na mjere kojima se ograničava narušavanje tržišnog natjecanja, čiju bi provedbu Rumunjska trebala osigurati. Prema tome, pozitivni učinci potpore za restrukturiranje na razvoj djelatnosti proizvodnje energije i regije Jugozapadna Oltenia, pod uvjetom da Rumunjska osigura provedbu plana restrukturiranja (69), nadmašuju preostale negativne učinke na tržišno natjecanje i trgovinu, koji stoga ne trpe negativan utjecaj u mjeri u kojoj bi to bilo suprotno zajedničkom interesu. Obveze koje je navela Rumunjska trebale bi se stoga utvrditi kao uvjeti za spojivost potpore.

(240)

U svojoj ocjeni, uzimajući u obzir primjedbe trećih strana i Rumunjske te izmjene plana restrukturiranja i prateće potpore za restrukturiranje koje su uvedene kako bi se uklonile izražene sumnje, Komisija zaključuje da je potpora za restrukturiranje u skladu s člankom 107. stavkom 3. točkom (c) UFEU-a jer se njome olakšava razvoj djelatnosti proizvodnje električne energije i regije Jugozapadna Oltenia te se ne narušava tržišno natjecanje i trgovina među državama članicama u mjeri u kojoj bi to bilo suprotno zajedničkom interesu.

(241)

Na kraju, Komisija smatra da bi Rumunjska trebala dostavljati redovita izvješća o provedbi plana restrukturiranja svakih šest mjeseci do završetka razdoblja restrukturiranja. U tim će se izvješćima konkretno navoditi datumi isplate financijskih sredstava na koja se obvezala Rumunjska i vlastitog doprinosa korisnika, sva odstupanja od financijskih ili operativnih putanja plana restrukturiranja u smislu prihoda, kontrole troškova i smanjenja troškova koja proizlaze iz mjera restrukturiranja i zarade te, prema potrebi, korektivne mjere koje su Rumunjska ili korisnik predvidjeli ili poduzeli.

(242)

Komisija utvrđuje da je Rumunjska nezakonito provela dio predmetne potpore kršeći članak 108. stavak 3. UFEU-a. Međutim, Komisija zaključuje da je potpora za restrukturiranje spojiva s unutarnjim tržištem u skladu s člankom 107. stavkom 3. točkom (c) UFEU-a,