(1)

Vijeće je Uredbom (EZ) br. 598/2009 (2)„ uvelo konačnu kompenzacijsku pristojbu u rasponu od 211,2 EUR do 237 EUR po toni neto na uvoz monoalkilnih estera masnih kiselina i/ili parafinskih plinskih ulja dobivenih sintezom i/ili hidrotretiranjem, nefosilnog podrijetla, uobičajeno poznatih kao „biodizel”, u čistom obliku ili u mješavini s masenim udjelom monoalkilnih estera masnih kiselina i/ili parafinskih plinskih ulja dobivenih sintezom i/ili hidrotretiranjem, nefosilnog podrijetla, većim od 20 %, u tom trenutku razvrstanih u oznake KN ex 1516 20 98 (oznaka TARIC 1516209820), ex 1518 00 91 (oznaka TARIC 1518009120), ex 1518 00 99 (oznaka TARIC 1518009920), ex 2710 19 41 (oznaka TARIC 2710194120), ex 3824 90 91, ex 3824 90 97 (oznaka TARIC 3824909787) i podrijetlom iz Sjedinjenih Američkih Država („SAD” ili „predmetna zemlja”). Kompenzacijska pristojba uvedena tom uredbom dalje u tekstu naziva se „početne mjere”. Ispitni postupak koji je doveo do uvođenja početnih mjera dalje u tekstu navodi se kao „početni ispitni postupak”.

(2)

Nakon ispitnog postupka u vezi sa sprečavanjem izbjegavanja mjera Vijeće je Provedbenom uredbom (EU) br. 443/2011 (3) konačnu kompenzacijsku pristojbu uvedenu Uredbom Vijeća (EZ) br. 598/2009 proširilo na uvoz biodizela poslanog iz Kanade, neovisno o tome ima li deklarirano podrijetlo iz Kanade ili ne, osim onog koji su proizvela društva BIOX Corporation, Oakville i Rothsay Biodiesel, Guelph, Ontario, Kanada. Vijeće je istom uredbom konačnu kompenzacijsku pristojbu uvedenu Uredbom Vijeća (EZ) br. 598/2009 proširilo na uvoz biodizela u mješavini s masenim udjelom monoalkilnih estera masnih kiselina i/ili parafinskih plinskih ulja dobivenih sintezom i/ili hidrotretiranjem, nefosilnog podrijetla, od 20 % ili manjim, podrijetlom iz SAD-a.

(3)

Europska komisija je Provedbenom uredbom (EU) 2015/1519 (4) ponovno uvela konačne kompenzacijske mjere na uvoz biodizela podrijetlom iz SAD-a nakon revizije zbog predstojećeg isteka mjera („prethodna revizija zbog predstojećeg isteka mjera”).

(4)

Nadalje, Uredbom (EU) 2015/1519 kako je izmijenjena Uredbom (EU) 2016/675 (5), proširena je i konačna kompenzacijska pristojba na uvoz biodizela poslanog iz Kanade, neovisno o tome ima li deklarirano podrijetlo iz Kanade ili ne, osim onog koji su proizvela društva BIOX Corporation, Oakville i Rothsay Biodiesel, Guelph, oba sa sjedištem u Ontariju u Kanadi te društvo DSM Nutritional Products Canada Inc., Dartmouth, Nova Škotska, Kanada. Europska komisija istom je uredbom konačnu kompenzacijsku pristojbu proširila na uvoz biodizela u mješavini s masenim udjelom monoalkilnih estera masnih kiselina i/ili parafinskih plinskih ulja dobivenih sintezom i/ili hidrotretiranjem, nefosilnog podrijetla, od 20 % ili manjim, podrijetlom iz SAD-a.

(5)

Kompenzacijske pristojbe koje su na snazi fiksni su iznosi u rasponu od 211,2 EUR do 237 EUR po toni neto na uvoz od proizvođačâ izvoznika.

(6)

Nakon objave obavijesti o skorom isteku mjera (6) Europska komisija („Komisija”) primila je zahtjev za reviziju u skladu s člankom 18. Uredbe (EU) 2016/1037 Europskog parlamenta i Vijeća od 8. lipnja 2016. o zaštiti od subvencioniranog uvoza iz zemalja koje nisu članice Europske unije („osnovna uredba”).

(7)

Zahtjev za reviziju podnio je 11. lipnja 2020. Europski odbor za biodizel („EBB” ili „podnositelj zahtjeva”), u ime proizvođača iz Unije koji čine više od 25 % ukupne proizvodnje biodizela u Uniji. Zahtjev za reviziju temeljio se na činjenici da bi istekom mjera vjerojatno došlo do nastavka ili ponavljanja subvencioniranja biodizela i ponavljanja štete za industriju Unije.

(8)

Nakon savjetovanja s odborom osnovanim na temelju članka 15. stavka 1. Uredbe (EU) 2016/1036 Europskog parlamenta i Vijeća (7) Komisija je utvrdila da postoje dostatni dokazi za pokretanje revizije zbog predstojećeg isteka mjera te je na temelju članka 18. stavka 1. osnovne uredbe 14. rujna 2020. pokrenula reviziju zbog predstojećeg isteka mjera u vezi s uvozom biodizela podrijetlom iz SAD-a. Objavila je Obavijest o pokretanju postupka u Službenom listu Europske unije (8) („Obavijest o pokretanju postupka”).

(9)

Komisija je istog dana (14. rujna 2020.) usporedno pokrenula reviziju zbog predstojećeg isteka antidampinških mjera na snazi za uvoz biodizela podrijetlom iz SAD-a.

(10)

Vlada Kanade dostavila je primjedbu o tom pokretanju postupka, napominjući da bi u slučaju zadržavanja mjera trebalo zadržati izuzeće odobreno trima kanadskim proizvođačima biodizela. Komisija je zadržala izuzeće u članku 2. ove Uredbe.

(11)

Ispitnim postupkom u vezi s nastavkom ili ponavljanjem subvencioniranja obuhvaćeno je razdoblje od 1. srpnja 2019. do 30. lipnja 2020. („razdoblje ispitnog postupka revizije” ili „RIPR”). Ispitivanjem kretanja relevantnih za procjenu vjerojatnosti nastavka ili ponavljanja štete obuhvaćeno je razdoblje od 1. siječnja 2017. do kraja razdoblja ispitnog postupka revizije („razmatrano razdoblje”).

(12)

Ovaj je predmet pokrenut 14. rujna 2020., to jest tijekom prijelaznog razdoblja dogovorenog između Ujedinjene Kraljevine i EU-a, u kojem se na Ujedinjenu Kraljevinu i dalje primjenjivalo pravo Unije. To je razdoblje završilo 31. prosinca 2020. Stoga se od 1. siječnja 2021. društva i udruženja iz Ujedinjene Kraljevine više ne mogu smatrati zainteresiranim stranama u ovom postupku.

(13)

Komisija je 15. siječnja 2021. bilješkom u dokumentaciji predmeta (9) pozvala subjekte iz Ujedinjene Kraljevine koji i dalje smatraju da su zainteresirane strane da joj se obrate. Društva BP OIL International Limited i Argent Energy zatražila su da ih se i dalje smatra zainteresiranim stranama te im je to pravo dodijeljeno na temelju dostavljenih dokaza. Konkretno, oba su društva dostavila dokaz o postojanju povezanih subjekata unutar odgovarajuće grupe koji su aktivni na tržištu Unije. S druge strane, matično društvo Valero Energy Limited iz Ujedinjene Kraljevine zamijenilo je njegovo irsko društvo kći Valero Energy Limited Ireland jer je potonje društvo aktivno na tržištu Unije.

(14)

Komisija je u Obavijesti o pokretanju postupka pozvala zainteresirane strane da joj se obrate radi sudjelovanja u ispitnom postupku. Osim toga, Komisija je o pokretanju ispitnog postupka obavijestila podnositelja zahtjeva, druge poznate proizvođače iz Unije, poznate proizvođače u SAD-u i tijela SAD-a, poznate uvoznike, korisnike i trgovce te udruženja za koja se zna da se pokretanje revizije zbog predstojećeg isteka mjera na njih odnosi, te ih je pozvala na sudjelovanje.

(15)

Zainteresirane strane imale su priliku dostaviti primjedbe na pokretanje revizije zbog predstojećeg isteka i zatražiti saslušanje pred Komisijom i/ili službenikom za saslušanje u trgovinskim postupcima.

(16)

U Obavijesti o pokretanju postupka Komisija je navela da bi mogla provesti odabir uzorka u skladu s člankom 27. osnovne uredbe.

(17)

Komisija je 14. rujna 2020. zainteresiranim stranama dostavila privremeni uzorak proizvođača iz Unije u skladu s odjeljkom 5.3. Obavijesti o pokretanju postupka. Odabrala je uzorak na temelju veličine proizvodnje i obujma prodaje istovjetnog proizvoda u 2019. te zemljopisnog položaja proizvođačâ istovjetnog proizvoda. Uzorak se sastojao od tri proizvođača iz Unije. Proizvođači iz Unije u uzorku činili su 17,5 % procijenjenog ukupnog obujma proizvodnje istovjetnog proizvoda u Uniji te je osigurana dobra zemljopisna zastupljenost. Komisija je pozvala zainteresirane strane da dostave primjedbe o privremenom uzorku. Nije zaprimljena nijedna primjedba u roku od sedam dana za dostavu primjedbi o privremenom uzorku proizvođačâ iz Unije.

(18)

Kako bi odlučila je li odabir uzorka potreban i, ako jest, kako bi odabrala uzorak, Komisija je od nepovezanih uvoznika zatražila da dostave informacije navedene u Obavijesti o pokretanju postupka.

(19)

Samo je jedan nepovezani uvoznik, društvo Shell Trading Rotterdam BV, dostavio zatražene podatke, te je Komisija stoga odlučila da odabir uzorka nije potreban.

(20)

Kako bi odlučila je li odabir uzorka potreban i, ako jest, kako bi odabrala uzorak, Komisija je od svih proizvođača izvoznika u SAD-u zatražila da dostave informacije navedene u Obavijesti o pokretanju postupka. Uz to, od tijela zemlje izvoznice zatražila je da utvrde ostale proizvođače izvoznike koji bi mogli biti zainteresirani za sudjelovanje u ispitnom postupku, i/ili da stupe u kontakt s njima.

(21)

Javila su se tri proizvođača izvoznika iz SAD-a i izrazila spremnost na suradnju s Komisijom u ispitnim postupcima. S obzirom na taj mali broj, Komisija je odlučila da odabir uzorka nije potreban te su sva tri društva pozvana da dostave odgovor na upitnik.

(22)

Jedno od triju društava koja su isprva surađivala elektroničkom je poštom 15. listopada 2020. obavijestilo Komisiju da neće nastaviti surađivati. Nadalje, nijedno od preostala dva društva nije dostavilo zatražene podatke u traženom roku ispunjavanjem i slanjem odgovora na upitnik.

(23)

Komisija je 10. studenoga 2020. dopisom obavijestila sva tri društva da namjerava primijeniti članak 28. osnovne uredbe i nalaze ispitnog postupka temeljiti na raspoloživim podacima. O toj namjeri obaviještena su i tijela SAD-a. Rok za dostavu primjedaba na dopis bio je 17. studenoga 2020. Nije zaprimljena nijedna primjedba.

(24)

Nadalje, Komisija je u trenutku pokretanja postupka verbalnom notom od 14. rujna 2020. zatražila od tijela SAD-a da ispune i vrate antisubvencijski upitnik namijenjen Vladi SAD-a. Nije primila odgovor u traženom roku.

(25)

Komisija je 10. studenoga 2020. verbalnom notom obavijestila tijela SAD-a da zbog nedostatka suradnje namjerava primijeniti članak 28. osnovne uredbe i nalaze ispitnog postupka temeljiti na raspoloživim podacima.

(26)

Rok za dostavu primjedaba na verbalnu notu bio je 17. studenoga 2020. Nije zaprimljena nijedna primjedba.

(27)

Komisija je stoga zaključila da nijedan proizvođač izvoznik ni Vlada SAD-a nisu surađivali u ispitnom postupku revizije zbog predstojećeg isteka mjera. Stoga je odlučila primijeniti odredbe članka 28. osnovne uredbe i svoje nalaze, bili oni pozitivni ili negativni, temeljiti na raspoloživim podacima.

(28)

Pri pokretanju postupka primjerak upitnika stavljen je na raspolaganje u dokumentaciji koja se daje na uvid zainteresiranim stranama i na internetskim stranicama Glavne uprave za trgovinu.

(29)

Odgovore na upitnik dostavila su tri proizvođača iz Unije u uzorku i jedan nepovezani uvoznik iz Unije.

(30)

Zbog izbijanja bolesti COVID-19 i mjera ograničenja kretanja koje su uvele različite države članice, kao i različite treće zemlje, Komisija nije mogla provesti posjete radi provjere u skladu s člankom 26. osnovne uredbe. Komisija je umjesto toga na daljinu provjerila sve informacije koje je smatrala nužnima za svoje utvrđivanje u skladu s Obavijesti o posljedicama izbijanja covida-19 za antidampinške i antisubvencijske ispitne postupke (10). Provela je provjere na daljinu društava/strana u nastavku:

(31)

Komisija je 21. svibnja 2021. objavila bitne činjenice i razmatranja na temelju kojih je namjeravala zadržati kompenzacijske pristojbe koje su na snazi. Svim je stranama odobreno razdoblje unutar kojeg su mogle podnijeti primjedbe na objavu.

(32)

Komisija je razmotrila primjedbe zainteresiranih strana i prema potrebi ih je uzela u obzir. Saslušanje je odobreno stranama koje su ga zatražile.

(33)

Predmetni proizvod isti je kao u početnom ispitnom postupku i prethodnoj reviziji zbog predstojećeg isteka mjera, tj. monoalkilni esteri masnih kiselina i/ili parafinskih plinskih ulja dobiveni sintezom i/ili hidrotretiranjem, nefosilnog podrijetla, uobičajeno poznati kao „biodizel”, u čistom obliku ili u mješavini s masenim udjelom monoalkilnih estera masnih kiselina i/ili parafinskih plinskih ulja dobivenih sintezom i/ili hidrotretiranjem, nefosilnog podrijetla, većim od 20 %, podrijetlom iz SAD-a, trenutačno razvrstani u oznake KN ex 1516 20 98 (oznaka TARIC 1516209829), ex 1518 00 91 (oznaka TARIC 1518009129), ex 1518 00 99 (oznaka TARIC 1518009929), ex 2710 19 43 (oznaka TARIC 2710194329), ex 2710 19 46 (oznaka TARIC 2710194629), ex 2710 19 47 (oznaka TARIC 2710194729), ex 2710 20 11 (oznaka TARIC 2710201129), ex 2710 20 16 (oznaka TARIC 2710201629), ex 3824 99 92 (oznaka TARIC 3824999212), ex 3826 00 10 (oznake TARIC 3826001029, 3826001059, 3826001099), ex 3826 00 90 (oznaka TARIC 3826009019) („predmetni proizvod”).

(34)

Biodizel je obnovljivo gorivo koje se proizvodi od širokog spektra sirovina, tj. biljnih ulja, kao što su ulje uljane repice, sojino ulje, palmino ulje, upotrijebljena ulja za prženje, životinjske masti ili biomasa.

(35)

Biodizel se upotrebljava u prometnom sektoru, uglavnom pomiješan s mineralnim dizelom (tj. naftom/konvencionalnim dizelom) i tek u vrlo maloj mjeri u čistom obliku (B100).

(36)

Kako je utvrđeno u početnom ispitnom postupku te u prethodnoj reviziji zbog predstojećeg isteka mjera, ovim je ispitnim postupkom revizije zbog predstojećeg isteka mjera potvrđeno da sljedeći proizvodi imaju ista osnovna fizička, kemijska i [tehnička] svojstva te iste osnovne namjene:

(37)

Stoga se ti proizvodi smatraju istovjetnim proizvodima u smislu članka 2. točke (c) osnovne uredbe.

(38)

Švedsko društvo Preem AB i društvo Valero Energy Ltd Ireland, proizvođači i dobavljači goriva i time korisnici predmetnog proizvoda, tvrdili su da su metilni ester masnih kiselina (FAME) i biljno ulje obrađeno vodikom (HVO) dvije različite vrste biodizela te da bi HVO trebalo isključiti iz trenutačnog opsega proizvoda. U Uredbi iz 2009. o uvođenju privremenih mjera (11) sve vrste biodizela i mješavina biodizela smatrale su se biodizelskim gorivima. FAME i HVO mogu se miješati s dizelom i unatoč nekim razlikama u fizičkim svojstvima, krajnja je upotreba proizvoda ista i oba proizvoda proizvodi industrija Unije. Osim toga, u pritužbi u početnom ispitnom postupku dizelsko gorivo proizvedeno od HVO-a izričito je definirano kao dio predmetnog proizvoda te u to vrijeme nijedna strana nije osporavala tu tvrdnju. Stoga je ta tvrdnja odbačena.

(39)

U skladu s člankom 28. stavkom 1. osnovne uredbe Komisija je ispitala je li vjerojatno da bi istek postojećih mjera doveo do nastavka ili ponavljanja subvencioniranja predmetnog proizvoda podrijetlom iz SAD-a te nastavka ili ponavljanja štete za industriju Unije. Zbog izostanka suradnje proizvođačâ izvoznika i tijela SAD-a, kako je opisano u prethodnim uvodnim izjavama od 22. do 27., nije bilo moguće provesti analizu na temelju provjerenih podataka proizvođača izvoznika i tijela SAD-a.

(40)

Slijedom toga, u skladu s člankom 28. osnovne uredbe, nalazi u pogledu vjerojatnosti nastavka ili ponavljanja subvencioniranja temeljili su se na raspoloživim podacima. Komisija je upotrijebila sljedeće izvore podataka: zahtjev za reviziju zbog predstojećeg isteka mjera i naknadne podneske podnositelja zahtjeva, Eurostat, bazu podataka Global Trade Atlas („GTA”) te internetske stranice Uprave SAD-a za informiranje o energetici („EIA”) i Ministarstva poljoprivrede SAD-a („USDA”).

(41)

Konkretno, Komisija je analizirala sljedeće programe saveznih i državnih subvencija koji su utvrđeni u zahtjevu za reviziju i za koje je Komisija utvrdila da se još uvijek provode.

(42)

S druge strane, zbog nedostatka suradnje tijela SAD-a i proizvođača izvoznika iz SAD-a te s obzirom na zaključke u pogledu nastavka subvencioniranja na temelju prethodno navedenih programa, Komisija nije dodatno analizirala sljedeće programe saveznih i državnih subvencija.

(43)

Glava 26. odjeljak 40.A točka (b) Zakonika SAD-a pravni je temelj za program porezne olakšice za proizvođače mješavina, trgovce na malo i krajnje korisnike biodizela. Njima su predviđene sljedeće olakšice za biodizelsko gorivo:

(44)

Olakšica za mješavinu biodizela primjenjuje se u saveznim zakonima SAD-a od 2005. (12) U skladu s odjeljkom 202.(a) Zakona SAD-a o poboljšanju energije i produljenju poreznih olakšica za proizvodnju energije iz 2008., ta porezna olakšica trebala je isteći 31. prosinca 2009. (13) Međutim, taj program subvencioniranja nije nikad istekao, već je dosad u više navrata ponovno retroaktivno uveden. Naposljetku, Zakonom o dodatnim konsolidiranim odobrenim sredstvima (Further Consolidated Appropriations Act) od 20. prosinca 2019. Kongres SAD-a ponovno je uveo program na dvije godine počevši od 31. prosinca 2017. i produljio ga za tri godine, odnosno do 31. prosinca 2022. (14). To petogodišnje produljenje najdulje je produljenje od uvođenja tog programa subvencija.

(45)

Nakon objave podnositelj zahtjeva obavijestio je Komisiju da je 25. svibnja 2021. u Senatu SAD-a i u Zastupničkom domu SAD-a predložen zakon u svrhu produljenja programa olakšice za mješavinu biodizela za dodatne tri godine, odnosno do 31. prosinca 2025.

(46)

Osim olakšice za mješavinu biodizela, u saveznim zakonima SAD-a od 2005. primjenjuje se olakšica za biodizel (15). U skladu s odjeljkom 202.(a) Zakona SAD-a o poboljšanju energije i produljenju poreznih olakšica za proizvodnju energije iz 2008., ta porezna olakšica trebala je isteći 31. prosinca 2009. (16) Međutim, taj program subvencioniranja nije nikad istekao, već je dosad u više navrata ponovno retroaktivno uveden. Naposljetku, Zakonom o dodatnim konsolidiranim odobrenim sredstvima (Further Consolidated Appropriations Act) od 20. prosinca 2019. Kongres SAD-a ponovno je uveo program na dvije godine počevši od 31. prosinca 2017. i produljio ga za tri godine, odnosno do 31. prosinca 2022. (17).

(47)

Olakšica u sustavu poreza na dobit malih proizvođača agro-biodizela porezna je olakšica koja se primjenjuje samo na male proizvođače agro-biodizela. Taj se program razmatra u uvodnim izjavama od 63. do 70. u nastavku.

(48)

Da bi bilo prihvatljivo za olakšicu za mješavinu biodizela iz točke 1. u prethodnoj uvodnoj izjavi 43., društvo mora proizvoditi mješavinu biodizela i dizelskog goriva, koja se prodaje kao gorivo ili za upotrebu kao gorivo.

(49)

Osoba koja traži poticaj mora pribaviti potvrdu od proizvođača ili uvoznika biodizela kojom se utvrđuje proizvod i postotak biodizela i agro-biodizela (18) u proizvodu. Ta je olakšica u obliku olakšice u sustavu trošarina ili, ako je obveza društva s naslova trošarina manja od ukupne olakšice u sustavu trošarina, to društvo može potraživati preostalu olakšicu kao povrat olakšice u sustavu poreza na dobit. Povrat olakšice u sustavu poreza na dobit olakšica je koju porezni obveznik može iskoristiti za porez na dobit ili izravno plaćanje. Radi se o povratu jer se višak olakšice može isplatiti poreznom obvezniku izravno u novcu ako je olakšica veća od porezne obveze pojedinca.

(50)

Olakšica za biodizel iz prethodne uvodne izjave 43. točke 2. nepovratna je olakšica u sustavu poreza na dobit za trgovce na malo ili za krajnje korisnike nemiješanog (čistog) biodizela. Olakšica za čisti biodizel dostupna je samo osobi koja stavlja čisti biodizel u spremnik za gorivo u vozilu ili ga upotrebljava kao gorivo. Potrebno je napomenuti da bi i proizvođači biodizela koji proizvode vlastiti biodizel mogli ostvariti tu olakšicu. Stoga, kako bi potraživao olakšicu, proizvođač biodizela mora djelovati kao trgovac na malo (stavljati galon biodizela u spremnik za gorivo krajnjeg korisnika) ili krajnji korisnik (npr. stavljati biodizel u vlastita vozila).

(51)

Za biodizel koji se miješa s dizelskim gorivom može se dobiti olakšica u sustavu trošarina ili u sustavu poreza na dobit. Tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije prevladavala je olakšica od 1 USD po galonu za sve vrste biodizela, uključujući agro-biodizel i dizel dobiven od biomase.

(52)

Konačna porezna olakšica za mješavinu goriva ovisi o udjelu biodizela u toj mješavini. Najmanji zahtjev, koji je ujedno i najčešća praksa, jest dodavanje 0,1 % mineralnog dizela u 99,9 % biodizela (taj se miješani proizvod u SAD-u naziva B99) jer se time osigurava dobivanje najveće porezne olakšice. Udio biodizela u miješanom proizvodu uvjet je za poreznu olakšicu (npr. 100 galona B99 sadržavat će 99,9 galona biodizela i bit će prihvatljivo za poreznu olakšicu od 99,90 USD). Pretvaranje biodizela iz čistog proizvoda (B100) u miješani proizvod (B99) jednostavan je postupak. Pretpostavlja dodavanje 0,1 % mineralnog dizela u čisti biodizel i ne uključuje veliku promjenu predmetnog proizvoda. Upravo zbog miješanja prozvod postaje prihvatljiv za olakšicu.

(53)

Proizvođači biodizela mogu zatražiti poticaj kada sami obavljaju djelatnost miješanja. Proizvođač mora miješati čisti biodizel s dizelskim gorivom. U smislu prihvatljivosti za poticaj, ne postoje razlike između miješanog biodizela namijenjenog za domaću prodaju i za izvoznu prodaju.

(54)

I društva koja ne proizvode čisti biodizel, već ga kupuju i koriste za proizvodnju mješavine biodizela imaju pravo na poreznu olakšicu. Ta društva moraju pribaviti potvrdu od proizvođača ili uvoznika (i, ako je primjenjivo, od svih uključenih preprodavača) biodizela kojom proizvođač u biti potvrđuje da nije potraživao poreznu olakšicu. (19)

(55)

Poticaj se može zatražiti kao olakšica u pogledu obveza u sustavu trošarina ili u sustavu poreza na dobit ili kao izravna isplata u novcu. Ukupan iznos poticaja ostaje isti (1 USD po galonu) neovisno o tome traži li se taj poticaj u obliku olakšice u sustavu trošarina, olakšice u sustavu poreza na dobit, izravnog plaćanja poreznom obvezniku ili pak u bilo kojoj kombinaciji prethodno navedenih oblika poticaja.

(56)

Zakonikom SAD-a propisuje se da se olakšica za mješavinu biodizela ne odobrava, osim ako društvo (proizvođač mješavine) koje proizvodi mješavinu biodizela i mineralnog dizela pribavi potvrdu („potvrda za biodizel”) od proizvođača biodizela kojom proizvođač potvrđuje, među ostalim, količinu biodizela na koju se potvrda odnosi te je li biodizel agro-biodizel ili neki drugi biodizel.

(57)

U pogledu olakšice za biodizel, slično prethodnoj reviziji zbog predstojećeg isteka mjera, trgovac na malo (ili proizvođač biodizela koji djeluje kao trgovac na malo) ili krajnji korisnik nemiješanog biodizela mogu zatražiti 1,00 USD po galonu za sve vrste nemiješanog (čistog) biodizela koji je stavljen u spremnik za gorivo u vozilu ili se upotrebljava kao gorivo. Nepovratna opća olakšica za poslovanje jest olakšica u sustavu poreza na dobit dotičnog poslovnog subjekta. Nepovratna je jer, ako su olakšice poslovnog subjekta veće od njegove porezne obveze, višak olakšice ne može se tom poslovnom subjektu isplatiti izravno u novcu.

(58)

Budući da proizvođači biodizela ispunjavaju uvjete za navedene programe i na temelju raspoloživih podataka (20) (jer nije bilo suradnje, kako je navedeno u prethodnoj uvodnoj izjavi 27.), Komisija je zaključila da su proizvođači izvoznici iz SAD-a ostvarili korist od tih programa.

(59)

Olakšica za mješavinu biodizela te olakšica za biodizel moraju se smatrati fiskalnim poticajem neovisno o tome jesu li odobrene kao plaćanje u novcu (što je moguće samo u slučaju olakšice za mješavinu biodizela) ili se mora izvršiti prijeboj s poreznim obvezama (što se primjenjuje na obje porezne olakšice).

(60)

Komisija je, u skladu sa svojim nalazima iz početnog ispitnog postupka, utvrdila da ti programi čine subvenciju u smislu članka 3. stavka 1. točke (a) podtočaka i. i ii. osnovne uredbe jer Vlada SAD-a programima daje financijski doprinos u obliku izravnih bespovratnih sredstava (plaćanja u novcu, što je moguće samo u slučaju olakšice za mješavinu biodizela) i odustajanja od naplate prihoda koji bi inače dospjeli na naplatu (prijeboj poreza) (što se primjenjuje na obje porezne olakšice). Društva na temelju primljenih poticaja ostvaruju korist.

(61)

Programi su ograničeni na društva koja djeluju u industriji biodizela i stoga se smatraju specifičnima na temelju članka 4. stavka 2. točke (a) osnovne uredbe, pa se stoga protiv njega mogu uvesti kompenzacijske mjere.

(62)

Konačno, budući da je programom olakšice za mješavinu biodizela predviđena subvencija od 1 USD po galonu za sve vrste biodizela, Komisija je smatrala da je tim programom osiguran znatan iznos subvencija proizvođačima izvoznicima biodizela iz SAD-a, te je to stoga i dalje bio najvažniji program tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije. Takva subvencija u iznosu od 1 USD po galonu iznosila bi oko 302 EUR po toni.

(63)

Osim olakšice za mješavinu biodizela i olakšice za biodizel, u glavi 26. odjeljku 40.A Zakonika SAD-a predviđena je i olakšica u sustavu poreza na dobit malih proizvođača agro-biodizela.

(64)

Nadalje, slično olakšici za mješavinu biodizela i olakšici za biodizel, kako je utvrđeno u uvodnim izjavama 44. i 46., olakšica u sustavu poreza na dobit malih proizvođača agro-biodizela primjenjuje se u saveznim zakonima SAD-a od 2005. (21) U skladu s odjeljkom 202.(a) Zakona SAD-a o poboljšanju energije i produljenju poreznih olakšica za proizvodnju energije iz 2008., ta porezna olakšica trebala je isteći 31. prosinca 2009. (22) Međutim, taj program subvencioniranja nije nikad istekao, već je dosad u više navrata ponovno retroaktivno uveden. Naposljetku, Zakonom o dodatnim konsolidiranim odobrenim sredstvima od 20. prosinca 2019. Kongres SAD-a ponovno je uveo program na dvije godine počevši od 31. prosinca 2017. i produljio ga za tri godine, odnosno do 31. prosinca 2022.

(65)

Taj je program dostupan samo malim proizvođačima čistog agro-biodizela. Proizvođači mješavina ili trgovci koji kupuju, ali ne proizvode biodizel, nisu prihvatljivi za tu olakšicu. Mali proizvođač svaka je osoba čiji proizvodni kapacitet nije veći od 60 milijuna galona agro-biodizela godišnje.

(66)

Mali proizvođač agro-biodizela može potraživati nepovratnu olakšicu u sustavu poreza na dobit za opće poslovanje od 0,10 USD za svaki galon proizvedenog agro-biodizela. Kvalificirana proizvodnja proizvođača ne smije biti veća od 15 milijuna galona po svakoj poreznoj godini. Kako bi proizvođač mogao potraživati olakšicu, agro-biodizel mora se upotrebljavati kao gorivo, prodavati za upotrebu kao gorivo ili upotrebljavati za proizvodnju mješavine biodizela i dizelskog goriva koja se upotrebljava kao gorivo ili prodaje za upotrebu kao gorivo. Stoga mali proizvođači agro-biodizela mogu taj program kombinirati s programom olakšice za mješavinu biodizela i tako ukupno dobiti 1,10 USD po galonu. Za razliku od njih, veliki proizvođači agro-biodizela prihvatljivi su samo za program olakšice za mješavinu biodizela.

(67)

Zahtjevi za nepovratne olakšice u sustavu poreza na dobit za opće poslovanje podnose se svake godine kada podnositelj zahtjeva podnosi i prijavu poreza na dobit. Olakšica za svaki galon biodizela koji je podnositelj zahtjeva proizveo tijekom odgovarajuće porezne godine, najviše do 15 milijuna galona, prebija se s obvezom koju podnositelj zahtjeva ima s naslova poreza na dobit. Ako je porezna obveza podnositelja zahtjeva manja od iznosa olakšice koja se potražuje, višak se prenosi na sljedeće porezne godine.

(68)

Budući da proizvođači biodizela ispunjavaju uvjete za taj program i na temelju raspoloživih podataka (23) (jer nije bilo suradnje, kako je navedeno u prethodnoj uvodnoj izjavi 27.), Komisija je primjenom raspoloživih podataka u skladu s člankom 28. osnovne uredbe zaključila da su proizvođači izvoznici iz SAD-a ostvarili korist od tog programa.

(69)

Komisija je u skladu sa svojim nalazom iz početnog ispitnog postupka utvrdila da taj program čini subvenciju u smislu članka 3. stavka 1. točke (a) podtočke ii. osnovne uredbe jer Vlada SAD-a programom daje financijski doprinos u obliku odustajanja od naplate prihoda koji bi inače dospjeli na naplatu. Društva na temelju primljenih poticaja ostvaruju korist.

(70)

Program je ograničen na društva koja proizvode biodizel i stoga se smatra specifičnim na temelju članka 4. stavka 2. točke (a) osnovne uredbe, pa se stoga protiv njega mogu uvesti kompenzacijske mjere.

(71)

Program Ministarstva poljoprivrede SAD-a (USDA) za bioenergiju za napredna goriva uređen je glavom IX. odjeljkom 9005. Zakona o sigurnosti poljoprivrednih gospodarstava i ulaganju u ruralna područja iz 2002. („Zakon o poljoprivrednim gospodarstvima iz 2002.”) te je trenutačno kodificiran u glavi 7. odjeljku 8105. Zakonika SAD-a.

(72)

Bilo je planirano da taj program istekne 2012., ali je produljen 2013. (24) i 2014. (25) Zakonom o poljoprivredi iz 2014. program je produljen za dodatnih pet godina, do kraja 2018. Nedavno je Zakonom o poboljšanju poljoprivrede od 20. prosinca 2018. taj program subvencija produljen za dodatnih pet godina, tj. do kraja 2023. (26)

(73)

Tim se programom pružaju izravna bespovratna sredstva proizvođačima naprednih biogoriva, koja se općenito definiraju kao „gorivo dobiveno iz biomase, osim iz škroba od kukuruznog zrna”. Tom je definicijom obuhvaćen dizel proizveden iz biomase. (27) Najviše pet posto sredstava iz programa može se dodijeliti prihvatljivim proizvođačima čiji kapacitet za rafiniranje premašuje 150 milijuna galona naprednog biogoriva godišnje. Proizvođači mješavina nisu prihvatljivi za ovaj program.

(74)

Sudionici primaju izravna plaćanja od države nakon što podnesu zahtjev za program. Proizvođači se najprije moraju registrirati pri nadležnom tijelu i potpisati ugovor. Proizvođači moraju podnijeti zahtjeve za plaćanje za svako tromjesečje fiskalne godine kako bi primili plaćanje za proizvodnju naprednog biogoriva za to tromjesečje. Plaćanja se vrše za stvarnu i za povećanu proizvodnju. Plaćanja za stvarnu proizvodnju izračunavaju se tromjesečno za iznos naprednog biogoriva stvarno proizvedenog svakog tromjesečja.

(75)

Plaćanja za povećanu proizvodnju vrše se za količinu prihvatljivog naprednog biogoriva proizvedenog u fiskalnoj godini koja je bila veća od količine proizvedene u prethodnim fiskalnim godinama (od 2009.).

(76)

Sredstva se dijele među svim proizvođačima koji se jave na temelju Btu (29) vrijednosti proizvodnje. Sredstva se podjednako raspoređuju među proizvođačima ovisno o Btu vrijednosti.

(77)

Budući da proizvođači biodizela ispunjavaju uvjete za taj program i na temelju raspoloživih podataka (30) (jer nije bilo suradnje, kako je navedeno u prethodnoj uvodnoj izjavi 27.), Komisija je primjenom raspoloživih podataka u skladu s člankom 28. osnovne uredbe zaključila da su proizvođači izvoznici iz SAD-a ostvarili korist od tog programa.

(78)

Komisija je smatrala da taj program čini subvenciju u smislu članka 3. stavka 1. točke (a) podtočke i. osnovne uredbe jer Vlada SAD-a programom daje financijski doprinos u obliku izravnih bespovratnih sredstava. Društva na temelju primljenih poticaja ostvaruju korist.

(79)

Program je ograničen na društva koja proizvode biodizel i stoga se smatra specifičnim na temelju članka 4. stavka 2. točke (a) osnovne uredbe, pa se stoga protiv njega mogu uvesti kompenzacijske mjere.

(80)

Program postoji od 1. siječnja 2009. i uspostavljen je Zakonom o hrani, očuvanju i energiji iz 2008., a njime upravlja Porezna uprava. Kodificiran je u glavi 26. odjeljku 40. točki (b) podtočki 6. Zakonika SAD-a.

(81)

Ta je subvencija prvotno trebala isteći 31. prosinca 2012. Međutim, produljena je nekoliko puta, a zadnji put do 1. siječnja 2021. Zakonom o dodatnim konsolidiranim odobrenim sredstvima od 20. prosinca 2019.

(82)

Tim je programom predviđena nepovratna olakšica u sustavu poreza na dobit za opće poslovanje od 1,01 USD po galonu za biogorivo druge generacije koje se upotrebljava kao gorivo ili se prodaje za upotrebu kao gorivo. Prihvatljivi su proizvođači, uključujući proizvođače biogoriva dobivenog od lignocelulozne ili hemicelulozne tvari koja je raspoloživa na obnovljivoj ili stalnoj osnovi te proizvođače goriva na bazi algi.

(83)

Budući da proizvođači biodizela ispunjavaju uvjete za taj program i na temelju raspoloživih podataka (31) (jer nije bilo suradnje, kako je navedeno u prethodnoj uvodnoj izjavi 27.), Komisija je primjenom raspoloživih podataka u skladu s člankom 28. osnovne uredbe zaključila da su proizvođači izvoznici iz SAD-a ostvarili korist od tog programa.

(84)

Nadalje, očekuje se da će biogoriva od celuloze u budućnosti činiti znatan dio proizvodnje u SAD-u, a dokaz za to je nekoliko tekućih projekata namijenjenih razvoju kapaciteta za proizvodnju dizela od celuloze (32).

(85)

Komisija je smatrala da taj program čini subvenciju u smislu članka 3. stavka 1. točke (a) podtočke i. osnovne uredbe jer Vlada SAD-a programom daje financijski doprinos u obliku izravnih bespovratnih sredstava. Društva na temelju primljenih poticaja ostvaruju korist.

(86)

Program je ograničen na društva koja proizvode biogorivo dobiveno od lignocelulozne ili hemicelulozne tvari koja je raspoloživa na obnovljivoj ili stalnoj osnovi te koja proizvode goriva na bazi algi. Stoga se smatra specifičnim na temelju članka 4. stavka 2. točke (a) osnovne uredbe, pa se stoga protiv njega mogu uvesti kompenzacijske mjere.

(87)

Program pomoći Ministarstva poljoprivrede SAD-a za biorafinerije, proizvodnju obnovljivih kemijskih proizvoda i proizvoda od bioloških sirovina predviđen je u glavi 7. odjeljku 8103. (Pomoć za biorafinerije) Zakonika SAD-a, a njime upravlja Ministarstvo poljoprivrede SAD-a (USDA).

(88)

Isti se program u prethodnoj reviziji zbog predstojećeg isteka mjera nazivao „jamstva za zajmove za napredna biogoriva”, ali nije analiziran tijekom te prethodne revizije zbog predstojećeg isteka mjera.

(89)

Prema podacima iz zahtjeva za reviziju program je bio na snazi tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije.

(90)

Tim se programom osiguravaju jamstva za zajmove u iznosu do 250 milijuna USD za pomoć u razvoju novih tehnologija i tehnologija u nastajanju za napredna biogoriva (uključujući biodizel), obnovljive kemijske proizvode i proizvode od bioloških sirovina. Općenito, dvije su vrste projekata prihvatljive za program: biorafinerije i postrojenja za proizvodnju proizvoda od bioloških sirovina. Napredno biogorivo definira se kao gorivo dobiveno iz biomase, osim iz škroba od kukuruznog zrna. Projekt se mora provoditi u saveznoj državi SAD-a.

(91)

Prihvatljivi podnositelji zahtjeva mogu, među ostalim, biti pojedinci, državne ili lokalne vlasti, poljoprivredne zadruge, nacionalni laboratoriji, ustanove visokog obrazovanja i ruralne zadruge za električnu energiju.

(92)

Ukupni iznos sudjelovanja na saveznoj razini (jamstvo za zajmove i drugo savezno financiranje) ne smije biti veći od 80 % ukupnih prihvatljivih troškova projekta. Zajmoprimac i ostali glavni sudionici projekta moraju dati znatan doprinos u novcu.

(93)

Budući da proizvođači biodizela ispunjavaju uvjete za taj program i na temelju raspoloživih podataka (33) (jer nije bilo suradnje, kako je navedeno u prethodnoj uvodnoj izjavi 27.), Komisija je primjenom raspoloživih podataka u skladu s člankom 28. osnovne uredbe zaključila da su proizvođači izvoznici iz SAD-a ostvarili korist od tog programa.

(94)

Komisija je smatrala da taj program čini subvenciju u smislu članka 3. stavka 1. točke (a) podtočke i. osnovne uredbe jer Vlada SAD-a njime daje financijski doprinos u obliku fiskalnog poticaja. Društva na temelju primljenih poticaja ostvaruju korist.

(95)

Program je ograničen na društva koja djeluju u industriji naprednog biogoriva i stoga se smatra specifičnim na temelju članka 4. stavka 2. točke (a) osnovne uredbe, pa se stoga protiv njega mogu uvesti kompenzacijske mjere.

(96)

Pravna osnova ovog programa, koji provodi Porezna uprava savezne države Iowe, jest odjeljak 423.4(9) Zakonika Iowe.

(97)

Program je trebao isteći 1. siječnja 2015., ali je prvi put produljen do 1. siječnja 2018. na 85. zasjedanju opće skupštine savezne države Iowe održanom 2014. Na 86. zasjedanju opće skupštine savezne države Iowe održanom 2016. aktom donesenim 24. svibnja 2016. (poglavlje 1106.) taj je program produljen za još devet godina, tj. do 1. siječnja 2025.

(98)

Proizvođač mora biti proizvođač biodizela, registriran pri Agenciji Sjedinjenih Američkih Država za zaštitu okoliša, u skladu s glavom 40. §79.4. CFR-a. Biodizel mora biti za upotrebu u gorivu koje je mješavina biodizela u skladu s odjeljkom 214.A2 Zakonika Iowe. Biodizel mora biti proizveden u Iowi.

(99)

Prihvatljivi proizvođači biodizela moraju podnijeti zahtjev za povrat u kojem se navode podaci o broju galona biodizela proizvedenog tijekom tromjesečja. Porezna uprava razmatra zahtjev za povrat te, ako ga odobri, isplaćuje povrat svakom prihvatljivom proizvođaču biodizela.

(100)

Zahtjevi za povrat podnose se u travnju, srpnju, listopadu i siječnju svake godine, a čekovi kojima se izvršava povrat izdaju se u svibnju, kolovozu, studenome i veljači svake godine.

(101)

Programom se pruža povrat od 0,02 USD po galonu biodizela proizvedenog u Iowi. Povrat je ograničen na prvih 25 milijuna galona proizvedenih u svakom postrojenju.

(102)

Budući da proizvođači biodizela ispunjavaju uvjete za taj program i na temelju raspoloživih podataka (34) (jer nije bilo suradnje, kako je navedeno u prethodnoj uvodnoj izjavi 27.), Komisija je primjenom raspoloživih podataka u skladu s člankom 28. osnovne uredbe zaključila da su proizvođači izvoznici iz SAD-a ostvarili korist od tog programa.

(103)

Komisija je smatrala da taj program čini subvenciju u smislu članka 3. stavka 1. točke (a) podtočke ii. osnovne uredbe jer savezna država Iowa programom daje financijski doprinos u obliku odustajanja od naplate prihoda koji bi inače dospjeli na naplatu. Društva na temelju primljenih poticaja ostvaruju korist.

(104)

Program je ograničen na društva koja proizvode biodizel i druge vrste goriva i stoga se smatra specifičnim na temelju članka 4. stavka 2. točke (a) osnovne uredbe, pa se stoga protiv njega mogu uvesti kompenzacijske mjere.

(105)

Pravnu osnovu za ovaj program, koji provodi Porezna uprava savezne države Kentucky, čine Revidirani zakoni Kentuckyja (Kentucky Revised Statues (KRS)), odjeljci od 141.422 do 141.425.

(106)

Program je uveden Zakonima savezne države Kentucky (Kentucky Acts) iz 2005. (poglavlje 168., odjeljak 137.), a stupio je na snagu 18. ožujka 2005. Izmijenjen je 2006. i 2007. Trenutačno je uređen verzijom KRS-a iz 2019., kako je navedeno u prethodnoj uvodnoj izjavi.

(107)

Svi proizvođači biodizela, proizvođači mješavine biodizela ili proizvođači obnovljivog dizela s poslovnim nastanom u Kentuckyju imaju pravo na poreznu olakšicu za proizvodnju.

(108)

Prihvatljivi podnositelj zahtjeva mora Poreznoj upravi podnijeti zahtjev za poreznu olakšicu za galone biodizela proizvedene ili miješane (ili za obnovljivi dizel proizveden) u Kentuckyju do 15. dana prvog mjeseca nakon završetka prethodne kalendarske godine.

(109)

Podnositelj zahtjeva koji potražuje poreznu olakšicu mora poreznoj prijavi kojom potražuje tu olakšicu priložiti potvrdu o olakšici koju je izdala Porezna uprava (35).

(110)

Olakšica iznosi jedan dolar (1 USD) po galonu biodizela koji je proizveo proizvođač biodizela, jedan dolar (1 USD) po galonu biodizela koji proizvođač mješavine biodizela upotrebljava u postupku miješanja i jedan dolar (1 USD) po galonu obnovljivog dizela (to jest, dizela iz biomase) koji je proizveo proizvođač obnovljivog dizela, osim ako ukupan iznos odobrene olakšice za sve proizvođače biodizela, proizvođače mješavine biodizela i proizvođače obnovljivog dizela premašuje godišnju gornju granicu od 10 milijuna USD.

(111)

Budući da proizvođači biodizela ispunjavaju uvjete za taj program i na temelju raspoloživih podataka (36) (jer nije bilo suradnje, kako je navedeno u prethodnoj uvodnoj izjavi 27.), Komisija je primjenom raspoloživih podataka u skladu s člankom 28. osnovne uredbe zaključila da su proizvođači izvoznici iz SAD-a ostvarili korist od tog programa.

(112)

Komisija je utvrdila da taj program čini subvenciju u smislu članka 3. stavka 1. točke (a) podtočke ii. osnovne uredbe jer savezna država Kentucky programom daje financijski doprinos u obliku odustajanja od naplate prihoda koji bi inače dospjeli na naplatu. Društva na temelju primljenih poticaja ostvaruju korist.

(113)

Program je ograničen na društva koja proizvode biodizel i druge vrste goriva i stoga se smatra specifičnim na temelju članka 4. stavka 2. točke (a) osnovne uredbe, pa se stoga protiv njega mogu uvesti kompenzacijske mjere.

(114)

Pravna je osnova tog programa, kojim upravlja Ured za gospodarski razvoj i turizam savezne države Teksas, poglavlje 16. Zakonika o poljoprivredi savezne države Teksas pod naslovom „Program poticaja za proizvodnju etanola za gorivo, obnovljivog metana, biodizela i obnovljivog dizela”.

(115)

Poglavlje 16. Zakonika o poljoprivredi savezne države Teksas nije izmijenjeno od 2011. Stoga je taj program i dalje na snazi.

(116)

U okviru tog programa vlada savezne države Teksas dodjeljuje bespovratna sredstva prihvatljivim društvima koja proizvode etanol, obnovljivi metan, biodizel ili obnovljivi dizel u Teksasu.

(117)

Da bi bila prihvatljiva, takva poduzeća moraju biti registrirana pri Uredu za gospodarski razvoj i turizam savezne države Teksas.

(118)

Registrirani proizvođači koji su plaćali naknadu od 32 centa za svaki galon etanola za gorivo ili MMBtu obnovljivog metana i 1,6 centa za svaki galon proizvedenog biodizela imaju pravo na bespovratna sredstva u iznosu od 20 centa za svaki galon etanola za gorivo ili MMBtu obnovljivog metana i 10 centa za svaki galon biodizela proizvedenog u svakom registriranom postrojenju (do granice od 18 milijuna galona godišnje po postrojenju) dok se ne navrši 10. obljetnica početka proizvodnje u tom pogonu (37).

(119)

Budući da proizvođači biodizela ispunjavaju uvjete za taj program i na temelju raspoloživih podataka (38) (jer nije bilo suradnje, kako je navedeno u prethodnoj uvodnoj izjavi 27.), Komisija je primjenom raspoloživih podataka u skladu s člankom 28. osnovne uredbe zaključila da su proizvođači izvoznici iz SAD-a ostvarili korist od tog programa.

(120)

Komisija je smatrala da taj program čini subvenciju u smislu članka 3. stavka 1. točke (a) podtočke i. osnovne uredbe jer savezna država Teksas programom daje financijski doprinos u obliku izravnih bespovratnih sredstava. Društva na temelju primljenih poticaja ostvaruju korist u smislu članka 3. stavka 2. osnovne uredbe.

(121)

Program je ograničen na društva koja proizvode biodizel i druge vrste goriva i stoga se smatra specifičnim na temelju članka 4. stavka 2. točke (a) osnovne uredbe, pa se stoga protiv njega mogu uvesti kompenzacijske mjere.

(122)

Kao i u početnom ispitnom postupku i u prethodnoj reviziji zbog predstojećeg isteka mjera, glavni je program i dalje bio program olakšice za mješavinu biodizela. Taj je program ponovno uveden Zakonom o dodatnim konsolidiranim odobrenim sredstvima koji je Kongres SAD-a donio 20. prosinca 2019. (vidjeti u tom pogledu uvodnu izjavu 44.) te je bio na snazi tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije. Isteći će najranije 1. siječnja 2023.

(123)

Osim olakšice za mješavinu biodizela, Kongres SAD-a je 20. prosinca 2019. Zakonom o dodatnim konsolidiranim odobrenim sredstvima ponovno uveo i olakšicu za biodizel i olakšicu u sustavu poreza na dobit malih proizvođača agro-biodizela na razdoblje do 31. prosinca 2022. (vidjeti u tom pogledu prethodne uvodne izjave 46. i 64.).

(124)

Stoga su ta tri savezna programa (olakšica za mješavinu biodizela, olakšica za biodizel i olakšica za male proizvođače agro-biodizela) donesena na temelju Zakona o stvaranju radnih mjesta iz 2004. (39) i prvi su put stupili na snagu 1. siječnja 2005. Osim toga, svi su ti programi dosad u više navrata ponovno retroaktivno uvedeni.

(125)

Nadalje, kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 72., program Ministarstva poljoprivrede SAD-a za bioenergiju za napredna goriva trebao je isteći 2012., ali je produljen 2013. i 2014. Zakonom o poljoprivredi iz 2014. program je produljen za dodatnih pet godina, do kraja 2018. Nedavno je Zakonom o poboljšanju poljoprivrede od 20. prosinca 2018. taj program subvencija produljen za dodatnih pet godina, tj. do kraja 2023.

(126)

Osim toga, kako je opisano u uvodnoj izjavi 81., olakšica za proizvodnju biogoriva od celuloze trebala je isteći 2012. Produljena je nekoliko puta te ju je Kongres SAD-a 20. prosinca 2019. ponovno uveo Zakonom o dodatnim konsolidiranim odobrenim sredstvima na razdoblje do 1. siječnja 2021. (40)

(127)

„Program pomoći Ministarstva poljoprivrede SAD-a za biorafinerije, proizvodnju obnovljivih kemijskih proizvoda i proizvoda od bioloških sirovina” prethodno se nazivao „jamstva za zajmove za napredna biogoriva”. Od početka je bio dostupan proizvođačima biodizela u SAD-u. Bio je na snazi tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije te je od svojeg prvog stupanja na snagu u više navrata ponovno uveden. Svi prethodno analizirani programi na temelju kojih su dodijeljene subvencije bili su na snazi tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije. Na temelju raspoloživih podataka (41) samo subvencija za olakšicu za mješavinu biodizela iznosi 300 USD za svaku tonu biodizela pomiješanog s dizelskim gorivom. Stoga, uzimajući u obzir samo visinu iznosa subvencije iz tog programa subvencije za olakšicu za mješavinu biodizela i brojnih drugih programa subvencija dostupnih proizvođačima biodizela u SAD-u, Komisija je zaključila da se industrija biodizela u SAD-u nastavila subvencionirati iznosima subvencija višima od iznosa de minimis.

(128)

Svi prethodno analizirani programi subvencija, na temelju kojih su subvencije odobrene, bili su na snazi tijekom RIPR-a.

(129)

Još uvijek su na snazi brojni drugi manji programi državnih subvencija, kao što su oni navedeni u uvodnoj izjavi 41., te nema naznaka da će se ti programi u bliskoj budućnosti prestati provoditi.

(130)

S obzirom na prethodno navedene nalaze i na izostanak suradnje nadležnih tijela SAD-a i proizvođača izvoznika iz SAD-a, Komisija je zaključila da proizvođači biodizela iz SAD-a i dalje ostvaruju korist od svih saveznih i državnih programa opisanih u prethodnim uvodnim izjavama te da su iznosi subvencija viši od iznosa de minimis.

(131)

Nastavno na utvrđivanje postojanja subvencioniranja tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije Komisija je ispitala vjerojatnost nastavka subvencioniranog uvoza iz predmetne zemlje u slučaju stavljanja mjera izvan snage. Nakon uvođenja mjera 2009. uvoz biodizela iz SAD-a u Uniju od 2013. sveden je gotovo na nulu. Na primjer, tijekom RIPR-a iz SAD-a je uvezeno oko 156 tona (u razdoblju od 1. srpnja 2019. do 30. lipnja 2020.). Udio tog obujma u ukupnom izvozu SAD-a samo je 0,04 %, a udio u potrošnji Unije još je manji. Komisija je analizirala je li vjerojatno da će se subvencionirani uvoz nastaviti u znatnim količinama u slučaju isteka mjere. Posebno su analizirani sljedeći elementi: proizvodni kapacitet i rezervni kapacitet u SAD-u, dostupnost drugih tržišta i privlačnost tržišta Unije.

(132)

Komisija je ispitala bi li došlo do znatnog povećanja obujma subvencioniranog izvoza iz SAD-a u Uniju u slučaju isteka mjera. Kako je navedeno u uvodnoj izjavi 27., zbog izostanka suradnje proizvođača izvoznika i Vlade SAD-a nije bilo moguće provesti analizu na temelju provjerenih podataka proizvođača izvoznika iz SAD-a i tijela SAD-a. Zbog toga je Komisija upotrijebila sljedeće izvore podataka: Eurostat, zahtjev za reviziju zbog predstojećeg isteka mjera i naknadne podneske podnositelja zahtjeva te internetske stranice Uprave SAD-a za informiranje o energetici („EIA”) i Ministarstva poljoprivrede SAD-a („USDA”).

(133)

Na temelju podataka prikupljenih od EIA-e kapacitet proizvođača biodizela iz SAD-a tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije iznosio je 8 412 000 tona.

(134)

Stvarna proizvodnja biodizela u SAD-u tijekom RIPR-a iznosila je 5 718 000 tona (podaci EIA-e), što odgovara iskorištenosti kapaciteta od 68 % i rezervnom kapacitetu od 32 %, odnosno otprilike 2 694 000 tona. Taj znatan rezervni kapacitet proizvođača iz SAD-a poticaj je za povećanje proizvodnje i prodaju biodizela po subvencioniranim cijenama na tržištu Unije, te će se stoga u slučaju isteka mjera vjerojatno iskoristiti za opskrbu tržišta Unije. Proizvođači iz SAD-a zaista mogu jednostavno povećati svoju proizvodnju i izvoziti u EU te pritom ostvariti gospodarsku korist od povećanja stope iskorištenosti kapaciteta i smanjenja jediničnog troška proizvodnje. Ulazak rezervnog kapaciteta SAD-a na tržište Unije imao bi znatan utjecaj jer taj kapacitet iznosi gotovo 18 % potrošnje u Uniji tijekom RIPR-a.

(135)

Nadalje, proizvodnja biodizela u SAD-u tijekom RIPR-a (5 718 000 tona) bila je niža od potrošnje (5 934 000 tona). Zbog toga se u SAD uvozilo više biodizela nego što se izvozilo. Ukupni uvoz tijekom RIPR-a iznosio je 629 000 tona, a ukupni izvoz 428 000 tona. Međutim, ako raspoloživi proizvodni kapacitet nije bio iskorišten za zadovoljenje domaće potražnje tijekom razmatranog razdoblja, nije vjerojatno da će taj raspoloživi proizvodni kapacitet u budućnosti biti iskorišten u istu svrhu. Proizvodni kapacitet SAD-a prijavljen tijekom RIPR-a (8 412 000 tona, vidjeti prethodnu uvodnu izjavu) bio je znatno veći od domaće potrošnje. To znači da će, ako se otvore prilike na izvoznom tržištu, proizvođači iz SAD-a vjerojatno iskoristiti svoj rezervni kapacitet za izvoznu prodaju umjesto za domaću potrošnju.

(136)

Nije vjerojatno da će rezervni kapacitet biti iskorišten za povećanje izvoza u treće zemlje umjesto u EU. Velika tržišta trećih zemalja (Brazil, Indonezija, Argentina, Kina, Tajland) samodostatna su u pogledu domaće proizvodnje biodizela, a SAD do sada nije mnogo izvozio u te zemlje unatoč svojim rezervnim kapacitetima. Nema razloga smatrati da će se to u budućnosti promijeniti.

(137)

Kako bi utvrdila izvoznu cijenu za treće zemlje, Komisija je svoje nalaze temeljila na javno dostupnim informacijama, tj. bazi podataka Global Trade Atlas („GTA”). Prikupila je podatke o količinama i vrijednostima izvoza biodizela pod oznakom HS 3826 00 tijekom RIPR-a. Količine izvoza (u tonama) u sve zemlje (uključujući EU) iznose 389 075 tona, od čega je neznatan obujam izvezen u Uniju.

(138)

Prosječna cijena biodizela na razini franko tvornica koji su u Uniji tijekom RIPR-a prodavali proizvođači iz Unije, kako je prikazano u tablici 1. u nastavku, iznosila je 771 EUR po toni.

(139)

U tablici 1. prikazana je prosječna prodajna cijena u američkim dolarima po toni, primjereno prilagođena na razinu franko tvornica (odbitak od 82,52 USD po toni za troškove unutarnjeg prijevoza, kako je navedeno u zahtjevu za reviziju zbog predstojećeg isteka mjera) za šest zemalja (izvan EU-a) čiji je udio u ukupnom izvozu SAD-a tijekom RIPR-a bio veći od 0,1 %.

Tablica 1.

Obujam izvoza iz SAD-a i cijene tijekom RIPR-a

(140)

Iz tablice 1. vidljive su velike razlike među izvoznim cijenama za različite zemlje u koje je SAD najviše izvozio tijekom RIPR-a.

(141)

Vidljivo je i da se najviše prosječne izvozne cijene odnose na zemlje kao što su Kanada i Norveška, na koje otpada 92 % ukupnog izvoza SAD-a. U tom se pogledu u zahtjevu za reviziju zbog predstojećeg isteka mjera navodi da se skuplji „...biodizel koji se izvozi u Kanadu mora proizvesti od posebnih vrsta sirovina koje su otpornije na niske temperature, kao što je uljana repica, ili se izvozi HVO, koji je izvanredno otporan na hladnoću...”. Posljedično, te više prosječne izvozne cijene za predmetne dvije zemlje posljedica su više cijene sirovina (npr. uljane repice).

(142)

Na temelju baze podataka GTA Komisija je izračunala prosječnu izvoznu cijenu za sva odredišta tijekom RIPR-a, uzimajući u obzir sljedeće elemente:

(143)

Uzimajući u obzir sve prethodno navedene elemente, Komisija je izračunala jednostavnu prosječnu izvoznu cijenu u iznosu od 682 USD po toni (617 EUR). Ta prosječna izvozna cijena od 617 EUR je cijena FOB, kojoj je potrebno dodati troškove prekooceanskog prijevoza tereta i osiguranja kako bi se dobila cijena CIF. Ti bi troškovi iznosili oko 52 USD po toni (47 EUR po toni) ako bi odredište bila Unija u skladu sa zahtjevom za reviziju zbog predstojećeg isteka mjera.

(144)

Komisija je smatrala da je iznos od 47 EUR po toni razuman pokazatelj dodatnih troškova prekooceanskog prijevoza tereta i osiguranja za druga odredišta. Stoga je prosječna izvozna cijena SAD-a u treće zemlje utvrđena na 617 EUR (FOB), što bi, čak i kad bi se dodali troškovi prekooceanskog prijevoza tereta iz SAD-a u EU, troškovi osiguranja i postojeća carinska pristojba od 6,5 % (ukupno zaokruženo naviše na 104 EUR po toni kako bi se pokrili i neki dodatni troškovi nakon uvoza), koji ukupno iznose otprilike 721 EUR po toni, bilo daleko ispod cijene franko tvornica industrije Unije od 771 EUR po toni.

(145)

To je dakle dokaz da bi proizvođači izvoznici iz SAD-a mogli prodavati po cijeni nižoj od 771 EUR po toni kako bi prodrli na tržište Unije te da bi za njih to bio poticaj da dio trenutačnog izvoza u treće zemlje preusmjere na tržište Unije, s obzirom na to da su cijene na tržištu Unije privlačnije od onih na tržištima nekih ostalih trećih zemalja.

(146)

Kako je navedeno u uvodnoj izjavi 1., utvrđeno je da se antisubvencijske mjere uvedene 2009. izbjegavaju pretovarom u Kanadi i mijenjanjem sastava mješavine. Postojanje takve prakse ukazuje na to da postoji interes nekih proizvođača iz SAD-a za ulazak na tržište Unije čak i nakon uvođenja mjera, te se to smatra pokazateljem privlačnosti tržišta Unije za proizvođače biodizela iz SAD-a.

(147)

S obzirom na prethodna razmatranja Komisija je zaključila da se subvencioniranje nastavilo. S obzirom na znatni rezervni kapacitet industrije biodizela SAD-a i privlačnost tržišta Unije u smislu veličine i prodajne cijene, a posebno s obzirom na razinu cijena po kojima SAD izvozi u treće zemlje, Komisija je utvrdila da će proizvođači biodizela iz SAD-a vjerojatno nastaviti izvoziti biodizel po subvencioniranim cijenama na tržište Unije u velikom obujmu ako se dopusti istek mjera.

(148)

Prema podacima koje je dostavio podnositelj zahtjeva istovjetni proizvod proizvodilo je 49 proizvođača u Uniji tijekom razmatranog razdoblja. Oni čine „industriju Unije” u smislu članka 9. stavka 1. osnovne uredbe.

(149)

Ukupna proizvodnja u Uniji tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije iznosila je otprilike 14 milijuna tona. Komisija je utvrdila tu vrijednost na temelju podataka koje je dostavila industrija Unije. Kako je navedeno u uvodnoj izjavi 17., tri proizvođača iz Unije odabrana su u uzorak koji čini 17,5 % ukupne proizvodnje istovjetnog proizvoda u Uniji.

(150)

Komisija je utvrdila potrošnju u Uniji na temelju podataka koje je dostavila industrija i podataka o uvozu iz baze podataka Comext.

(151)

Potrošnja u Uniji kretala se kako slijedi:

Tablica 2.

Potrošnja u Uniji (u tonama)  (42)

(152)

Tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije potrošnja biodizela u Uniji, izračunana kao zbroj uvoza biodizela i ukupne prodaje industrije Unije na tržištu EU-a, povećala se za 22 %, odnosno s 13,8 milijuna tona 2017. na 16,9 milijuna tona.

(153)

Komisija je utvrdila obujam uvoza na temelju podataka Eurostata (baza podataka Comext). Tržišni udio uvoza utvrđen je na temelju podataka koje je dostavio podnositelj zahtjeva za domaću prodaju industrije Unije i baze podataka Comext za podatke o trgovini.

(154)

Uvoz iz predmetne zemlje kretao se kako slijedi:

Tablica 3.

Obujam uvoza (u tonama), tržišni udio i cijene  (43)

(155)

Od uvođenja mjera 2009. uvoz iz SAD-a praktički je prestao te je iznosio svega 156 tona tijekom RIPR-a (u usporedbi s više od 1 137 000 tona tijekom razdoblja početnog ispitnog postupka). S obzirom na zanemarive uvozne količine prosječne cijene nisu se mogle smatrati reprezentativnima.

(156)

Tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije gotovo nije bilo uvoza biodizela iz SAD-a u Uniju koji bi se mogao upotrijebiti kao pouzdana osnova za izračun sniženja cijena.

(157)

Komisija je stoga sniženje cijena tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije utvrdila uspoređujući:

(158)

Rezultat usporedbe bilo je sniženje cijena od 6,4 %.

(159)

Tijekom RIPR-a uvoz iz trećih zemalja iznosio je 3 750 000 tona ili približno 22 % ukupne potrošnje u Uniji. Glavni izvori uvoza biodizela osim SAD-a bili su Argentina (24 % uvoza EU-a), Malezija (18 %), Singapur (13 %) i Indonezija (5 %).

(160)

(Zbirni) obujam uvoza te tržišni udio i cijene za uvoz biodizela iz ostalih trećih zemalja kretali su se kako slijedi:

Tablica 4.

Uvoz iz trećih zemalja  (44)

(161)

Pristojbe na uvoz iz Argentine i Indonezije, dviju glavnih zemalja izvoznica biodizela, ukinute su 2018. Kao posljedica toga, uvoz iz trećih zemalja povećao se 2018. i ostao na razini od približno 3,8 milijuna tona 2019. i tijekom RIPR-a. Uvoz iz trećih zemalja osim SAD-a općenito se povećao za 145 % tijekom razmatranog razdoblja. Osim toga, njihov se tržišni udio povećao s 11 % na 22 % tijekom razmatranog razdoblja.

(162)

Kad je riječ o cijenama, situacija se razlikuje od zemlje do zemlje.

(163)

Kad je riječ o Argentini, glavnom izvoru uvoza, Komisija je u veljači 2019. uvela konačne antisubvencijske mjere na uvoz biodizela iz te zemlje te je istodobno donijela odluku o prihvaćanju obveza u pogledu održivih cijena (u nastavku: „obveze”) od osam argentinskih proizvođača i argentinske komore za biogoriva (CARBIO). To je dovelo do znatnog povećanja cijena u 2019. (za 14 % u usporedbi s 2018.) i tijekom RIPR-a (za 17 % u usporedbi s 2018.).

(164)

Kad je riječ o Indoneziji i Maleziji, cijene su se smanjivale. Istodobno su se znatno povećavale cijene uvoza iz ostalih trećih zemalja. Prosječne prodajne cijene uvoza iz trećih zemalja osim SAD-a ukupno su se povećale tijekom razmatranog razdoblja za 11 %. Taj je trend u skladu s opaženim kretanjem uvoza iz predmetnih zemalja u skladu s prethodnom tablicom 3. Međutim, kretanje cijena razlikuje se u usporedbi s prodajnim cijenama industrije Unije na tržištu Unije u tablici 8. u nastavku. Cijene proizvođača iz Unije u uzorku bile su u padu, u skladu sa smanjenjem troškova proizvodnje. Posljedica toga je smanjenje razlike u cijenama između izvoznika iz trećih zemalja i proizvođača iz Unije u uzorku, čime se povećala konkurentnost industrije Unije.

(165)

Procjena gospodarskog stanja industrije Unije uključivala je procjenu svih gospodarskih pokazatelja koji su utjecali na stanje industrije Unije tijekom razmatranog razdoblja.

(166)

Kako je navedeno u uvodnoj izjavi 17., proveden je odabir uzorka radi procjene gospodarskog stanja industrije Unije.

(167)

Za potrebe utvrđivanja štete Komisija je razlikovala makroekonomske i mikroekonomske pokazatelje štete. Ocijenila je makroekonomske pokazatelje na temelju podataka koje je dostavila industrija Unije i drugih sektorskih makroekonomskih podataka, kao što su podaci FAO-a i OECD-a. Mikroekonomske pokazatelje ocijenila je na temelju podataka iz odgovora na upitnik koje su dostavili proizvođači iz Unije u uzorku. Utvrđeno je da su oba skupa podataka reprezentativna za gospodarsko stanje industrije Unije.

(168)

Makroekonomski su pokazatelji sljedeći: proizvodnja, proizvodni kapacitet, iskorištenost kapaciteta, obujam prodaje, tržišni udio, rast, zaposlenost, produktivnost, visina subvencijske marže i oporavak od prethodnog subvencioniranja.

(169)

Mikroekonomski su pokazatelji sljedeći: prosječne jedinične cijene, jedinični trošak, troškovi rada, zalihe, profitabilnost, novčani tok, ulaganja, povrat ulaganja i sposobnost prikupljanja kapitala.

(170)

Ukupna proizvodnja Unije, proizvodni kapacitet i iskorištenost kapaciteta kretali su se tijekom razmatranog razdoblja kako slijedi:

Tablica 5.

Proizvodnja, proizvodni kapacitet i iskorištenost kapaciteta

(171)

Proizvodnja Unije povećala se s 12,6 milijuna tona 2017. na 14,0 milijuna tona tijekom RIPR-a, što je povećanje za 11 % tijekom razmatranog razdoblja. U situaciji povećanja potrošnje za 22 % tijekom razmatranog razdoblja industrija Unije pozitivno je odgovorila povećanjem svoje proizvodnje.

(172)

Istodobno se proizvodni kapacitet povećao za 9 % tijekom razmatranog razdoblja i dosegnuo 17,5 milijuna tona tijekom RIPR-a. Industrija Unije razvija svoj kapacitet za odgovor na rastuću potražnju. Prema jednom izvješću (46) to se proširenje kapaciteta uglavnom odnosi na proizvodnju biljnog ulja obrađenog vodikom (HVO).

(173)

Kao rezultat istodobnog povećanja proizvodnje i proizvodnog kapaciteta, iskorištenost kapaciteta tijekom razmatranog razdoblja bila je stabilna i iznosila oko 80 %.

(174)

Obujam prodaje i tržišni udio industrije Unije u razmatranom razdoblju kretali su se kako slijedi:

Tablica 6.

Obujam prodaje i tržišni udio

(175)

Industrija Unije povećala je svoju prodaju na tržištu Unije s 12,3 milijuna tona 2017. na 13,2 milijuna tona tijekom RIPR-a (+ 7 %).

(176)

Budući da se potrošnja u Uniji povećala za 22 %, zbog manjeg povećanja stvarnog obujma prodaje, tržišni udio industrije Unije smanjio se s otprilike 89 % 2017. na 78 % tijekom RIPR-a. To smanjenje tržišnog udjela povezano je s povećanjem uvoza iz trećih zemalja, posebno počevši od 2018. (uvodna izjava 161.).

(177)

Brojni pokazatelji (proizvodnja, proizvodni kapacitet, prodaja, zaposlenost) upućuju na pozitivan rast industrije Unije tijekom tog razdoblja. Međutim, taj je rast umjeren u usporedbi s kretanjem potrošnje biodizela tijekom istog razdoblja. Tržišni udio industrije Unije zapravo se smanjio tijekom referentnog razdoblja.

(178)

Zaposlenost i produktivnost u razmatranom razdoblju kretale su se kako slijedi:

Tablica 7.

Zaposlenost i produktivnost

(179)

Tijekom razmatranog razdoblja zaposlenost se povećala s 2 643 na 3 909, tj. za 48 %.

(180)

Proizvodnja se povećala u manjoj mjeri (+ 11 %), što se očitovalo u smanjenju produktivnosti (–25 %).

(181)

Kako je prethodno navedeno u uvodnoj izjavi 155., uvoz biodizela praktički je prestao nakon uvođenja kompenzacijskih mjera te tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije praktički nije bilo subvencioniranog uvoza iz SAD-a. Stoga se pun opseg subvencioniranja nije mogao procijeniti na temelju stvarnih podataka te je procijenjeno da je i dalje znatno iznad razine de minimis. Ispitni postupak stoga je bio usmjeren na vjerojatnost ponavljanja subvencioniranja u slučaju stavljanja kompenzacijskih mjera izvan snage.

(182)

U prethodnoj reviziji zbog predstojećeg isteka mjera industrija Unije pokazala je znakove oporavka od učinaka prethodnog subvencioniranja. Tijekom razmatranog razdoblja aktualnog ispitnog postupka revizije zbog predstojećeg isteka mjera nastavio se proces oporavka, kako su pokazala povoljna kretanja glavnih pokazatelja štete za industriju Unije.

(183)

Ponderirane prosječne jedinične prodajne cijene proizvođača iz Unije u uzorku prema nepovezanim kupcima u Uniji u razmatranom razdoblju kretale su se kako slijedi:

Tablica 8.

Prodajne cijene u Uniji

(184)

Tijekom razmatranog razdoblja trošak proizvodnje smanjio se za 9 % (s 828 EUR po toni na 755 EUR po toni). To je djelomično posljedica smanjenja cijene biljnih ulja tijekom tog razdoblja. Iako se ne proizvode sva biogoriva od biljnih ulja, cijena biljnih ulja dobar je pokazatelj cijene glavnog ulaznog elementa za proizvodnju biodizela.

(185)

Prosječna prodajna cijena smanjila se za 8 %, s 834 EUR po toni 2017. na 771 EUR po toni tijekom RIPR-a. To se može povezati s opaženim smanjenjem cijene proizvodnje (vidjeti uvodne izjave 183. i 184.).

(186)

Prosječni troškovi rada proizvođača iz Unije u uzorku u razmatranom razdoblju kretali su se kako slijedi:

Tablica 9.

Prosječni troškovi rada po zaposleniku

(187)

Prosječni troškovi rada u društvima u uzorku povećali su se za 14 % tijekom RIPR-a. Učinak te razlike prilično je malen s obzirom na to da troškovi rada čine samo oko 3 % ukupnog troška proizvodnje.

(188)

Razine zaliha proizvođača iz Unije u uzorku u razmatranom razdoblju kretale su se kako slijedi:

Tablica 10.

Zalihe

(189)

Razina zaliha bila je stabilna i iznosila je otprilike 1 % proizvodnje. To je vrlo nizak omjer, koji upućuje na to da industrija može raditi na temelju potražnje i u roku te ograničiti zalihe. To je potrebno i kako bi se izbjegla degradacija biodizela.

(190)

Profitabilnost, novčani tok, ulaganja i povrat ulaganja proizvođača iz Unije u uzorku u razmatranom razdoblju kretali su se kako slijedi:

Tablica 11.

Profitabilnost, novčani tok, ulaganja i povrat ulaganja

(191)

Komisija je utvrdila profitabilnost proizvođača iz Unije u uzorku iskazivanjem neto dobiti prije oporezivanja od prodaje istovjetnog proizvoda nepovezanim kupcima u Uniji kao postotak prometa od te prodaje. Profitabilnost je ostala na niskoj razini. Međutim, vidljivo je blago pozitivno kretanje tijekom razmatranog razdoblja, uz povećanje s 1 % na 3 %. To je povezano sa smanjenjem troška proizvodnje za društva u uzorku (–9 %). Međutim, iza tog prosjeka krije se velika razlika među proizvođačima iz Unije u uzorku, pri čemu neka društva uopće ne ostvaruju dobit.

(192)

Neto novčani tok sposobnost je proizvođača iz Unije da samostalno financiraju svoje aktivnosti. Kretanje neto novčanog toka bilo je pozitivno prema kraju razmatranog razdoblja (2019. i u prvoj polovini 2020.), ali je 2018. došlo do naglog pada novčanog toka. Na taj je pad 2018. uglavnom utjecala specifična situacija samo jednog društva u uzorku, koje posluje po posebnom poslovnom modelu, dok je za druga dva društva u uzorku kretanje bilo prilično stabilno.

(193)

Ulaganja društava u uzorku ne pokazuju jasno kretanje tijekom razmatranog razdoblja. Ulaganjem ili izostankom ulaganja određenog društva u uzorku razina ulaganja može se povećavati ili smanjivati iz godine u godinu. Ulaganja su činila oko 1–2 % prometa tijekom razmatranog razdoblja, što je neznatan udio.

(194)

Povrat ulaganja je dobit izražena u postotku neto knjigovodstvene vrijednosti ulaganja. Kretala se pozitivno u razmatranom razdoblju i ostala visoka tijekom RIPR-a. Međutim, ta visoka stopa povrata ulaganja uglavnom je povezana s niskom neto knjigovodstvenom vrijednošću ulaganja, a ne s visokom dobiti.

(195)

Tijekom razmatranog razdoblja, u kontekstu gotovo nepostojećeg uvoza iz SAD-a, obujam uvoza iz trećih zemalja znatno se povećao (za 145 %), ali se povećala i njegova cijena (za 11 %). Istodobno su se cijene industrije Unije smanjile (za 8 %) u skladu sa smanjenjem troškova proizvodnje (za 9 %). Stoga se razlika u cijenama između izvoznika iz trećih zemalja i proizvođača iz Unije u uzorku smanjila, čime se povećala konkurentnost industrije Unije.

(196)

Općenito, pokazatelji štete upućuju na pozitivno kretanje tijekom razmatranog razdoblja, posebno u pogledu proizvodnje (+ 11 %), proizvodnog kapaciteta (+ 9 %) i prodaje (+ 7 %), te upućuju na to da se industrija biodizela u Uniji polako oporavlja od prethodne štete. Analiza pokazatelja štete pokazuje da industrija Unije trenutačno ne trpi materijalnu štetu. Međutim, neki pokazatelji, posebno niska profitabilnost (≤ 3 %), upućuju na to da je ona ipak još uvijek gospodarski osjetljiva.

(197)

Na temelju prethodno navedenoga Komisija je zaključila da industrija Unije nije pretrpjela materijalnu štetu u smislu članka 8. stavka 4. osnovne uredbe tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije.

(198)

Komisija je u skladu s člankom 18. stavkom 2. osnovne uredbe procijenila je li vjerojatno da će se šteta koja je izvorno nastala zbog subvencioniranog uvoza iz SAD-a u slučaju isteka mjera ponoviti.

(199)

Komisija je u tom pogledu ispitala proizvodni kapacitet i rezervni kapacitet u SAD-u, vjerojatne razine cijena uvoza iz SAD-a u slučaju izostanka kompenzacijskih mjera te njihov utjecaj na industriju Unije, uključujući sniženje cijena u slučaju izostanka kompenzacijskih mjera.

(200)

Kako je opisano u prethodnom odjeljku 4.5.1., količine koje bi mogli izvoziti proizvođači biodizela iz SAD-a znatne su u usporedbi s veličinom tržišta Unije. Doista, rezervni kapaciteti iznose 18 % potrošnje u Uniji tijekom RIPR-a. Stoga je Komisija zaključila da su raspoloživi rezervni kapaciteti znatni.

(201)

Kako je opisano u prethodnom odjeljku 4.5.3., na temelju trenutačnog cjenovnog ponašanja na izvoznim tržištima trećih zemalja proizvođači iz SAD-a izvozili su na svoja glavna tržišta trećih zemalja po cijenama nižima od domaćih cijena u SAD-u. Osim toga, kako je prethodno navedeno u uvodnim izjavama od 157. do 158., i te su cijene u prosjeku za 6,4 % niže od cijena industrije Unije na tržištu Unije. Stoga je, ako se uzme u obzir razina cijena izvoza iz SAD-a na tržišta ostalih trećih zemalja, izvoz u Uniju potencijalno mnogo privlačniji za izvoznike iz SAD-a. Osim toga, kako je prethodno navedeno u odjeljku 4.5.3., tržište Unije vrlo je privlačno jer je najveće na svijetu i jer na razini Unije i na nacionalnim razinama postoje poticaji za potrošnju biodizela.

(202)

Stoga bi, ako se dopusti istek mjera, znatan obujam subvencioniranog biodizela iz SAD-a vršio vrlo snažan pritisak u smislu sniženja cijena Unije i znatno bi utjecao na gospodarsko stanje industrije Unije. Kao rezultat toga, vjerojatno je da bi se obujam proizvodnje i prodaje industrije Unije smanjio, a mala dobit koju industrija trenutačno ostvaruje pretvorila u gubitke.

(203)

Komisija je dodatno procijenila moguć učinak uvoza primjenom dvaju mogućih scenarija u slučaju isteka mjera: 1. nagli porast uvoza iz SAD-a i 2. pad cijena u Uniji zbog povećane konkurencije, pri čemu su svi ostali čimbenici jednaki.

(204)

U prvom scenariju Komisija je izradila modele dviju mogućih razina uvoza iz SAD-a. Prema prvoj opciji uvoz iz SAD-a dosegnuo bi povijesni obujam (iz početnog RIP-a (48)) od 1,1 milijun tona. Kao posljedica povećanja uvoza iz SAD-a i posljedičnog smanjenja prodaje industrije Unije, profitabilnost industrije Unije smanjila bi se za 0,14 postotnih bodova, odnosno s +2,84 % na +2,70 %. U drugoj je opciji uzeto u obzir vrlo veliko povećanje veličine tržišta EU-a sa 6,6 milijuna tona tijekom početnog RIP-a na 17 milijuna tona tijekom RIPR-a (+ 158 %). U tom je kontekstu Komisija izradila model naglog porasta uvoza u kojem se primjenjuje tržišni udio SAD-a od 17,2 % kao i tijekom razdoblja početnog ispitnog postupka. Ispostavilo se da bi se profitabilnost industrije Unije smanjila za 0,41 postotni bod, odnosno s +2,84 % na +2,43 %. U oba slučaja učinak naglog porasta uvoza iz SAD-a po stalnim cijenama može se opisati relativno umjerenim. To je povezano s visokim udjelom varijabilnih troškova u industriji biodizela.

(205)

U drugom scenariju utvrđeno je da je učinak smanjenja cijena potencijalno vrlo štetan. U slučaju smanjenja cijena Unije na razinu izvoznih cijena SAD-a za treće zemlje (721 EUR po toni) dobit bi se smanjila s +2,84 % na –3,88 %. U slučaju smanjenja cijena Unije za 10 %, odnosno sa 771 EUR po toni na 694 EUR po toni, dobit bi se smanjila s +2,84 % na –7,94 %. U svakom slučaju, svako smanjenje cijena veće od –2,9 % svelo bi dobit industrije Unije na nulu.

(206)

U stvarnosti, dopusti li se istek mjera, vrlo je vjerojatno da bi na tržištu došlo do kombinacije dvaju prethodno navedenih scenarija. Konkretno, moglo bi se očekivati da će znatne količine biodizela podrijetlom iz SAD-a ući na tržište Unije po nižim cijenama u odnosu na industriju Unije. Posljedično bi se smanjio tržišni udio industrije Unije i njezine cijene. To bi dovelo do znatnih gubitaka za industriju Unije.

(207)

Na temelju toga i uzimajući u obzir trenutačno osjetljivo stanje industrije Unije, Komisija je zaključila da bi nepostojanje mjera najvjerojatnije dovelo do znatnog povećanja subvencioniranog uvoza iz SAD-a po štetnim cijenama te da bi se materijalna šteta vjerojatno ponovila.

(208)

U skladu s člankom 31. osnovne uredbe Komisija je ispitala bi li zadržavanje postojećih kompenzacijskih mjera bilo protivno interesu Unije kao cjeline. Pri utvrđivanju interesa Unije u obzir su uzeti interesi svih uključenih strana, uključujući interese industrije Unije, uvoznika i korisnika.

(209)

Dopusti li se istek postojećih mjera, industrija Unije definitivno će se suočiti s povećanom nepoštenom konkurencijom proizvođača biodizela iz SAD-a, što bi najvjerojatnije naglo zaustavilo oporavak industrije Unije koji je u tijeku.

(210)

Komisija je stoga zaključila da bi nastavak mjera bio u interesu industrije Unije.

(211)

Nijedan uvoznik nije se usprotivio produljenju mjera.

(212)

Društvo Shell Trading Rotterdam tvrdilo je da će se mjerama ograničiti ponuda na tržištu Unije, zbog čega će se povećati cijene. Navelo je i dostupnost biodizela na drugim tržištima.

(213)

Čini se da mjere ne utječu znatno na uvoznike jer su dostupni alternativni izvori opskrbe. To dokazuje znatan tržišni udio uvoza iz trećih zemalja.

(214)

Komisija je stoga zaključila da nastavak mjera ne bi štetio interesima uvoznikâ.

(215)

Sudjelovanje korisnikâ u ispitnom postupku bilo je ograničeno.

(216)

Korisnik Preem, najveće poduzeće za opskrbu gorivom u Švedskoj, i društvo Valero Energy Ltd Ireland tvrdili su da će produljenje mjera biti izravna prepreka zelenom razvoju prometnog sektora u Europi. Društva Preem i Valero Energy Ltd Ireland posebno su zatražila da se HVO isključi iz trenutačnog opsega proizvoda jer očekuju manjak HVO-a u nadolazećim godinama. Društvo Valero Energy Ltd Ireland konkretno je uputilo na ciljeve Unije za energiju iz obnovljivih izvora za promet do 2030., tvrdeći da ti ciljevi neće biti ostvareni s obzirom na trenutačnu proizvodnju u Uniji.

(217)

Komisija je napomenula da proizvođači iz Unije imaju dovoljno kapaciteta da zadovolje trenutačnu potražnju, pa i rezervni kapacitet da po potrebi zadovolje buduće povećanje potražnje i potrebe za izvozom. Nadalje, bilo je prerano da bi se sa sigurnošću procijenilo hoće li biti nestašica 2030., posebno s obzirom na nedavna povećanja kapaciteta Unije. S obzirom na navedeno, Komisija bi mogla bolje procijeniti situaciju ako se od nje zatraži da provede reviziju nakon isteka mjera za pet godina. Stoga je ta tvrdnja odbačena.

(218)

Nema pokazatelja da su postojeće mjere koje su na snazi negativno utjecale na korisnike biodizela u Uniji, a posebno nema dokaza da su postojeće mjere negativno utjecale na njihovu profitabilnost.

(219)

Komisija je stoga zaključila da nastavak mjera ne bi štetio interesima korisnikâ.

(220)

Na temelju prethodno navedenoga Komisija je zaključila da nema uvjerljivih razloga povezanih s interesom Unije protiv zadržavanja postojećih mjera za uvoz biodizela podrijetlom iz SAD-a.

(221)

S obzirom na zaključke u pogledu vjerojatnosti nastavka ili ponavljanja subvencioniranja i štete, slijedi da bi u skladu s člankom 18. stavkom 1. osnovne uredbe kompenzacijske pristojbe koje se primjenjuju na uvoz biodizela podrijetlom iz SAD-a, koje su uvedene Uredbom (EU) 2015/1519 kako je izmijenjena Uredbom (EU) 2016/675 (49), trebalo zadržati tijekom dodatnog razdoblja od pet godina.

(222)

Kako je prethodno navedeno u uvodnoj izjavi 2., kompenzacijske pristojbe na snazi za uvoz biodizela iz SAD-a proširene su kako bi se obuhvatio uvoz istog proizvoda poslanog iz Kanade, neovisno o tome ima li deklarirano podrijetlo iz Kanade ili ne, i uvoz biodizela u mješavini s masenim udjelom monoalkilnih estera masnih kiselina i/ili parafinskih plinskih ulja dobivenih sintezom i/ili hidrotretiranjem, nefosilnog podrijetla, od 20 % ili manjim, podrijetlom iz SAD-a.

(223)

Kompenzacijske pristojbe koje je potrebno zadržati i dalje su proširene na uvoz biodizela poslanog iz Kanade, neovisno o tome ima li deklarirano podrijetlo iz Kanade ili ne, te na biodizel u mješavini s masenim udjelom monoalkilnih estera masnih kiselina i/ili parafinskih plinskih ulja dobivenih sintezom i/ili hidrotretiranjem, nefosilnog podrijetla, od 20 % ili manjim, podrijetlom iz SAD-a.

(224)

Proizvođači izvoznici iz Kanade koji su izuzeti od mjera, kako su proširene Uredbom (EU) 2015/1519 kako je izmijenjena Uredbom (EU) 2016/675, izuzimaju se i od mjera koje se uvode ovom Uredbom.

(225)

Mjere predviđene u ovoj Uredbi u skladu su s mišljenjem odbora osnovanog člankom 15. stavkom 1. Uredbe 2016/1036 (50).

(226)

Uzimajući u obzir članak 109. Uredbe 2018/1046 (51), kada se iznos treba nadoknaditi zbog presude Suda Europske unije, kamata koju treba platiti trebala bi biti kamatna stopa koju primjenjuje Europska središnja banka za svoje glavne operacije refinanciranja, objavljena u seriji C Službenog lista Europske unije prvog kalendarskog dana svakog mjeseca,