19.3.2018   

HR

Službeni list Europske unije

L 76/30

(1)

Međunarodna zajednica suočava se s dosad nezabilježenom migracijskom i izbjegličkom krizom koja zahtijeva solidarnost i učinkovitu mobilizaciju financijskih sredstava te poziva na suočavanje s postojećim izazovima i njihovo rješavanje na usklađen način. Potrebna je suradnja svih sudionika kako bi se primijenile održive srednjoročne i dugoročne politike te učinkovito upotrijebili postojeći programi s ciljem razvoja i podupiranja inicijativa kojima se doprinosi ciljevima održivog razvoja Ujedinjenih naroda (UN) te suočavanju s političkim, socijalnim, gospodarskim i okolišnim čimbenicima koji su temeljni uzroci migracija, uključujući, ali ne ograničavajući se na, siromaštvo, nejednakost, demografski rast, manjak radnih mjesta, ograničen pristup obrazovanju i gospodarskim mogućnostima, nestabilnost, sukobe, klimatske promjene i dugoročne posljedice prisilnog raseljavanja.

(2)

Uz osiguravanje sredstava za rješavanje temeljnih uzroka migracija iznimno je važno da Unija ostane u potpunosti predana politikama u drugim ključnim prioritetnim strateškim područjima, kao što je navedeno u globalnoj strategiji za vanjsku i sigurnosnu politiku Europske unije.

(3)

Razvijen je novi okvir za partnerstvo s trećim zemljama koji je usmjeren na rezultate i kojim se u obzir uzimaju sve politike i instrumenti Unije. Kao dio tog novog okvira za partnerstvo uspostavljen je Unijin plan za vanjska ulaganja kako bi se poduprla ulaganja u regijama izvan Unije te istodobno doprinijelo ostvarenju ciljeva održivog razvoja UN-a i rješavanju temeljnih uzroka migracija. Njime bi također trebalo doprinijeti ispunjavanju ciljeva UN-ovog Programa održivog razvoja do 2030. i ciljeva Pariškog sporazuma donesenog u okviru Okvirne konvencije UN-a o promjeni klime („Pariški sporazum”) kao i ciljeva ostalih instrumenata za financiranje vanjskog djelovanja.

(4)

Europsko vijeće podržalo je 28. lipnja 2016. prijedlog Europske investicijske banke (EIB) da se planu za vanjska ulaganja doprinosi preko EIB-ove inicijative za jačanje otpornosti koja je osmišljena za poticanje ulaganja u južnom susjedstvu i na zapadnom Balkanu.

(5)

Ključni element EIB-ove inicijative za jačanje otpornosti jest proširenje, u pogledu količine i kvalitete, EIB-ova mandata za vanjsko kreditiranje. To bi EIB-u trebalo omogućiti da brzo doprinosi ciljevima plana za vanjska ulaganja, posebice osiguravanjem dodatnih sredstava korisnicima iz privatnog sektora s ciljem privlačenja (crowding-in) privatnih ulaganja i poticanja dugoročnih ulaganja.

(6)

Strateški odbor Europskog fonda za održivi razvoj, u kojem EIB ima svoga predstavnika, pružit će smjernice o komplementarnosti EIB-ove inicijative za jačanje otpornosti s elementima plana za vanjska ulaganja u skladu sa svojim poslovnikom i ne dovodeći u pitanje interna pravila upravljanja EIB-a.

(7)

Proračunsko jamstvo za operacije financiranja koje se provode izvan Unije („jamstvo EU-a”) izdano je EIB-u Odlukom br. 466/2014/EU Europskog parlamenta i Vijeća (2).

(8)

U skladu s Odlukom br. 466/2014/EU Komisija je u suradnji s EIB-om pripremila izvješće o preispitivanju u sredini razdoblja u kojemu je na temelju neovisne vanjske evaluacije provedena evaluacija provedbe te odluke.

(9)

Dugoročnu gospodarsku otpornost izbjeglica, migranata, zajednica domaćina i tranzitnih zajednica te zajednica podrijetla kao strateški odgovor na rješavanje temeljnih uzroka migracija trebalo bi dodati kao novi cilj koji se podupire jamstvom EU-a („novi cilj”).

(10)

Operacije koje se podupiru u okviru novog cilja trebale bi se razlikovati od naporâ Unije u području granične kontrole.

(11)

Kako bi se omogućilo da se mandatom za vanjsko kreditiranje odgovori na moguće predstojeće izazove i prioritete Unije te kako bi se ostvario novi cilj, trebalo bi povećati najvišu gornju granicu za EIB-ove operacije financiranja u okviru jamstva EU-a na 32 300 000 000 EUR.

(12)

U okviru općeg mandata, 1 400 000 000 EUR trebalo bi namijeniti za projekte u javnom sektoru usmjerene na ostvarenje novog cilja.

(13)

U okviru novog mandata za kreditiranje privatnog sektora najviši iznos od 2 300 000 000 EUR trebalo bi dodijeliti projektima usmjerenima na ostvarenje novog cilja, unutar maksimalno povećane gornje granice, i pokriti ga Sveobuhvatnim jamstvom Unije.

(14)

Uspjeh jednog od glavnih ciljeva EIB-a u okviru mandata za vanjsko kreditiranje, odnosno potpora razvoju lokalnog privatnog sektora, posebno potpora mikropoduzećima te malim i srednjim poduzećima (MSP-ovi), ovisi o čimbenicima kao što su pristup MSP-ova financiranju, kreditiranju i tehničkoj pomoći, o promicanju poduzetništva i o naporima da se potakne prijelaz s nesigurnog neformalnoga gospodarstva u formalni sektor. U tom kontekstu EIB-ovim operacijama financiranja trebalo bi se nastojati poduprijeti male ulagačke projekte koje provode MSP-ovi kao i ulagačke projekte na udaljenim ruralnim područjima i u područjima obrade vode za piće, zbrinjavanja otpadnih voda te obnovljive energije.

(15)

Trebalo bi osigurati komplementarnost i koordiniranost s inicijativama Unije kojima se nastoje riješiti temeljni uzroci migracija, između ostalog putem potpore Unije za održivu reintegraciju migranata povratnika u zemljama podrijetla.

(16)

U skladu s Pariškim sporazumom EIB bi trebao nastojati održati visoku razinu operacija povezanih s klimom, čiji bi obujam trebao činiti najmanje 25 % ukupnih EIB-ovih operacija financiranja izvan Unije. EIB-ove operacije financiranja obuhvaćene Odlukom br. 466/2014/EU trebale bi biti u skladu s ostvarenjem cilja prema kojem se do 2020. najmanje 35 % ukupnih EIB-ovih operacija financiranja treba ostvarivati u gospodarstvima u usponu i zemljama u razvoju izvan Unije. EIB bi trebao uzeti u obzir zaključke Europskog vijeća od 22. svibnja 2013. o postupnom ukidanju subvencija štetnih za okoliš ili gospodarstvo, uključujući one za fosilna goriva.

(17)

Trebalo bi utvrđivati cijenu rizika za opći proračun Unije povezanog s EIB-ovim operacijama financiranja u okviru mandata za kreditiranje privatnog sektora. Prihode nastale iz takvog utvrđivanja cijene rizika trebalo bi uplaćivati u Jamstveni fond za vanjska djelovanja osnovan Uredbom Vijeća (EZ, Euratom) br. 480/2009 (3) kako bi se pokrio komercijalni rizik i izbjegla narušavanja tržišta.

(18)

EIB bi u svojem okviru za mjerenje rezultata trebao izraditi i primjenjivati niz pokazatelja za projekte usmjerene na ostvarenje novog cilja. Stoga bi ocjenu doprinosa EIB-ovih operacija financiranja novom cilju, uključujući, ako je to primjenjivo, doprinos ciljevima održivog razvoja UN-a, uključivanje lokalnog civilnog društva i usklađivanje s prioritetima vanjske politike Unije i proračunskim prioritetima, trebalo uključiti u Komisijino godišnje izvješće Europskom parlamentu i Vijeću o EIB-ovim operacijama financiranja.

(19)

Vidljivost i transparentnost EIB-ovih operacija financiranja obuhvaćenih Odlukom br. 466/2014/EU, posebno u pogledu projekata koji se financiraju preko financijskih posrednika, trebalo bi osigurati poboljšavanjem pristupa informacijama za institucije Unije i opću javnost, uzimajući u obzir potrebu za zaštitom povjerljivih informacija i osjetljivih poslovnih informacija.

(20)

Relevantna politika Unije o nekooperativnim jurisdikcijama u porezne svrhe utvrđena je u pravnim aktima Unije i u zaključcima Vijeća, osobito u prilogu onima od 8. studenoga 2016., i svakom naknadnom ažuriranju.

(21)

Dubinske analize EIB-ovih operacija financiranja obuhvaćenih Odlukom br. 466/2014/EU trebale bi uključivati iscrpnu provjeru usklađenosti s primjenjivim zakonodavstvom Unije i dogovorenim međunarodnim standardima te standardima Unije o mjerama protiv pranja novca, borbi protiv financiranja terorizma, poreznih prijevara i izbjegavanja plaćanja poreza. EIB bi nadalje, u kontekstu izvješćivanja u vezi s mandatom za vanjsko kreditiranje, trebao dostavljati informacije, prema pojedinim zemljama, o usklađenosti EIB-ovih operacija financiranja s politikom EIB-a o nekooperativnim jurisdikcijama, kao i popis posrednika s kojima EIB surađuje.

(22)

EIB je 12. listopada 2016. odobrio provedbu EIB-ove inicijative za jačanje otpornosti. Projekti u okviru EIB-ove inicijative za jačanje otpornosti koji su odobreni nakon tog datuma, a prije stupanja na snagu ove Odluke i sklapanja sporazuma o jamstvu trebali bi moći biti obuhvaćeni jamstvom EU-a, pod uvjetom da Komisija potvrdi da su u skladu s novim ciljem i da se njima poštuju uvjeti sporazuma o jamstvu.

(23)

EIB-ove operacije financiranja u korist trgovačkih društava trebale bi biti pokrivene Sveobuhvatnim jamstvom za privatni sektor samo ako se njima promiče uključiv rast i pojačano stvaranje radnih mjesta i ako ne dobivaju prikladno financiranje s lokalnih financijskih tržišta.

(24)

EIB-ove operacije financiranja trebale bi biti u skladu s načelima navedenima u Komunikaciji Komisije od 25. listopada 2011. pod naslovom „Obnovljena strategija EU-a 2011.–2014. za društveno odgovorno poslovanje”, između ostalog i u pogledu financijskih posrednika.

(25)

Kada se promijene prioriteti vanjske politike Unije ili u slučajevima hitnih i kriznih situacija do kojih bi moglo doći tijekom trajanja mandata, i u skladu s relevantnim rezolucijama Europskog parlamenta te odlukama i zaključcima Vijeća, gornja granica za preraspodjelu među regijama koju provodi EIB tijekom mandata može se povećati s 10 % na 20 %. Komisija bi trebala redovito obavješćivati Europski parlament i Vijeće o takvim preraspodjelama.

(26)

S obzirom na važnost EIB-ove inicijative za jačanje otpornosti u strategiji Unije za rješavanje temeljnih uzroka migracija te potreba tranzitnih zajednica i zajednica domaćina, i dalje je od najveće važnosti da iznosi u okviru gornjih granica mandata za vanjsko kreditiranje koji su namijenjeni za projekte usmjerene prema novom cilju budu u potpunosti iskorišteni. Međutim, ako zbog nepredviđenih okolnosti namijenjene iznose ne bude moguće u potpunosti iskoristiti, trebalo bi omogućiti i veću fleksibilnost. Stoga, ako do 30. lipnja 2019. EIB zaključi da nije u mogućnosti iskoristiti svoj predviđeni cilj u okviru EIB-ove inicijative za jačanje otpornosti, trebalo bi biti moguće preraspodijeliti do 20 % od 1 400 000 000 EUR u okviru općeg mandata koji su namijenjeni za projekte javnog sektora i do 20 % od 2 300 000 000 EUR u okviru mandata za kreditiranje privatnog sektora unutar pretpristupnih zemalja i korisnika te zemalja susjedstva i partnerskih zemalja i/ili među njima. Za sve takve preraspodjele preduvjet bi trebao biti prethodni sporazum između Komisije i EIB-a.

(27)

Popise prihvatljivih regija i zemalja i potencijalno prihvatljivih regija i zemalja trebalo bi izmijeniti kako bi se isključile regije i zemlje s visokim prihodima koje imaju visoki kreditni rejting, odnosno Brunej, Čile, Island, Izrael, Singapur, Južna Koreja i Tajvan. Osim toga, na popis potencijalno prihvatljivih regija i zemalja trebalo bi dodati Iran.

(28)

Odluku br. 466/2014/EU trebalo bi stoga na odgovarajući način izmijeniti,

1.

Članak 2. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 2.

Gornje granice za EIB-ove operacije financiranja u okviru jamstva EU-a

1.   Najviša gornja granica EIB-ovih operacija financiranja u okviru jamstva EU-a tijekom cijelog razdoblja 2014.–2020. iznosi 32 300 000 000 EUR. Iznosi prvotno namijenjeni za operacije financiranja koji su kasnije poništeni ne uzimaju se u obzir za gornju granicu.

Ta se najviša gornja granica sastoji od:

2.   Najviši iznosi iz stavka 1. sastoje se od regionalnih gornjih granica i dodatnih gornjih granica kako su utvrđene u Prilogu I. Unutar regionalnih gornjih granica i tijekom razdoblja obuhvaćenog ovom Odlukom EIB osigurava raspodjelu po zemljama unutar regija koje su obuhvaćene jamstvom EU-a, uravnoteženu u skladu s prioritetima vanjske politike Unije, koji se moraju odraziti u regionalnim tehničkim operativnim smjernicama iz članka 5.”.

2.

Članak 3. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 3.

Opći ciljevi i načela

1.   Jamstvo EU-a dodjeljuje se samo za EIB-ove operacije financiranja koje imaju dodanu vrijednost na temelju vlastite ocjene EIB-a i kojima se podupire neki od sljedećih općih ciljeva:

2.   Uz očuvanje posebnog svojstva EIB-a kao investicijske banke, EIB-ove operacije financiranja koje se provode u okviru ove Odluke doprinose općim interesima Unije, a posebno načelima na kojima se temelji vanjsko djelovanje Unije, kako su navedena u članku 21. UEU-a, te doprinose provedbi međunarodnih sporazuma o okolišu u kojima je Unija stranka. Upravljačka tijela EIB-a potiču se na poduzimanje potrebnih mjera za prilagodbu aktivnosti EIB-a kako bi se pružao doprinos vanjskim politikama Unije na djelotvoran način i kako bi se na odgovarajući način ispunili zahtjevi utvrđeni u ovoj Odluci.

3.   Jedan od temeljnih ciljeva EIB-ovih operacija financiranja u područjima obuhvaćenima općim ciljevima navedenima u stavku 1. jest regionalna integracija među zemljama, između ostalog, posebno gospodarska integracija između pretpristupnih zemalja i korisnika, zemalja susjedstva i partnerskih zemalja te Unije. EIB poduzima operacije financiranja u zemljama korisnicama u područjima obuhvaćenima općim ciljevima podržavanjem izravnih stranih ulaganja kojima se promiče gospodarska integracija s Unijom.

4.   U zemljama u razvoju, kako su definirane na popisu primatelja službene razvojne pomoći Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj, EIB-ovim operacijama financiranja u skladu s člancima 208. i 209. UFEU-a doprinosi se ciljevima politike razvojne suradnje Unije, osobito smanjenju siromaštva uključivim rastom te održivim gospodarskim, okolišnim i socijalnim razvojem.

5.   Kako bi se osiguralo da ulaganja privatnog sektora imaju najveći utjecaj na razvoj, EIB nastoji doprinijeti stvaranju povoljnih uvjeta za privatna poduzeća i ulaganja te prvenstveno osigurava jačanje lokalnog privatnog sektora u zemljama korisnicama, uključujući zadruge i socijalna poduzeća, putem potpore lokalnom ulaganju kako je predviđeno u stavku 1. točki (a). EIB-ovim operacijama financiranja kojima se podupiru opći ciljevi utvrđeni u stavku 1. nastoji se također povećati potpora ulagačkim projektima koje vode MSP-ovi iz zemlje primateljice i iz Unije tako što se novim ulagačkim projektima koje vode MSP-ovi omogućuje pristup financiranju. EIB-ovim operacijama financiranja omogućuje se MSP-ovima da, između ostalog, iskoriste pristup tržištu za MSP-ove u prihvatljivim zemalja i njihovu integraciju u svjetske lance vrijednosti te se dodatno doprinosi jačanju konkurentnosti poduzeća iz Unije.

Kako bi se djelotvorno pratilo i evaluiralo korištenje sredstava u korist dotičnih MSP-ova, EIB provodi temeljite dubinske analize te utvrđuje i održava odgovarajuće ugovorne odredbe kojima se uvode standardne obveze u vezi s izvješćivanjem i za financijske posrednike i za krajnje korisnike. EIB nastoji utvrditi prepreke za financiranje s kojima se suočavaju MSP-ovi te doprinijeti njihovu uklanjanju.

EIB surađuje s financijskim posrednicima koji mogu odgovoriti na posebne potrebe MSP-ova u zemljama u kojima djeluje i koji se pridržavaju zahtjeva iz članka 13., kako su preneseni u sporazume na temelju stavka 1. trećeg podstavka tog članka.

6.   EIB-ovim operacijama financiranja kojima se pruža potpora općem cilju utvrđenom u stavku 1. točki (b) podupiru se ulagački projekti uglavnom u područjima prometa, energetike, okolišne infrastrukture, informacijske i komunikacijske tehnologije, zdravlja i obrazovanja. To uključuje proizvodnju i integraciju energije iz obnovljivih izvora, mjere energetske učinkovitosti, preobrazbu energetskih sustava kojom se omogućuje prelazak na tehnologije i goriva s nižom emisijom ugljičnog dioksida, održivu sigurnost opskrbe energijom i energetsku infrastrukturu, između ostalog za proizvodnju plina i njegov prijenos na energetsko tržište Unije, kao i elektrifikaciju ruralnih područja, okolišnu infrastrukturu poput infrastrukture za vodoopskrbu te odvodnju otpadnih voda i zelenu infrastrukturu, telekomunikacije i infrastrukturu širokopojasne mreže.

7.   EIB-ovim operacijama financiranja kojima se podupiru opći ciljevi utvrđeni u stavku 1. točki (c) podupiru se ulagački projekti ublažavanja klimatskih promjena i prilagodbe njima kojima se doprinosi općim ciljevima Okvirne konvencije Ujedinjenih naroda o promjeni klime i Pariškog sporazuma donesenog u okviru te konvencije, posebno izbjegavanjem ili smanjenjem emisija stakleničkih plinova i smanjenjem ugljičnog otiska u područjima obnovljive energije, energetske učinkovitosti i održivog prometa ili povećanjem otpornosti ugroženih zemalja, sektora i zajednica na nepovoljne učinke klimatskih promjena.

Kriteriji prihvatljivosti za projekte u području klimatskog djelovanja definirani su u klimatskoj strategiji EIB-a. Na temelju metodologija koje je izradio EIB za ocjenu emisija stakleničkih plinova projekata i varijacija tih emisija, postupak ocjene utjecaja na okoliš obuhvaća analizu ugljičnog otiska kako bi se utvrdilo osiguravaju li se prijedlozima projekata optimalna poboljšanja energetske učinkovitosti.

Tijekom razdoblja obuhvaćenog ovom Odlukom EIB nastoji održati visoku razinu operacija povezanih s klimom, čiji obujam čini najmanje 25 % ukupnih EIB-ovih operacija financiranja izvan Unije. EIB-ovo financiranje na temelju ove Odluke mora biti u skladu s ostvarenjem cilja prema kojem se do 2020. najmanje 35 % ukupnih EIB-ovih operacija financiranja treba ostvarivati u gospodarstvima u usponu i zemljama u razvoju izvan Unije.

EIB-ove operacije financiranja obuhvaćaju, između ostalog, konkretne mjere za postupno ukidanje financiranja projekata kojima se negativno utječe na ostvarenje klimatskih ciljeva Unije i povećanje napora za pružanje potpore obnovljivim izvorima energije i energetskoj učinkovitosti.

EIB unaprjeđuje elemente u vezi s prilagodbom na klimatske promjene u svojem doprinosu projektima u svim EIB-ovim operacijama financiranja u okviru EIB-ova mandata za vanjsko kreditiranje.

8.   EIB-ovim operacijama financiranja kojima se podupiru opći ciljevi utvrđeni u stavku 1. točki (d) podupiru se ulagački projekti kojima se nastoje riješiti temeljni uzroci migracija i kojima se doprinosi dugoročnoj gospodarskoj otpornosti i ciljevima održivog razvoja Ujedinjenih naroda te kojima se osigurava održivi razvoj u zemljama korisnicama.

Osiguravajući potpuno poštovanje ljudskih, radnih i socijalnih prava, temeljnih sloboda i rodne ravnopravnosti provedbom pristupa koji se temelji na pravima, obuhvaćajući sva ljudska i socijalna prava u skladu s načelima transparentnosti, sudjelovanja, nediskriminacije i odgovornosti, EIB-ovim operacijama financiranja:

EIB-ovim operacijama financiranja podupire se sljedeće:

9.   EIB-ovim operacijama financiranja kojima se podupiru opći ciljevi utvrđeni u stavku 1. prepoznaje se da je rodna ravnopravnost međusektorsko pitanje koje je ključno za postizanje održivog razvoja i predstavlja bitan element za dubinske analize projekata. U svim takvim operacijama financiranja primjenjuje se rodna perspektiva. EIB osigurava da sve EIB-ove operacije financiranja budu u skladu s obvezama utvrđenima u njegovoj rodnoj strategiji i akcijskom planu za rodnu ravnopravnost.

10.   EIB nastoji osigurati da se poduzeća koja sudjeluju u projektima koje EIB sufinancira drže načelâ transparentnosti plaća i rodne ravnopravnosti te načela jednakih plaća kako je utvrđeno u Direktivi 2006/54/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (*1). Odlukama EIB-a o financiranju projekata u obzir se uzimaju djelovanja poduzeća koja su potencijalni korisnici u pogledu jednakih plaća i društveno odgovornog poslovanja.

11.   Jamstvom EU-a pokrivaju se samo EIB-ove operacije financiranja koje se provode u prihvatljivim zemljama koje su sklopile okvirni sporazum s EIB-om o uspostavi pravnih uvjeta pod kojima se takve operacije moraju provoditi i koji moraju biti usklađeni s Izjavom EIB-a o okolišnim i socijalnim načelima i standardima te Priručnikom EIB-a za okolišna i socijalna pitanja.

(*1)  Direktiva 2006/54/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 5. srpnja 2006. o provedbi načela jednakih mogućnosti i jednakog postupanja prema muškarcima i ženama u pitanjima zapošljavanja i rada (SL L 204, 26.7.2006., str. 23.).”"

3.

Članak 5. mijenja se kako slijedi:

4.

Članak 8. mijenja se kako slijedi:

5.

Članak 9. mijenja se kako slijedi:

6.

U članku 10. dodaje se sljedeći stavak:

„Utvrđuje se cijena rizika za proračun Unije povezanog s EIB-ovim operacijama financiranja u okviru mandata za kreditiranje privatnog sektora iz članka 2. stavka 1. točke (b), a prihodi nastali iz utvrđivanja cijene komercijalnog rizika uplaćuju se u Jamstveni fond.”

7.

Članak 11. stavak 1. mijenja se kako slijedi:

8.

Članak 12. mijenja se kako slijedi:

9.

Članci 13. i 14. zamjenjuju se sljedećim:

„Članak 13.

Sprečavanje pranja novca, borba protiv financiranja terorizma, oporezivanje i nekooperativne jurisdikcije

1.   U svojim operacijama financiranja obuhvaćenima ovom Odlukom EIB se pridržava primjenjivog zakonodavstva Unije i dogovorenih međunarodnih standarda i standarda Unije te stoga ne podupire projekte u okviru ove Odluke kojima se doprinosi pranju novca, financiranju terorizma, izbjegavanju plaćanja poreza, poreznim prijevarama ili utaji poreza.

Uz to, EIB ne započinje i ne ponavlja operacije sa subjektima registriranima ili uspostavljenima u jurisdikcijama navedenima u relevantnoj politici Unije o nekooperativnim jurisdikcijama, ili za koje se utvrdi da su visokorizične treće zemlje u skladu s člankom 9. stavkom 2. Direktive (EU) 2015/849 Europskog parlamenta i Vijeća (*2), ili koji se u praksi ne pridržavaju dogovorenih poreznih standarda Unije ili međunarodno utvrđenih poreznih standarda o transparentnosti i razmjeni informacija. EIB može odstupiti od tog načela samo ako se projekt fizički provodi u jednoj od tih jurisdikcija i ako ne postoji nijedan pokazatelj da relevantna operacija doprinosi pranju novca, financiranju terorizma, izbjegavanju plaćanja poreza, poreznim prijevarama ili utaji poreza.

Pri sklapanju sporazumâ s financijskim posrednicima EIB prenosi uvjete iz ovog članka u relevantne sporazume i zahtijeva od financijskih posrednika da ga izvješćuju o poštovanju tih uvjeta.

EIB preispituje svoju politiku o nekooperativnim jurisdikcijama najkasnije nakon što Unija donese popis nekooperativnih jurisdikcija u porezne svrhe. Svake godine nakon toga EIB podnosi izvješće Europskom parlamentu i Vijeću o provedbi svoje politike o nekooperativnim jurisdikcijama u vezi sa svojim operacijama financiranja, uključujući informacije po zemljama i popis posrednika s kojima surađuje.

2.   U svojim operacijama financiranja obuhvaćenima ovom Odlukom EIB primjenjuje načela i standarde utvrđene u pravu Unije o sprečavanju korištenja financijskim sustavom u svrhu pranja novca i financiranja terorizma, a posebno Uredbom (EU) 2015/847 Europskog parlamenta i Vijeća (*3) i Direktivom (EU) 2015/849. Posebno, EIB uvjetuje i izravno financiranje i financiranje putem posrednika u okviru ove Odluke otkrivanjem informacija o stvarnom vlasništvu u skladu s Direktivom (EU) 2015/849.

Članak 14.

Sporazum o jamstvu

Komisija i EIB potpisuju sporazum o jamstvu u kojem se utvrđuju detaljne odredbe i postupci u vezi s jamstvom EU-a kako je određeno u članku 8. Navedeni sporazum o jamstvu dostavlja se Europskom parlamentu i Vijeću podložno njihovim odgovarajućim unutarnjim pravilima o postupanju s povjerljivim informacijama.

(*2)  Direktiva (EU) 2015/849 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. svibnja 2015. o sprečavanju korištenja financijskog sustava u svrhu pranja novca ili financiranja terorizma, o izmjeni Uredbe (EU) br. 648/2012 Europskog parlamenta i Vijeća te o stavljanju izvan snage Direktive 2005/60/EZ Europskog parlamenta i Vijeća i Direktive Komisije 2006/70/EZ (SL L 141, 5.6.2015., str. 73.)."

(*3)  Uredba (EU) 2015/847 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. svibnja 2015. o informacijama koje su priložene prijenosu novčanih sredstava i o stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 1781/2006 (SL L 141, 5.6.2015., str. 1.).”"

10.

Članak 18. mijenja se kako slijedi:

11.

Članak 20. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 20.

Izvješćivanje

Do 30. lipnja 2019. Komisija Europskom parlamentu i Vijeću podnosi izvješće u kojem se evaluira primjena ove Odluke i pružaju saznanja za moguću novu odluku o pokrivenosti EIB-ovih operacija financiranja u okviru EIB-ova mandata za vanjsko kreditiranje jamstvom EU-a.

Komisija do 31. prosinca 2021. Europskom parlamentu i Vijeću podnosi izvješće o primjeni ove Odluke.”

12.

Umeće se sljedeći članak:

„Članak 20.a

Prijelazna odredba

EIB može financirati projekte koji su odobreni nakon 12. listopada 2016., a prije 8. travnja 2018. i sklapanja sporazuma o jamstvu između Komisije i EIB-a. Takvi projekti smiju biti pokriveni jamstvom EU-a, pod uvjetom da Komisija potvrdi da su u skladu s ciljem utvrđenim u članku 3. stavku 1. točki (d) i da se u njima poštuju uvjeti sporazuma o jamstvu.”

13.

Prilozi I., II. i III. zamjenjuju se tekstom navedenim u Prilogu ovoj Odluci.

14.

U Prilogu IV. prvi stavak zamjenjuje se sljedećim:

„Aktivnost EIB-a u partnerima koji sudjeluju u pretpristupnom procesu odvija se u okviru utvrđenom u pristupnim i europskim partnerstvima kojima se utvrđuju prioriteti za pretpristupne zemlje i korisnike kako bi se ostvario napredak u približavanju Uniji i kojima se osigurava okvir za pomoć Unije. Proces stabilizacije i pridruživanja je okvir politike Unije za zapadni Balkan. Temelji se na progresivnom partnerstvu, u kojem Unija nudi trgovinske koncesije, gospodarsku i financijsku pomoć i ugovorne odnose putem sporazumâ o stabilizaciji i pridruživanju. Pretpristupna financijska pomoć pomaže pretpristupnim zemljama i korisnicima da se pripreme za obveze i izazove članstva u Uniji. Takvom pomoći podupire se proces reformi, uključujući pripreme za moguće članstvo. Ona se usredotočuje na izgradnju institucija, usklađivanje s pravnom stečevinom Unije, pripremu za politike i instrumente Unije i promicanje mjera za ostvarenje gospodarske konvergencije.”