(1)

Rumunjska je 7. kolovoza 2020. podnijela zahtjev za financijsku pomoć Unije kako bi dopunila svoje nacionalne napore u odgovoru na učinak izbijanja bolesti COVID-19 i socioekonomske posljedice te bolesti za radnike i samozaposlene osobe.

(2)

Očekuje se da će izbijanje bolesti COVID-19 i izvanredne mjere koje je Rumunjska uvela za ograničavanje izbijanja te bolesti i njezinih socioekonomskih i zdravstvenih posljedica dramatično utjecati na javne financije. U Komisijinoj proljetnoj prognozi 2020. procijenjeno je da će Rumunjska do kraja 2020. zabilježiti deficit opće države od 9,2 % i dug opće države od 46,2 % bruto domaćeg proizvoda (BDP). U Komisijinoj ljetnoj privremenoj prognozi 2020. predviđeno je smanjenje BDP-a Rumunjske za 6,0 % u 2020.

(3)

Izbijanje bolesti COVID-19 dovelo je do imobilizacije znatnog dijela radne snage u Rumunjskoj. To je dovelo do iznenadnog i znatnog povećanja javnih rashoda u Rumunjskoj u vezi s programom skraćenog radnog vremena i sličnim mjerama te u vezi sa zdravstvenim mjerama, kako je navedeno u uvodnim izjavama od 4. do 11.

(4)

„Izvanrednom uredbom Vlade 30/2020” (2), koja je navedena u zahtjevu Rumunjske od 7. kolovoza 2020., predviđaju se naknade za zaposlenike poslodavaca koji zbog posljedica izbijanja bolesti COVID-19 smanje ili privremeno prekinu poslovanje. Naknada je ograničena na 75 % osnovne plaće tih zaposlenika (ali ne više od 75 % prosječne bruto plaće u gospodarstvu) tijekom izvanrednog stanja.

(5)

„Izvanrednom uredbom Vlade 92/2020” (3), koja je navedena u zahtjevu Rumunjske od 7. kolovoza 2020., uvedene su naknade za osobe čiji je ugovor o radu obustavljen na najmanje 15 dana tijekom izvanrednog stanja ili stanja pripravnosti, pod uvjetom da se radni odnos zadrži do 31. prosinca 2020. Naknada iznosi 41,5 % osnovne bruto plaće tih zaposlenika (ali ne više od 41,5 % prosječne bruto plaće u gospodarstvu).

(6)

„Izvanrednom uredbom Vlade 132/2020” (4) uveden je program skraćenog radnog vremena u okviru kojeg poslodavac, u slučaju privremenog smanjenja aktivnosti uzrokovanog izvanrednim stanjem ili stanjem pripravnosti, može skratiti radno vrijeme zaposlenika za do 50 %. U razdoblju skraćenog radnog vremena pogođeni zaposlenici imaju pravo na naknadu u iznosu od 75 % razlike između bruto plaće za uobičajeno radno vrijeme i njihove stvarne plaće.

(7)

Uvedene su dvije mjere za samozaposlene osobe i slobodna zanimanja. Za one koji su u potpunosti prestali raditi zbog posljedica izbijanja bolesti COVID-19 država osigurava naknadu u iznosu od 75 % prosječne bruto plaće (5). Za one koji skraćuju radno vrijeme država osigurava naknadu u iznosu do 41,5 % prosječne bruto plaće.

(8)

Za dnevne radnike koji prestanu raditi zbog obustave poslovnih aktivnosti kao posljedica izbijanja bolesti COVID-19 tijela su uvela mjeru kojom se osigurava potpora u iznosu od 35 % naknade koju trebaju primiti po radnom danu u razdoblju od najviše tri mjeseca.

(9)

„Izvanrednom uredbom Vlade 11/2020” (6), koja je navedena u zahtjevu Rumunjske od 7. kolovoza 2020., predviđa se dodatak za dodatne poslove za osoblje posebnih struktura Nacionalnog zavoda za javno zdravstvo i županijskih uprava za javno zdravstvo i/ili uprave za javno zdravstvo u Bukureštu koje koordiniraju i provode mjere sprječavanja i ograničavanja događaja koje je Svjetska zdravstvena organizacija proglasila globalnim izvanrednim stanjem u području javnog zdravlja zbog zaraze bolešću COVID-19. Mjerom se osigurava naknada koja odgovara iznosu od 75 % osnovne plaće za sate odrađene nakon redovnog radnog vremena i 100 % osnovne plaće za sate odrađene vikendom, državnim praznicima i ostalim danima koji se ne računaju kao radni dani. Ta se mjera može smatrati zdravstvenom mjerom, kako je navedeno u Uredbi (EU) 2020/672.

(10)

Za zaposlenike nacionalnog sustava obrane, zatvorskih ustanova, jedinica javnog zdravstva i drugih kategorija uspostavljenih ministarskim odlukama tijela su osigurala dodatak za skrb o djeci. Uvjet za primanje naknade jest da drugi roditelj nema koristi od alternativnih prava koja mu daju pravo na slobodne dane za nadzor djece u slučaju privremenog zatvaranja obrazovnih jedinica. Ta se mjera može smatrati mjerom koja je slična programima skraćenog radnog vremena, kako je navedeno u Uredbi (EU) 2020/672, jer se njome zaposlenicima pruža dohodovna potpora, čime se pridonosi pokrivanju troškova skrbi za djecu dok su škole zatvorene te se tako pomaže roditeljima da nastave raditi, čime se sprječava ugrožavanje radnog odnosa.

(11)

Naposljetku, „Zakonom br. 56/2020” (7), koji je naveden u zahtjevu Rumunjske od 7. kolovoza 2020., uvodi se dodatak u odnosu na posebno opasne uvjete u iznosu do 30 % plaće medicinskog osoblja koje sudjeluje u medicinskim aktivnostima protiv bolesti COVID-19.

(12)

Rumunjska ispunjava uvjete za podnošenje zahtjeva za financijsku pomoć utvrđene u članku 3. Uredbe (EU) 2020/672. Rumunjska je Komisiji dostavila odgovarajuće dokaze o povećanju stvarnih i planiranih javnih rashoda za 4 370 779 006 EUR od 1. veljače 2020. zbog povećanja iznosa izravno povezanih s naknadama za očuvanje radnih mjesta zaposlenicima i drugim kategorijama osim zaposlenika, naknadom za ponovno zaposlene zaposlenike i druge kategorije osim zaposlenika, predstojećim programom skraćenog radnog vremena, potporom za dnevne radnike i dodatkom za skrb o djeci za određene zaposlenike. To je iznenadno i znatno povećanje jer se odnosi na nove mjere kojima je obuhvaćen znatan udio poduzeća i radne snage u Rumunjskoj. Rumunjska namjerava financirati 271 534 419 EUR povećanog iznosa rashoda s pomoću sredstava Unije.

(13)

Komisija se u skladu s člankom 6. Uredbe (EU) 2020/672 savjetovala s Rumunjskom i provjerila je odnosi li se iznenadno i znatno povećanje stvarnih i planiranih javnih rashoda izravno na programe skraćenog radnog vremena i slične mjere te primjenu odgovarajućih zdravstvenih mjera povezanih s izbijanjem bolesti COVID-19, kako je navedeno u zahtjevu od 7. kolovoza 2020.

(14)

Stoga bi trebalo pružiti financijsku pomoć kako bi se Rumunjskoj pomoglo u rješavanju socioekonomskih posljedica ozbiljnih gospodarskih poremećaja uzrokovanih izbijanjem bolesti COVID-19. Komisija bi trebala donijeti odluke o dospijećima, iznosu obrokâ i tranši te o njihovoj isplati u bliskoj suradnji s nacionalnim tijelima.

(15)

Ovom Odlukom ne bi se trebao dovoditi u pitanje ishod postupaka u vezi s narušavanjem funkcioniranja unutarnjeg tržišta, osobito na temelju članaka 107. i 108. Ugovora. Ona nema prednost pred zahtjevom iz članka 108. Ugovora da države članice obavijeste Komisiju o slučajevima potencijalne državne potpore.

(16)

Rumunjska bi trebala redovito obavješćivati Komisiju o izvršenju planiranih javnih rashoda kako bi Komisija mogla procijeniti u kojoj je mjeri Rumunjska te rashode izvršila.

(17)

Odluka o dodjeli financijske pomoći donesena je uzevši u obzir postojeće i očekivane potrebe Rumunjske, kao i zahtjeve za financijsku pomoć na temelju Uredbe (EU) 2020/672 koje su već podnijele ili ih planiraju podnijeti druge države članice, primjenjujući pritom načela jednakog postupanja, solidarnosti, proporcionalnosti i transparentnosti,