This document is an excerpt from the EUR-Lex website
Document 32017D0907(01)
Commission Implementing Decision of 28 August 2017 on the publication in the Official Journal of the European Union of the single document referred to in Article 94(1)(d) of Regulation (EU) No 1308/2013 of the European Parliament and of the Council and of the reference to the publication of the product specification for a name in the wine sector (Mergelland (PDO))
Provedbena odluka Komisije оd 28. kolovoza 2017. o objavi u Službenom listu Europske unije jedinstvenog dokumenta iz članka 94. stavka 1. točke (d) Uredbe (EU) br. 1308/2013 Europskog parlamenta i Vijeća te upućivanja na objavu specifikacije proizvoda za naziv u sektoru vina (Mergelland (ZOI))
Provedbena odluka Komisije оd 28. kolovoza 2017. o objavi u Službenom listu Europske unije jedinstvenog dokumenta iz članka 94. stavka 1. točke (d) Uredbe (EU) br. 1308/2013 Europskog parlamenta i Vijeća te upućivanja na objavu specifikacije proizvoda za naziv u sektoru vina (Mergelland (ZOI))
C/2017/5801
SL C 296, 7.9.2017, p. 2–14
(BG, ES, CS, DA, DE, ET, EL, EN, FR, HR, IT, LV, LT, HU, MT, NL, PL, PT, RO, SK, SL, FI, SV)
In force
7.9.2017 |
HR |
Službeni list Europske unije |
C 296/2 |
PROVEDBENA ODLUKA KOMISIJE
оd 28. kolovoza 2017.
o objavi u Službenom listu Europske unije jedinstvenog dokumenta iz članka 94. stavka 1. točke (d) Uredbe (EU) br. 1308/2013 Europskog parlamenta i Vijeća te upućivanja na objavu specifikacije proizvoda za naziv u sektoru vina
(Mergelland (ZOI))
(2017/C 296/02)
EUROPSKA KOMISIJA,
uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,
uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 1308/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. prosinca 2013. o uspostavljanju zajedničke organizacije tržišta poljoprivrednih proizvoda i stavljanju izvan snage uredbi Vijeća (EEZ) br. 922/72, (EEZ) br. 234/79, (EZ) br. 1037/2001 i (EZ) br. 1234/2007 (1), a posebno njezin članak 97. stavak 3,
budući da:
(1) |
Nizozemska je poslala zahtjev za zaštitu naziva „Mergelland” u skladu s dijelom II. glavom II. poglavljem I. odjeljkom 2. Uredbe (EU) br. 1308/2013. |
(2) |
U skladu s člankom 97. stavkom 2. Uredbe (EU) br. 1308/2013 Komisija je pregledala taj zahtjev i zaključila da su zadovoljeni uvjeti iz članaka 93. do 96., članka 97. stavka 1. i članaka 100., 101. i 102. |
(3) |
Kako bi se omogućilo podnošenje prigovora u skladu s člankom 98. Uredbe (EU) br. 1308/2013, u Službenom listu Europske unije trebalo bi stoga objaviti jedinstveni dokument iz članka 94. stavka 1. točke (d) te Uredbe i upućivanje na objavu specifikacije proizvoda koja je sastavljena tijekom prethodnog nacionalnog postupka za razmatranje zahtjeva za zaštitu naziva „Mergelland”, |
ODLUČILA JE:
Jedini članak
Jedinstveni dokument sastavljen u skladu s člankom 94. stavkom 1. točkom (d) Uredbe (EU) br. 1308/2013 i upućivanje na objavu specifikacije proizvoda za naziv „Mergelland” (ZOI) nalaze se u Prilogu ovoj Odluci.
U skladu s člankom 98. Uredbe (EU) br. 1308/2013 objava ove Odluke temelj je za podnošenje prigovora na zaštitu naziva iz prvog stavka ovog članka u roku od dva mjeseca od datuma objave u Službenom listu Europske unije.
Sastavljeno u Bruxellesu 28. kolovoza 2017.
Za Komisiju
Phil HOGAN
Član Komisije
(1) SL L 347, 20.12.2013., str. 671.
PRILOG
JEDINSTVENI DOKUMENT
„MERGELLAND”
PDO-NL-02114
Datum zahtjeva: 26.1.2016.
1. Nazivi koje je potrebno upisati u registar
„Mergelland”
2. Vrsta oznake zemljopisnog podrijetla
ZOI – Zaštićena oznaka izvornosti
3. Kategorije proizvoda od grožđa i vina
1. |
Vino |
5. |
Kvalitetno pjenušavo vino |
4. Opis vina
Vino iz 1. kategorije vina: Bijeli Auxerrois
Sorte grožđa: Auxerrois
Rano dozrijevanje, niska kiselost, niska gustoća mošta
Organoleptička svojstva:
Boja: svijetla limunsko žuta
Okus: zrele žute jabuke, kruške, blaga kiselost, lagan, voćni
Kemijska analiza svojstava: sljedeća se svojstva opisuju s pomoću definicija koje su na snazi u propisima EU-a/odlukama nizozemskih ministarstava:
— |
najveća ukupna alkoholna jakost (u % volumnog udjela) |
— |
najveći sadržaj hlapljivih kiselina |
— |
najveći ukupni sadržaj sumpornog dioksida |
— |
najveće dopušteno pojačavanje, otkiseljavanje i, uz odobrenje, dokiseljavanje |
Najniža gustoća mošta iznosi 1 070 g/l (70 ° Oechslea), što odgovara ukupnom volumnom sadržaju alkohola od 9 %.
Vino iz 1. kategorije vina: Bijeli Chardonnay
Grožđe: Chardonnay
Kasno dozrijevanje, visoka kiselost, visoka gustoća mošta
Organoleptička svojstva:
Boja: svijetla limunsko žuta do zlatnožuta
Okus: limun, maslac, prepečeni kruh, vanilija, srednja punoća
Kemijska analiza svojstava: sljedeća se svojstva opisuju s pomoću definicija koje su na snazi u propisima EU-a/odlukama nizozemskih ministarstava:
— |
najveća ukupna alkoholna jakost (u % volumnog udjela) |
— |
najveći sadržaj hlapljivih kiselina |
— |
najveći ukupni sadržaj sumpornog dioksida |
— |
najveće dopušteno pojačavanje, otkiseljavanje i, uz odobrenje, dokiseljavanje |
Najniža gustoća mošta iznosi 1 070 g/l (70 ° Oechslea), što odgovara ukupnom volumnom sadržaju alkohola od 9 %.
Vino iz 1. kategorije vina: Crni Dornfelder
Grožđe: Dornfelder
Srednje razdoblje dozrijevanja, niska kiselost, prosječna gustoća mošta
Organoleptička svojstva
Boja: jarka grimizno crvena do ljubičasta
Okus: trešnje, kupine, bazga
Kemijska analiza svojstava: sljedeća se svojstva opisuju s pomoću definicija koje su na snazi u propisima EU-a/odlukama nizozemskih ministarstava:
— |
najveća ukupna alkoholna jakost (u % volumnog udjela) |
— |
najveći sadržaj hlapljivih kiselina |
— |
najveći ukupni sadržaj sumpornog dioksida |
— |
najveće dopušteno pojačavanje, otkiseljavanje i, uz odobrenje, dokiseljavanje |
Najniža gustoća mošta iznosi 1 070 g/l (70 ° Oechslea), što odgovara ukupnom volumnom sadržaju alkohola od 9 %.
Vino iz 1. kategorije vina: Bijeli Gewürztraminer
Grožđe: Gewürztraminer
Srednje razdoblje dozrijevanja, niska kiselost, visoka gustoća mošta
Organoleptička svojstva:
Boja: svijetla limunsko žuta
Okus: egzotično voće (npr. liči), cvjetovi, agrumi, začini
Kemijska analiza svojstava: sljedeća se svojstva opisuju s pomoću definicija koje su na snazi u propisima EU-a/odlukama nizozemskih ministarstava:
— |
najveći ukupni sadržaj alkohola |
— |
najveći sadržaj hlapljivih kiselina |
— |
najveći ukupni sadržaj sumpornog dioksida |
— |
najveće dopušteno pojačavanje, otkiseljavanje i, uz odobrenje, dokiseljavanje |
Najniža gustoća mošta iznosi 1 070 g/l (70 ° Oechslea), što odgovara ukupnom volumnom sadržaju alkohola od 9 %.
Vino iz 1. kategorije vina: Bijeli Rivaner/Müller-Thurgau
Grožđe: Rivaner/Müller-Thurgau
Vrlo rano dozrijevanje, niska kiselosti, niska gustoća mošta
Organoleptička svojstva:
Boja: svijetla limunsko žuta
Okus: jabuke, koštuničavo voće, muškat
Kemijska analiza svojstava: sljedeća se svojstva opisuju s pomoću definicija koje su na snazi u propisima EU-a/odlukama nizozemskih ministarstava:
— |
najveća ukupna alkoholna jakost (u % volumnog udjela) |
— |
najveći sadržaj hlapljivih kiselina |
— |
najveći ukupni sadržaj sumpornog dioksida |
— |
najveće dopušteno pojačavanje, otkiseljavanje i, uz odobrenje, dokiseljavanje |
Najniža gustoća mošta iznosi 1 070 g/l (70 ° Oechslea), što odgovara ukupnom volumnom sadržaju alkohola od 9 %.
Vino iz 1. kategorije vina: Bijeli Pinot Blanc
Grožđe: Pinot Blanc
Srednje do kasno dozrijevanje, srednja kiselost, visoka gustoća mošta, prosječna dobivena količina
Organoleptička svojstva:
Boja: svijetla limunsko žuta
Okus: žuto voće, kruške, dinja, lipa
Kemijska analiza svojstava: sljedeća se svojstva opisuju s pomoću definicija koje su na snazi u propisima EU-a/odlukama nizozemskih ministarstava:
— |
najveća ukupna alkoholna jakost (u % volumnog udjela) |
— |
najveći sadržaj hlapljivih kiselina |
— |
najveći ukupni sadržaj sumpornog dioksida |
— |
najveće dopušteno pojačavanje, otkiseljavanje i, uz odobrenje, dokiseljavanje |
Najniža gustoća mošta iznosi 1 070 g/l (70 ° Oechslea), što odgovara ukupnom volumnom sadržaju alkohola od 9 %.
Vino iz 1. kategorije vina: Bijeli Pinot Gris
Grožđe: Pinot Gris
Srednje do kasno dozrijevanje, srednja kiselost, visoka gustoća mošta
Organoleptička svojstva:
Boja: svijetla limunsko žuta do zlatnožuta
Okus: kruška, med, orašasto voće
Kemijska analiza svojstava: sljedeća se svojstva opisuju s pomoću definicija koje su na snazi u propisima EU-a/odlukama nizozemskih ministarstava:
— |
najveća ukupna alkoholna jakost (u % volumnog udjela) |
— |
najveći sadržaj hlapljivih kiselina |
— |
najveći ukupni sadržaj sumpornog dioksida |
— |
najveće dopušteno pojačavanje, otkiseljavanje i, uz odobrenje, dokiseljavanje |
Najniža gustoća mošta iznosi 1 070 g/l (70 ° Oechslea), što odgovara ukupnom volumnom sadržaju alkohola od 9 %.
Vino iz 1. kategorije vina: Crni Pinot Noir
Grožđe: Pinot Noir
Srednje do kasno dozrijevanje, srednja kiselost, visoka gustoća mošta
Organoleptička svojstva:
Boja: svijetla boja nara do grimizno crvene boje
Okus: crveno bobičasto voće, maline, jagode, vanilija i druge drvenaste note, svijetle boje
Kemijska analiza svojstava: sljedeća se svojstva opisuju s pomoću definicija koje su na snazi u propisima EU-a/odlukama nizozemskih ministarstava:
— |
najveća ukupna alkoholna jakost (u % volumnog udjela) |
— |
najveći sadržaj hlapljivih kiselina |
— |
najveći ukupni sadržaj sumpornog dioksida |
— |
najveće dopušteno pojačavanje, otkiseljavanje i, uz odobrenje, dokiseljavanje |
Najniža gustoća mošta iznosi 1 070 g/l (70 ° Oechslea), što odgovara ukupnom volumnom sadržaju alkohola od 9 %.
Vino iz 1. kategorije vina: Ružičasti Pinot Noir
Grožđe: Pinot Noir
Srednje do kasno dozrijevanje, srednja kiselost, visoka gustoća mošta
Organoleptička svojstva:
Boja: ružičasta boja lososa
Okus: maline, jagode, ponekad zrele rajčice, svijetle boje
Kemijska analiza svojstava: sljedeća se svojstva opisuju s pomoću definicija koje su na snazi u propisima EU-a/odlukama nizozemskih ministarstava:
— |
najveća ukupna alkoholna jakost (u % volumnog udjela) |
— |
najveći sadržaj hlapljivih kiselina |
— |
najveći ukupni sadržaj sumpornog dioksida |
— |
najveće dopušteno pojačavanje, otkiseljavanje i, uz odobrenje, dokiseljavanje |
Najniža gustoća mošta iznosi 1 070 g/l (70 ° Oechslea), što odgovara ukupnom volumnom sadržaju alkohola od 9 %.
Vino iz 1. kategorije vina: Bijeli Pinot Noir
Grožđe: Pinot Noir
Srednje do kasno dozrijevanje, srednja kiselost, visoka gustoća mošta
Organoleptička svojstva:
Boja: svijetla limunsko žuta do zlatnožuta
Okus: kruške, žuto voće, ponekad s naznakom jagoda i malina
Kemijska analiza svojstava: sljedeća se svojstva opisuju s pomoću definicija koje su na snazi u propisima EU-a/odlukama nizozemskih ministarstava:
— |
najveća ukupna alkoholna jakost (u % volumnog udjela) |
— |
najveći sadržaj hlapljivih kiselina |
— |
najveći ukupni sadržaj sumpornog dioksida |
— |
najveće dopušteno pojačavanje, otkiseljavanje i, uz odobrenje, dokiseljavanje |
Najniža gustoća mošta iznosi 1 070 g/l (70 ° Oechslea), što odgovara ukupnom volumnom sadržaju alkohola od 9 %.
Vino iz 1. kategorije vina: Bijeli Riesling
Grožđe: Riesling
Kasno dozrijevanje, visoka kiselosti, niska do prosječna gustoća mošta
Organoleptička svojstva:
Boja: svijetla limunsko žuta
Okus: bijelo koštuničavo voće (breskve), jabuke, kruške
Kemijska analiza svojstava: sljedeća se svojstva opisuju s pomoću definicija koje su na snazi u propisima EU-a/odlukama nizozemskih ministarstava:
— |
najveća ukupna alkoholna jakost (u % volumnog udjela) |
— |
najveći sadržaj hlapljivih kiselina |
— |
najveći ukupni sadržaj sumpornog dioksida |
— |
najveće dopušteno pojačavanje, otkiseljavanje i, uz odobrenje, dokiseljavanje |
Najniža gustoća mošta iznosi 1 070 g/l (70 ° Oechslea), što odgovara ukupnom volumnom sadržaju alkohola od 9 %.
Vino iz 1. kategorije vina: Ružičasti Dornfelder
Grožđe: Dornfelder
Srednje razdoblje dozrijevanja, niska kiselost, prosječna gustoća mošta
Organoleptička svojstva:
Boja: zagasito ružičasta
Okus: trešnje, kupine, maline
Kemijska analiza svojstava: sljedeća se svojstva opisuju s pomoću definicija koje su na snazi u propisima EU-a/odlukama nizozemskih ministarstava:
— |
najveća ukupna alkoholna jakost (u % volumnog udjela) |
— |
najveći sadržaj hlapljivih kiselina |
— |
najveći ukupni sadržaj sumpornog dioksida |
— |
najveće dopušteno pojačavanje, otkiseljavanje i, uz odobrenje, dokiseljavanje |
Najniža gustoća mošta iznosi 1 070 g/l (70 ° Oechslea), što odgovara ukupnom volumnom sadržaju alkohola od 9 %.
5. kategorija vina – kvalitetna pjenušava vina: Bijeli Auxerrois
Sorte grožđa: Auxerrois
Rano dozrijevanje, niska kiselost, niska gustoća mošta
Organoleptička svojstva:
Boja: svijetla limunsko žuta
Okus: zrele žute jabuke, kruške, blaga kiselost, lagan, voćni
Kemijska analiza svojstava: sljedeća se svojstva opisuju s pomoću definicija koje su na snazi u propisima EU-a/odlukama nizozemskih ministarstava:
— |
najveća ukupna alkoholna jakost (u % volumnog udjela) |
— |
najveći sadržaj hlapljivih kiselina |
— |
najveći ukupni sadržaj sumpornog dioksida |
— |
najveće dopušteno pojačavanje, otkiseljavanje i, uz odobrenje, dokiseljavanje |
Najniža gustoća mošta iznosi 1 070 g/l (70 ° Oechslea), što odgovara ukupnom volumnom sadržaju alkohola od 9 %.
5. kategorija vina – kvalitetna pjenušava vina: Bijeli Chardonnay
Grožđe: Chardonnay
Kasno dozrijevanje, visoka kiselost, visoka gustoća mošta
Organoleptička svojstva:
Boja: svijetla limunsko žuta do zlatnožuta
Okus: limun, maslac, prepečeni kruh, vanilija, srednja punoća
Kemijska analiza svojstava: sljedeća se svojstva opisuju s pomoću definicija koje su na snazi u propisima EU-a/odlukama nizozemskih ministarstava:
— |
najveća ukupna alkoholna jakost (u % volumnog udjela) |
— |
najveći sadržaj hlapljivih kiselina |
— |
najveći ukupni sadržaj sumpornog dioksida |
— |
najveće dopušteno pojačavanje, otkiseljavanje i, uz odobrenje, dokiseljavanje |
Najniža gustoća mošta iznosi 1 070 g/l (70 ° Oechslea), što odgovara ukupnom volumnom sadržaju alkohola od 9 %.
5. kategorija vina – kvalitetna pjenušava vina: Bijeli Gewürztraminer
Grožđe: Gewürztraminer
Srednje razdoblje dozrijevanja, niska kiselost, visoka gustoća mošta
Organoleptička svojstva:
Boja: svijetla limunsko žuta
Okus: egzotično voće (npr. liči), cvjetovi, agrumi, začini
Kemijska analiza svojstava: sljedeća se svojstva opisuju s pomoću definicija koje su na snazi u propisima EU-a/odlukama nizozemskih ministarstava:
— |
najveća ukupna alkoholna jakost (u % volumnog udjela) |
— |
najveći sadržaj hlapljivih kiselina |
— |
najveći ukupni sadržaj sumpornog dioksida |
— |
najveće dopušteno pojačavanje, otkiseljavanje i, uz odobrenje, dokiseljavanje |
Najniža gustoća mošta iznosi 1 070 g/l (70 ° Oechslea), što odgovara ukupnom volumnom sadržaju alkohola od 9 %.
5. kategorija vina – kvalitetna pjenušava vina: Bijeli Rivaner/Müller-Thurgau
Grožđe: Rivaner/Müller-Thurgau
Vrlo rano dozrijevanje, niska kiselosti, niska gustoća mošta
Organoleptička svojstva:
Boja: svijetla limunsko žuta
Okus: jabuke, koštuničavo voće, muškat
Kemijska analiza svojstava: sljedeća se svojstva opisuju s pomoću definicija koje su na snazi u propisima EU-a/odlukama nizozemskih ministarstava:
— |
najveća ukupna alkoholna jakost (u % volumnog udjela) |
— |
najveći sadržaj hlapljivih kiselina |
— |
najveći ukupni sadržaj sumpornog dioksida |
— |
najveće dopušteno pojačavanje, otkiseljavanje i, uz odobrenje, dokiseljavanje |
Najniža gustoća mošta iznosi 1 070 g/l (70 ° Oechslea), što odgovara ukupnom volumnom sadržaju alkohola od 9 %.
5. kategorija vina – kvalitetna pjenušava vina: Bijeli Pinot Blanc
Grožđe: Pinot Blanc
Srednje do kasno dozrijevanje, srednja kiselost, visoka gustoća mošta, prosječna dobivena količina
Organoleptička svojstva:
Boja: svijetla limunsko žuta
Okus: žuto voće, kruške, dinja, lipa
Kemijska analiza svojstava: sljedeća se svojstva opisuju s pomoću definicija koje su na snazi u propisima EU-a/odlukama nizozemskih ministarstava:
— |
najveći ukupni sadržaj alkohola |
— |
najveći sadržaj hlapljivih kiselina |
— |
najveći ukupni sadržaj sumpornog dioksida |
— |
najveće dopušteno pojačavanje, otkiseljavanje i, uz odobrenje, dokiseljavanje |
Najniža gustoća mošta iznosi 1 070 g/l (70 ° Oechslea), što odgovara ukupnom volumnom sadržaju alkohola od 9 %.
5. kategorija vina – kvalitetna pjenušava vina: Bijeli Pinot Gris
Grožđe: Pinot Gris
Srednje do kasno dozrijevanje, srednja kiselost, visoka gustoća mošta
Organoleptička svojstva:
Boja: svijetla limunsko žuta do zlatnožuta
Okus: kruška, med, orašasto voće
Kemijska analiza svojstava: sljedeća se svojstva opisuju s pomoću definicija koje su na snazi u propisima EU-a/odlukama nizozemskih ministarstava:
— |
najveći ukupni sadržaj alkohola |
— |
najveći sadržaj hlapljivih kiselina |
— |
najveći ukupni sadržaj sumpornog dioksida |
— |
najveće dopušteno pojačavanje, otkiseljavanje i, uz odobrenje, dokiseljavanje |
Najniža gustoća mošta iznosi 1 070 g/l (70 ° Oechslea), što odgovara ukupnom volumnom sadržaju alkohola od 9 %.
5. kategorija vina – kvalitetna pjenušava vina: Ružičasti Pinot Noir
Grožđe: Pinot Noir
Srednje do kasno dozrijevanje, srednja kiselost, visoka gustoća mošta
Organoleptička svojstva:
Boja: ružičasta boja lososa
Okus: maline, jagode, ponekad zrele rajčice, svijetle boje
Kemijska analiza svojstava: sljedeća se svojstva opisuju s pomoću definicija koje su na snazi u propisima EU-a/odlukama nizozemskih ministarstava:
— |
najveći ukupni sadržaj alkohola |
— |
najveći sadržaj hlapljivih kiselina |
— |
najveći ukupni sadržaj sumpornog dioksida |
— |
najveće dopušteno pojačavanje, otkiseljavanje i, uz odobrenje, dokiseljavanje |
Najniža gustoća mošta iznosi 1 070 g/l (70 ° Oechslea), što odgovara ukupnom volumnom sadržaju alkohola od 9 %.
5. kategorija vina – kvalitetna pjenušava vina: Bijeli Pinot Noir
Grožđe: Pinot Noir
Srednje do kasno dozrijevanje, srednja kiselost, visoka gustoća mošta
Organoleptička svojstva:
Boja: svijetla limunsko žuta do zlatnožuta
Okus: kruške, žuto voće, ponekad s naznakom jagoda i malina
Kemijska analiza svojstava: sljedeća se svojstva opisuju s pomoću definicija koje su na snazi u propisima EU-a/odlukama nizozemskih ministarstava:
— |
najveći ukupni sadržaj alkohola |
— |
najveći sadržaj hlapljivih kiselina |
— |
najveći ukupni sadržaj sumpornog dioksida |
— |
najveće dopušteno pojačavanje, otkiseljavanje i, uz odobrenje, dokiseljavanje |
Najniža gustoća mošta iznosi 1 070 g/l (70 ° Oechslea), što odgovara ukupnom volumnom sadržaju alkohola od 9 %.
5. kategorija vina – kvalitetna pjenušava vina: Bijeli Riesling
Grožđe: Riesling
Kasno dozrijevanje, visoka kiselosti, niska do prosječna gustoća mošta
Organoleptička svojstva:
Boja: svijetla limunsko žuta
Okus: bijelo koštuničavo voće (breskve), jabuke, kruške
Kemijska analiza svojstava: sljedeća se svojstva opisuju s pomoću definicija koje su na snazi u propisima EU-a/odlukama nizozemskih ministarstava:
— |
najveći ukupni sadržaj alkohola |
— |
najveći sadržaj hlapljivih kiselina |
— |
najveći ukupni sadržaj sumpornog dioksida |
— |
najveće dopušteno pojačavanje, otkiseljavanje i, uz odobrenje, dokiseljavanje |
Najniža gustoća mošta iznosi 1 070 g/l (70 ° Oechslea), što odgovara ukupnom volumnom sadržaju alkohola od 9 %.
5. kategorija vina – kvalitetna pjenušava vina: Ružičasti Dornfelder
Grožđe: Dornfelder
Srednje razdoblje dozrijevanja, niska kiselost, prosječna gustoća mošta
Organoleptička svojstva:
Boja: zagasito ružičasta
Okus: trešnje, kupine, maline
Kemijska analiza svojstava: sljedeća se svojstva opisuju s pomoću definicija koje su na snazi u propisima EU-a/odlukama nizozemskih ministarstava:
— |
najveći ukupni sadržaj alkohola |
— |
najveći sadržaj hlapljivih kiselina |
— |
najveći ukupni sadržaj sumpornog dioksida |
— |
najveće dopušteno pojačavanje, otkiseljavanje i, uz odobrenje, dokiseljavanje |
Najniža gustoća mošta iznosi 1 070 g/l (70 ° Oechslea), što odgovara ukupnom volumnom sadržaju alkohola od 9 %.
5. Enološki postupci
a. Osnovni enološki postupci
Bijeli Auxerrois
Poseban enološki postupak
Aroma se postiže hladnom fermentacijom u čeličnim spremnicima
U slučaju kvalitetnih pjenušavih vina:
sekundarna fermentacija i dozrijevanje u skladu s pravilima o kvalitetnim pjenušavim vinima uz primjenu tradicionalne metode.
Bijeli Chardonnay
Poseban enološki postupak
Sekundarne arome često se postižu malolaktičnom fermentacijom i dozrijevanjem u drvenim bačvama
U slučaju kvalitetnih pjenušavih vina:
sekundarna fermentacija i dozrijevanje u skladu s pravilima o kvalitetnim pjenušavim vinima uz primjenu tradicionalne metode.
Crni Dornfelder
Poseban enološki postupak
Ponekad dozrijeva u drvenim bačvama
Bijeli Gewürztraminer
Poseban enološki postupak
Aroma se postiže hladnom fermentacijom u čeličnim spremnicima
U slučaju kvalitetnih pjenušavih vina:
sekundarna fermentacija i dozrijevanje u skladu s pravilima o kvalitetnim pjenušavim vinima uz primjenu tradicionalne metode.
Bijeli Rivaner/Müller-Thurgau
Poseban enološki postupak
Aroma se postiže hladnom fermentacijom u čeličnim spremnicima
U slučaju kvalitetnih pjenušavih vina:
sekundarna fermentacija i dozrijevanje u skladu s pravilima o kvalitetnim pjenušavim vinima uz primjenu tradicionalne metode.
Bijeli Pinot Blanc
Poseban enološki postupak
Aroma se postiže hladnom fermentacijom u čeličnim spremnicima
U slučaju kvalitetnih pjenušavih vina:
sekundarna fermentacija i dozrijevanje u skladu s pravilima o kvalitetnim pjenušavim vinima uz primjenu tradicionalne metode.
Bijeli Pinot Gris
Poseban enološki postupak
Aroma se postiže hladnom fermentacijom u čeličnim spremnicima; ponekad dozrijeva u drvenim bačvama
U slučaju kvalitetnih pjenušavih vina:
sekundarna fermentacija i dozrijevanje u skladu s pravilima o kvalitetnim pjenušavim vinima uz primjenu tradicionalne metode.
Crni Pinot Noir
Poseban enološki postupak
Kako bi se zadržao voćni okus, fermentacija nije previše topla i često se nastavlja u drvenim bačvama.
Ružičasti Pinot Noir
Poseban enološki postupak
Aroma se postiže hladnom fermentacijom u čeličnim spremnicima
U slučaju kvalitetnih pjenušavih vina:
sekundarna fermentacija i dozrijevanje u skladu s pravilima o kvalitetnim pjenušavim vinima uz primjenu tradicionalne metode.
Bijeli Pinot Noir
Poseban enološki postupak
Aroma se postiže hladnom fermentacijom u čeličnim spremnicima
U slučaju kvalitetnih pjenušavih vina:
sekundarna fermentacija i dozrijevanje u skladu s pravilima o kvalitetnim pjenušavim vinima uz primjenu tradicionalne metode.
Bijeli Riesling
Poseban enološki postupak
Aroma se postiže hladnom fermentacijom u čeličnim spremnicima
U slučaju kvalitetnih pjenušavih vina:
sekundarna fermentacija i dozrijevanje u skladu s pravilima o kvalitetnim pjenušavim vinima uz primjenu tradicionalne metode.
Ružičasti Dornfelder
Poseban enološki postupak
Aroma se postiže hladnom fermentacijom u čeličnim spremnicima
U slučaju kvalitetnih pjenušavih vina:
sekundarna fermentacija i dozrijevanje u skladu s pravilima o kvalitetnim pjenušavim vinima uz primjenu tradicionalne metode.
b. Najveće dobivene količine
Bijeli Auxerrois
80 hektolitara po hektaru
Bijeli Chardonnay
80 hektolitara po hektaru
Crni Dornfelder
85 hektolitara po hektaru
Bijeli Gewürztraminer
80 hektolitara po hektaru
Bijeli Rivaner/Müller-Thurgau
85 hektolitara po hektaru
Bijeli Pinot Blanc
80 hektolitara po hektaru
Bijeli Pinot Gris
80 hektolitara po hektaru
Crni Pinot Noir
60 hektolitara po hektaru
Ružičasti Pinot Noir
75 hektolitara po hektaru
Bijeli Pinot Noir
75 hektolitara po hektaru
Bijeli Riesling
80 hektolitara po hektaru
Ružičasti Dornfelder
85 hektolitara po hektaru
6. Ograničeno područje
Područje nizozemskih općina Maastricht, Meerssen, Nuth, Simpelveld, Voerendaal, Vaals, Gulpen-Wittem, Eijsden-Margraten i Valkenburg aan de Geul.
Ukupna površina područja, isključujući dijelove s glinastim tlom, iznosi oko 250 km2.
Zasađena površina koja je u skladu s propisima iznosi 70 ha.
Definirano područje uključuje samo vinograde koji se nalaze na obradivom tlu prekrivenom lesom.
7. Glavne sorte vinove loze
|
Riesling B |
|
Pinot noir N |
|
Pinot gris G |
|
Pinot blanc B |
|
Müller-Thurgau B |
|
Gewürztraminer Rs |
|
Dornfelder N |
|
Chardonnay B |
|
Auxerrois B |
8. Opis povezanosti
Definicija zemljopisnog područja
Sastav tla te zemljopisni i klimatski uvjeti, jedinstveni u Nizozemskoj čine Mergelland savršenim mjestom za uzgoj vinove loze. Uzgoj vinove loze na tom je području bio vrlo raširen još u ranom srednjem vijeku. Najraniji dokazi o vinogradarstvu u Mergellandu potječu iz 968. Loza se ondje uzgajala čak i tijekom Malog ledenog doba (15. – 19. stoljeće) jer su uvjeti bili pogodni. Uzgoj vinove loze prekinut je zbog političkih razloga tijekom francuske vladavine u doba Napoleona. Komercijalni uzgoj vinove loze u toj je regiji ponovno započeo 1970., a Mergelland se smatra kolijevkom suvremenog nizozemskog vinogradarstva Ono što regiju čini posebnom i razlikuje je od ostatka Nizozemske jest prevladavanje klasičnih sorti grožđa iz sjeverne Francuske (Pinot Noir, Gris i Blanc, Chardonnay i Auxerrois) i iz Njemačke (Riesling, Rivaner/Müller-Thurgau, Gewürztraminer i Dornfelder).
Sastav tla
Tlo se sastoji od sloja obradivog tla prekrivenog lesom ispod kojeg se nalazi lapor (formacije u Maastrichtu i Gulpenu), a lokalno se pojavljuju i formacije iz pleistocena i tercijara, kao što su šljunak Maas i formacije u Rupelu, Tongerenu, Holsetu i Hoogcrutsu.
Na analitička i organoleptička svojstva prije svega utječe les, a u manjoj mjeri lapor i šljunak. Les je vrsta lagane zemlje u kojoj udio mulja iznosi između 50 i 60 %, udio pijeska od 20 do 30 %, a udio gline niži je od 20 %. Zbog prozračne strukture les se brzo zagrijava, ali i hladi. Zbog toga su jače naglašene dnevne razlike u temperaturi, koje su u Margellandu ionako veće jer je smješten u unutrašnjosti. To pridonosi razvoju voćnog okusa.
Uzročna povezanost
Les je uglavnom bogat kredom, a lapor koji se nalazi ispod njega na definiranom području gotovo je potpuno sastavljen od krede. Tla bogata kredom čuvaju svježu kiselost vina i često vinu daju blagi sjaj. Istraživanja su pokazala da od devet ispitanih vrsta tla, kombinacija lesa i krede ostvarila je uvjerljivo najviše rezultate za „Voće”: voćnost.
Les i lapor ispod njega dobro zadržavaju vodu i podnose sušu pa rijetko dolazi do gubitka voća i kiselosti koju bi to prouzročilo.
Nagib i šljunak osiguravaju dostatnu odvodnju. Uz prosječni mogući nedostatak padalina od 100 mm tijekom sezone uzgoja, ta struktura tla osigurava blagi općeniti nedostatak vode. Različita su istraživanja dokazala da su to najbolji uvjeti za osiguravanje kvalitete vina.
Klima i topologija
Usprkos tomu što je smješten na sjeveru, u Mergellandu je zahvaljujući zemljopisnim uvjetima i tlu dovoljno toplo za dobro dozrijevanje grožđa. Ta relativno hladna klima prilično je pogodna. Grožđe iz Mergellanda može u potpunosti fiziološki dozreti bez prebrzog povećanja sadržaja šećera zbog kojeg bi bila potrebna preuranjena berba. Ne postoji ni problem prekomjernog sadržaja alkohola, koji je sve izraženiji u južnim regijama uzgoja vinove loze. Dugo razdoblje dozrijevanja (od šaranja do dozrijevanja) omogućuje dovoljno vremena za razvoj arome, minerala i ekstrakta u grožđu.
Kako bi grožđe moglo dozreti na vrijeme, potrebno mu je dovoljno topline i sunčeve svjetlosti tijekom dana, dok su hladne noći iznimno važne za okusni profil vina. Metabolizam radi ubrzano kad su noći tople. Kad nema sunčeve svjetlosti, grožđe upotrebljava jabučnu kiselinu kao izvor energije. Za hladnih noći, jabučna kiselina troši se sporije pa će u vinu biti dovoljno kiselosti kad dozrije. Kiselina pridonosi svježini vina i ima ključnu ulogu u formiranju aroma (estera) tijekom fermentacije.
Ukratko: Vina iz Mergellanda odlikuju se posebnom kombinacijom voćnog okusa, svježe profinjenosti i mineralnosti. Sve to proizlazi iz međudjelovanja odabranih sorti grožđa, tla, zemljopisnih i klimatskih uvjeta, jedinstvenih u Nizozemskoj.
9. Osnovni dodatni uvjeti
—
Poveznica na specifikaciju proizvoda
https://www.rvo.nl/sites/default/files/Productdossier%20Mergelland.pdf