(1)

U skladu s člankom 11. Uredbe (EZ) br. 549/2004 treba uspostaviti shemu izvedbe usluga u zračnoj plovidbi i mrežnih funkcija. Nadalje, člankom 10. Provedbene uredbe (EU) 2019/317 od država članica zahtijeva se da utvrde obvezujuće ciljeve performansi na nacionalnoj razini ili na razini funkcionalnih blokova zračnog prostora („FAB-ova”) za svako referentno razdoblje plana performansi za usluge u zračnoj plovidbi i mrežne funkcije. Ti ciljevi performansi moraju biti u skladu s ciljevima na razini Unije koje je Komisija donijela za predmetno referentno razdoblje. Komisija je odgovorna za ocjenjivanje usklađenosti predloženih ciljeva performansi iz nacrta planova performansi koje su sastavile države članice s ciljevima performansi na razini Unije na temelju kriterija za ocjenjivanje utvrđenih u Prilogu IV. Provedbenoj uredbi (EU) 2019/317.

(2)

Od prvog tromjesečja kalendarske godine 2020. na sektor zračnog prometa znatno je utjecalo izbijanja pandemije bolesti COVID-19, pri čemu se znatno smanjio intenzitet zračnog prometa u odnosu na razine prije pandemije, zbog mjera koje su države članice i treće zemlje poduzele radi ograničavanja pandemije.

(3)

Ciljevi performansi na razini Unije za treće referentno razdoblje („RP3”) izvorno su utvrđeni u Provedbenoj odluci Komisije (EU) 2019/903 (3). Budući da su ti ciljevi performansi na razini Unije i nacrti planova performansi za treće referentno razdoblje koje su države članice naknadno dostavile sastavljeni prije izbijanja pandemije bolesti COVID-19, njima se nisu mogle uzeti u obzir kasnije znatno promijenjene okolnosti u zračnom prijevozu.

(4)

Kao odgovor na utjecaj pandemije bolesti COVID-19 na pružanje usluga u zračnoj plovidbi, u Provedbenoj uredbi Komisije (EU) 2020/1627 (4) utvrđene su izvanredne mjere za treće referentno razdoblje kojima se odstupa od odredaba Provedbene uredbe (EU) 2019/317. U skladu s člankom 2. stavkom 1. Provedbene uredbe (EU) 2020/1627 Komisija je 2. lipnja 2021. donijela Provedbenu odluku (EU) 2021/891 (5) o utvrđivanju revidiranih ciljeva performansi na razini Unije za treće referentno razdoblje.

(5)

Komisija napominje da Služba za statistiku i predviđanja pri Eurocontrolu („STATFOR”) u predviđanju prometa iz listopada 2021. predviđa da će zračni promet na razini Unije tijekom 2023. dosegnuti razine prije pandemije te da će 2024. te razine premašiti. Međutim, stupanj nesigurnosti u pogledu razvoja situacije s prometom i dalje je posebno visok zbog rizika povezanih s razvojem epidemiološke situacije uzrokovane bolesti COVID-19. Komisija nadalje napominje da se očekuje da će oporavak prometa biti neujednačen među državama članicama.

(6)

Sve države članice izradile su i donijele nacrte planova performansi s revidiranim lokalnim ciljevima performansi za treće referentno razdoblje, koji su dostavljeni Komisiji na ocjenu do 1. listopada 2021. Nakon provjere potpunosti tih nacrta planova performansi Komisija je od država članica zatražila da do 17. studenoga 2021. dostave ažurirane nacrte planova performansi. Ocjena Komisije iz ove Odluke temelji se na ažuriranom nacrtu plana performansi koji je dostavila Hrvatska.

(7)

Tijelo za ocjenu performansi, koje pomaže Komisiji u provedbi plana performansi u skladu s člankom 11. stavkom 2. Uredbe (EZ) br. 549/2004, dostavilo je Komisiji izvješće sa savjetima u vezi s ocjenom nacrta planova performansi za treće referentno razdoblje.

(8)

Komisija je u skladu s člankom 14. stavkom 1. Provedbene uredbe (EU) 2019/317 ocijenila usklađenost lokalnih ciljeva performansi koje je predložila Hrvatska na temelju kriterija za ocjenjivanje utvrđenih u točki 1. Priloga IV. toj provedbenoj uredbi i uzimajući u obzir lokalne okolnosti. U pogledu svakog ključnog područja performansi i povezanih ciljeva performansi, Komisija je ocjenjivanje nadopunila revizijom nacrta planova performansi u odnosu na elemente utvrđene u točki 2. Priloga IV. toj provedbenoj uredbi.

(9)

Budući da Hrvatska nema zračne luke obuhvaćene područjem primjene Provedbene uredbe (EU) 2019/317 za treće referentno razdoblje, u okviru njezina nacrta plana performansi za treće referentno razdoblje nema lokalnih ciljeva performansi za terminalne usluge u zračnoj plovidbi. Stoga se nalazi iz ove Odluke odnose isključivo na rutne usluge u zračnoj plovidbi.

(10)

Komisija je u pogledu ključnog područja performansi povezanom sa sigurnosti ocijenila usklađenost ciljeva koje je dostavila Hrvatska u vezi s djelotvornosti upravljanja sigurnosti pružatelja usluga u zračnoj plovidbi na temelju kriterija utvrđenog u točki 1.1. Priloga IV. Provedbenoj uredbi (EU) 2019/317. Ta je ocjena provedena uzimajući u obzir lokalne okolnosti i nadopunjena je revizijom mjera kojima se nastoje ostvariti sigurnosni ciljevi u pogledu elemenata utvrđenih u točki 2.1. podtočki (a) Priloga IV. Provedbenoj uredbi (EU) 2019/317.

(11)

U nastavku su navedeni nacrti ciljeva performansi u ključnom području performansi povezanom sa sigurnosti koje je Hrvatska predložila u pogledu djelotvornosti upravljanja sigurnosti, raščlanjeni prema cilju upravljanja sigurnosti i izraženi kao razina provedbe:

(12)

U pogledu nacrta sigurnosnih ciljeva koje je Hrvatska predložila za pružatelja usluga u zračnoj plovidbi (Hrvatska kontrola zračne plovidbe), Komisija je utvrdila da se razina cilja performansi na razini Unije planira ostvariti 2024. u pogledu cilja „politika i ciljevi u pogledu sigurnosti”, kao i za cilj „upravljanje sigurnosnim rizikom”, a za ostale „ciljeve upravljanja sigurnosti” lokalni ciljevi performansi ispunjavaju razinu cilja performansi na razini Unije za svaku kalendarsku godinu od 2021. do 2024.

(13)

Komisija napominje da se u nacrtu plana performansi koji je dostavila Hrvatska utvrđuju mjere za Hrvatsku kontrolu zračne plovidbe za postizanje lokalnih sigurnosnih ciljeva, kao što su uspostavljanje djelotvornog sustava upravljanja sigurnosti kojim se u ranoj fazi može utvrditi i ublažiti sigurnosni rizik, primjena klasifikacije ozbiljnosti koja se određuje alatom za analizu rizika (RAT), izvješćivanje o „kulturi pravičnosti” i drugi posebni sigurnosni alati. Međutim, Komisija smatra da bi trebalo opisati posebne mjere kako bi se pokazalo kako će Hrvatska kontrola zračne plovidbe ostvariti sigurnosne ciljeve u području „politike i ciljeva u pogledu sigurnosti”.

(14)

Na temelju nalaza iz uvodnih izjava 12. i 13., te s obzirom na to da se sigurnosni ciljevi performansi na razini Unije, utvrđeni u Provedbenoj odluci (EU) 2021/891, moraju ostvariti do posljednje godine trećeg referentnog razdoblja odnosno 2024., nacrt ciljeva iz nacrta plana performansi za Hrvatsku trebalo bi ocijeniti kao usklađene s ciljevima performansi na razini Unije u ključnom području performansi povezanom sa sigurnosti.

(15)

Kad je riječ o ključnom području performansi povezanom s okolišem, usklađenost ciljeva koje je dostavila Hrvatska u vezi s prosječnom učinkovitosti horizontalnog leta na ruti za stvarnu putanju ocijenjena je na temelju kriterija utvrđenog u točki 1.2. Priloga IV. Provedbenoj uredbi (EU) 2019/317. U skladu s tim, predloženi ciljevi iz nacrta plana performansi za Hrvatsku uspoređeni su s relevantnim referentnim vrijednostima učinkovitosti horizontalnog leta na ruti utvrđenima u Planu poboljšanja europske mreže ruta („ERNIP”) koji je bio dostupan u trenutku donošenja revidiranih ciljeva performansi na razini Unije za treće referentno razdoblje odnosno 2. lipnja 2021. Ta je ocjena provedena uzimajući u obzir lokalne okolnosti i nadopunjena je revizijom mjera kojima se nastoje ostvariti ciljevi u pogledu okoliša utvrđeni u točki 2.1. podtočki (a) Priloga IV. Provedbenoj uredbi (EU) 2019/317.

(16)

U pogledu kalendarske godine 2020., cilj performansi na razini Unije za treće referentno razdoblje u ključnom području performansi povezanom s okolišem, koji je prvotno utvrđen u Provedbenoj odluci (EU) 2019/903, nije revidiran Provedbenom odlukom (EU) 2021/891, s obzirom na to da je razdoblje primjene tog cilja isteklo i da je stoga njegova provedba postala konačna bez mogućnosti retroaktivnih prilagodbi. U skladu s tim, od država članica nije se tražilo da u nacrtima planova performansi dostavljenima do 1. listopada 2021. revidiraju svoje lokalne ciljeve performansi za kalendarsku godinu 2020. u području performansi povezanom s okolišem. Stoga bi usklađenost lokalnih ciljeva performansi u području okoliša s odgovarajućim ciljevima performansi na razini Unije trebalo ocijeniti s obzirom na kalendarske godine 2021., 2022., 2023. i 2024.

(17)

U nastavku su navedeni nacrti ciljeva performansi u ključnom području performansi povezanom s okolišem koje je predložila Hrvatska i odgovarajuće nacionalne referentne vrijednosti za treće referentno razdoblje iz ERNIP-a, izražene kao prosječna učinkovitost horizontalnog leta na ruti za stvarnu putanju:

(18)

Komisija primjećuje da su nacrti ciljeva u području okoliša koje je predložila Hrvatska jednaki odgovarajućim nacionalnim referentnim vrijednostima za svaku kalendarsku godinu od 2021. do 2024.

(19)

U pogledu točke 2.1. podtočke (a) Priloga IV. Provedbenoj uredbi (EU) 2019/317, Komisija napominje da je Hrvatska u nacrtu plana performansi predstavila mjere za postizanje lokalnih ciljeva u području okoliša koje uključuju daljnju prekograničnu suradnju s Bosnom i Hercegovinom u okviru zračnog prostora slobodnih ruta Inicijative za zajedničko jugoistočno nebo (SECSI FRA), uvođenje navigacije temeljene na performansama te mjere za daljnje poboljšanje fleksibilne upotrebe zračnog prostora. Nadalje, Komisija napominje da je Hrvatska od 2018. već uvela zračni prostor slobodnih ruta unutar Područja letnih informacija Zagreb od razine leta 205.

(20)

Na temelju nalaza iz uvodnih izjava 18. i 19., nacrti ciljeva navedeni u nacrtu plana performansi za Hrvatsku trebali bi se ocijeniti kao usklađeni s ciljevima performansi na razini Unije u ključnom području performansi povezanom s okolišem.

(21)

Kad je riječ o ključnom području performansi povezanom s kapacitetom, usklađenost ciljeva koje je dostavila Hrvatska u vezi s prosječnim kašnjenjem u upravljanju protokom zračnog prometa na ruti („ATFM”) po letu ocijenjena je na temelju kriterija utvrđenog u točki 1.3. Priloga IV. Provedbenoj uredbi (EU) 2019/317. U skladu s tim, predloženi ciljevi iz nacrta plana performansi za Hrvatsku uspoređeni su s relevantnim referentnim vrijednostima utvrđenima u Planu mrežnih operacija koji je bio dostupan u trenutku donošenja revidiranih ciljeva performansi na razini Unije za treće referentno razdoblje odnosno 2. lipnja 2021. Ta je ocjena provedena uzimajući u obzir lokalne okolnosti i nadopunjena je revizijom mjera kojima se nastoje ostvariti ciljevi u pogledu kapaciteta utvrđeni u točki 2.1. podtočki (a) Priloga IV. Provedbenoj uredbi (EU) 2019/317.

(22)

U pogledu kalendarske godine 2020., cilj performansi na razini Unije za treće referentno razdoblje u ključnom području performansi povezanom s kapacitetom, koji je prvotno utvrđen u Provedbenoj odluci (EU) 2019/903, nije revidiran Provedbenom odlukom (EU) 2021/891, s obzirom na to da je razdoblje primjene tog cilja isteklo i da je stoga njegova provedba postala konačna bez mogućnosti retroaktivnih prilagodbi. U skladu s tim, od država članica nije se tražilo da u nacrtima planova performansi dostavljenima do 1. listopada 2021. revidiraju svoje lokalne ciljeve performansi za kalendarsku godinu 2020. u području performansi povezanom s kapacitetom. Stoga bi usklađenost lokalnih ciljeva performansi u području kapaciteta s odgovarajućim ciljevima performansi na razini Unije trebalo ocijeniti s obzirom na kalendarske godine 2021., 2022., 2023. i 2024.

(23)

U nastavku su navedeni nacrti rutnih ciljeva povezanih s kapacitetom koje je Hrvatska predložila za treće referentno razdoblje, izraženi u minutama kašnjenja ATFM-a po letu, i odgovarajuće referentne vrijednosti iz Plana mrežnih operacija:

(24)

Komisija primjećuje da su nacrti ciljeva u području kapaciteta koje je predložila Hrvatska jednaki odgovarajućim nacionalnim referentnim vrijednostima za svaku kalendarsku godinu od 2021. do 2024.

(25)

U pogledu točke 2.1. podtočke (a) Priloga IV. Provedbenoj uredbi (EU) 2019/317, Komisija napominje da je Hrvatska u nacrtu plana performansi predstavila niz mjera za postizanje lokalnih rutnih ciljeva povezanih s kapacitetom. Te mjere uključuju nekoliko nadogradnji sustava upravljanja zračnim prometom (ATM), novu sektorizaciju zračnog prostora te znatna povećanja planiranog broja EPRV-ova kontrolora zračnog prometa tijekom kalendarskih godina od 2022. do 2024.

(26)

Na temelju nalaza iz uvodnih izjava 24. i 25., nacrti ciljeva navedeni u nacrtu plana performansi za Hrvatsku trebali bi se ocijeniti kao usklađeni s ciljevima performansi na razini Unije u ključnom području performansi povezanom s kapacitetom.

(27)

Kad je riječ o ključnom području performansi povezanom s troškovnom učinkovitosti, usklađenost ciljeva koje je dostavila Hrvatska u vezi s utvrđenim jediničnim troškom za rutne usluge u zračnoj plovidbi ocijenjena je na temelju kriterija utvrđenih u točki 1.4. podtočkama (a), (b) i (c) Priloga IV. Provedbenoj uredbi (EU) 2019/317. Ti se kriteriji temelje na kretanju utvrđenog jediničnog troška tijekom trećeg referentnog razdoblja, dugoročnom kretanju utvrđenog jediničnog troška tijekom drugog i trećeg referentnog razdoblja (2015.–2024.) i polaznoj vrijednosti za utvrđeni jedinični trošak na razini zone naplate u usporedbi s prosječnom vrijednosti zona naplate u kojima pružatelji usluga u zračnoj plovidbi imaju slično operativno i ekonomsko okruženje.

(28)

Ocjena rutnih ciljeva povezanih s troškovnom učinkovitosti provedena je uzimajući u obzir lokalne okolnosti. Nadopunjena je revizijom ključnih čimbenika i parametara na kojima se temelje ti ciljevi kako je navedeno u točki 2.1. podtočki (d) Priloga IV. Provedbenoj uredbi (EU) 2019/317.

(29)

U nastavku su navedeni nacrti rutnih ciljeva povezanih s troškovnom učinkovitosti koje je Hrvatska predložila za treće referentno razdoblje:

(30)

Kad je riječ o kriteriju utvrđenom u točki 1.4. podtočki (a) Priloga IV. Provedbenoj uredbi (EU) 2019/317, Komisija primjećuje da je kretanje utvrđenog rutnog jediničnog troška na razini zone naplate u Hrvatskoj, koje je iznosilo +0,3 % tijekom trećeg referentnog razdoblja, nadmašilo kretanje na razini Unije koje je iznosilo +1,0 % tijekom istog razdoblja.

(31)

Kad je riječ o kriteriju utvrđenom u točki 1.4. podtočki (b) Priloga IV. Provedbenoj uredbi (EU) 2019/317, Komisija primjećuje da je dugoročno kretanje utvrđenog rutnog jediničnog troška na razini zone naplate u Hrvatskoj, koje je iznosilo –2,3 % tijekom drugog i trećeg referentnog razdoblja, nadmašilo dugoročno kretanje na razini Unije koje je iznosilo –1,3 % tijekom istog razdoblja.

(32)

Kad je riječ o kriteriju utvrđenom u točki 1.4. podtočki (c) Priloga IV. Provedbenoj uredbi (EU) 2019/317, Komisija primjećuje da je polazna vrijednost utvrđenog jediničnog troška u Hrvatskoj od 40,31 EUR za EUR2017 za 3,2 % viša od prosječne polazne vrijednosti od 39,05 EUR u realnim vrijednostima cijena za 2017. („EUR2017”) relevantne usporedne skupine. Međutim, Komisija napominje da će utvrđeni rutni jedinični trošak u Hrvatskoj biti ispod prosjeka usporedne skupine za –1,8 % u 2024.

(33)

Kako je navedeno u uvodnim izjavama 30. i 31., jasno je da Hrvatska nadmašuje kretanje utvrđenog jediničnog troška na razini Unije za treće referentno razdoblje te znatno nadmašuje dugoročno kretanje utvrđenog jediničnog troška na razini Unije. Nadalje, utvrđeni jedinični trošak Hrvatske 2024. niži je od polazne vrijednosti za 2014. te je stabilan u usporedbi s polaznom vrijednosti za 2019. To pokazuje da je Hrvatska ostvarila dugoročno povećanje troškovne učinkovitosti, što je dodatno potkrijepljeno nalazom da je utvrđeni jedinični trošak Hrvatske za 2024. niži od prosjeka usporedne skupine. Uzimajući u obzir prethodna razmatranja, Hrvatska je pokazala da evolucija troškovne učinkovitosti nadmašuje kretanja na razini Unije, što je dovoljna osnova za utvrđivanje usklađenosti s ciljevima performansi u pogledu troškovne učinkovitosti na razini Unije za treće referentno razdoblje.

(34)

Na temelju nalaza iz uvodnih izjava od 30. do 33., nacrti ciljeva navedeni u nacrtu plana performansi za Hrvatsku trebali bi se ocijeniti kao usklađeni s ciljevima performansi na razini Unije u ključnom području performansi povezanom s troškovnom učinkovitosti.

(35)

Na temelju ocjene iz uvodnih izjava od 10. do 34., Komisija je zaključila da ciljevi performansi iz nacrta plana performansi koji je dostavila Hrvatska su u skladu s ciljevima performansi na razini Unije.

(36)

Komisija napominje da su neke države članice izrazile namjeru da u svoje troškovne osnovice za treće referentno razdoblje uključe troškovne stavke povezane s otkrivanjem bespilotnih letjelica u zračnim lukama. Nije bilo moguće točno utvrditi, na temelju elemenata sadržanih u nacrtima planova performansi, u kojoj su mjeri države članice uključile takve utvrđene troškove u svoje troškovne osnovice za treće referentno razdoblje i, ako su takvi troškovi uključeni, u kojoj su mjeri nastali u vezi s pružanjem usluga u zračnoj plovidbi da bi se stoga mogli smatrati prihvatljivima u okviru programa performansi i sustava utvrđivanja naknada. Službe Komisije poslale su ad hoc zahtjev za informacije svim državama članicama kako bi prikupile relevantne informacije te će dodatno ispitati prijavljene troškove otkrivanja bespilotnih letjelica u zračnim lukama u kontekstu provjere usklađenosti s jediničnim cijenama. Ovom Odlukom ne dovode se u pitanje nalazi i zaključci Komisije o troškovima otkrivanja bespilotnih letjelica.

(37)

Kao odgovor na rusku vojnu agresiju protiv Ukrajine, koja je započela 24. veljače 2022., Unija je donijela mjere ograničavanja kojima se ruskim zračnim prijevoznicima, svim zrakoplovima registriranima u Rusiji i svim zrakoplovima koji nisu registrirani u Rusiji, a koji su u vlasništvu ili zakupu bilo koje ruske fizičke ili pravne osobe, subjekta ili tijela, zabranjuje slijetanje na područje Unije, uzlijetanje s njega ili njegovo prelijetanje. Te mjere dovode do smanjenja zračnog prometa u zračnom prostoru iznad područja Unije. Međutim, učinak na razini Unije ne bi trebao biti usporediv sa smanjenjem zračnog prometa do kojeg je došlo zbog izbijanja pandemije bolesti COVID-19 u ožujku 2020. Stoga je primjereno zadržati postojeće mjere i postupke za provedbu programa performansi i sustava utvrđivanja naknada u trećem referentnom razdoblju,