Članak 1.

Područje primjene

Ova se Uredba primjenjuje na sve građane Unije koji žele obavljati profesiju učitelja skijanja u državi članici različitoj od one u kojoj su stekli kvalifikaciju navedenu u Prilogu I.

Članak 2.

Predmet

Članak 3.

Nadležna tijela

Za potrebe ove Uredbe „nadležno tijelo” znači svaki subjekt naveden u Prilogu I. koji dodjeljuje kvalifikaciju koja daje pravo na pristupanje CTT-u na temelju članka 5.

Članak 4.

Načelo automatskog priznavanja

Članak 5.

Pristupanje CTT-u

Pravo na pristupanje CTT-u imaju svi građani Unije koji su nositelji kvalifikacije navedene u Prilogu I. (2) ili prolaze osposobljavanje za stjecanje te kvalifikacije.

Članak 6.

Izuzeća

Članak 7.

Stečena prava

Članak 8.

Uvjerenje o osposobljenosti

Članak 9.

Postupak obavješćivanja

Države članice o svim promjenama kvalifikacija navedenih u Prilogu I. i postojanju novih kvalifikacija usporedivih po vještinama i znanju s onima navedenim u Prilogu I. obavješćuju Komisiju i druge države članice. Obavijesti se šalju putem Informacijskog sustava unutarnjeg tržišta uspostavljenog Uredbom (EU) br. 1024/2012 Europskog parlamenta i Vijeća (3).

Članak 10.

Dugoročno osposobljavanje i iskustvo

Učitelji skijanja koji su nositelji kvalifikacije navedene u Prilogu I. i mogu dokazati da su prošli najmanje 95 dana teorijskog i praktičnog osposobljavanja za učitelja skijanja te imaju najmanje 95 dana radnog iskustva priznavat će se u Austriji kao „Diplomschilehrer”.

Članak 11.

Završne odredbe

Ova Uredba stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

PRILOG I.

Kvalifikacije

Kvalifikacije navedene u ovom Prilogu osmišljene su tako da osiguraju uravnotežen pristup između teorijskog znanja i prakse, uključujući skijanje na stazi i izvan staze, te pružaju prije svega sljedeće vještine i znanje:

(a)	razumijevanje metodologije nastave, poučavanja i osposobljavanja te sposobnost njihove primjene u poučavanju alpskog skijanja na stazi i izvan staze;

(b)	sposobnost prilagođavanja nastavnog sata promjenjivim vremenskim uvjetima;

(c)	sposobnost samostalnog osmišljavanja, primjene i procjene nastavnih zahtjeva za sve vrste nastave na svim razinama poučavanja alpskog skijanja, od početne do napredne;

(d)	sposobnost osmišljavanja programa poučavanja alpskog skijanja koristeći se odgovarajućim nastavnim tehnikama;

(e)	sposobnost osmišljavanja situacijskog treninga za pojedine vještine;

(f)	sposobnost pripremanja nastavnih materijala i materijala za poučavanje i osposobljavanje za sve vrste poučavanja alpskog skijanja;

(g)	sposobnost tehničke demonstracije, uključujući objašnjavanje različitih elemenata za sve vrste nastave na svim razinama poučavanja alpskog skijanja;

(h)	sposobnost procjene nastavnog sata ili ciklusa poučavanja alpskog skijanja;

i.	znanje i sposobnost primjene načela prve pomoći u slučaju nesreće kod zimskih sportova i pokretanja postupka spašavanja.

Država članica	Kvalifikacije	Tijela koja dodjeljuju kvalifikacije
Austrija	Diplomschilehrer ili Landesschilehrer/Schilehrer in Vorarlberg	— Bundessportakademie Innsbruck — Landesschilehrerverbände
Belgija	— BE – fr.: Moniteur sportif entraineur — BE – niz.: Trainer A Alpijns Skiën/Skileraar	— Administration de l'Éducation physique, du Sport et de la Vie en Plein Air (ADEPS) — Sport Vlaanderen
Bugarska	Ски учител клас C	Българско ски училище
Hrvatska	Učitelj skijanja	— Skijaško učilište — Hrvatski zbor učitelja i trenera sportova na snijegu (HZUTS)
Češka	Instruktor lyžování APUL A	Asociace profesionálních učitelů lyžování a lyžařských škol, o.s. (APUL)
Danska	Euro Ski Pro	Den Danske Skiskole
Finska	Level 3 – hiihdonopettaja	— Suomen hiihdonopettajat ry (FNASI/SHOry) — Sportski institut Vuokatti
Francuska	— Diplôme d'Etat de ski — moniteur national de ski alpin	Ecole Nationale des Sports de Montagne (ENSM)
Njemačka	Staatlich geprüfter Skilehrer	— Technische Universität München in Zusammenarbeit mit DSLV – Deutscher Skilehrerverband, soweit diesem Aufgaben übertragen wurden
Grčka	Instruktor skijanja, alpsko skijanje A	Γενική Γραμματεία Αθλητισμού - Υπουργείο Πολιτισμού και Αθλητισμού
Mađarska	Síoktató ****	Síktatók Magyarországi Szövetsége
Irska	Alpine Ski Teacher – Level 4 (učitelj alpskog skijanja – razina 4)	Irish Association of Snowsports instructors (IASI)
Italija	Maestro di Sci	— Collegio Nazionale dei Maestri di Sci — Federazione Italiana Sport Invernali — Collegi Regionali e Provinciali
Latvija	Profesionāls slēpošanas instruktors	Latvijas Slēpošanas un snovborda instruktoru asociācija (LSSIA)
Litva	A kategorijos instruktorių pažymėjimai	National Russian League of Instructors (NRLI)/DruSkiSchool
Nizozemska	Ski-instructeur niveau 4	Nederlandse Ski Vereniging
Poljska	Instruktor Zawodowy – PZN	Stowarzyszenie Instruktorów i Trenerów Narciarstwa Polskiego Związku Narciarskiego (SITN PZN)
Portugal	Treinadores de esqui alpino de grau 2	— Federação de Desportos de Inverno de Portugal (FDI – Portugal) — Instituto Português do Desporto e Juventude
Rumunjska	Monitor de schi I	Federația română de schi biatlon
Slovačka	Inštruktor lyžovnia III. kvalifikačného stupňa	— za kvalifikacije dodijeljene od 1. siječnja 2016.: Sveučilište Comenius u Bratislavi (Fakultet kineziologije i sporta); Sveučilište u Prešovu (Kineziološki fakultet); Sveučilište Matej Bel u Banskoj Bystrici (Filozofski fakultet); i Sveučilište Konstantina Filozofa u Nitri (Pedagoški fakultet) te Slovenská lyžiarska asociácia (SLA). — za kvalifikacije dodijeljene prije 31. prosinca 2015.: Slovenská lyžiarska asociácia (SLA) kao dio „Tatranská, akciová spoločnosť” ili Slovenská asociácia učiteľov lyžovania a snowboardingu (SAPUL)
Slovenija	Strokovni delavec 2 – športno treniranje – smučanje – alpsko	Smučarska zveza Slovenije
Španjolska	Técnico deportivo de esquí alpino	Ministerio de Educación, Cultura y Deporte
Švedska	Svenska skidlärarexamen	Det svenska skidrådet
Ujedinjena Kraljevina	Alpine level 4 – International Ski Teacher Diploma (kvalifikacija razine 4, alpsko skijanje – Međunarodna diploma učitelja skijanja)	BASI – British Association of Snowsport Instructors (BASI – Britanski savez instruktora sportova na snijegu)

PRILOG II.

Organizacija zajedničkog testa osposobljenosti („CTT”)

1.   DIO I. – ISPIT KOJIM SE POTVRĐUJE TEHNIČKA SPOSOBNOST („TEHNIČKI ISPIT”)

1.1.   Opća načela

1.1.1.   Primjenjiva pravila

Tehnički ispit sastoji se od veleslaloma. Izvodi se u skladu s tehničkim pravilima Međunarodne skijaše federacije („FIS”) i prilagođen je tako da se u obzir uzimaju ciljevi tehničkog ispita.

1.1.2.   Kandidati koji ispunjuju uvjete

Tehničkom ispitu mogu pristupiti građani Unije koji su obuhvaćeni područjem primjene Uredbe. Ako nisu položili ispit, kandidati koji ispunjuju uvjete mogu ga ponavljati bez ograničenja. Kako bi pristupili tehničkom ispitu, kandidati koji ispunjuju uvjete izravno se prijavljuju državi članici koja organizira ispit ili ovlaštenom tijelu u toj državi članici koje organizira ispit.

1.1.3.   Vožnje

Tehnički ispit sastoji se od dvije vožnje. Redoslijed kandidata za prvu vožnju odlučuje se izvlačenjem, a redoslijed kandidata za drugu vožnju obrnut je od redoslijeda za prvu vožnju. Kandidati koji polože tehnički ispit u prvoj vožnji ne voze drugu vožnju. Kandidati koji ne polože tehnički ispit u prvoj vožnji mogu voziti drugu vožnju.

1.1.4.   Ispitna povjerenstva

Ispitna povjerenstva nadziru i osiguravaju odgovarajuće izvođenje tehničkog ispita. Članom ispitnih povjerenstava za tehnički ispit mogu postati kvalificirani državljani bilo koje države članice. Članovima ispitnog povjerenstva za ocjenjivanje modula tehničkog ispita mogu se imenovati samo građani koji su položili Eurotest prije stupanja na snagu ove Uredbe ili su položili CTT.

Ta ispitna povjerenstva imenuje država članica koja organizira ispit ili nadležno tijelo, ovisno o slučaju, na temelju kompetencija i profesionalnog iskustva članova u tom području. Država članica koja organizira ispit ili nadležno tijelo moći će delegirati ovlasti imenovanja trećim osobama, no među članovima ispitnog povjerenstva u svakom trenutku moraju biti predstavnici najmanje triju država članica. Države članice ili nadležna tijela koji ne organiziraju CTT mogu predlagati članove ispitnog povjerenstva. U tom slučaju država članica koja organizira ispit ili nadležno tijelo, ovisno o slučaju, prijedlog mogu odbiti samo na temelju opravdanih razloga.

1.1.5.   Žalbeni postupak

Kandidati od ispitnog povjerenstva mogu tražiti ponovno ocjenjivanje tehničkog ispita ako smatraju da je došlo do ozbiljne pogreške. U tom slučaju ispitno povjerenstvo ocjenjuje zahtjev i bez odlaganja pruža odgovor u kojem izlaže razloge za zadržavanje ili izmjenu rezultata tehničkog ispita za tog kandidata. Ispitno povjerenstvo odlučuje običnom većinom glasova svojih članova.

1.1.6.   Dokumentiranje rezultata

Država članica koja organizira ispit ili nadležno tijelo, ovisno o slučaju, o rezultatima tehničkog ispita obavješćuju državu članicu ili nadležno tijelo koji izdaju kvalifikaciju navedenu u Prilogu I. u roku od sedam radnih dana od dana kada je organiziran CTT. Države članice ili nadležna tijela, ovisno o slučaju, održavaju i svake godine objavljuju ažuriran popis učitelja skijanja koji su položili tehnički ispit ili iskoristili stečena prava ili izuzeća i kojima je dodijeljena kvalifikacija navedena u Prilogu I.

1.2.   Staza

1.2.1.   Opći kriteriji staze

Tehnički ispit održava se na stazi za veleslalom koja je u skladu sa zahtjevima FIS-a i prilagođena ciljevima tehničkog ispita, posebice u pogledu duljine, visinske razlike i broja vrata. Država članica koja organizira ispit ili nadležno tijelo, ovisno o slučaju, datume održavanja tehničkog ispita javljaju najmanje dva mjeseca unaprijed Komisiji i drugim državama članicama ili njihovim nadležnim tijelima.

Visinska razlika iznosi od 250 do 300 metara. Broj vrata iznosi između 11 % i 15 % vertikalne razlike izražene u metrima, no idealno između 12 % i 13 % kako bi se učiteljima skijanja ocijenila sposobnost izvođenja zavoja, a ne klizanja.

Na temelju kriterija utvrđenih u ovom odjeljku i u odjeljku 1.2.2. predvozači na početku tehničkog ispita redovito mogu postići nekompenzirana vremena između 45 i 60 sekundi.

Za tehnički ispit dopušteno je postaviti stazu bez vanjskih vrata, osim prvih i zadnjih vrata te lukova (eng. delay gate).

1.2.2.   Profili nagiba

Profili nagiba na stazi za veleslalom moraju odgovarati, koliko je to moguće, sljedećoj kombinaciji:

(a)	jedna trećina staze trebala bi se sastojati od prosječnog nagiba između 26 % i 43 %;

(b)	jedna trećina staze trebala bi se sastojati od strmog nagiba između 45 % i 52 %;

(c)	jedna trećina staze trebala bi se sastojati od blagog nagiba između 25 % i 26 %.

1.2.3.   Odobravanje staze

Stazu treba odobriti tehničko povjerenstvo, čije članove imenuje država članica koja organizira ispit, ili nadležno tijelo, ovisno o slučaju, na temelju njihovih kompetencija i profesionalnog iskustva. Države članice ili nadležna tijela koji ne organiziraju CTT mogu predlagati članove tehničkog povjerenstva. U tom slučaju država članica koja organizira ispit ili nadležno tijelo prijedlog mogu odbiti samo na temelju opravdanih razloga. Nakon odobravanja, država članica ili nadležno tijelo koje organizira ispit obavješćuju Komisiju i ostale države članice o praktičnim pojedinostima bilo kojeg događaja koji se organizira na toj stazi radi provođenja CTT-a najmanje dva mjeseca unaprijed.

1.3.   Predvozači

1.3.1.   Zahtjevi za predvozače koji sudjeluju u tehničkom ispitu

U tehničkom ispitu sudjeluju najmanje tri predvozača. Država članica koja organizira ispit ili nadležno tijelo obavezni su odabrati predvozače.

Predvozači su državljani bilo koje države članice. Oni moraju položiti ili Eurotest ili ispit Eurosecurity prije stupanja na snagu ove Uredbe ili položiti CTT postignuvši korektivni koeficijent od 0,8700 ili viši u kalibracijskom testu za tekuću sezonu.

1.3.2.   Kalibracijski test za predvozače

Predvozači u tehničkom ispitu prolaze kalibracijski test. Cilj je kalibracijskog testa svakom predvozaču dodijeliti korektivni koeficijent radi utvrđivanja osnovnog vremena za kandidate na tehničkom ispitu. Prilikom kalibracijskog testa svaki predvozač može završiti dvije vožnje, a računa mu se bolji rezultat. Korektivni koeficijent dodijeljen svakom predvozaču preispituje se svake godine.

Kalibracijski test organizira povjerenstvo za kalibracijski test. Članove ispitnog povjerenstva za kalibracijski test imenuje država članica koja organizira ispit ili nadležno tijelo, ovisno o slučaju, na temelju njihovih kompetencija i profesionalnog iskustva. Države članice ili nadležna tijela koji ne organiziraju kalibracijski test mogu predlagati članove povjerenstva za kalibracijski test. U tom slučaju država članica koja organizira ispit ili nadležno tijelo prijedlog mogu odbiti samo na temelju opravdanih razloga.

Država članica koja organizira ispit ili nadležno tijelo, ovisno o slučaju, datume održavanja kalibracijskog testa javljaju najmanje dva mjeseca unaprijed Komisiji i drugim državama članicama ili njihovim nadležnim tijelima.

Država članica koja organizira ispit objavljuje rezultate kalibracijskog testa prije održavanja CTT-a u toj državi članici.

1.3.3.   Korektivni koeficijent predvozača

Kompenzirana vremena za predvozače izračunavaju se tako da se prolazno vrijeme na kalibracijskom testu tog predvozača pomnoži s dodijeljenim korektivnim koeficijentom.

Osnovno vrijeme za kalibracijski test izračunava se kao prosjek najbolja dva kompenzirana vremena referentnih predvozača. Povjerenstvo za kalibracijski test imenuje četiri referentna predvozača na temelju popisa prošlogodišnjih rezultata predvozača.

Korektivni koeficijent predvozača izračunava se na sljedeći način:

korektivni koeficijent = osnovno vrijeme kalibracijskog testa/prolazno vrijeme predvozača.

1.4.   Uspješno polaganje tehničkog ispita

1.4.1.   Računanje osnovnog vremena za tehnički ispit

Osnovno vrijeme za tehnički ispit izračunava se na temelju vožnje najmanje tri predvozača koji započinju vožnju i najmanje dva predvozača koji završe vožnju u skladu sa sljedećim pravilima:

(a)	uzima se prosjek dva najbrža kompenzirana vremena predvozača koji su završili vožnju prije nego što je vožnju počeo prvi kandidat;

(b)	uzima se prosjek dva najbrža kompenzirana vremena predvozača koji su završili vožnju nakon što je vožnju počeo zadnji kandidat;

(c)	osnovno vrijeme tehničkog ispita prosjek je prosječnih vrijednosti iz točaka (a) i (b).

Svaki predvozač može početi ispočetka ako nije uspio završiti vožnju na normalan način.

Kandidati će biti obaviješteni o koeficijentu predvozača prije početka tehničkog ispita.

1.4.2.   Maksimalno prolazno vrijeme

Smatra se da su sljedeći kandidati položili tehnički ispit:

(a)	muškarci koji su završili vožnju u vremenu jednakom osnovnom vremenu tehničkog ispita plus 19 % ili manjem;

(b)	žene koje su završile vožnju u vremenu jednakom osnovnom vremenu tehničkog ispita plus 25 % ili manjem.

Maksimalno prolazno vrijeme stoga se izračunava na sljedeći način:

(a)	maksimalno prolazno vrijeme za muškarce = osnovno vrijeme tehničkog ispita x 1,19;

(b)	maksimalno prolazno vrijeme za žene = osnovno vrijeme tehničkog ispita x 1,25.

2.   DIO II. – ISPIT KOJIM SE POTVRĐUJU KOMPETENCIJE POVEZANE SA SIGURNOSTI („ISPIT SIGURNOSTI”)

2.1.   Opća načela

2.1.1.   Cilj ispita sigurnosti

Cilj je ispita sigurnosti procijeniti ispunjuju li kandidati minimalne zahtjeve povezane sa sigurnosti koji su ključni za učitelje skijanja koji rade u određenom okruženju.

2.1.2.   Kandidati koji ispunjuju uvjete

Građani Unije mogu pristupiti ispitu sigurnosti ako su položili tehnički ispit. Ako nisu položili ispit, kandidati koji ispunjuju uvjete mogu ga ponavljati bez ograničenja. Kako bi pristupili ispitu sigurnosti, kandidati koji ispunjuju uvjete izravno se prijavljuju državi članici koja organizira ispit ili ovlaštenom tijelu u toj državi članici koje organizira ispit.

2.1.3.   Odgovorno tijelo

Organizacija ispita sigurnosti odgovornost je nadležnog tijela za osposobljavanje učitelja skijanja na području države članice u kojoj se odvija ispit sigurnosti nakon dogovora s tehničkim povjerenstvom osnovanim za tu svrhu. Tehničko povjerenstvo sastoji se od kvalificiranih državljana bilo koje države članice, a u njemu su zastupljene najmanje tri države članice. Njih imenuje država članica koja organizira ispit ili nadležno tijelo, ovisno o slučaju, na temelju kompetencija i profesionalnog iskustva u tom području. Država članica koja organizira ispit ili nadležno tijelo datume održavanja ispita sigurnosti javljaju najmanje dva mjeseca unaprijed Komisiji i drugim državama članicama ili nadležnim tijelima.

2.1.4.   Ispitna povjerenstva

Ispitna povjerenstva nadziru i osiguravaju odgovarajuće izvođenje ispita sigurnosti. Članom ispitnih povjerenstava za ispit sigurnosti mogu postati kvalificirani državljani bilo koje države članice. Samo građani koji su položili ispit Eurosecurity prije stupanja na snagu ove Uredbe ili koji su položili CTT mogu biti imenovani članovima ispitnog povjerenstva radi ocjenjivanja modula ispita sigurnosti.

Ta ispitna povjerenstva imenuje država članica koja organizira ispit ili nadležno tijelo, ovisno o slučaju, na temelju kompetencija i profesionalnog iskustva članova u tom području. Država članica koja organizira ispit ili nadležno tijelo moći će ovlasti imenovanja delegirati trećim osobama, no među članovima ispitnog povjerenstva u svakom trenutku moraju biti predstavnici najmanje triju država članica. Države članice ili nadležna tijela koji ne organiziraju CTT mogu predlagati članove ispitnog povjerenstva. U tom slučaju država članica koja organizira ispit ili nadležno tijelo, ovisno o slučaju, prijedlog mogu odbiti samo na temelju opravdanih razloga.

2.1.5.   Žalbeni postupak

Kandidati od ispitnog povjerenstva mogu tražiti ponovno ocjenjivanje ispita sigurnosti ako smatraju da je došlo do ozbiljne pogreške. U tom slučaju ispitno povjerenstvo ocjenjuje zahtjev i bez odlaganja isporučuje odgovor u kojem izlaže razloge za potvrđivanje ili izmjenu rezultata ispita sigurnosti za tog kandidata. Ispitno povjerenstvo odlučuje običnom većinom glasova svojih članova.

2.1.6.   Dokumentiranje rezultata

Država članica koja organizira ispit ili nadležno tijelo, ovisno o slučaju, o rezultatima ispita sigurnosti obavješćuju države članice ili nadležna tijela koja izdaju kvalifikaciju navedenu u Prilogu I. u roku od sedam radnih dana od dana kada je organiziran CTT. Države članice ili nadležna tijela, ovisno o slučaju, održavaju i svake godine objavljuju ažuriran popis učitelja skijanja koji su položili ispit sigurnosti ili iskoristili stečena prava ili izuzeća i kojima je dodijeljena kvalifikacija navedena u Prilogu I.

2.2.   Struktura ispita

Ispit sigurnosti sastoji se od dva dijela koji uključuju pet obaveznih modula od kojih se svaki ocjenjuje pojedinačno. Ispitom sigurnosti procjenjuju se znanje i vještine kandidata povezane sa sigurnosti na temelju teorijskog i praktičnog ispita.

Ako kandidat ne položi jedan ili više tih modula ili ako ispit sigurnosti ne uključuje sve te module, kandidat mora ponovno polagati ispit u cijelosti.

Sadržaj različitih modula naveden je u nastavku.

2.2.1.   Teorijski ispit

Modul: „Uputiti hitni poziv lokalnoj službi za spašavanje nakon nesreće uzrokovane lavinom na jeziku zemlje domaćina.”

Teorijski ispit uspješno je položen ako je upućen jasan i razumljiv hitni poziv službi za spašavanje i ako su dane točne informacije koje službi za spašavanje omogućuju obavljanje dužnosti.

2.2.2.   Praktični ispit

Praktični ispit za skijanje izvan staze sastoji se od triju nastavnih modula s fokusom na vođenje grupe i modula usmjerenog na potragu za dvjema osobama zakopanima pod lavinom i njihovo spašavanje. Praktični ispit mora se polagati na jednom od službenih jezika države članice u kojoj se ispit održava.

Tri modula o vođenju grupe traju po 15 minuta uz 15 minuta pripreme. Ti nastavni moduli uspješno su položeni ako je najmanje 75 % vježbi izvedeno zadovoljavajuće.

2.2.2.1.   Moduli o vođenju grupe

Modul 1: „Protumačiti prognozu za lavine zajedno s grupom. Usporediti informacije iz prognoze s vlastitim zapažanjima na terenu i procijeniti situaciju.”

Modul 2: „Povesti grupu izvan staze i predložiti rutu, uzevši u obzir čimbenike poput vrste snijega, mjesta za sastanak i oblika organizacije grupe. Procjena rizika pri spuštanju zajedno s grupom.”

Modul 3: Nasumično se odabire i ocjenjuje i jedna od sljedećih opcija:

a)

Tumačenje i razumijevanje meteorološke prognoze 1. Vremenska prognoza za planinu najavljuje Nordstau, tj. obilne oborine sa sjevera (visok pritisak na zapadu i nizak pritisak na istoku). Kako se stvaraju takvi uvjeti? Gdje se otprilike mogu očekivati padaline i koliko će one biti obilne? Kako ta situacija može utjecati na lavine? 2. Vremenska prognoza najavljuje vjerojatnost snažnog fena na sjevernoj strani na velikim visinama. Kakvo će biti vrijeme u sjevernim i južnim dijelovima planinskog masiva i na koji će to način vjerojatno utjecati na lavine? 3. Procjena meteorološke situacije na terenu. Koji čimbenici utječu na promjene vremena i kako će se, po Vašem mišljenju, vrijeme mijenjati u sljedećih nekoliko dana?

b)

Razumijevanje opasnosti u visokim planinama 1. Koji čimbenici mogu uzrokovati hipotermiju i koje mjere opreza valja poduzeti? Koji su znakovi hipotermije i kako valja reagirati? Koji simptomi ukazuju na to da je potrebno obratiti se liječniku? 2. Koji čimbenici mogu uzrokovati ozebline i koje mjere opreza valja poduzeti? Koji su znakovi ozeblina i kako reagirati u slučaju lokaliziranih ozeblina? Koji čimbenici potiču daljnje napredovanje ozeblina? Koji simptomi ukazuju na to da je potrebno obratiti se liječniku? 3. Spuštate se niz dugi spust. Vidljivost se postupno smanjuje zbog magle. Kako se orijentirati bez GPS-a i koji način vođenja grupe primijeniti?

c)

Sposobnost procjenjivanja i razumijevanja snježnog prekrivača 1. Analizirajte stabilnost trenutačnog snježnog prekrivača. 2. Opišite kakav može biti snježni prekrivač tijekom zime s malo snijega. Objasnite meteorološke uvjete koji mogu uzrokovati nestabilnost snježnog prekrivača. 3. Opišite kakav može biti snježni prekrivač u zimi s puno snijega. Objasnite meteorološke uvjete koji bi mogli uzrokovati nestabilnost snježnog prekrivača.

2.2.2.2.   Modul traženja i spašavanja osoba zakopanih pod lavinom

Cilj je modula pronaći dva uređaja za otkrivanje osoba zakopanih pod lavinom („AVD-a”) i dohvatiti barem jedan od ta dva uređaja. Svaki AVD postavlja se u izoliranu torbu širine otprilike 60 cm i zakopa na dubinu od oko 1 m, tako da signali nisu superimponirani. Može se upotrijebiti AVD za obuku. Područje potrage ograničava se na maksimalno 50 x 50 m. Maksimalno vrijeme za pronalaženje tih dvaju AVD-a i dohvaćanje jednog od njih jest osam minuta. Za pristupanje modulu traženja kandidatima je potreban digitalni AVD s najmanje tri antene. Kandidatima s analognim AVD-om neće se dopustiti polaganje ovog modula. Ovaj je modul kandidat položio ako je pronašao dva zakopana AVD-a i dohvatio jedan od njih u zadanom vremenu.