(1)

Posljedice pandemije bolesti COVID-19 pogodile su države članice na dosad nezabilježen način. Pandemija bolesti COVID-19 utječe na migracije, sigurnost i upravljanje granicama u državama članicama, što pak pogoršava ozbiljan manjak likvidnosti s kojim se države članice suočavaju zbog iznenadnog i značajnog povećanja javnih ulaganja potrebnih u mnogim sektorima. To je dovelo do iznimne situacije na koju bi trebalo odgovoriti posebnim mjerama.

(2)

Državama članicama potrebno je pružiti dodatnu fleksibilnost kako bi im se omogućilo da na ovu dosad nezabilježenu krizu odgovore jačanjem mogućnosti potpunog iskorištavanja raspoloživog razdoblja provedbe nacionalnih programa iz Uredbe (EU) br. 514/2014 Europskog parlamenta i Vijeća (2) do zaključenja tih programa 31. prosinca 2023. Kako bi se odgovorilo na takvu potrebu, rokovi za opoziv i podnošenje zahtjeva za isplatu godišnjeg iznosa trebali bi biti jednaki. Propisani rok za zahtjeve za isplatu godišnjeg iznosa jest 15. veljače u godini koja slijedi nakon predmetne financijske godine, a Komisija ga u iznimnim slučajevima može produljiti do 1. ožujka te godine, dok je prvotno određeni rok za opoziv bio 31. prosinca druge godine koja slijedi nakon godine preuzimanja proračunske obveze. Usklađivanjem roka za opoziv s relevantnim rokom za podnošenje zahtjevâ za isplatu, Komisija će zahtjev za isplatu godišnjeg iznosa koji je država članica podnijela 15. veljače, odnosno 1. ožujka, moći uzeti u obzir za potrebe opoziva.

(3)

Kako bi se osiguralo da države članice mogu u potpunosti iskoristiti dodatna dodijeljena sredstva odobrena 2018. i 2019., trebalo bi prilagoditi godinu izvršavanja proračunske obveze. Ta dodatna dodijeljena sredstva bila su uključena u opći proračun Europske unije za financijske godine 2018. i 2019. te su potom dodijeljena nacionalnim programima.

(4)

Uzimajući u obzir hitnost koja proizlazi iz iznimnih okolnosti uzrokovanih pandemijom bolesti COVID-19, smatra se primjerenim predvidjeti iznimku od roka od osam tjedana iz članka 4. Protokola br. 1 o ulozi nacionalnih parlamenata u Europskoj uniji, priloženog Ugovoru o Europskoj uniji (UEU), Ugovoru o funkcioniranju Europske unije i Ugovoru o osnivanju Europske zajednice za atomsku energiju.

(5)

S obzirom na to da cilj ove Uredbe, odnosno maksimalno povećanje upotrebe Fonda za azil, migracije i integraciju, uspostavljenog Uredbom (EU) br. 516/2014 Europskog parlamenta i Vijeća (3), te Fonda za unutarnju sigurnost, uspostavljenog uredbama (EU) br. 513/2014 (4) i (EU) br. 515/2014 (5) Europskog parlamenta i Vijeća, radi rješavanja izravnih i neizravnih posljedica dosad nezabilježene javnozdravstvene krize u kontekstu pandemije bolesti COVID-19, ne mogu dostatno ostvariti države članice, nego se zbog opsega ili učinaka predloženog djelovanja on na bolji način može ostvariti na razini Unije, Unija može donijeti mjere u skladu s načelom supsidijarnosti utvrđenim u članku 5. UEU-a. U skladu s načelom proporcionalnosti utvrđenim u tom članku, ova Uredba ne prelazi ono što je potrebno za ostvarivanje tog cilja.

(6)

Uredbu (EU) br. 514/2014 trebalo bi stoga na odgovarajući način izmijeniti.

(7)

Kako bi se državama članicama pružila pravna sigurnost u pogledu roka za opoziv, ova bi Uredba trebala hitno stupiti na snagu sljedećeg dana od dana objave u Službenom listu Europske unije,