PRILOG A

KONTROLNA LISTA IZ SMJERNICA OPĆE NAPOMENE

1.

Prijenos sastavnih dijelova ne bi trebao dovoditi u pitanje cilj ovih kontrola. Svaka će vlada poduzeti ono što je u njezinoj moći kako bi postigla taj cilj te će nastaviti tragati za praktičnom definicijom sastavnih dijelova, kojom bi se mogli koristiti svi dobavljači.

2.

U odnosu na stavak 9. podstavak (b) točku 2. ovih Smjernica, ista vrsta trebala bi značiti da se projektiranje, izgradnja ili operativni procesi temelje na fizikalnim ili kemijskim procesima koji su jednaki ili slični onima utvrđenima na kontrolnoj listi.

3.

Dobavljači prepoznaju da u pogledu određenih postupaka separacije izotopa, postoji uska povezanost između postrojenja, opreme i tehnologije za obogaćivanje uranija i onih za separaciju izotopa ‚drugih elemenata’ u svrhe istraživanja te medicinske i druge nenuklearne industrijske svrhe. U tom pogledu, dobavljači bi trebali pomno preispitati svoje pravne mjere, uključujući propise o izdavanju dozvola za izvoz te klasifikaciju informacija/tehnologije i sigurnosne prakse za aktivnosti separacije izotopa koje uključuju ‚druge elemente’ kako bi osigurali provedbu primjerenih mjera zaštite ako je to potrebno. Dobavljači prepoznaju da će, u određenim slučajevima, prikladne mjere zaštite za aktivnosti separacije izotopa koje uključuju ‚druge elemente’, biti u osnovi jednake onima za obogaćivanje uranija. (See Introductory Note in Section 5 of the Trigger List.) U skladu sa stavkom 17. podstavkom (a) Smjernica dobavljači se po potrebi savjetuju s drugim dobavljačima kako bi promicali primjenu jedinstvenih politika i postupaka u vezi s prijenosom i zaštitom postrojenja, opreme i tehnologije koja uključuje separaciju izotopa‚drugih elemenata’. Dobavljači bi također trebali poduzimati primjerene mjere opreza u slučajevima koji uključuju primjenu opreme i tehnologije dobivene iz postupka obogaćivanja uranija za upotrebu u druge nenuklearne svrhe, primjerice u kemijskoj industriji.

KONTROLE TEHNOLOGIJE

Prijenos ‚tehnologije’ koja je izravno povezana s bilo kojom robom s liste bit će temeljito provjeren i kontroliran, kao i sama roba, u onoj mjeri u kojoj to dopušta nacionalno zakonodavstvo.

Kontrole prijenosa ‚tehnologije’ ne odnose se na informacije ‚u javnoj domeni’ ili na ‚temeljna znanstvena istraživanja’.

Osim kontrola prijenosa ‚tehnologije’ u svrhe neširenja nuklearnog oružja, dobavljači bi trebali promicati zaštitu te tehnologije za projektiranje, izgradnju i rad postrojenja s kontrolne liste imajući na umu rizik od terorističkih napada te bi trebali primateljima naglasiti da je takva zaštita neophodna.

KONTROLE SOFTVERA

Prijenos ‚softvera’ koji je izravno povezan s bilo kojom robom s liste bit će temeljito provjeren i kontroliran, kao i sama roba, u onoj mjeri u kojoj to dopušta nacionalno zakonodavstvo.

Kontrole prijenosa ‚softvera’ ne odnose se na informacije ‚u javnom vlasništvu’ ili na ‚temeljna znanstvena istraživanja’.

DEFINICIJE

‚Temeljna znanstvena istraživanja’ – eksperimentalni ili teoretski rad kojem je cilj prvenstveno prikupljati nove spoznaje o temeljnim načelima pojava ili uočenih činjenica, a koji nije prvenstveno usmjeren prema određenoj praktičnoj primjeni ili cilju.

‚Projektiranje’ se odnosi na sve faze koje prethode ‚proizvodnji’, kao što su: — projektiranje — istraživanje za potrebe projektiranja — analize projekta — projektni koncepti — sastavljanje i ispitivanje prototipova — pokusni proizvodni planovi — projektni podaci — postupak pretvaranja projektnih podataka u proizvod — projektiranje konfiguracije — projektiranje integracije — nacrti

‚U javnoj domeni’, kako se ovdje primjenjuje, znači ‚tehnologija’ ili ‚softver’ koji su stavljeni na raspolaganje bez ograničenja u vezi s daljnjim širenjem. (Ograničenja u vezi s autorskim pravima ne isključuju ‚tehnologiju’ ili ‚softver’ od njihove uporabe u javnoj domeni.)

‚Mikroprogrami’ – slijed elementarnih instrukcija, održavanih u posebnoj memoriji, čije se izvršenje započinje uvođenjem referentnih instrukcija u registar instrukcija.

‚Drugi elementi’ – svi elementi osim vodika, uranija i plutonija.

‚Proizvodnja’ znači sve proizvodne faze npr: — izgradnja — proizvodni inženjering — proizvodnja — integracija — sklapanje (montaža) — inspekcija — ispitivanje — osiguranje kvalitete

‚Program’ – slijed instrukcija za izvršenje procesa koji ima takav oblik, ili ga se može pretvoriti u takav oblik, da ga računalo može izvršiti.

‚Softver’ znači skupina najmanje jednog ‚programa’ ili ‚mikroprograma’ fiksiranih na bilo kojem opipljivom (materijalnom) mediju za zapisivanje.

‚Tehnička pomoć’ može biti u obliku instrukcija, vještina, obuke, radnih znanja i konzultantskih usluga. Napomena: ‚Tehnička pomoć’ može uključivati prijenos ‚tehničkih podataka’.

‚Tehnički podaci’ mogu biti u oblicima kao što su nacrti, planovi, dijagrami, modeli, formule, inženjerski nacrti i specifikacije, priručnici i upute napisani ili snimljeni na drugim medijima ili uređajima kao što su diskovi, vrpce i ROM memorije.

‚Tehnologija’ znači posebne informacije potrebne za ‚razvoj’, ‚proizvodnju’ ili ‚upotrebu’ bilo koje robe navedene na listi. Te informacije mogu biti u obliku ‚tehničkih podataka’ ili ‚tehničke pomoći’.

‚Upotreba’ – upotreba, instalacija (uključujući ugradnju na licu mjesta), održavanje (provjera), popravak, remont ili obnavljanje.

MATERIJAL I OPREMA

1.   Izvorni i posebni fisibilni materijal

Kako je definirano u članku XX. Statuta Međunarodne agencije za atomsku energiju:

1.1.

‚Izvorni materijal’ Termin ‚izvorni materijal’ znači uranij koji sadrži mješavinu izotopa koja se pojavljuje u prirodi; uranij osiromašen izotopom 235; torij; sve navedene tvari u obliku metala, slitine, kemijskog spoja ili koncentrata; svaki drugi materijal koji sadržava jednu ili više gore navedenih tvari u onoj koncentraciji koju periodično određuje Vijeće guvernera IAEA-a; te onaj materijal koji periodično određuje Vijeće guvernera.

1.2.

‚Posebni fisibilni materijal’ i. Termin ‚posebni fisibilni materijal’ znači plutonij-239; uranij-233; ‚uranij obogaćen izotopima 235 ili 233’; bilo koji materijal koji sadržava jednu ili više navedenih tvari; te drugi fisibilni materijal koji periodično određuje Vijeće guvernera; ali termin ‚posebni fisibilni materijal’ ne uključuje izvorni materijal. ii. Termin ‚uranij obogaćen izotopima 235 ili 233’ znači uranij koji sadržava izotope 235 ili 233, ili oba, u takvoj količini da je omjer zbroja tih izotopa prema izotopu 238 veći od omjera izotopa 235 prema izotopu 238 koji se pojavljuje u prirodi. Međutim, za potrebe ovih Smjernica, nije obuhvaćena roba navedena u podstavku (a) u nastavku kao ni izvozi izvornog ili posebnog fisibilnog materijala u određenu zemlju primateljicu, u roku od 12 mjeseci, ispod razina navedenih u podstavku (b) u nastavku: (a) plutonij izotopne koncentracije plutonija-238 koja prelazi 80 %; posebni fisibilni materijal kada se koristi u količinama na razini grama ili manje kao senzorska komponenta u instrumentima; izvorni materijal za koji je vlada sigurna da će se upotrebljavati samo u nenuklearnim aktivnostima, kao što je proizvodnja slitina ili keramike; (b) posebni fisibilni materijal 50 efektivnih grama; prirodni uranij 500 kilograma; osiromašeni uranij 1 000 kilograma; i torij 1 000 kilograma.

2.   Oprema i nenuklearni materijali

Oprema i nenuklearni materijali navedeni na listi koju su donijele vlade (količine manje od vrijednosti navedenih u Prilogu B smatraju se praktično zanemarivima):

2.1.	nuklearni reaktori i posebno projektirana ili pripremljena oprema i komponente za njih (vidi Prilog B, odjeljak 1.):

2.2.	nenuklearni materijali za reaktore (vidi Prilog B, odjeljak 2.);

2.3.	postrojenja za ponovnu preradu ozračenih gorivnih elemenata te za to posebno projektirana ili pripremljena oprema (vidi Prilog B, odjeljak 3.);

2.4.	postrojenja za proizvodnju gorivnih elemenata za nuklearni reaktor te za to posebno projektirana ili pripremljena oprema (vidi Prilog B, odjeljak 4.);

2.5.	postrojenja za separaciju izotopâ prirodnog uranija, osiromašenog uranija ili posebnih fisibilnih materijala te za to posebno projektirana ili pripremljena oprema, s iznimkom analitičkih instrumenata (vidi Prilog B, odjeljak 5.);

2.6.	postrojenja za proizvodnju ili koncentraciju teške vode, deuterija i spojeva deuterija te za to posebno projektirana ili pripremljena oprema (vidi Prilog B, odjeljak 6.);

2.7.	postrojenja za pretvorbu uranija i plutonija za uporabu u proizvodnji gorivnih elemenata i separaciju izotopâ uranija kako je utvrđeno u odjeljcima 4. odnosno 5. te za to posebno projektirana ili pripremljena oprema (vidi Prilog B, odjeljak7.).

PRILOG B

DETALJI ROBE S KONTROLNE LISTE

(kako je utvrđena u odjeljku 2. dijela MATERIJALA I OPREME Priloga A)

1.   Nuklearni reaktori i posebno projektirana ili pripremljena oprema i komponente za njih

UVODNA NAPOMENA

Različite vrste nuklearnih reaktora može karakterizirati korišteni moderator (npr. grafit, teška voda, laka voda, nijedno), spektar neutrona koje sadrže (npr. termalni, brzi), vrsta korištenog rashladnog sredstva (npr. voda, tekući metal, rastaljena sol, plin) ili funkcija ili vrsta (npr. reaktori za proizvodnju električne energije, reaktori za istraživanje, reaktori za provedbu ispitivanja). Cilj je područjem primjene ovog unosa i prema potrebi svih njegovih podunosa obuhvatiti sve te vrste nuklearnih reaktora. Ovaj unos ne primjenjuje se na fuzijske reaktore.

1.1.   Potpuni nuklearni reaktori

Nuklearni reaktori koji mogu držati pod kontrolom samoodrživu lančanu fisijsku reakciju.

NAPOMENA S OBJAŠNJENJEM

‚Nuklearni reaktor’ u osnovi uključuje robu koja se nalazi unutar reaktorske posude ili je izravno pričvršćena na nju, opremu kojom se kontrolira razina snage u jezgri i komponente koje obično sadržavaju primarno rashladno sredstvo jezgre reaktora ili koje dolaze u izravan dodir s njim ili ga kontroliraju.

IZVOZ

Izvoz cijelog seta glavne robe unutar tog ograničenja provodi se samo u skladu s postupcima u okviru Smjernica. Pojedinačne stavke robe koje se nalaze unutar funkcionalno utvrđenog ograničenjem i koje će se izvoziti samo u skladu s postupcima u okviru ovih Smjernica navedene su u stavcima od 1.2. do 1.11. Vlada zadržava pravo primjene postupaka iz Smjernica na drugu robu unutar funkcionalno utvrđenog ograničenja.

1.2.   Nuklearne reaktorske posude

Metalne posude ili njihovi radionički izrađeni glavni dijelovi posebno projektirani ili pripremljeni za smještanje jezgre nuklearnog reaktora kako je definiran u gornjem stavku 1.1., kao i odgovarajućih unutarnjih dijelova reaktora kako su definirani u stavku 1.8. u nastavku;

NAPOMENA S OBJAŠNJENJEM

Pod 1.2. obuhvaćene su reaktorske posude nuklearnog reaktora neovisno o nazivnom tlaku, kao i reaktorske posude pod tlakom i kalandrije. Glava reaktorske posude obuhvaćena je pod 1.2. kao radionički izrađen glavni dio reaktorske posude.

1.3.   Uređaji za izmjenu goriva u nuklearnim reaktorima

Manipulativna oprema posebno projektirana ili pripremljena za umetanje ili uklanjanje goriva u nuklearnom reaktoru, kako je definiran u gornjem stavku 1.1.

NAPOMENA S OBJAŠNJENJEM

Gore navedena roba omogućuje punjenje tijekom rada ili upotrebljava tehnički sofisticirane karakteristike za pozicioniranje ili centriranje radi omogućavanja složenih postupaka vađenja goriva, kao što su postupci kod kojih neposredna vizualna kontrola ili pristup gorivu uobičajeno nisu mogući.

1.4.   Kontrolne šipke i oprema za nuklearni reaktor

Posebno projektirane ili pripremljene šipke, konstrukcije za njihovu potporu ili ovjes, pogonski mehanizmi šipki ili cijevi za vođenje šipki za nadziranje procesa fisije u nuklearnom reaktoru, kako je definiran u gornjem stavku 1.1.

1.5.   Tlačne cijevi za nuklearni reaktor

Cijevi posebno projektirane ili pripremljene da prime i gorive elemente i primarno rashladno sredstvo u reaktoru, kako je definiran u gornjem stavku 1.1.;

NAPOMENA S OBJAŠNJENJEM

Tlačne cijevi dio su kanala za gorivo projektirane za rad pri povišenom tlaku, ponekad višem od 5MPa.

1.6.   Košuljica za nuklearno gorivo

Cijevi od cirkonij metala ili cirkonij slitine (ili sklopovi cijevi) posebno projektirane ili pripremljene za košuljicu za gorivo u reaktoru, kako je definiran u gornjem stavku 1.1., i u količinama većima od 10 kg.

Napomena:

Za tlačne cijevi od cirkonija vidi 1.5. Za kalandrijske cijevi vidi 1.8.

NAPOMENA S OBJAŠNJENJEM

Cijevi od cirkonij metala ili cirkonij slitine za upotrebu u nuklearnom reaktoru sastoje se od cirkonija u kojem je omjer hafnija prema cirkoniju u pravilu manji od 1:500 težinskog udjela.

1.7.   Pumpe ili cirkulacijske pumpe primarnog rashladnog kruga

Pumpe ili cirkulacijske pumpe posebno projektirane ili pripremljene za cirkulaciju primarnog rashladnog sredstva za nuklearne reaktore, kako su definirani u stavku 1.1.

NAPOMENA S OBJAŠNJENJEM

Posebno projektirane ili pripremljene pumpe ili cirkulacijske pumpe uključuju pumpe za vodom hlađene reaktore, cirkulacijske pumpe za plinom hlađene reaktore te elektromagnetske i mehaničke pumpe za reaktore hlađene tekućim metalom. Ta oprema može uključivati pumpe s razrađenim hermetički zabrtvljenim ili višestruko hermetički zabrtvljenim sustavima kako bi se spriječilo propuštanje primarnog rashladnog sredstva, oklopljene motorne pumpe i pumpe s inercijskim sustavima. Tom su definicijom obuhvaćene pumpe u skladu s odjeljkom III., pododjeljkom I. napomenom NB (komponente klase 1) Kodeksa Američkog društva inženjera strojarstva (ASME) ili istovjetnim normama.

1.8.   Unutarnji dijelovi nuklearnog reaktora

‚Unutarnji dijelovi nuklearnog reaktora’ posebno projektirani ili pripremljeni za upotrebu u nuklearnom reaktoru, kako je definiran u gornjem stavku 1.1. To uključuje primjerice potporne stupove za jezgru, kanale za gorivo, kalandrijske cijevi, toplinske štitove, skretne ploče, rešetkaste podupirače jezgre i ploče difuzora;

NAPOMENA S OBJAŠNJENJEM

Termin ‚unutarnji dijelovi nuklearnog reaktora’ označava veće konstrukcije unutar reaktorske posude koje imaju jednu ili više funkcija, kao što je potpora za jezgru, održavanje centriranosti goriva, usmjeravanje protoka primarnog rashladnog sredstva, osiguravanje zaštite reaktorske posude od radioaktivnog zračenja i upravljanje instrumentacijom u jezgri.

1.9.   Izmjenjivači topline

(a)	Generatori pare posebno projektirani ili pripremljeni za primarni ili srednji rashladni krug nuklearnog reaktora, kako je definiran u gornjem stavku 1.1.

(b)	Drugi izmjenjivači topline posebno projektirani ili pripremljeni za primarni rashladni krug nuklearnog reaktora, kako je definiran u gornjem stavku 1.1.

NAPOMENA S OBJAŠNJENJEM

Generatori pare posebno su projektirani ili pripremljeni za prijenos topline koju stvara reaktor na napojnu vodu radi stvaranja pare. Kada je riječ o brzom reaktoru koji sadrži i srednji rashladni krug, generator pare nalazi se u srednjem krugu.

U reaktoru hlađenom plinom, izmjenjivač topline može se upotrebljavati za prijenos topline na sekundarni plinski krug koji pokreće plinsku turbinu.

Područjem primjene kontrole za ovaj unos nisu obuhvaćeni izmjenjivači topline za pomoćne sustave reaktora, npr. sustav za hitno hlađenje ili sustav za hlađenje ostatne topline.

1.10.   Neutronski detektori

Posebno projektirani ili pripremljeni neutronski detektori za utvrđivanje razina neutronskog toka unutar jezgre reaktora, kako je definiran u gornjem stavku 1.1.

NAPOMENA S OBJAŠNJENJEM

Područjem primjene ovog unosa obuhvaćeni su detektori u jezgri i izvan nje kojima se mjere razine neutronskog toka u velikom rasponu, u pravilu od 104 neutrona po cm2 u sekundi do 1010 neutrona po cm2 u sekundi ili više. Detektori izvan jezgre su instrumenti koji se nalaze izvan jezgre reaktora kako je definiran u gornjem stavku 1.1., ali unutar biološke zaštite.

1.11.   Vanjski toplinski štitovi

‚Vanjski toplinski štitovi’ posebno projektirani ili pripremljeni za upotrebu u nuklearnom reaktoru kako je definiran u gornjem stavku 1.1. za smanjenje gubitka topline i za zaštitu zaštitne posude.

NAPOMENA S OBJAŠNJENJEM

Termin ‚vanjski toplinski štitovi’ označava veće konstrukcije postavljene iznad reaktorske posude koje smanjuju gubitak topline iz reaktora i smanjuju temperaturu unutar zaštitne posude.

2.   Nenuklearni materijali za reaktore

2.1.   Deuterij i teška voda

Deuterij, teška voda (deuterijev oksid) i svi drugi deuterijevi spojevi u kojima omjer deuterijevih i vodikovih atoma premašuje 1:5 000 za uporabu u nuklearnom reaktoru, kako je definirano u gornjem stavku 1.1., u količinama koje premašuju 200 kg atoma deuterija za bilo koju zemlju primateljicu u bilo kojem razdoblju od 12 mjeseci.

2.2.   Grafit nuklearne kakvoće

Grafit čija je razina čistoće bolja od 5 dijelova na milijun ‚bor-ekvivalenta’ i gustoće veće od 1,50 g/cm za upotrebu u nuklearnom reaktoru kako je definiran u gornjem stavku 1.1. u količinama većima od 1 kilograma.

NAPOMENA S OBJAŠNJENJEM

Za potrebe kontrola izvoza, vlada će utvrditi jesu li izvozi grafita, koji zadovoljava gore navedene specifikacije, namijenjeni uporabi u nuklearnom reaktoru ili to nije slučaj.

Bor ekvivalent (BE) može se utvrditi eksperimentalno ili se izračunava kao zbroj BEz za nečistoće (isključujući BEugljik jer se ugljik ne smatra nečistoćom) uključujući bor, pri čemu vrijedi:

BEz (ppm) = CF × koncentracija elementa Z (u ppm);

CF je faktor konverzije (σz × AB) podijeljeno s (σB × Az); σB i σz presjeci su za zahvat termalnih neutrona (u barnima) prirodnog bora odnosno

elementa Z, a AB i Az su atomske mase prirodnog bora odnosno elementa Z.

3.   Postrojenja za ponovnu preradu ozračenih gorivnih elemenata te za to posebno projektirana ili pripremljena oprema

UVODNA NAPOMENA

Ponovnom se preradom ozračenog nuklearnoga goriva plutonij i uranij odvajaju od visoko radioaktivnih fisijskih produkata i ostalih transuranijskih elemenata. Ta se separacija može postići različitim tehničkim postupcima. Međutim, Purex je tijekom godina postao najčešće upotrebljavan i prihvaćen postupak. Purex uključuje otapanje ozračenog nuklearnoga goriva u dušičnoj kiselini, nakon čega putem ekstrakcije otapalom uz upotrebu mješavine tributil fosfata u nekom organskom sredstvu za razrjeđivanje dolazi do separacije uranija, plutonija i fisijskih produkata.

Postrojenja Purex imaju međusobno slične procesne funkcije, uključujući usitnjavanje ozračenog gorivnog elementa, otapanje goriva, ekstrakciju otapalom i skladištenje procesne tekućine. Također mogu sadržavati opremu za toplinsku denitraciju uranijevog nitrata, pretvorbu plutonijevog nitrata u oksid ili metal i obradu otpadnih tekućih fisijskih produkata u oblik pogodan za dugotrajno skladištenje ili odlaganje. Međutim, specifična se vrsta i konfiguracija opreme za izvođenje tih funkcija u Purex postrojenjima može razlikovati iz nekoliko razloga, kao što su tip i količina ozračenog nuklearnoga goriva namijenjenog ponovnoj preradi, planirano raspolaganje uporabljenim materijalima te filozofija sigurnosti i održavanja ugrađena u nacrt postrojenja.

‚Postrojenje za ponovnu preradu ozračenih gorivnih elemenata’ uključuje opremu i komponente koje uobičajeno dolaze u izravan dodir s ozračenim gorivom, glavnim tokovima obrade nuklearnog materijala i fisijskih produkata te ih izravno kontroliraju.

Navedeni procesi, uključujući cjelovite sustave za pretvorbu plutonija i proizvodnju metala plutonija mogu se utvrditi mjerama poduzetima radi izbjegavanja kritičnosti (npr. geometrijom), izloženosti zračenju (npr. štitovima) i opasnosti od toksičnosti (npr. zadržavanjem).

IZVOZ

Izvoz cijelog seta glavne robe unutar tog ograničenja provodi se samo u skladu s postupcima u okviru Smjernica.

Vlada zadržava pravo primjene postupaka iz Smjernica na drugu robu unutar funkcionalno utvrđenog ograničenja, kako je nevedeno u nastavku.

Među opremom za koju se smatra da je obuhvaćena izrazom ‚i oprema posebno projektirana ili pripremljena’ za ponovnu preradu ozračenih gorivnih elemenata nalaze se:

3.1.   Strojevi za usitnjavanje ozračenih gorivnih elemenata

Daljinski upravljana oprema koja je posebno projektirana ili pripremljena za upotrebu u gore navedenom postrojenju za ponovnu preradu i namijenjena rezanju, usitnjavanju ili sjeckanju ozračenih nuklearnih gorivnih sklopova, snopova ili šipki.

NAPOMENA S OBJAŠNJENJEM

Ova oprema reže košuljicu goriva kako bi se ozračeni nuklearni materijal izložio otapanju. Za to se najčešće upotrebljavaju posebno projektirane škare za rezanje metala, premda se može rabiti i suvremena oprema, kao primjerice laseri.

3.2.   Posude za otapanje

Spremnici sigurni od kritičnosti (npr. posude malog promjera, prstenasti ili pločasti spremnici) posebno projektirani ili pripremljeni za upotrebu u postrojenju za ponovnu preradu, u skladu s navedenom definicijom, namijenjeni su otapanju ozračenog nuklearnoga goriva, otporni su na vruću, visoko korozivnu tekućinu te se također mogu daljinski puniti i održavati.

NAPOMENA S OBJAŠNJENJEM

U posude za otapanje obično se unosi usitnjeno istrošeno gorivo. U tim se posudama koje su sigurne od kritičnosti ozračeni nuklearni materijal otapa u dušičnoj kiselini, dok se preostale ljuske uklanjaju iz procesa.

3.3.   Ekstraktori s otapalom i oprema za ekstrakciju otapalom

Posebno projektirani ili pripremljeni ekstraktori s otapalom, kao što su punjene ili pulsirajuće kolone, mješači-taložnici ili centrifugalni kontaktori za upotrebu u postrojenju za ponovnu preradu ozračenog goriva. Ekstraktori s otapalom moraju biti otporni na korozivno djelovanje dušične kiseline. Ekstraktori s otapalom obično su izrađeni po iznimno visokim standardima (uključujući posebne tehnike zavarivanja i inspekcije, osiguravanja kvalitete i kontrole kvalitete) od nehrđajućeg čelika s niskim postotkom ugljika, titanija, cirkonija ili drugih materijala visoke kakvoće.

NAPOMENA S OBJAŠNJENJEM

Ekstraktori s otapalom primaju i otopinu ozračenog goriva iz posuda za otapanje i organsku otopinu koja odvaja uranij, plutonij i fisijske produkte. Oprema za ekstrakciju otapalom obično je projektirana tako da ispunjava stroge radne parametre, kao što su dugi radni vijek bez zahtjeva za održavanje ili mogućnost prilagodbe radi jednostavne zamjene, zatim jednostavnost rada i kontrole te fleksibilnost u odnosu na promjene u uvjetima samog procesa.

3.4.   Posude za držanje ili skladištenje kemikalija

Posebno projektirane ili pripremljene posude za držanje ili skladištenje koje se upotrebljavaju u postrojenju za ponovnu preradu ozračenog goriva. Posude za držanje ili skladištenje moraju biti otporne na korozivno djelovanje dušične kiseline. Posude za držanje ili skladištenje obično su izrađene od materijala kao što su nehrđajući čelici s niskim postotkom ugljika, titanij ili cirkonij ili drugi materijali visoke kakvoće. Posude za držanje ili skladištenje mogu biti projektirane za daljinsko upravljanje i održavanje te mogu imati sljedeća obilježja za kontrolu nuklearne kritičnosti:

(1)	stijenke ili unutarnje strukture s bor-ekvivalentom od najmanje 2 % ili

(2)	najveći promjer od 175 mm (7 in) za cilindrične posude ili

(3)	najveću širinu od 75 mm (3 in) i za pločaste i za prstenaste posude.

NAPOMENA S OBJAŠNJENJEM

Iz faze ekstrakcije otapalom proizlaze tri glavna mlaza procesne tekućine. Pri daljnjoj preradi svih triju mlazova upotrebljavaju se posude za držanje ili skladištenje, kako slijedi:

(a)	otopina čistog uranijevog nitrata koncentrira se isparavanjem i prelazi u postupak denitracije gdje se pretvara u uranijev oksid. Taj se oksid ponovo upotrebljava u nuklearnom gorivnom ciklusu;

(b)	otopina visoko radioaktivnih fisijskih produkata obično se koncentrira isparavanjem i skladišti kao tekući koncentrat. Taj se koncentrat kasnije može ispariti i pretvoriti u oblik prikladan za skladištenje ili odlaganje;

(c)	otopina čistog plutonijevog nitrata koncentrira se i skladišti do njezinog prijenosa u daljnje faze procesa. Posebno, posude za držanje ili skladištenje plutonijevih otopina projektirane su da sprečavaju probleme kritičnosti koji proizlaze iz promjena u koncentraciji i obliku tog mlaza.

3.5.   Sustavi za mjerenje neutrona u svrhu kontrole procesa

Sustavi za mjerenje neutrona posebno projektirani ili pripremljeni za integraciju i upotrebu u automatiziranim sustavima za kontrolu procesa u postrojenju za ponovnu preradu ozračenih gorivnih elemenata.

NAPOMENA S OBJAŠNJENJEM

Ti sustavi uključuju sposobnost aktivnog i pasivnog mjerenja i razlikovanja neutrona kako bi se utvrdili količina i sastav fisijskog materijala. Cjelovit sustav sastoji se od neutronskog generatora, detektora neutrona, pojačalâ te elektronike za obradu signala.

Područje primjene ovog unosa ne uključuje instrumente za detekciju i mjerenje neutrona projektirane za vođenje evidencije o nuklearnom materijalu i njegovo čuvanje niti ikoju drugu primjenu koja nije u vezi s integracijom i upotrebom u automatiziranim sustavima za kontrolu procesa u postrojenju za ponovnu preradu ozračenih gorivnih elemenata.

4.   Postrojenja za izradu gorivnih elemenata za nuklearni reaktor te za to posebno projektirana ili pripremljena oprema

UVODNA NAPOMENA

Elementi nuklearnog goriva proizvedeni su iz jednog ili više izvornih ili posebnih fisibilnih materijala navedenih u dijelu MATERIJAL I OPREMA ovog Priloga. Za oksidna goriva, najčešću vrstu goriva, postojat će oprema za prešanje peleta, sinteriranje, mljevenje i gradiranje. Miješanim oksidnim gorivima rukuje se u komorama s rukavicama (ili u ekvivalentnoj opremi za ograničavanje) sve dok nisu zabrtvljeni unutar košuljice. Gorivo je u svim slučajevima hermetički zabrtvljeno unutar odgovarajuće košuljice koja je projektirana kao primarni omotač u kojem je zatvoreno gorivo kako bi se omogućila odgovarajuća razina funkcionalnosti i sigurnosti tijekom rada reaktora. Također je u svim slučajevima nužna precizna kontrola procesâ, postupaka i opreme u skladu s iznimno visokim standardima kako bi se osigurala predvidljiva i sigurna produktivnost goriva.

NAPOMENA S OBJAŠNJENJEM

Stavke opreme za koje se smatra da su obuhvaćene izrazom ‚i oprema posebno projektirana ili pripremljena’ za proizvodnju gorivnih elemenata obuhvaćaju opremu koja:

(a)	obično dolazi u izravan dodir s nuklearnim materijalom ili izravno obavlja ili kontrolira tok proizvodnje nuklearnog materijala;

(b)	brtvi nuklearni materijal unutar košuljice;

(c)	kojom se provjerava neoštećenost košuljice ili brtve;

(d)	kojom se provjerava završna obrada zabrtvljenog goriva ili

(e)	koja se upotrebljava za sastavljanje elemenata reaktorskog goriva.

Takva oprema ili sustavi opreme mogu, primjerice, uključivati:

1)	potpuno automatske stanice za kontrolu peleta koje su posebno projektirane ili pripremljene za provjeru konačnih dimenzija i površinskih nedostataka gorivnih peleta

2)	automatske strojeve za varenje koji su posebno projektirani ili pripremljeni za varenje krajnjih poklopaca na gorivnim štapovima (ili šipkama)

3)	automatske stanice za ispitivanje i kontrolu koje su posebno projektirane ili pripremljene za provjeru neoštećenosti gorivnih štapova (ili šipki)

4)	sustave koji su posebno projektirani ili pripremljeni za proizvodnju košuljica za nuklearno gorivo.

Stavka 3. obično obuhvaća opremu za: a) rendgenski pregled varova na krajnjim poklopcima štapova (ili šipki); b) otkrivanje mjesta na kojima propušta helij iz štapova (ili šipki) koji su pod tlakom te c) skeniranje štapova (ili šipki) gama-zrakama kako bi se provjerilo je li unutrašnjost ispravno napunjena gorivnim peletima.

5.   Postrojenja za separaciju izotopâ prirodnog uranija, osiromašenog uranija ili posebnih fisibilnih materijala te za to posebno projektirana ili pripremljena oprema, s iznimkom analitičkih instrumenata

UVODNA NAPOMENA

Postrojenja, oprema i tehnologija za separaciju izotopâ uranija u mnogim su slučajevima usko povezani s postrojenjima, opremom i tehnologijom za separaciju izotopa ‚drugih elemenata’. U posebnim se slučajevima kontrole iz odjeljka 5. primjenjuju i na postrojenja i opremu namijenjene za separaciju izotopa ‚drugih elemenata’. Te kontrole postrojenjâ i opreme za separaciju izotopa ‚drugih elemenata’ komplementarne su s kontrolama postrojenjâ i opreme posebno projektirane ili pripremljene za obradu, upotrebu ili proizvodnju posebnog fisibilnog materijala obuhvaćenog kontrolnom listom. Te komplementarne kontrole iz odjeljka 5. za upotrebu koja obuhvaća ‚druge elemente’ ne primjenjuju se na proces elektromagnetske separacije izotopa koji je predmet 2. dijela smjernica.

Procesi na koje se primjenjuju kontrole iz odjeljka 5., bez obzira je li namjena separacija izotopa uranija ili separacija izotopa ‚drugih elemenata’, jesu sljedeći: plinska centrifuga, plinska difuzija, proces separacije plazmom te aerodinamički procesi.

U nekim procesima odnos spram separacije izotopa uranija ovisi o elementu koji se odvaja. Ti su procesi sljedeći: procesi na bazi lasera (npr. molekularna laserska separacija izotopa te separacija izotopa laserom iz atomskih para), kemijska izmjena te ionska izmjena. Dobavljači stoga moraju procijeniti svaki pojedinačni proces kako bi u skladu s time primijenili kontrole iz odjeljka 5. za upotrebu koja uključuje ‚druge elemente’.

Stavke opreme za koje se smatra da su obuhvaćene izrazom ‚oprema, osim analitičkih instrumenata, koja je posebno projektirana ili pripremljena’ za separaciju izotopa uranija jesu, među ostalim, sljedeće:

5.1.   Plinske centrifuge te sklopovi i komponente posebno projektirani ili pripremljeni za upotrebu u plinskim centrifugama

UVODNA NAPOMENA

Plinska centrifuga obično se sastoji od cilindra (cilindara) tankih stijenki promjera između 75 mm i 650 mm koji se nalazi u vakuumskom okruženju i vrti velikom obodnom brzinom od otprilike 300 m/s ili više, pri čemu je središnja os okomita. Da bi se postigla velika brzina, materijali za izradu rotirajućih komponenti moraju imati visok omjer čvrstoće i gustoće, a radi minimiziranja neuravnoteženosti rotorski sklop i njegove pojedinačne komponente moraju biti izrađene s vrlo malim tolerancijama. Za razliku od drugih centrifuga, za plinsku centrifugu za obogaćivanje uranija karakteristično je da unutar komore rotora ima rotirajuću(-e) skretnu(-e) pregradu(-e) u obliku diska te sklop stacionarnih cijevi za dovođenje i ekstrakciju plina UF6 koji se sastoji od najmanje tri odvojena kanala, od kojih su dva spojena na lopatice što se protežu od osi rotora prema periferiji komore rotora. U vakuumskom okruženju također se nalazi niz ključnih elemenata koji se ne rotiraju i koje, iako su posebno projektirani, nije teško proizvesti niti se proizvode iz posebnih materijala. Međutim, centrifugalno postrojenje zahtijeva velik broj tih komponenti, tako da količine mogu dati važnu naznaku krajnje upotrebe.

5.1.1.   Rotirajuće komponente

(a)

Potpuni rotorski sklopovi Cilindri s tankim stijenkama ili nekoliko međusobno spojenih cilindara s tankim stijenkama, izrađeni od jednog ili više materijala visokog omjera čvrstoće i gustoće opisanih u NAPOMENI S OBJAŠNJENJEM ovom odjeljku. Ako su međusobno povezani, cilindri su spojeni fleksibilnim mjehovima ili prstenima, kako je opisano u dolje navedenom odjeljku 5.1.1. točki (c). Ako je u konačnom obliku, rotor je opremljen unutarnjom(-im) skretnom(-im) pregradom(-ama) i krajnjim poklopcem(-ima) kako je opisano u sljedećem odjeljku 5.1.1. točkama (d) i (e). Međutim, čitav se sklop može isporučiti samo djelomično sastavljen.

(b)	Rotorske cijevi Posebno projektirani ili pripremljeni cilindri tankih stijenki debljine 12 mm ili manje, promjera između 75 mm i 650 mm i proizvedeni od jednog ili više materijala visokog omjera čvrstoće i gustoće opisanih u NAPOMENI S OBJAŠNJENJEM ovom odjeljku.

(c)

Prsteni ili mjehovi Komponente posebno projektirane ili pripremljene tako da daju lokaliziranu potporu rotorskoj cijevi ili da spoje nekoliko rotorskih cijevi. Mijeh je kratki cilindar sa stijenkom debljine 3 mm ili manje, promjera između 75 mm i 650 mm, s naborima, a izrađen je od jednog od materijala visokog omjera čvrstoće i gustoće opisanih u NAPOMENI S OBJAŠNJENJEM ovom odjeljku.

(d)

Skretne pregrade Komponente u obliku diska s promjerom između 75 mm i 650 mm, posebno projektirane ili pripremljene za ugradnju u centrifugalnu rotorsku cijev kako bi izolirale polazne komore od glavne separacijske komore te kako bi, u nekim slučajevima, potpomogle cirkulaciju plina UF6 unutar glavne separacijske komore rotorske cijevi, a izrađene su od jednog od materijala visokog omjera čvrstoće i gustoće opisanih u NAPOMENI S OBJAŠNJENJEM ovom odjeljku.

(e)

Gornji poklopci/donji poklopci Komponente u obliku diska s promjerom između 75 i 650 mm, posebno projektirane ili pripremljene da pristaju krajevima rotorske cijevi i tako zadržavaju UF6 unutar rotorske cijevi, te da u nekim slučajevima kao sastavni dio podupiru, zadržavaju ili sadrže element gornjeg ležaja (gornji poklopac) ili nose rotirajuće elemente motora i donjeg ležaja (donji poklopac), a izrađene su od jednog od materijala visokog omjera čvrstoće i gustoće opisanih u NAPOMENI S OBJAŠNJENJEM ovom odjeljku.

NAPOMENA S OBJAŠNJENJEM

Materijali koji se upotrebljavaju za izradu rotirajućih komponenti centrifuge uključuju sljedeće:

(a)	maraging čelik koji ima maksimalnu vlačnu čvrstoću od 1,95 GPa ili više

(b)	slitine aluminija maksimalne vlačne čvrstoće od 0,46 GPa ili više

(c)

filamentne materijale pogodne za upotrebu u kompozitnim strukturama, a koji imaju specifičan modul od 3,18 × 106 m ili veći, te specifičnu maksimalnu vlačnu čvrstoću od 7,62 × 104 m ili veću (‚specifični modul’ jest Youngov modul u N/m2 podijeljen sa specifičnom težinom u N/m3; ‚specifična maksimalna vlačna čvrstoća’ jest maksimalna vlačna čvrstoća u N/m2 podijeljena sa specifičnom težinom u N/m3).

5.1.2.   Statičke komponente

(a)

Magnetni ležajevi 1. Posebno projektirani ili pripremljeni ležajni sklopovi koji se sastoje od prstenastog magneta ovješenog u kućištu koje sadrži prigušujuće sredstvo. Kućište se izrađuje od materijala otpornog na UF6 (vidjeti NAPOMENU S OBJAŠNJENJEM odjeljku 5.2.). Magnet je spojen s polnim nastavkom ili drugim magnetom pričvršćenim na gornjem poklopcu opisanom u odjeljku 5.1.1. točki (e). Magnet može imati oblik prstena s omjerom između vanjskog i unutarnjeg promjera manjim ili jednakim 1,6:1. Magnet može biti takvog oblika da je početna permeabilnost 0,15 H/m ili veća, ili da je remanencija 98,5 % ili više, ili energetski produkt veći od 80 kJ/m3. Osim uobičajenih svojstava materijala preduvjet je da je odstupanje magnetskih osi od geometrijskih osi ograničeno na vrlo male tolerancije (manje od 0,1 mm) ili da se posebno zahtijeva homogenost materijala magneta. 2. Aktivni magnetski ležajevi posebno projektirani ili pripremljeni za upotrebu u plinskim centrifugama. NAPOMENA S OBJAŠNJENJEM Ti ležajevi obično imaju sljedeće značajke: — projektirani su da drže centriranim motor koji se okreće na 600 Hz ili više i — povezani su s pouzdanim izvorom električne energije i/ili s jedinicom neprekidnog izvora napajanja (UPS) kako bi funkcionirali dulje od jednog sata.

(b)

Ležajevi/prigušivači Posebno projektirani ili pripremljeni ležajevi koji sadrže sklop rukavac/blazinica ugrađen na prigušivaču. Rukavac je obično vratilo od kaljenog čelika s polukuglom na jednom kraju te na drugom kraju s pričvršćenjem za donji poklopac opisan u odjeljku 5.1.1. točki (e). Međutim, vratilo također može imati pričvršćen hidrodinamički ležaj. Blazinica ima oblik peleta s polu-kuglastim udubljenjem na jednoj strani. Te se komponente često isporučuju odvojeno od prigušivača.

(c)

Molekularne pumpe Posebno projektirani ili pripremljeni cilindri koji imaju unutarnje strojno obrađene ili izdubljene spiralne utore i unutarnje strojno obrađene provrte. Karakteristične dimenzije jesu sljedeće: unutarnji promjer od 75 mm do 650 mm, debljina stijenke od 10 mm ili više, s duljinom jednakom ili većom od promjera. Utori su obično pravokutnog presjeka i duboki 2 mm ili više.

(d)

Statori motora Posebno projektirani ili pripremljeni prstenasti statori za višefazne izmjenične histerezne (ili reluktancijske) motore velike brzine za sinkroni rad u vakuumu na frekvenciji od 600 Hz ili više te snage od 40 VA ili više. Statori se mogu sastojati od višefaznih namota na laminiranoj željeznoj jezgri malih gubitaka sastavljenoj od tankih slojeva uobičajene debljine 2,0 mm ili manje.

(e)

Kućište centrifuge/prihvatne posude centrifuge Komponente posebno projektirane ili pripremljene za ugradnju sklopa rotorskih cijevi plinske centrifuge. Kućište se sastoji od krutog cilindra s debljinom stijenki do 30 mm s preciznim strojno obrađenim krajevima za smještaj ležajeva te s jednom ili više prirubnica za ugradnju. Strojno obrađeni krajevi međusobno su paralelni te okomiti na uzdužnu os cilindra s odstupanjem unutar 0,05 stupnjeva ili manje. Kućište također može imati saćastu strukturu za smještaj nekoliko rotorskih sklopova.

(f)

Lopatice Posebno projektirane ili pripremljene cijevi za ekstrakciju plina UF6 iz rotorske cijevi prema principu Pitotove cijevi (tj. s otvorom usmjerenim prema obodnom toku plina unutar rotorske cijevi, na primjer savijanjem kraja radijalno postavljene cijevi), a koje se mogu pričvrstiti na središnji sustav za ekstrakciju plina.

5.2.   Posebno projektirani ili pripremljeni pomoćni sustavi, oprema i komponente za postrojenja za obogaćivanje u plinskim centrifugama

UVODNA NAPOMENA

Pomoćni sustavi, oprema i komponente za postrojenje za obogaćivanje u plinskim centrifugama jesu sustavi postrojenja potrebni za napajanje centrifuga UF6, za međusobno povezivanje pojedinačnih centrifuga tako da oblikuju kaskade (ili stupnjeve) i na taj način omogućuju postupno sve veće obogaćivanje te za ekstrakciju ‚produkta’ i ‚ostataka’ UF6 iz centrifuga, zajedno s opremom potrebnom za pogon centrifuga ili za kontrolu postrojenja.

Obično se UF6 isparava iz krutog agregatnog stanja primjenom zagrijanih autoklava te se u plinovitom stanju dovodi u centrifuge pomoću kaskadnog cjevovodnog kolektora. Plinski tokovi ‚produkta’ i ‚ostataka’ UF6 iz centrifuga se također kaskadnim cjevovodnim kolektorom dovode u hladne stupice (koje rade na otprilike 203 K (– 70 °C)) gdje se kondenziraju prije daljnjeg prijenosa u pogodne spremnike za prijevoz ili skladištenje. Budući da se postrojenje za obogaćivanje sastoji od više tisuća centrifuga poredanih u kaskade, dužina kaskadnog razvodnog cjevovoda iznosi nekoliko kilometara povezanih s nekoliko tisuća varova i višekratnim ponavljanjem strukture. Oprema, komponente i cjevovodni sustavi izrađuju se prema vrlo visokim standardima postavljenima za vakuum i čistoću.

NAPOMENA S OBJAŠNJENJEM

Neke od dolje navedenih stavki dolaze ili u izravan dodir s procesnim plinom UF6 ili izravno kontroliraju centrifuge i protok plina iz centrifuge u centrifugu te iz kaskade u kaskadu. Materijali otporni na korozivno djelovanje UF6 uključuju bakar, slitine bakra, nehrđajući čelik, aluminij, aluminijev oksid, slitine aluminija, nikal ili slitine koje sadrže 60 % ili više nikla te fluorirane ugljikovodične polimere.

5.2.1.   Sustavi za napajanje/sustavi za odvođenje produkta i ostataka

Posebno projektirani ili pripremljeni procesni sustavi ili oprema za postrojenja za obogaćivanje izrađeni od materijala otpornih na korozivno djelovanje UF6 ili zaštićeni takvim materijalima, koji uključuju:

(a)	napojne autoklave, peći ili sustave koji se upotrebljavaju za dovođenje UF6 u proces obogaćivanja

(b)	desublimatore, hladne stupice ili pumpe koji se upotrebljavaju za uklanjanje UF6 iz procesa obogaćivanja za daljnji prijenos nakon grijanja

(c)	stanice za skrućivanje ili ukapljivanje koje se upotrebljavaju za uklanjanje UF6 iz procesa obogaćivanja stlačivanjem i pretvaranjem UF6 u tekuće ili kruto stanje

(d)	stanice za ‚produkt’ ili ‚ostatke’ koje se upotrebljavaju za prijenos UF6 u spremnike.

5.2.2.   Strojni sustavi cjevovodnih kolektora

Posebno projektirani ili pripremljeni cjevovodni sustavi i sustavi cjevovodnih kolektora za rukovanje UF6 u centrifugalnim kaskadama. Mreža cjevovoda obično se sastoji od ‚trostrukog’ sustava cjevovodnih kolektora, pri čemu je svaka centrifuga priključena na svaki cjevovodni kolektor. Stoga njezin oblik sadržava znatnu količinu ponavljanja. U cijelosti je izrađena od materijala otpornih na UF6 ili je zaštićena takvim materijalima (vidi NAPOMENU S OBJAŠNJENJEM ovom odjeljku) te je izvedena prema vrlo visokim standardima postavljenima za vakuum i čistoću.

5.2.3   Posebni zaporni i regulacijski ventili

(a)	Zaporni ventili posebno projektirani ili pripremljeni za rad povezan s napajanjem, produktom ili ostatcima iz plinskih tokova UF6 pojedinačnih plinskih centrifuga.

(b)

Ventili s mijehom, ručni ili automatizirani, zaporni ili regulacijski, izrađeni od materijala otpornih na korozivno djelovanje UF6 ili zaštićeni tim materijalima, unutarnjeg promjera od 10 mm do 160 mm, posebno projektirani ili pripremljeni za upotrebu u glavnim ili pomoćnim sustavima postrojenjâ za obogaćivanje u plinskim centrifugama.

NAPOMENA S OBJAŠNJENJEM

Obično posebno projektirani ili pripremljeni ventili uključuju ventile s mijehom, brzozatvarajuće ventile, brzodjelujuće ventile i druge.

5.2.4.   Maseni spektrometri za UF6/izvori iona

Posebno projektirani ili pripremljeni maseni spektrometri koji mogu izravno uzimati uzorke iz plinskih tokova UF6 i koji imaju sva sljedeća obilježja:

1.	mogućnost mjerenja iona od 320 atomskih jedinica mase ili više i razlučivost bolju od 1 dijela u 320

2.	izvore iona izrađene od nikla, slitina nikla i bakra s masenim udjelom nikla od 60 % ili većim ili od slitina nikla i kroma, ili zaštićene tim materijalima

3.	izvore za ionizaciju bombardiranjem elektronima

4.	sustav sabirnika pogodan za izotopsku analizu.

5.2.5.   Pretvarači frekvencije

Pretvarači frekvencije (poznati i kao konverteri ili inverteri) posebno projektirani ili pripremljeni za napajanje statorâ motora kako je definirano u odjeljku 5.1.2. točki (d) ili dijelovi, komponente i podsklopovi takvih pretvarača frekvencije koji imaju sve sljedeće značajke:

1.	višefaznu izlaznu frekvenciju od 600 Hz ili više i

2.	visoku stabilnost (s regulacijom frekvencije boljom od 0,2 %).

5.3.   Posebno projektirani ili pripremljeni sklopovi i komponente za upotrebu u procesu obogaćivanja plinskom difuzijom

UVODNA NAPOMENA

Kod metode separacije izotopa uranija plinskom difuzijom glavni je tehnološki sklop posebna porozna barijera za plinsku difuziju, izmjenjivač topline za hlađenje plina (koji se zagrijava procesom tlačenja), brtveni i regulacijski ventili te cjevovodi. Budući da tehnologija plinske difuzije upotrebljava uranijev heksafluorid (UF6), sve površine opreme, cjevovoda i instrumentacije (koje dolaze u dodir s plinom) moraju biti izrađene od materijala koji u dodiru s UF6 ostaju stabilni. Postrojenje za plinsku difuziju zahtijeva više takvih sklopova, tako da količine mogu biti značajan pokazatelj krajnje uporabe.

5.3.1.   Barijere za plinsku difuziju i materijali za barijere

(a)

Posebno projektirani ili pripremljeni tanki, porozni filtri s veličinom pora 10 – 100 nm, debljine 5 mm ili manje, a za cjevaste oblike promjera 25 mm ili manje, izrađeni od metalnih, polimernih ili keramičkih materijala otpornih na korozivno djelovanje UF6 (vidi NAPOMENU S OBJAŠNJENJEM odjeljku 5.4.) i

(b)

posebno pripremljeni spojevi ili prašci za izradu takvih filtara.Takvi spojevi i prašci uključuju nikal ili slitine koje sadrže 60 % ili više nikla, aluminijev oksid ili potpuno fluorirane ugljikovodične polimere otporne na UF6 s čistoćom od 99,9 % mase ili većom, veličinom čestica manjom od 10 μm i visokim stupnjem jednolikosti veličine čestica, koji su posebno pripremljeni za izradu barijera za plinsku difuziju.

5.3.2.   Kućišta difuzora

Posebno projektirane ili pripremljene hermetički zabrtvljene posude za ugradnju barijere za plinsku difuziju, napravljene od materijala otpornih na UF6 ili zaštićene takvim materijalima (vidi NAPOMENU S OBJAŠNJENJEM odjeljku 5.4.).

5.3.3.   Kompresori i plinska puhala

Posebno projektirani ili pripremljeni kompresori ili plinska puhala s kapacitetom usisa UF6 od 1 m3/min ili više i tlakom ispuha jačine do 500 kPa, projektirani za dugotrajan rad u UF6 okruženju, kao i zasebni sklopovi takvih kompresora i plinskih puhala. Ti kompresori i plinska puhala imaju omjer tlakova od 10:1 ili manje te su napravljeni od materijala otpornih na UF6 ili su zaštićeni takvim materijalima (vidi NAPOMENU S OBJAŠNJENJEM odjeljku 5.4.).

5.3.4.   Radijalne osovinske brtve

Posebno projektirane ili pripremljene vakuumske brtve s priključcima za napajanje i ispuhivanje brtve, za brtvljenje vratila koje spaja kompresor ili rotor plinskog puhala s pogonskim motorom tako da se osigura pouzdano brtvljenje protiv prodiranja zraka u unutarnju komoru kompresora ili plinskog puhala napunjenog s UF6. Takve su brtve obično projektirane za sprečavanje prodiranja plina u unutrašnjost u količini većoj od 1 000 cm3/min.

5.3.5.   Izmjenjivači topline za hlađenje UF6

Posebno projektirani ili pripremljeni izmjenjivači topline napravljeni od materijala otpornih na UF6 ili zaštićeni takvim materijalima (vidi NAPOMENU S OBJAŠNJENJEM odjeljku 5.4.) koji su namijenjeni za stopu promjene tlaka kod propuštanja koja je manja od 10 Pa/h pri razlici tlakova od 100 kPa.

5.4.   Posebno projektirani ili pripremljeni pomoćni sustavi, oprema i komponente za uporabu u procesu obogaćivanja plinskom difuzijom

UVODNA NAPOMENA

Pomoćni sustavi, oprema i komponente za postrojenja za obogaćivanje plinskom difuzijom jesu sustavi postrojenja potrebni za dovod UF6 u sklop za plinsku difuziju, za međusobno povezivanje pojedinačnih sklopova u kaskade (ili stupnjeve) kako bi se omogućilo postupno sve veće obogaćivanje i ekstrakcija ‚produkta’ i ‚ostataka’ UF6 iz difuzijskih kaskada. Zbog visokih inercijskih svojstava difuzijskih kaskada, svaki prekid njihova rada, a posebno njihovo zaustavljanje, ima ozbiljne posljedice. Stoga je u postrojenju za plinsku difuziju važno strogo i kontinuirano održavanje vakuuma u svim tehnološkim sustavima, automatska zaštita od nezgoda i precizna automatska regulacija toka plina. Sve to zahtijeva opremanje postrojenja velikim brojem posebnih mjernih, regulacijskih i kontrolnih sustava.

UF6 se obično isparava iz cilindara smještenih u autoklavima te se u plinovitom stanju kaskadnim cjevovodnim kolektorom dovodi do ulazne točke. Plinski tokovi ‚produkta’ i ‚ostataka’ UF6 vode se kaskadnim cjevovodnim kolektorom od izlaznih točaka do hladnih stupica ili do kompresorskih stanica gdje se plin UF6 pretvara u tekuće stanje prije daljnjeg prijenosa u odgovarajuće spremnike za prijevoz ili skladištenje. Budući da se postrojenje za obogaćivanje plinskom difuzijom sastoji od velikog broja sklopova za plinsku difuziju raspoređenih u kaskade, dužina kaskadnog cjevovodnog kolektora iznosi nekoliko kilometara, s nekoliko tisuća varova i višekratnim ponavljanjem strukture. Oprema, komponente i cjevovodni sustavi izrađuju se prema vrlo visokim standardima postavljenima za vakuum i čistoću.

NAPOMENA S OBJAŠNJENJEM

Dolje navedene stavke dolaze u izravan dodir s procesnim plinom UF6 ili izravno kontroliraju protok unutar kaskada. Materijali otporni na korozivno djelovanje UF6 uključuju bakar, slitine bakra, nehrđajući čelik, aluminij, aluminijev oksid, slitine aluminija, nikal ili slitine koje sadrže 60 % ili više nikla te fluorirane ugljikovodične polimere.

5.4.1.   Sustavi za napajanje/sustavi za odvođenje produkta i ostataka

Posebno projektirani ili pripremljeni procesni sustavi ili oprema za postrojenja za obogaćivanje, izrađeni od materijala otpornih na korozivno djelovanje UF6 ili zaštićeni takvim materijalima, koji uključuju:

(a)	napojne autoklave, peći ili sustave koji se upotrebljavaju za dovođenje UF6 u proces obogaćivanja

(b)	desublimatore, hladne stupice ili pumpe koji se upotrebljavaju za uklanjanje UF6 iz procesa obogaćivanja za daljnji prijenos nakon grijanja

(c)	stanice za skrućivanje ili ukapljivanje koje se upotrebljavaju za uklanjanje UF6 iz procesa obogaćivanja stlačivanjem i pretvaranjem UF6 u tekuće ili kruto stanje

(d)	stanice za ‚produkt’ ili ‚ostatke’ koje se upotrebljavaju za prijenos UF6 u spremnike.

5.4.2.   Sustavi cjevovodnih kolektora

Posebno projektirani ili pripremljeni cjevovodni sustavi i sustavi cjevovodnih kolektora za rukovanje UF6 u kaskadama za plinsku difuziju.

NAPOMENA S OBJAŠNJENJEM

Ta cjevovodna mreža obično ima ‚dvostruki’ sustav cjevovodnih kolektora, pri čemu je svaka ćelija spojena na svaki od cjevovodnih kolektora.

5.4.3.   Vakuumski sustavi

(a)	Posebno projektirani ili pripremljeni vakuumski razvodnici, vakuumski cjevovodni kolektori i vakuumske pumpe usisnog kapaciteta od 5 m3/min ili više.

(b)

Vakuumske pumpe posebno projektirane za rad u atmosferama koje sadrže UF6 te izrađene od materijala otpornih na korozivno djelovanje UF6 ili zaštićene takvim materijalima (vidi NAPOMENU S OBJAŠNJENJEM ovom odjeljku). Te pumpe mogu biti rotacijske ili volumetričke, mogu imati volumetričke i fluorougljične brtve te mogu imati posebne radne fluide.

5.4.4.   Posebni zaporni i regulacijski ventili

Posebno projektirani ili pripremljeni ventili s mijehom, ručni ili automatizirani, zaporni ili regulacijski, izrađeni od materijala otpornih na korozivno djelovanje UF6 ili zaštićeni takvim materijalima, za ugradnju u glavnim ili pomoćnim sustavima postrojenjâ za obogaćivanje plinskom difuzijom.

5.4.5.   Maseni spektrometri za UF6/izvori iona

Posebno projektirani ili pripremljeni maseni spektrometri koji mogu izravno uzimati uzorke iz plinskih tokova UF6 i koji imaju sva sljedeća obilježja:

1.	mogućnost mjerenja iona od 320 atomskih jedinica mase ili više i razlučivost bolju od 1 dijela u 320

2.	izvore iona izrađene od nikla, slitina nikla i bakra s masenim udjelom nikla od 60 % ili većim ili od slitina nikla i kroma, ili zaštićene tim materijalima

3.	izvore za ionizaciju bombardiranjem elektronima

4.	sustav sabirnika pogodan za izotopsku analizu.

5.5.   Posebno projektirani ili pripremljeni sustavi, oprema i komponente za uporabu u postrojenjima za aerodinamičko obogaćivanje

UVODNA NAPOMENA

U procesu aerodinamičkog obogaćivanja mješavina plinovitog UF6 i lakog plina (vodika ili helija) tlači se, a zatim propušta kroz separacijske elemente u kojima se odvija separacija izotopa zbog jakih centrifugalnih sila koje nastaju zbog geometrije zakrivljenih stijenki. Uspješno su razvijena dva procesa tog tipa: proces sa separacijskim mlaznicama i proces s vrtložnim cijevima. Kod oba postupka glavne komponente separacijskog stupnja uključuju cilindrične posude koje čine kućište za posebne elemente za separaciju (mlaznice ili vrtložne cijevi), plinske kompresore i izmjenjivače topline za uklanjanje topline nastale pri tlačenju. U aerodinamičkom postrojenju potrebno je više takvih stupnjeva, tako da količine mogu biti značajan pokazatelj krajnje uporabe. Budući da se u aerodinamičkim procesima upotrebljava UF6, sve površine opreme, cjevovoda i instrumentacije (koje dolaze u dodir s plinom) moraju biti izrađene od materijala koji u dodiru s UF6 ostaju stabilni ili moraju biti zaštićene takvim materijalima.

NAPOMENA S OBJAŠNJENJEM

Stavke navedene u ovom odjeljku ili dolaze u izravan dodir s procesnim plinom UF6 ili izravno kontroliraju protok unutar kaskada. Sve površine koje dolaze u dodir s procesnim plinom u potpunosti su izrađene od materijala otpornih na UF6 ili su zaštićene takvim materijalima. Za potrebe odjeljka koji se odnosi na stavke aerodiamičkog obogaćivanja, materijali otporni na korozivno djelovanje UF6 uključuju bakar, slitine bakra, nehrđajući čelik, aluminij, aluminijev oksid, slitine aluminija, nikal ili slitine s masenim udjelom nikla od 60 % ili više te fluorirane ugljikovodične polimere.

5.5.1.   Separacijske mlaznice

Posebno projektirane ili pripremljene separacijske mlaznice i sklopovi separacijskih mlaznica. Separacijske mlaznice sastoje se od zakrivljenih kanala oblikovanih poput proreza čiji je polumjer zakrivljenosti manji od 1 mm, otporne su na korozivno djelovanje UF6, a u mlaznici se nalazi oštrica koja razdvaja plin koji teče kroz mlaznicu u dva toka.

5.5.2.   Vrtložne cijevi

Posebno projektirane ili pripremljene vrtložne cijevi i sklopovi vrtložnih cijevi. Vrtložne cijevi jesu cilindrične ili konične cijevi, izrađene od materijala otpornih na korozivno djelovanje UF6 ili zaštićene takvim materijalima te s jednim ili više tangencijalnih ulaza. Cijevi mogu na jednom ili oba kraja biti opremljene dodacima tipa mlaznice.

NAPOMENA S OBJAŠNJENJEM

Napojni plin u vrtložnu cijev ulazi tangencijalno na jednom kraju ili kroz vrtložne lopatice ili na brojnim tangencijalnim mjestima duž oboda cijevi.

5.5.3.   Kompresori i plinska puhala

Posebno projektirani ili pripremljeni kompresori ili plinska puhala izrađeni od materijala otpornih na koroziju uzrokovanu mješavinom UF6/plina nositelja (vodika ili helija) ili zaštićeni takvim materijalima.

5.5.4.   Radijalne osovinske brtve

Posebno projektirane ili pripremljene radijalne osovinske brtve s priključcima za napajanje i ispuhivanje brtve, za brtvljenje vratila koje spaja rotor kompresora ili rotor plinskog puhala s pogonskim motorom, tako da osigurava pouzdano brtvljenje protiv izlaženja procesnog plina ili prodiranja zraka ili brtvenog plina u unutarnju komoru kompresora ili plinskog puhala ispunjenu mješavinom UF6/plina nositelja.

5.5.5.   Izmjenjivači topline za hlađenje plina

Posebno projektirani ili pripremljeni izmjenjivači topline koji su izrađeni od materijala otpornih na korozivno djelovanje UF6 ili su zaštićeni takvim materijalima.

5.5.6.   Kućišta elemenata za separaciju

Posebno projektirana ili pripremljena kućišta elemenata za separaciju izrađena od materijala otpornih na korozivno djelovanje UF6 ili zaštićena takvim materijalima, za smještaj vrtložnih cijevi ili separacijskih mlaznica.

5.5.7.   Sustavi za napajanje/sustavi za odvođenje produkta i ostataka

Posebno projektirani ili pripremljeni procesni sustavi ili oprema za postrojenja za obogaćivanje, izrađeni od materijala otpornih na korozivno djelovanje UF6 ili zaštićeni takvim materijalima, koji uključuju:

(a)	napojne autoklave, peći ili sustave koji se upotrebljavaju za dovođenje UF6 u proces obogaćivanja

(b)	desublimatore (ili hladne stupice) koji se upotrebljavaju za uklanjanje UF6 iz procesa obogaćivanja za daljnji prijenos nakon grijanja

(c)	stanice za skrućivanje ili ukapljivanje koje se upotrebljavaju za uklanjanje UF6 iz procesa obogaćivanja stlačivanjem i pretvaranjem UF6 u tekuće ili kruto stanje

(d)	stanice za ‚produkt’ ili ‚ostatke’ koje se upotrebljavaju za prijenos UF6 u spremnike.

5.5.8.   Sustavi cjevovodnih kolektora

Posebno projektirani ili pripremljeni sustavi cjevovodnih kolektora, izrađeni od materijala otpornih na korozivno djelovanje UF6 ili zaštićeni takvim materijalima, za potrebe rukovanja UF6 u aerodinamičkim kaskadama. Ta je mreža cjevovoda obično projektirana kao ‚dvostruki’ cjevovodni kolektor, pri čemu su svaki stupanj ili svaka skupina stupnjeva spojeni na svaki cjevovodni kolektor.

5.5.9.   Vakuumski sustavi i pumpe

(a)	Posebno projektirani ili pripremljeni vakuumski sustavi koji se sastoje od vakuumskih razvodnih cijevi, vakuumskih cjevovodnih kolektora i vakuumskih pumpi, projektirani za upotrebu u atmosferama koje sadržavaju UF6.

(b)	Vakuumske pumpe posebno projektirane ili pripremljene za rad u atmosferama koje sadrže UF6, izrađene od materijala otpornih na korozivno djelovanje UF6 ili zaštićene takvim materijalima. Za te se pumpe mogu upotrebljavati fluorougljične brtve i posebni radni fluidi.

5.5.10.   Posebni zaporni i regulacijski ventili

Posebno projektirani ili pripremljeni ventili s mijehom, ručni ili automatizirani, zaporni ili regulacijski, izrađeni od materijala otpornih na korozivno djelovanje UF6 ili zaštićeni takvim materijalima, s promjerom od 40 mm ili više, za ugradnju u glavnim i pomoćnim sustavima postrojenjâ za aerodinamičko obogaćivanje.

5.5.11.   Maseni spektrometri za UF6/izvori iona

Posebno projektirani ili pripremljeni maseni spektrometri koji mogu izravno uzimati uzorke iz plinskih tokova UF6 i koji imaju sva sljedeća obilježja:

1.	mogućnost mjerenja iona od 320 atomskih jedinica mase ili više i razlučivost bolju od 1 dijela u 320

2.	izvore iona izrađene od nikla, slitina nikla i bakra s masenim udjelom nikla od 60 % ili većim ili od slitina nikla i kroma, ili zaštićene tim materijalima

3.	izvore za ionizaciju bombardiranjem elektronima

4.	sustav sabirnika pogodan za izotopsku analizu.

5.5.12.   Sustavi za separaciju UF6/plina nositelja

Posebno projektirani ili pripremljeni procesni sustavi za separaciju UF6 od plina nositelja (vodika ili helija).

NAPOMENA S OBJAŠNJENJEM

Navedeni sustavi projektirani su tako da smanjuju sadržaj UF6 u plinu nositelju na 1 ppm ili manje te mogu uključivati opremu kao što su:

(a)	kriogeni izmjenjivači topline i kriogeni separatori za temperature od 153 K (– 120 °C ili manje, ili

(b)	kriogene jedinice za hlađenje koje mogu postići temperature od 153 K (– 120 °C) ili manje, ili

(c)	jedinice separacijskih mlaznica ili vrtložnih cijevi za separaciju UF6 od plina nositelja, ili

(d)	hladne stupice za UF6 koje mogu zamrzavanjem izdvojiti UF6.

5.6.   Posebno projektirani ili pripremljeni sustavi, oprema i komponente za uporabu u postrojenjima za obogaćivanje kemijskom izmjenom ili ionskom izmjenom

UVODNA NAPOMENA

Neznatna razlika u masi između izotopâ uranija uzrokuje male promjene u ravnoteži kemijskih reakcija, što se može upotrijebiti kao osnova za separaciju izotopâ. Uspješno su razvijena dva procesa: kemijska izmjena tekuće-tekuće i ionska izmjena kruto-tekuće.

U procesu kemijske izmjene tekuće-tekuće, tekuće faze (vodena i organska) koje se ne daju miješati protustrujno se vode, pri čemu nastaje kaskadni učinak od nekoliko tisuća stupnjeva separacije. Vodena faza sastoji se od uranijevog klorida u otopini klorovodične kiseline; organska faza sastoji se od ekstraktanta koji sadrži uranijev klorid u organskom otapalu. Kontaktori koji se upotrebljavaju u separacijskoj kaskadi mogu biti kolone za izmjenu tekuće-tekuće (poput pulsirajućih kolona sa sitastim pločama) ili tekući centrifugalni kontaktori. Radi omogućivanja povratnog toka na svakom kraju, kemijske pretvorbe (oksidacija i redukcija) trebaju se odvijati na oba kraja separacijske kaskade. Pri projektiranju je važno izbjeći kontaminaciju procesnih tokova određenim metalnim ionima. U tu se svrhu upotrebljavaju plastične, plastikom obložene (uključujući uporabu fluorougljičnih polimera) i/ili staklom obložene kolone i cjevovodi.

U procesu kruto-tekuće ionske izmjene obogaćivanje se postiže adsorpcijom/desorpcijom uranija na posebnoj, vrlo brzo reagirajućoj smoli za ionsku izmjenu ili na adsorbentu. Otopina uranija u klorovodičnoj kiselini i drugim kemijskim agensima prolazi kroz cilindrične kolone za obogaćivanje napunjene slojevima adsorbenta. Za kontinuiran proces potreban je sustav povratnog toka za oslobađanje uranija iz adsorbenta natrag u tekuću fazu tako da se ‚produkt’ i ‚ostaci’ mogu prikupiti. To se provodi upotrebom odgovarajućih kemijskih agensa za redukciju/oksidaciju koji se potpuno regeneriraju u odvojenim vanjskim kružnim tokovima i koji se djelomično mogu regenerirati unutar samih kolona za separaciju izotopa. Zbog prisutnosti vrućih koncentriranih otopina klorovodične kiseline u procesu potrebno je da oprema bude izrađena od posebnih materijala otpornih na koroziju ili zaštićena takvim materijalima.

5.6.1.   Kolone za izmjenu tekuće-tekuće (kemijska izmjena)

Protustrujne kolone za izmjenu tekuće-tekuće s ulaznom mehaničkom snagom, posebno projektirane ili pripremljene za obogaćivanje uranija procesom kemijske izmjene. Radi otpornosti na korozivno djelovanje koncentriranih otopina klorovodične kiseline te su kolone i njihovi unutarnji dijelovi obično izrađeni od prikladnih plastičnih materijala (poput fluoriranih ugljikovodičnih polimera) ili stakla ili su njima zaštićeni. Sustav je obično projektiran tako da je vrijeme zadržavanja u kolonama 30 sekundi ili kraće.

5.6.2.   Centrifugalni kontaktori tekuće-tekuće (kemijska izmjena)

Centrifugalni kontaktori tekuće-tekuće koji su posebno projektirani ili pripremljeni za obogaćivanje uranija procesom kemijske izmjene. Takvi kontaktori upotrebljavaju rotaciju za postizanje disperzije organskih i vodenih tokova, a zatim centrifugalnu silu za separaciju faza. Radi otpornosti na korozivno djelovanje koncentriranih otopina klorovodične kiseline kontaktori su obično izrađeni od prikladnih plastičnih materijala (poput fluoriranih ugljikovodičnih polimera) ili stakla ili su njima zaštićeni. Sustav je obično projektiran tako da je vrijeme zadržavanja u centrifugalnim kontaktorima 30 sekundi ili kraće.

5.6.3.   Sustavi i oprema za redukciju uranija (kemijska izmjena)

(a)

Posebno projektirane ili pripremljene ćelije za elektrokemijsku redukciju u svrhu redukcije uranija iz jednog valentnog stanja u drugo pri obogaćivanju uranija procesom kemijske izmjene. Materijali ćelija koji dolaze u dodir s procesnim otopinama moraju biti otporni na korozivno djelovanje koncentriranih otopina klorovodične kiseline. NAPOMENA S OBJAŠNJENJEM Katodni odjeljak ćelije mora biti projektiran tako da spriječi ponovnu oksidaciju uranija u njegovo više valentno stanje. Da bi se uranij zadržao u katodnom odjeljku, ćelija može imati nepropusnu membransku dijafragmu izrađenu od posebnog materijala za izmjenu kationa. Katoda se sastoji od odgovarajućeg čvrstog vodiča, kao što je grafit.

(b)

Posebno projektirani ili pripremljeni sustavi na produktnom kraju kaskade za izdvajanje U+4 iz organskog toka, prilagođavanje koncentracije kiseline i napajanje elektrokemijskih redukcijskih ćelija. NAPOMENA S OBJAŠNJENJEM Ti se sustavi sastoje od opreme za ekstrakciju otapalom radi izdvajanja U+4 iz organskog toka u vodenu otopinu, radi isparavanja i/ili druge opreme za podešavanje pH i kontrolu otopine te pumpi ili drugih uređaja za prijenos u svrhu napajanje ćelija za elektrokemijsku redukciju. Pri projektiranju je važno izbjeći kontaminaciju vodenog toka određenim metalnim ionima. Stoga je zbog takvih dijelova koji dolaze u dodir s procesnim tokom sustav konstruiran od opreme izrađene od odgovarajućih materijala (poput stakla, flourougljičnih polimera, polifenil sulfata, polieter sulfona i smolom impregniranog grafita) ili zaštićene takvim materijalima.

5.6.4.   Sustavi za pripremu napajanja (kemijska izmjena)

Posebno projektirani ili pripremljeni sustavi za proizvodnju otopina uranijevog klorida visoke čistoće za napajanje postrojenjâ za separaciju izotopa uranija kemijskom izmjenom.

NAPOMENA S OBJAŠNJENJEM

Ti se sustavi sastoje od opreme za otapanje, ekstrakciju otapalom i/ili ionsku izmjenu u svrhu pročišćavanja te od elektrolitičkih ćelija za redukciju uranija U+6+ ili U+4 u U+3. Ti sustavi proizvode otopine uranijevog klorida koje sadrže samo nekoliko čestica na milijun metalnih nečistoća poput kroma, željeza, vanadija, molibdena i drugih dvovalentnih ili viševalentnih kationa. Konstrukcijski materijali dijelova sustava za obradu U+3 visoke čistoće uključuju staklo, fluorirane ugljikovodične polimere, polifenil sulfat ili polieter sulfon obložen plastikom te smolom impregnirani grafit.

5.6.5.   Sustavi za oksidaciju uranija (kemijska izmjena)

Posebno projektirani ili pripremljeni sustavi za oksidaciju U+3 u U+4 za povratak u kaskadu za separaciju izotopa uranija u procesu obogaćivanja kemijskom izmjenom.

NAPOMENA S OBJAŠNJENJEM

Ti sustavi mogu uključivati opremu kao što je:

(a)	oprema za povezivanje klora i kisika s vodenim izlaznim tokom iz opreme za separaciju izotopa te za ekstrakciju dobivenog U+4 u osiromašeni organski tok koji se vraća iz produktnog kraja kaskade

(b)	oprema koja odvaja vodu od klorovodične kiseline tako da se voda i koncentrirana klorovodična kiselina na odgovarajućim mjestima ponovno mogu vratiti u proces.

5.6.6.   Brzo reagirajuće smole/adsorbenti za ionsku izmjenu (ionska izmjena)

Brzo reagirajuće smole ili adsorbenti za ionsku izmjenu posebno su projektirani ili pripremljeni za obogaćivanje uranija procesom ionske izmjene, uključujući porozne makromrežaste smole i/ili opnaste strukture u kojima su aktivne grupe za kemijsku izmjenu ograničene na površinski sloj neaktivne porozne potporne strukture te druge složene strukture u bilo kojem odgovarajućem obliku, uključujući čestice ili vlakna. Te smole/adsorbenti za ionsku izmjenu imaju promjer od 0,2 mm ili manje i moraju biti kemijski otporni na koncentrirane otopine klorovodične kiseline te fizički dovoljno čvrsti da se ne raspadaju u kolonama za izmjenu. Smole/adsorbenti posebno su projektirani za omogućivanje vrlo brze kinetike izmjene izotopa uranija (poluvrijeme izmjene manje je od 10 sekundi) te mogu raditi na temperaturama u rasponu od 373 K (100 °C) do 473 K (200 °C).

5.6.7.   Kolone za ionsku izmjenu (ionska izmjena)

Cilindrične kolone promjera većeg od 1 000 mm za držanje i podupiranje nosača ispunjenih smolom/adsorbentom za ionsku izmjenu, posebno projektirane ili pripremljene za obogaćivanje uranija procesom ionske izmjene. Kolone su izrađene od materijala (poput titanija ili fluorougljične plastike), ili su zaštićene takvim materijalima, koji su otpornih na korozivno djelovanje koncentriranih otopina klorovodične kiseline te mogu raditi na temperaturama u rasponu od 373 K (100 °C) do 473 K (200 °C) te tlakovima iznad 0,7 MPa.

5.6.8.   Sustavi povratnog toka ionske izmjene (ionska izmjena)

(a)	Posebno projektirani ili pripremljeni kemijski ili elektrokemijski redukcijski sustavi za regeneriranje kemijskog(-ih) redukcijskog(-ih) agensa koji se upotrebljava(ju) u kaskadama za obogaćivanje uranija ionskom izmjenom.

(b)	Posebno projektirani ili pripremljeni kemijski ili elektrokemijski oksidacijski sustavi za regeneriranje kemijskog(-ih) oksidacijskog(-ih) agensa koji se upotrebljava(ju) u kaskadama za obogaćivanje uranija ionskom izmjenom.

NAPOMENA S OBJAŠNJENJEM

U procesu obogaćivanja ionskom izmjenom može se, primjerice, upotrebljavati trovalentni titanij (Ti+3) kao redukcijski kation, u kojem bi slučaju redukcijski sustav regenerirao Ti+3 putem redukcije Ti+4.

U procesu se, primjerice, može upotrebljavati trovalentno željezo (Fe+3) kao oksidant, u kojem bi slučaju oksidacijski sustav regenerirao Fe+3 putem oksidacije Fe+2.

5.7.   Posebno projektirani ili pripremljeni sustavi, oprema i komponente za uporabu u postrojenjima za obogaćivanje pomoću lasera.

UVODNA NAPOMENA

Postojeći sustavi za proces obogaćivanja pomoću lasera dijele se u dvije kategorije: one u kojima je procesni medij atomska para uranija te one u kojima je procesni medij para uranijevog spoja, ponekad pomiješana s drugim plinom ili plinovima. Uobičajeno nazivlje za takve procese uključuje:

—	prva kategorija – separacija izotopa laserom iz atomskih para

—	druga kategorija – molekularna laserska separacija izotopa, uključujući kemijsku reakciju putem selektivnog laserskog aktiviranja izotopa.

Sustavi, oprema i komponente za postrojenja za lasersko obogaćivanje obuhvaćaju: (a) uređaje za napajanje parom metalnog uranija (za selektivnu fotoionizaciju) ili uređaje za napajanje parom uranijevog spoja (za selektivnu fotodisocijaciju ili selektivno pobuđivanje/aktivaciju); (b) uređaje za prikupljanje obogaćenog i osiromašenog metalnog uranija kao ‚produkta’ i ‚ostataka’ u prvoj kategoriji te uređaje za prikupljanje obogaćenih i osiromašenih uranijevih spojeva kao ‚produkta’ i ‚ostataka’ u drugoj kategoriji; (c) procesne laserske sustave za selektivno pobuđivanje izotopa uranija– 235; i (d) opremu za pripremu napajanja i pretvorbu produkta. Složenost spektroskopije atoma uranija i njegovih spojeva može zahtijevati primjenu bilo koje od brojnih raspoloživih laserskih i lasersko-optičkih tehnologija.

NAPOMENA S OBJAŠNJENJEM

Mnoge stavke navedene u ovom odjeljku dolaze u izravan dodir s parama ili talinom metalnog uranija ili s procesnim plinom koji sadrži UF6 ili smjesu UF6 i drugih plinova. Sve površine koje dolaze u izravan dodir s uranijem ili UF6 u potpunosti su izrađene od materijala otpornih na koroziju ili su zaštićene njima. U smislu odjeljka koji se odnosi na stavke laserskog obogaćivanja, materijali otporni na korozivno djelovanje para ili taline metalnog uranija ili uranijevih slitina uključuju grafite obložene itrijem i tantal, a materijali otporni na korozivno djelovanje UF6 uključuju bakar, slitine bakra, nehrđajući čelik, aluminij, aluminijev oksid, slitine aluminija, nikal ili slitine koje sadrže maseni udjel nikla od najmanje 60 % te fluorirane ugljikovodične polimere.

5.7.1.   Sustavi za isparavanje uranija (metode koje se temelje na atomskim parama)

Posebno projektirani ili pripremljeni sustavi za isparavanje metalnog uranija za uporabu u laserskom obogaćivanju.

NAPOMENA S OBJAŠNJENJEM

Ti sustavi mogu sadržavati pištolje za proizvodnju elektronskog snopa te su projektirani za postizanje isporučene snage (1 kW ili veće) na cilju dovoljne za stvaranje para metalnog uranija u mjeri potrebnoj za funkciju laserskog obogaćivanja.

5.7.2.   Sustavi i komponente za rukovanje talinom ili parama metalnog uranija (metode koje se temelje na atomskim parama)

Posebno projektirani ili pripremljeni sustavi za rukovanje rastaljenim uranijem, rastaljenim uranijevim slitinama ili parama metalnog uranija za uporabu u laserskom obogaćivanju ili za komponente posebno projektirane ili pripremljene u tu svrhu.

NAPOMENA S OBJAŠNJENJEM

Sustavi za rukovanje talinom metalnog uranija mogu se sastojati od lonaca za taljenje i opreme za hlađenje lonaca za taljenje. Lonci za taljenje i ostali dijelovi tog sustava, koji dolaze u dodir s rastaljenim uranijem, rastaljenim uranijevim slitinama ili parama metalnog uranija, izrađeni su od materijalâ odgovarajuće otpornosti na koroziju i toplinu ili su njima zaštićeni. Odgovarajući materijali mogu uključivati tantal, grafit obložen itrijem, grafit obložen drugim rijetkim zemljanim oksidima (vidi dokument INFCIRC/254/Part 2 – (kako je izmijenjen)) ili njihove smjese.

5.7.3.   Kolektorski sklopovi za ‚produkt’ i ‚ostatke’ metalnog uranija (metode koje se temelje na atomskim parama)

Posebno projektirani ili pripremljeni kolektorski sklopovi za ‚produkt’ i ‚ostatke’ metalnog uranija u tekućem ili krutom stanju.

NAPOMENA S OBJAŠNJENJEM

Komponente za te sklopove izrađene su od materijala otpornih na toplinu i korozivno djelovanje para ili taline metalnog uranija (kao što je grafit obložen itrijem ili tantal) ili su njima zaštićene, te mogu uključivati cijevi, ventile, armature, ‚žljebove’, provodnike, izmjenjivače topline i kolektorske ploče za magnetske, elektrostatičke ili druge metode separacije.

5.7.4.   Kućišta modula separatora (metode koje se temelje na atomskim parama)

Posebno projektirane ili pripremljene cilindrične ili pravokutne posude za držanje izvora pare metalnog uranija, pištolja s elektronskim snopom i kolektorâ ‚produkta’ i ‚ostataka’.

NAPOMENA S OBJAŠNJENJEM

Navedena kućišta imaju brojne ulaze za električno napajanje i napajanje vodom, otvore za laserski snop, priključke za vakuumsku crpku te instrumentaciju za dijagnostiku i nadzor. Imaju mogućnost otvaranja i zatvaranja u svrhu obnavljanja unutarnjih komponenti.

5.7.5.   Nadzvučne ekspanzijske mlaznice (molekularne metode)

Posebno projektirane ili pripremljene nadzvučne ekspanzijske mlaznice za hlađenje smjesa UF6 i nosećeg plina do 150 K (– 123 °C) ili niže te koje su otporne na korozivno djelovanje UF6.

5.7.6.   Kolektori ‚produkta’ ili ‚ostataka’ (molekularne metode)

Posebno projektirane ili pripremljene komponente ili uređaji za sakupljanje produkta uranija ili ostataka uranija nakon osvjetljavanja laserskim svjetlom.

NAPOMENA S OBJAŠNJENJEM

U jednom od primjera molekularne laserske separacije izotopa kolektori produkta služe za skupljanje obogaćenog uranijevog pentafluorida (UF5) u krutom stanju. Kolektori produkta mogu se sastojati od filtarskih, udarnih ili ciklonskih kolektora ili njihove kombinacije te moraju biti otporni na korozivno djelovanje UF5/UF6 okruženja.

5.7.7.   Kompresori za UF6/noseći plin (molekularne metode)

Posebno projektirani ili pripremljeni kompresori za smjese UF6 i nosećeg plina projektirani za dugotrajan rad u UF6 okruženju. Komponente tih kompresora, a koje dolaze u dodir s procesnim plinom, izrađene su od materijala otpornih na korozivno djelovanje UF6 ili su zaštićene takvim materijalima.

5.7.8.   Radijalne osovinske brtve (molekularne metode)

Posebno projektirane ili pripremljene radijalne osovinske brtve s priključcima za napajanje i ispuhivanje brtve, za brtvljenje osovine koja spaja rotor kompresora s pogonskim motorom, tako da osigurava pouzdano brtvljenje protiv izlaženja procesnog plina ili prodiranja zraka ili brtvenog plina u unutarnju komoru kompresora ispunjenu smjesom UF6/nosećeg plina.

5.7.9.   Sustavi za fluoriranje (molekularne metode)

Posebno projektirani ili pripremljeni sustavi za fluoriranje UF5 (u krutom stanju) u UF6 (u plinovitom stanju).

NAPOMENA S OBJAŠNJENJEM

Navedeni su sustavi projektirani za fluoriranje prikupljenog praška UF5 u UF6 radi kasnijeg prikupljanja u spremnike za produkt ili radi prijenosa kao napajanja za dodatno obogaćivanje. U okviru jednog pristupa reakcija fluoriranja može se izvesti u okviru sustava za separaciju izotopa radi reakcije i uporabe izravno iz kolektora ‚produkta’. U okviru drugog pristupa, prašak UF5 može se odstraniti/prenijeti iz kolektora ‚produkta’ u odgovarajuću reakcijsku posudu (npr. reaktor s fluidiziranim slojem, vijčani reaktor ili plameni toranj) radi fluoriranja. U oba pristupa rabi se oprema za skladištenje i prijenos fluora (ili drugih odgovarajućih agensa za fluoriranje) te za prikupljanje i prijenos UF6.

5.7.10.   Spektrometri mase UF6/ionski izvori (molekularne metode)

Posebno projektirani ili pripremljeni spektrometri mase koji mogu izravno uzimati uzorke iz struja plina UF6 te imaju sva sljedeća obilježja:

1.	mogućnost mjerenja iona od 320 atomskih jedinica mase ili više te razlučivost bolju od 1 dijela u 320;

2.	ionske izvore izrađene od nikla, slitina nikla i bakra s masenim udjelom nikla 60 % ili većim ili od slitina nikla i kroma, ili zaštićeni njima;

3.	izvore za ionizaciju elektronskim bombardiranjem;

4.	imaju kolektorski sustav pogodan za izotopsku analizu.

5.7.11.   Sustavi za napajanje/sustavi za odvođenje produkta i ostataka (molekularne metode)

Posebno projektirani ili pripremljeni procesni sustavi ili oprema za postrojenja za obogaćivanje, izrađeni od materijala otpornih na korozivno djelovanje UF6 ili njima zaštićeni, među kojima su:

(a)	napojni autoklavi, peći ili sustavi koji se rabe za dovođenje UF6 u postupak obogaćivanja;

(b)	desublimatori (ili hladne stupice) za uklanjanje UF6 iz postupka obogaćivanja za daljnji prijenos nakon grijanja;

(c)	stanice za skrućivanje ili ukapljivanje za uklanjanje UF6 iz procesa obogaćivanja stlačivanjem i pretvorbom UF6 u tekuće ili kruto stanje;

(d)	stanice za ‚produkt’ ili ‚ostatke’, koje se rabe za prijenos UF6 u spremnike.

5.7.12.   Sustavi za separaciju UF6/nosećeg plina (molekularne metode)

Posebno projektirani ili pripremljeni procesni sustavi za odvajanje UF6 od nosećeg plina.

NAPOMENA S OBJAŠNJENJEM

Ti sustavi mogu uključivati opremu, kao što je:

(a)	kriogeni izmjenjivači topline ili kriogeni separatori za temperature od 153 K (– 120 °C) ili niže; ili

(b)	kriogene jedinice za hlađenje koje mogu postići temperature od 153 K (– 120 °C) ili niže, ili

(c)	hladne stupice za UF6 koje mogu zamrznuti UF6.

Plin nositelj može biti dušik, argon ili neki drugi plin.

5.7.13.   Laserski sustavi

Laseri ili laserski sustavi posebno projektirani ili pripremljeni za separaciju izotopa uranija.

NAPOMENA S OBJAŠNJENJEM

Laseri i laserske komponente koji su važni za procese za lasersko obogaćivanje uključuju one navedene u dokumentu INFCIRC/254/Part 2 – (kako je izmijenjen). Laserski sustav obično sadrži i optičke i elektroničke komponente za upravljanje laserskim snopom (ili snopovima) i prijenos u komoru za separaciju izotopa. Laserski sustav za metode koje se temelje na atomskim parama obično se sastoji od podesivih lasera s bojilima koji se pumpaju drugom vrstom lasera (npr. laseri s bakrenim parama ili određeni laseri s čvrstom jezgrom). Laserski sustav za molekularne metode može se sastojati od CO2 lasera ili ekscimerskih lasera i višestruke optičke ćelije. Laseri ili laserski sustavi za obje metode zahtijevaju stabilizaciju frekvencije spektra za rad tijekom duljih razdoblja.

5.8.   Posebno projektirani ili pripremljeni sustavi, oprema i komponente za uporabu u postrojenjima za obogaćivanje pomoću separacije plazmom.

UVODNA NAPOMENA

Pri postupku separacije plazmom, plazma iona uranija prolazi kroz električno polje podešeno na rezonantnu frekvenciju iona 235U tako da oni selektivno apsorbiraju energiju i povećavaju promjer svojih spiralnih putanja. Ioni koji imaju putanju velikog promjera presreću se kako bi se iskoristili za proizvodnju produkta obogaćenog 235U. Plazma koja nastaje ionizacijom uranijevih para zadržava se u vakuumskoj komori s magnetskim poljem velike jakosti kojeg stvara supervodljivi magnet. Glavni tehnološki sustavi postupka uključuju sustav za stvaranje uranijeve plazme, separacijski modul sa supervodljivim magnetom (vidi INFCIRC/254/Part 2 – (kako je izmijenjen)) i sustave za uklanjanje metala radi prikupljanja ‚produkta’ i ‚ostataka’.

5.8.1.   Mikrovalni izvori energije i antene

Posebno projektirani ili pripremljeni mikrovalni izvori energije i antene za stvaranje ili ubrzavanje iona sa sljedećim obilježjima: frekvencija veća od 30 GHz i srednja izlazna snaga za proizvodnju iona veća od 50 kW.

5.8.2.   Zavojnice za pobuđivanje iona

Posebno projektirane ili pripremljene radiofrekvencijske zavojnice za pobuđivanje iona za frekvencije iznad 100 kHz te koje se mogu rabiti pri srednjoj snazi iznad 40 kW.

5.8.3.   Sustavi za stvaranje plazme uranija

Posebno projektirani ili pripremljeni sustavi za stvaranje uranijeve plazme za uporabu u postrojenjima za separaciju plazme.

5.8.4.   [Ne koristi se od 14. lipnja 2013.]

5.8.5.   Kolektorski sklopovi za ‚produkt’ i ‚ostatke’ metalnog uranija

Posebno projektirani ili pripremljeni kolektorski sklopovi za ‚produkt’ i ‚ostatke’ metalnog uranija u krutom stanju. Navedeni kolektorski sklopovi izrađeni su od materijala otpornih na toplinu i korozivno djelovanje para metalnog uranija, kao što su grafit obložen itrijem ili tantal, ili su njima zaštićeni.

5.8.6.   Kućišta modula separatora

Posebno projektirane ili pripremljene cilindrične posude za uporabu u postrojenjima za obogaćivanje pomoću separacije plazmom, u kojima se drži izvor plazme uranija, radiofrekvencijska zavojnica za pobudu i kolektori ‚produkta’ i ‚ostataka’.

NAPOMENA S OBJAŠNJENJEM

Ta kućišta imaju brojne ulaze za električno napajanje, priključke za difuzijsku crpku te uređaje za dijagnostiku i nadzor. Imaju mogućnost otvaranja i zatvaranja radi obnavljanja unutarnjih komponenti te su izrađena od odgovarajućeg nemagnetskog materijala, kao što je nehrđajući čelik.

5.9.   Posebno projektirani ili pripremljeni sustavi, oprema i komponente za uporabu u postrojenjima za elektromagnetsko obogaćivanje.

UVODNA NAPOMENA

U okviru elektromagnetskog postupka ioni metalnog uranija nastali ionizacijom soli dopremljenog materijala (obično UCl4) ubrzavaju se i propuštaju kroz magnetsko polje što dovodi do toga da se ioni različitih izotopa kreću različitim putanjama. Glavne komponente elektromagnetskog separatora izotopa uključuju: magnetsko polje za skretanje/separaciju izotopa u ionskom snopu, ionski izvor sa svojim sustavom za ubrzanje te sustav za prikupljanje odvojenih iona. Pomoćni sustavi za taj postupak uključuju sustav energetskog napajanja magneta, visokonaponski sustav napajanja ionskog izvora, vakuumski sustav i opsežne sustave za postupanje s kemikalijama za dobivanje produkta te čišćenje/recikliranje komponenata.

5.9.1.   Elektromagnetski separatori izotopa

Elektromagnetski separatori izotopa posebno projektirani ili pripremljeni za separaciju izotopa uranija, te njihova oprema i komponente, uključujući:

(a)

ionske izvore Posebno projektirani ili pripremljeni pojedinačni ili višestruki izvori iona uranija, koji se sastoje od izvora pare, ionizatora i ubrzivača snopa, te koji su izgrađeni od odgovarajućih materijala kao što su grafit, nehrđajući čelik ili bakar i mogu osigurati ionski snop ukupne jakosti od najmanje 50 mA.

(b)	kolektore iona Kolektorske ploče koje se sastoje od dva ili više proreza i džepova posebno projektiranih ili pripremljenih za prikupljanje ionskih snopova obogaćenog i osiromašenog uranija, te izrađene od odgovarajućih materijala kao što su grafit ili nehrđajući čelik.

(c)

vakuumska kućišta Posebno projektirana ili pripremljena vakuumska kućišta za elektromagnetske separatore uranija, izrađena od odgovarajućih nemagnetskih materijala, kao što je nehrđajući čelik, te projektirana za rad pod tlakom od 0,1 Pa ili manje. NAPOMENA S OBJAŠNJENJEM Kućišta su posebno projektirana za ugradnju ionskih izvora, kolektorskih ploča i vodom hlađenih obloga te su opremljena priključcima za difuzijsku crpku, kao i otvorom te poklopcem za uklanjanje i ponovnu ugradnju tih komponenata.

(d)	magnetne polne nastavke Posebno projektirani ili pripremljeni magnetni polni nastavci promjera većeg od 2 m, koji se rabe za održavanje stalnog magnetskog polja u elektromagnetskom separatoru izotopa, te za prijenos magnetskog polja između susjednih separatora.

5.9.2.   Visokonaponsko napajanje

Posebno projektirano ili pripremljeno visokonaponsko napajanje za ionske izvore sa svim sljedećim karakteristikama: sposobnost neprekidnog rada, izlazni napon od 20 000 V ili više, izlazna struja 1 A ili veća i stabilizacija napona bolja od 0,01 % tijekom razdoblja od osam sati.

5.9.3.   Energetsko napajanje magneta

Posebno projektirano ili pripremljeno energetsko napajanje magneta istosmjernom strujom velike snage sa svim sljedećim obilježjima: sposobnost neprekidne proizvodnje izlazne struje od 500 A ili više pri naponu od 100 V ili više i stabilizacija struje ili napona bolja od 0,01 % tijekom razdoblja od osam sati.

6.   Postrojenja za proizvodnju ili koncentraciju teške vode, deuterija i spojeva deuterija i oprema posebno projektirana ili pripremljena u tu svrhu

UVODNA NAPOMENA

Tešku je vodu moguće proizvesti različitim postupcima. Međutim, komercijalno isplativima pokazala su se dva postupka: postupak izmjene vode-vodikovog sulfida (postupak GS) i postupak izmjene amonijaka-vodika.

Postupak GS temelji se na izmjeni vodika i deuterija između vode i vodikovog sulfida unutar niza tornjeva u kojima je gornja sekcija hladna, a donja sekcija topla. Voda teče niz tornjeve, dok plin vodikovog sulfida kruži od dna prema vrhu tornjeva. Niz se sitastih ploča rabi za pospješivanje miješanja plina i vode. Deuterij pri niskim temperaturama ulazi u vodu, a pri visokim temperaturama u vodikov sulfid. Plin ili voda, obogaćeni deuterijem, odvode se iz tornjeva prvog stupnja na spoju tople i hladne sekcije, nakon čega se postupak ponavlja u tornjevima sljedećeg stupnja. Produkt posljednjeg stupnja, odnosno voda obogaćena deuterijem do 30 %, šalje se u destilacijsku jedinicu gdje se dobiva teška voda reaktorske kakvoće, tj. s 99,75 % deuterijevog oksida.

Postupkom izmjene amonijaka-vodika moguće je izdvojiti deuterij iz sinteznog plina kontaktom s tekućim amonijakom u prisutnosti katalizatora. Sintezni plin dovodi se u tornjeve za izmjenu i u pretvarač amonijaka. U tornjevima plin struji od dna prema vrhu, dok tekući amonijak struji od vrha prema dnu. Deuterij se odvaja od vodika u sinteznom plinu i koncentrira u amonijaku. Zatim amonijak struji u uređaj za razgrađivanje amonijaka na dnu tornja, dok plin struji u pretvarač amonijaka na vrhu. Daljnje obogaćivanje odvija se u sljedećim stupnjevima, a konačnom destilacijom dobiva se teška voda reaktorske kakvoće. Sintezni plin može se dovoditi iz postrojenja za amonijak, koje se pak može izgraditi zajedno s postrojenjem za dobivanje teške vode postupkom izmjene amonijaka-vodika. Za postupak izmjene amonijaka-vodika kao izvor deuterija može se rabiti i obična voda.

Mnogo je ključnih dijelova opreme u postrojenjima za proizvodnju teške vode, kod kojih se primjenjuje postupak GS ili postupak izmjene amonijaka-vodika, zajednička nekolicini segmenata kemijske i naftne industrije. To se posebno odnosi na mala postrojenja u kojima se primjenjuje postupak GS. Međutim, samo mali broj dijelova standardno je dostupan. Postupak GS i postupak amonijak-vodik iziskuju rukovanje velikom količinom zapaljivih, korozivnih i toksičnih tekućina pri povišenim tlakom. Prema tomu, kod utvrđivanja projektnih i operativnih standarda za postrojenja i opremu namijenjenih tim postupcima, posebnu pozornost treba posvetiti izboru materijala i specifikacijama, kako bi se osigurao dugi vijek trajanja uz visoku sigurnost i pouzdanost. Izbor veličine u prvom redu ovisi o ekonomičnosti i potrebi. Zbog toga se većina elemenata opreme izrađuje prema zahtjevima kupca.

Naposljetku, trebalo bi napomenuti da se, kako u postupku GS tako i u postupku izmjene amonijak-vodik, dijelovi opreme koji, pojedinačno gledano, nisu posebno projektirani ili pripremljeni za proizvodnju teške vode, mogu sklapati u sustave koji su posebno projektirani ili pripremljeni za proizvodnju teške vode. Primjeri takvih sustava su sustav za proizvodnju katalizatora koji se rabi u postupku izmjene amonijaka-vodika te sustavi za destilaciju vode koji se pri oba postupka rabe za konačnu koncentraciju teške vode do reaktorske kakvoće.

Dijelovi opreme, koji su posebno projektirani ili pripremljeni za proizvodnju teške vode uz primjenu postupka izmjene vode-vodikovog sulfida ili postupka izmjene amonijaka-vodika uključuju sljedeće:

6.1.   Tornjevi za izmjenu vode-vodikovog sulfida

Tornjevi za izmjenu promjera od 1,5 m ili većeg koji mogu raditi pri tlakovima od najmanje 2 MPa (300 psi) koji su posebno projektirani ili pripremljeni za proizvodnju teške vode postupkom izmjene vode-vodikovog sulfida.

6.2.   Puhala i kompresori

Jednostupanjska, niskotlačna (tj. 0,2 MPa ili 30 psi) centrifugalna puhala ili kompresori za cirkulaciju plina vodikovog sulfida (tj. plina, koji sadrži više od 70 % H2S) posebno projektirani ili pripremljeni za proizvodnju teške vode postupkom izmjene vode-vodikovog sulfida. Ta puhala ili kompresori imaju propusni kapacitet jednak ili veći od 56 m3/s (120 000 SCFM), pri radnom tlaku jednakom ili većem od 1,8 MPa (260 psi) usisne moći, te brtve projektirane za rad u okruženju s mokrim H2S.

6.3.   Tornjevi za izmjenu amonijaka-vodika

Tornjevi za izmjenu amonijaka-vodika visine jednake ili veće od 35 m (114,3 ft) s promjerima od 1,5 m (4,9 ft) do 2,5 m (8,2 ft) s mogućnošću rada pod tlakom većim od 15 MPa (2 225 psi), posebno projektirani ili pripremljeni za proizvodnju teške vode postupkom izmjene amonijaka-vodika. Ti tornjevi ujedno imaju najmanje jedan aksijalni otvor s prirubnicom koji je istog promjera kao i cilindrični dio kroz koji se mogu umetnuti ili izvaditi unutarnji dijelovi tornja.

6.4.   Unutarnji dijelovi tornjeva i stupanjske crpke

Unutarnji dijelovi tornja i stupanjske crpke posebno projektirani ili pripremljeni za tornjeve za proizvodnju teške vode postupkom izmjene amonijaka-vodika. Unutarnji dijelovi su posebno projektirani stupanjski kontaktori koji omogućuju neposredni kontakt plina/tekućine. Stupanjske crpke posebno su projektirane uronjive crpke za cirkulaciju tekućeg amonijaka u kontaktnom stupnju unutar stupanjskih tornjeva.

6.5.   Uređaji za razgrađivanje amonijaka

Uređaji za razgrađivanje amonijaka s radnim tlakom jednakim ili većim od 3 MPa (450 psi) su posebno projektirani ili pripremljeni za proizvodnju teške vode postupkom izmjene amonijak-vodik.

6.6.   Infracrveni apsorpcijski analizatori

Infracrveni apsorpcijski analizatori koji mogu izravno provoditi analizu omjera vodika i deuterija kad su koncentracije deuterija jednake ili veće od 90 %.

6.7.   Katalitički plamenici

Katalitički plamenici za pretvorbu obogaćenog plina deuterija u tešku vodu posebno su projektirani ili pripremljeni za proizvodnju teške vode postupkom izmjene amonijaka-vodika.

6.8.   Kompletni sustavi za oplemenjivanje teške vode, ili njihove kolone

Kompletni sustavi za oplemenjivanje teške vode, ili njihove kolone, posebno projektirani ili pripremljeni za oplemenjivanje teške vode do koncentracije deuterija za uporabu u reaktoru.

NAPOMENA S OBJAŠNJENJEM

Ti sustavi, koji se obično koriste destilacijom vode kako bi odvojili tešku od lake vode, posebno su projektirani ili pripremljeni za proizvodnju teške vode za uporabu u reaktoru (tj. tipično 99,75 % deuterijevog oksida) iz teške vode manje koncentracije.

6.9.   Pretvarači za sintezu amonijaka ili jedinice za sintezu amonijaka

Pretvarači za sintezu amonijaka ili jedinice za sintezu amonijaka posebno projektirani ili pripremljeni za proizvodnju teške vode postupkom izmjene amonijaka-vodika.

NAPOMENA S OBJAŠNJENJEM

Navedeni pretvarači ili jedinice dobivaju sintezni plin (dušik i vodik) iz visokotlačne kolone (ili kolona) za izmjenu amonijaka/vodika te se sintetizirani amonijak vraća u kolonu (ili kolone) za izmjenu.

7.   Postrojenja za pretvaranje uranija i plutonija za uporabu u proizvodnji gorivnih elemenata i separaciju izotopâ uranija kako je utvrđeno u odjeljcima 4. odnosno 5. te oprema posebno projektirana ili pripremljena u tu svrhu

IZVOZ

Izvoz cijelog niza glavne robe unutar ovog ograničenja provodi se samo u skladu s postupcima u okviru Smjernica. Sva postrojenja, sustavi i posebno projektirana ili pripremljena oprema unutar ovog ograničenja mogu se rabiti za obradu, proizvodnju ili uporabu posebnog fisibilnog materijala.

7.1.   Postrojenja za pretvaranje uranija te oprema posebno projektirana ili pripremljena u tu svrhu

UVODNA NAPOMENA

U postrojenjima i sustavima za pretvorbu uranija mogu se izvesti jedna ili više pretvorbi iz jedne kemijske vrste uranija u drugu, uključujući: pretvorbu koncentrata uranijeve rude u UO3, pretvorbu UO3 u UO2, pretvorbu uranijevih oksida u UF4, UF6 ili UCl4, pretvorbu UF4 u UF6, pretvorbu UF6 u UF4, pretvorbu UF4 u metalni uranij i pretvorbu uranijevih fluorida u UO2. Veliki je broj ključnih dijelova opreme za postrojenja za pretvorbu uranija zajednički većem broju segmenata kemijske procesne industrije. Na primjer, vrste opreme koja se rabi u tim postupcima mogu uključivati: peći, rotacijske peći, reaktore s fluidiziranim slojem, reaktore s plamenim tornjem, centrifuge za tekućinu, destilacijske kolone i kolone za ekstrakciju tekuće-tekuće. Međutim, samo mali broj tih dijelova standardno je dostupan, dok se većina njih izrađuje prema zahtjevima i specifikacijama kupca. U nekim slučajevima potreban je poseban projekt i konstrukcijske izvedbe kako bi se utvrdila korozivna svojstva nekih kemikalija s kojima se postupa (HF, F2, CIF3 i uranijevi fluoridi), kao i riješila pitanja nuklearne kritičnosti. Naposljetku, trebalo bi napomenuti da se dijelovi opreme, koji pojedinačno nisu posebno projektirani ili pripremljeni za postupak pretvorbe uranija, mogu sklapati u sustave koji su posebno projektirani ili pripremljeni za uporabu pri pretvorbi uranija.

7.1.1.   Posebno projektirani ili pripremljeni sustavi za pretvorbu koncentrata uranijeve rude u UO3

NAPOMENA S OBJAŠNJENJEM

Pretvorbu koncentrata uranijeve rude u UO3 moguće je provesti tako da se ruda najprije otopi u dušičnoj kiselini i ekstrahira pročišćeni uranil nitrat, pri čemu se upotrebljava otapalo, kao što je tributil fosfat. Zatim se uranil nitrat pretvara u UO3 koncentracijom i denitracijom ili neutralizacijom plinovitim amonijakom, pri čemu nastaje amonijev diuranat, nakon čega slijedi filtriranje, sušenje i kalciniranje.

7.1.2.   Posebno projektirani ili pripremljeni sustavi za pretvorbu UO3 u UF6

NAPOMENA S OBJAŠNJENJEM

Pretvorbu UO3 u UF6 moguće je provesti izravno fluoriranjem. Za postupak je potreban izvor fluora u plinovitom stanju ili klor-trifluorida.

7.1.3.   Posebno projektirani ili pripremljeni sustavi za pretvorbu UO3 u UO2

NAPOMENA S OBJAŠNJENJEM

Pretvorbu UO3 u UO2 moguće je provesti redukcijom UO3 s razgrađenim amonijakom u plinovitom stanju ili vodikom.

7.1.4.   Posebno projektirani ili pripremljeni sustavi za pretvorbu UO2 u UF4

NAPOMENA S OBJAŠNJENJEM

Pretvorbu UO2 u UF4 moguće je provesti reakcijom UO2 s plinovitim fluorovodikom (HF) pri temperaturi od 300-500 °C.

7.1.5.   Posebno projektirani ili pripremljeni sustavi za pretvorbu UF4 u UF6

NAPOMENA S OBJAŠNJENJEM

Pretvorba UF4 u UF6 provodi se egzotermičkom reakcijom s fluorom u toranjskom reaktoru. UF6 se kondenzira iz vrućeg toka koji istječe kroz hladnu stupicu hlađenu na – 10 °C. Za postupak je potreban izvor fluora u plinovitom stanju.

7.1.6.   Posebno projektirani ili pripremljeni sustavi za pretvorbu UF4 u metalni uranij

NAPOMENA S OBJAŠNJENJEM

Pretvorba UF4 u metalni uranij provodi se redukcijom s magnezijem (za velike šarže) ili kalcijem (za male šarže). Reakcija se provodi pri temperaturi koja se nalazi iznad točke taljenja uranija (1 130 °C).

7.1.7.   Posebno projektirani ili pripremljeni sustavi za pretvorbu UF6 u UO2

NAPOMENA S OBJAŠNJENJEM

Pretvorbu UF6 u UO2 moguće je provesti jednim od triju postupaka. U prvom se postupku UF6 reducira i hidrolizira u UO2 uporabom vodika i pare. U drugom se postupku UF6 hidrolizira u vodenoj otopini, dodaje se amonijak radi taloženja amonijevog diuranata, zatim se diuranat reducira u UO2 s vodikom pri 820 °C. U trećem se postupku plinoviti UF6, CO2 i NH3 miješaju u vodi, pri čemu kao talog nastaje amonijev uranil karbonat. Amonijev uranil karbonat miješa se s parom i vodikom na 500-600 °C, pri čemu nastaje UO2.

Pretvorba UF6 u UO2 često se provodi kao prvi stupanj u postrojenju za proizvodnju goriva.

7.1.8.   Posebno projektirani ili pripremljeni sustavi za pretvorbu UF6 u UF4

NAPOMENA S OBJAŠNJENJEM

Pretvorba UF6 u UF4 provodi se redukcijom s vodikom.

7.1.9.   Posebno projektirani ili pripremljeni sustavi za pretvorbu UO2 u UCl4

NAPOMENA S OBJAŠNJENJEM

Pretvorbu UO2 u UCl4 moguće je provesti jednim od dva postupka. U prvom postupku UO2 reagira s ugljikovim tetrakloridom (CCl4) na otprilike 400 °C. U drugom postupku UO2 reagira na otprilike 700 °C u prisutnosti čađe (CAS1333-86-4), ugljikovog monoksida i klora, pri čemu nastaje UCl4.

7.2.   Postrojenja za pretvorbu plutonija i oprema posebno projektirana ili pripremljena u tu svrhu

UVODNA NAPOMENA

U postrojenjima i sustavima za pretvorbu plutonija mogu se izvesti jedna ili više pretvorbi iz jedne kemijske vrste plutonija u drugu, uključujući pretvorbu plutonijevog nitrata u PuO2, pretvorbu PuO2 u PuF4 te pretvorbu PuF4 u plutonijev metal. Postrojenja za pretvorbu plutonija obično su povezana s postrojenjima za ponovnu preradu, no mogu isto tako biti povezana s postrojenjima za proizvodnju plutonijevog goriva. Veliki je broj ključnih dijelova opreme za postrojenja za pretvorbu plutonija zajednički većem broju segmenata kemijske procesne industrije. Na primjer, vrste opreme koja se rabi u tim postupcima mogu uključivati: peći, rotacijske peći, reaktore s fluidiziranim slojem, reaktore s plamenim tornjem, centrifuge za tekućinu, destilacijske kolone i kolone za ekstrakciju tekuće-tekuće. Ujedno mogu biti potrebne vruće ćelije, komore s rukavicama i uređaji na daljinsko upravljanje. Međutim, samo mali broj dijelova standardno je dostupan, dok se većina njih izrađuje prema zahtjevima i specifikacijama kupca. Iznimnu pozornost nužno je posvetiti projektiranju kojim se uzimaju u obzir posebne radiološke opasnosti te opasnosti u vezi s kritičnošću i toksičnošću povezane s plutonijem. U nekim slučajevima potrebni su poseban dizajn i konstrukcijske izvedbe kako bi se riješio problem korozivnih svojstava nekih kemikalija s kojima se postupa (npr. HF). Naposljetku, trebalo bi napomenuti da se, za sve procese pretvorbe plutonija, dijelovi opreme koji, pojedinačno gledano, nisu posebno projektirani ili pripremljeni za pretvorbu plutonija, mogu sklapati u sustave, koji su posebno projektirani ili pripremljeni za uporabu pri pretvorbi plutonija.

7.2.1.   Posebno projektirani ili pripremljeni sustavi za pretvorbu plutonijevog nitrata u oksid

NAPOMENA S OBJAŠNJENJEM

Glavne funkcije uključene u taj postupak su: skladištenje i prilagodba materijala za napajanje procesa, taloženje i odvajanje krute/tekuće frakcije, kalcinacija, rukovanje proizvodom, provjetravanje, zbrinjavanje otpada i kontrola postupka. Posebno se prilagođavaju procesni sustavi u svrhu izbjegavanja učinaka kritičnosti i zračenja te svođenja opasnosti od toksičnosti na najmanju moguću mjeru. U većini postrojenja za ponovnu preradu ovaj postupak uključuje pretvorbu plutonijevog nitrata u plutonijev dioksid. Drugi postupci mogu uključivati precipitaciju plutonijeva oksalata ili plutonijeva peroksida.

7.2.2.   Posebno projektirani ili pripremljeni sustavi za proizvodnju metala plutonija

NAPOMENA S OBJAŠNJENJEM

Ovaj postupak obično uključuje fluoriranje plutonijevog dioksida, u pravilu visoko korozivnim fluorovodikom, pri čemu nastaje plutonijev fluorid, koji se naknadno uporabom metalnog kalcija visoke čistoće reducira, stvarajući metalni plutonij i šljaku kalcijevog fluorida. Glavne funkcije uključene u taj postupak su fluoriranje (npr. uključujući opremu proizvedenu od plemenitog metala ili njime obloženu), reduciranje metala (npr. upotrebom keramičkih lonaca za taljenje), dobivanje šljake, rukovanje proizvodom, provjetravanje, zbrinjavanje otpada i kontrola postupka. Posebno se prilagođavaju procesni sustavi u svrhu izbjegavanja učinaka kritičnosti i zračenja te svođenja opasnosti od toksičnosti na najmanju moguću mjeru. Drugi postupci mogu uključivati fluoriranje plutonijeva oksalata ili plutonijeva peroksida te potom redukciju u metal.

PRILOG C.

KRITERIJI RAZINA FIZIČKE ZAŠTITE

1.

Fizička zaštita nuklearnih materijala provodi se kako bi se spriječila njihova neovlaštena uporaba te neovlašteno rukovanje njima. Stavkom 3. točkom (a) Smjernica poziva se na provedbu razina učinkovite fizičke zaštite u sukladnosti s odgovarajućim preporukama Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA), posebice onih navedenih u dokumentu INFCIRC/225.

2.

U stavku 3. točki (b) Smjernica navodi se da je vlada zemlje primateljice odgovorna za provedbu mjera fizičke zaštite u toj zemlji. Međutim, razine fizičke zaštite na kojima se te mjere moraju temeljiti trebale bi biti predmet ugovora između dobavljača i primatelja. U tom bi se kontekstu ti zahtjevi trebali primjenjivati na sve države.

3.

Dokument INFCIRC/225 Međunarodne agencije za atomsku energiju pod nazivom ‚The Physical Protection of Nuclear Material’ i slični dokumenti koje povremeno sastavljaju međunarodne skupine stručnjaka te koji se, prema potrebi, ažuriraju kako bi se njima uzeli u obzir ostvareni napredak i nova znanja u pogledu fizičke zaštite nuklearnog materijala predstavljaju koristan temelj za usmjeravanje napora države primateljice u oblikovanju sustava mjera i postupaka fizičke zaštite.

4.

Kategorizacija nuklearnog materijala, kako je navedena u priloženoj tablici ili njezina verzija koju je obostranim dogovorom dobavljača moguće s vremena na vrijeme ažurirati, služi kao usuglašena osnova za određivanje posebnih razina fizičke zaštite u odnosu na vrste materijala te na opremu i objekte koji sadrže te materijale, u skladu sa stavkom 3. točkama (a) i (b) Smjernica.

5.

Dogovorene razine fizičke zaštite koju nadležna nacionalna tijela osiguravaju pri uporabi, skladištenju i prijevozu materijala iz priložene tablice uključuju najmanje sljedeća zaštitna obilježja: KATEGORIJA III. Uporaba i skladištenje unutar prostora s nadziranim pristupom. Prijevoz pod posebnim mjerama opreza koje uključuju prethodne aranžmane između pošiljatelja, primatelja i prijevoznika te, u slučaju međunarodnog prijevoza, prethodni dogovor subjekata u skladu sa sudskom nadležnošću i propisima države dobavljačice odnosno državne primateljice u kojem su utvrđeni vrijeme, mjesto i postupci prijenosa odgovornosti za prijevoz. KATEGORIJA II. Uporaba i skladištenje na zaštićenom području s nadziranim pristupom, tj. području koje je pod stalnim nadzorom čuvara ili elektroničkih uređaja te koje je okruženo fizičkom pregradom s ograničenim brojem odgovarajuće nadziranih ulaza ili bilo koje područje s istovjetnom razinom fizičke zaštite. Prijevoz pod posebnim mjerama opreza koje uključuju prethodne aranžmane između pošiljatelja, primatelja i prijevoznika te, u slučaju međunarodnog prijevoza, prethodni dogovor subjekata u skladu sa sudskom nadležnošću i propisima države dobavljačice odnosno državne primateljice u kojem su utvrđeni vrijeme, mjesto i postupci prijenosa odgovornosti za prijevoz. KATEGORIJA I. Materijali iz ove kategorije štite se od neovlaštene uporabe sljedećim sustavima visoke pouzdanosti:   Uporaba i skladištenje na izrazito zaštićenom području, tj. zaštićenom području kako je definirano za kategoriju II. te kojemu, povrh toga, smiju pristupiti samo osobe provjerene pouzdanosti i koje nadziru čuvari u bliskoj komunikacijskoj vezi s odgovarajućim snagama sigurnosti. Cilj posebnih mjera koje se poduzimaju u ovom kontekstu otkriti je i spriječiti svaki napad, neovlašteni pristup ili otuđenje materijala.   Prijevoz pod posebnim mjerama opreza kako su prethodno utvrđene za prijevoz materijala kategorija II. i III. te, uz to, uz stalni nadzor pratitelja i u uvjetima kojima se osigurava bliska komunikacijska veza s odgovarajućim snagama sigurnosti.

6.

Dobavljači bi trebali tražiti da primatelji identificiraju one agencije ili tijela vlasti nadležne za osiguravanje primjerenog ispunjavanja razina zaštite te koji su nadležni za internu koordinaciju operacija odgovora/povrata u slučaju neovlaštene uporabe zaštićenih materijala ili rukovanja njima. Dobavljači i primatelji trebali bi ujedno odrediti kontaktne točke unutar svojih nacionalnih tijela s ciljem suradnje u području prijevoza u inozemstvo i drugim pitanjima od obostranog interesa.

TABLICA: KATEGORIZACIJA NUKLEARNOG MATERIJALA

Materijal	Oblik	Kategorija
		I.	II.	III.
1. Plutonij*[a]	neozračen*[b]	2 kg ili više	manje od 2 kg ali više od 500 g	500 g ili manje*[c]
2. Uranij-235	neozračen*[b]
	— uranij obogaćen na razinu od 20 %235U ili više	5 kg ili više	manje od 5 kg, ali više od 1 kg	1 kg ili manje*[c]
	— uranij obogaćen na razinu od 10 % 235U, ali manje od 20 %	—	10 kg ili više	manje od 10 kg*[c]
	— uranij obogaćen više od prirodnog, ali manje od 10 % 235U*[d]	—	—	10 kg ili više
3. Uranij-233	neozračen*[b]	2 kg ili više	manje od 2 kg, ali više od 500 g	500 g ili manje*[c]
4. Ozračeno gorivo			Osiromašeni ili prirodni uranij, torij ili slabo obogaćeno gorivo (manje od 10 % fisilnog sadržaja)*[e][f]
[a] Kao što je utvrđeno u okviru kontrolne liste (eng. Trigger List). [b] Materijal koji nije ozračen u reaktoru ili materijal ozračen u reaktoru, ali s razinom zračenja jednakom ili manjom od 100 rad/h na udaljenosti od jednog metra bez zaklona. [c] Trebalo bi izuzeti količine koje nisu radiološki značajne. [d] Prirodni uranij, osiromašeni uranij i torij te količine uranija obogaćenog na razinu manju od 10 % koje ne spadaju pod kategoriju III. trebalo bi zaštititi u skladu s praksom razboritog upravljanja. [e] Premda se preporuča ova razina zaštite, državama bi bilo dozvoljeno, nakon ocjene posebnih okolnosti, odrediti drukčiju kategoriju fizičke zaštite. [f] Drugo gorivo koje je temeljem svojeg izvornog sadržaja fisilnog materijala klasificirano kao kategorija I. ili II. prije ozračivanja može se kategorizirati jednu kategoriju niže ako razina zračenja goriva prelazi 100 rad/h po metričkoj toni bez zaklona.

POPIS OPREME, MATERIJALA I SOFTVERA DVOJNE NAMJENE IZ NUKLEARNOG PODRUČJA, TE S NJIMA POVEZANIH TEHNOLOGIJA

Napomena:

U ovom se Prilogu upotrebljava Međunarodni sustav mjernih jedinica (SI). U svakom slučaju fizička količina definirana mjernim jedinicama SI-a trebala bi se smatrati službenom preporučenom kontrolnom vrijednošću. Ipak, neki parametri alatnih strojeva navedeni su u njihovim uobičajenim mjernim jedinicama, koje nisu dio SI-a.

U ovom se Prilogu upotrebljavaju sljedeće uobičajene kratice (s prefiksima za označavanje količine):

A	—	amper(i)
Bq	—	bekerel(i)
°C	—	Celzijev(i) stupanj (stupnjevi)
CAS	—	Služba za podatke o kemijskim tvarima
Ci	—	kiri(ji)
cm	—	centimetar(i)
dB	—	decibel(i)
dBm	—	decibel u odnosu na 1 milivat
g	—	gram(i); također, ubrzanje gravitacije (9,81 m/s2)
GBq	—	gigabekerel(i)
GHz	—	gigaherci
GPa	—	gigapaskal(i)
Gy	—	grej
h	—	sat(i)
Hz	—	herc
J	—	džul(i)
K	—	kelvin
keV	—	kiloelektronvolt(i)
kg	—	kilogram(i)
kHz	—	kiloherc
kN	—	kilonjutn(i)
kPa	—	kilopaskal(i)
kV	—	kilovolt(i)
kW	—	kilovat(a)
m	—	metar(a)
mA	—	miliamper(i)
MeV	—	milijun elektron volt(i)
MHz	—	megaherc
ml	—	mililitar(i)
mm	—	milimetar(i)
MPa	—	megapaskal(i)
mPa	—	milipaskal(i)
MW	—	megavat(i)
μF	—	mikrofarad(i)
μm	—	mikrometar(i)
μs	—	mikrosekunda(e) N
N	—	njutn(i)
nm	—	nanometar(i)
ns	—	nanosekunda(e)
nH	—	nanohenri(ji)
ps	—	pikosekunda(e)
RMS	—	efektivna vrijednost
rpm	—	okretaja u minuti
s	—	sekunda(e)
T	—	tesla(e)
TIR	—	ukupno očitanje indikatora
V	—	volt(i)
W	—	vat(i)

OPĆA NAPOMENA

Sljedeći stavci odnose se na Popis opreme, materijala i softvera dvojne namjene iz nuklearnog područja, te s njima povezanih tehnologija.

1.	Opis bilo kojeg predmeta s Popisa podrazumijeva navedeni predmet kao novi ili polovni.

2.	Ako opis bilo kojeg predmeta s Popisa ne sadrži kvalifikacije ili specifikacije, smatra se kao da uključuje sve varijante navedenog predmeta. Podjela po kategorijama navedena je samo za lakše snalaženje i ne utječe na interpretaciju definicija predmeta.

3.

Kontrole bi se trebale vršiti i u slučaju prijenosa bilo kojeg predmeta koji se ne kontrolira (uključujući tvornička postrojenja) koji sadrži jednu ili više kontroliranih komponenti, ako su kontrolirana komponenta ili komponente glavni element tog predmeta i moguće ih je ukloniti ili upotrijebiti u druge svrhe. Napomena: Pri procjeni treba li kontroliranu komponentu ili komponente smatrati glavnim elementom vlade bi trebale odvagnuti čimbenike količine, vrijednosti i upotrijebljenog tehnološkog znanja te ostale posebne okolnosti zbog kojih bi kontrolirana komponenta ili komponente mogle postati glavnim elementom nabavljenog predmeta.

4.	Kontrole bi se trebale vršiti i u slučaju prijenosa sastavnih dijelova. Svaka će vlada poduzeti ono što je u njezinoj moći kako bi postigla taj cilj te će nastaviti tragati za praktičnom definicijom sastavnih dijelova, kojom bi se mogli koristiti svi dobavljači.

KONTROLE TEHNOLOGIJE

Prijenos ‚tehnologije’ kontrolira se u skladu s ovim Smjernicama te u skladu s opisom u svakom odjeljku Priloga. ‚Tehnologija’ koja je izravno povezana s bilo kojim predmetom iz Priloga bit će temeljito provjerena i kontrolirana, kao i sami predmet, u onoj mjeri u kojoj to dopušta nacionalno zakonodavstvo.

Odobrenjem bilo kojeg predmeta iz Priloga za izvoz također se odobrava izvoz istom krajnjem korisniku minimalne ‚tehnologije’ koje je potrebna za postavljanje, rad, održavanje i popravak predmeta.

Napomena:

Nadzor prijenosa ‚tehnologije’ ne odnosi se na informacije ‚u javnom vlasništvu’ ili na ‚temeljna znanstvena istraživanja’.

OPĆA NAPOMENA O SOFTVERU

Prijenos ‚softvera’ kontrolira se u skladu s ovim Smjernicama te u skladu s opisom iz Priloga.

Napomena:

Kontrole prijenosa ‚softvera’ ne odnose se na sljedeći ‚softver’: 1. Općenito je dostupan javnosti iz sljedećih razloga: a. prodaje se iz zaliha u maloprodaji, bez ograničenja; i b. projektiran je za korisničku instalaciju bez značajnije dodatne podrške dobavljača; ili 2. ‚u javnoj domeni’.

DEFINICIJE

‚Točnost’— Obično mjerena kao netočnost, definirana kao najveće odstupanje, pozitivno ili negativno, od navedene prihvaćene standardne ili stvarne vrijednosti.

‚Odstupanje od kutnog položaja’— Najveća razlika između kutnog položaja i stvarnog, s velikom točnošću izmjerenog kutnog položaja nakon što je radni dio ploče zakrenut iz svojeg početnog položaja.

‚Temeljna znanstvena istraživanja’— Eksperimentalni ili teoretski rad kojem je cilj prvenstveno prikupljati nove spoznaje o temeljnim načelima pojava i uočenih činjenica, a koji nije prvenstveno usmjeren prema određenoj praktičnoj primjeni ili cilju.

‚Konturno upravljanje’— Dva ‚numerički kontrolirana’ gibanja ili više njih koja djeluju u skladu s naredbama koje određuju sljedeći zahtijevan položaj i potrebne brzine dobave da se postigne navedeni položaj. Brzine dobave razlikuju se u odnosu jedna na drugu kako bi se dobila željena kontura. (Ref. ISO 2806-1980 kako je izmijenjen)

‚Razvoj’— se odnosi na sve faze koje prethode ‚proizvodnji’, kao što su:

—	projektiranje

—	istraživanje za potrebe projektiranja

—	analize projekta

—	projektni koncepti

—	sastavljanje i ispitivanje prototipova

—	pokusni proizvodni planovi

—	projektni podaci

—	postupak pretvaranja projektnih podataka u proizvod

—	projektiranje konfiguracije

—	projektiranje integracije

—

nacrti

‚Vlaknasti ili filamentni materijali’— znači neprekinute ‚monofilamente’, ‚pređu’, ‚pramenove’, ‚predivo’ ili ‚trake’.

NAPOMENA:

1.   ‚Filament’ ili ‚monofilament’— je najmanji dio vlakna, obično promjera nekoliko mikrometara.

2.   ‚Pramen’— je skup (obično 12 – 120) približno usporednih ‚niti’.

3.   ‚Nit’— je snop ‚filamenata’ (obično više od 200) uređenih približno usporedno.

4.   ‚Vrpce’— su materijali izrađeni od isprepletenih ili jednosmjernih ‚filamenata’, ‚niti,’‚pramenova’, ‚prediva’, ili ‚pređe’ itd., obično predimpregnirani smolom.

5.   ‚Predivo’— je snop ‚filamenata’ koji su obično približno usporedni.

6.   ‚Pređa’— je snop zasukanih ‚niti.’

‚Filament’— Vidi ‚Vlaknasti ili filamentni materijali’.

‚U javnoj domeni’— ‚U javnoj domeni’, kako se ovdje primjenjuje, znači ‚tehnologija’ ili ‚softver’ koji su stavljeni na raspolaganje bez ograničenja u vezi s daljnjim širenjem. (Ograničenja u vezi s autorskim pravima ne isključuju ‚tehnologiju’ ili ‚softver’ od njihove uporabe ‚u javnoj domeni’.)

‚Linearnost’— (obično mjerena kao nelinearnost) najveće je odstupanje od stvarnih karakteristika (prosječna očitavanja skale gore i dolje), pozitivno ili negativno, od ravne crte tako postavljene da izjednačava i minimalizira najveća odstupanja.

‚Mjerna nesigurnost’— karakterističan je parametar koji određuje u kojem se rasponu oko izlazne vrijednosti nalazi ispravna vrijednost mjerljive varijable s razinom pouzdanosti od 95 %. Uključuje neispravljena sistemska odstupanja, neispravljen mrtvi hod i nasumična odstupanja.

‚Mikroprogram’— slijed elementarnih instrukcija, održavanih u posebnoj memoriji, čije se izvršenje započinje uvođenjem referentnih instrukcija u registar instrukcija.

‚Monofilament’— Vidi ‚Vlaknasti ili filamentni materijali’.

‚Numeričko upravljanje’— automatsko upravljanje procesom koji izvršava uređaj tako da upotrebljava numeričke podatke koji se obično uvode dok traje proces. (Ref. ISO 2382)

‚Točnost pozicioniranja’— ‚numerički upravljanih’ alatnih strojeva određuje se i predstavlja u skladu s točkom 1.B.2., u vezi s donjim zahtjevima:

(a)

Uvjeti testiranja (ISO 230/2 (1988), stavak 3.): (1) 12 sati prije i za vrijeme mjerenja alatni stroj i oprema za mjerenje točnosti drže se na istoj okolnoj temperaturi. U razdoblju prije mjerenja klizni dijelovi stroja neprestano se pokreću na isti način kao što će se to vršiti tijekom mjerenja točnosti; (2) Stroj je opremljen svakom mehaničkom, elektroničkom ili softverskom kompenzacijom koja se treba izvoziti uz stroj; (3) Točnost mjerne opreme za mjerenja barem je četiri puta točnija od očekivane točnosti alatnog stroja; (4) Energetsko napajanje kliznih pogona jest kako slijedi: i. Varijacije naponskog voda ne iznose više od ± 10 % nominalnog deklariranog napona; ii. Varijacija frekvencije ne iznosi više od ± 2 Hz od uobičajene frekvencije; iii. Nisu dozvoljeni ispadi iz mreže ili prekidi u radu.

(b)

Testni program (stavak 4.): (1) Brzina dobave (brzina kliznih dijelova) tijekom mjerenja je brzina prijelaza; N.B.: Ako alatni strojevi proizvode plohe optičke kvalitete, brzina dobave iznosi 50 mm po minuti ili manje; (2) Mjerenja se vrše sukcesivno putanjom od jednog kraja osi do drugog bez povratka na početnu poziciju za svaki pokret prema ciljanoj poziciji; (3) Osi koje se ne mjere zadržavaju se u srednjem položaju hoda tijekom testiranja osi.

(c)	Predstavljanje rezultata testiranja (stavak 2.): Rezultati mjerenja moraju uključivati: (1) ‚Točnost pozicioniranja’ (A) i (2) Prosječnu pogrešku (B)

‚Proizvodnja’— znači sve proizvodne faze npr:

—

izgradnja

—	proizvodni inženjering

—	proizvodnja

—	integracija

—	sklapanje (montaža)

—	inspekcija

—	ispitivanje

—	osiguranje kvalitete

‚Program’— skup uputa za izvršenje procesa koji ima takav oblik, ili ga se može pretvoriti u takav oblik, da ga računalo može izvršiti.

‚Rezolucija’— najmanji prirast mjerne veličine na mjernom uređaju; kod digitalnih instrumenata, najmanji značajan bit. (Ref. ANSI B-89.1.12)

‚Pramen’— Vidi ‚Vlaknasti ili filamentni materijali’

‚Softver’— skupina najmanje jednog ‚programa’ ili ‚mikroprograma’ fiksiranog na bilo kojem opipljivom (materijalnom) mediju za zapisivanje.

‚Nit’— Vidi ‚Vlaknasti ili filamentni materijali’

‚Vrpce’— Vidi ‚Vlaknasti ili filamentni materijali’

‚Tehnička pomoć’— ‚Tehnička pomoć’ može biti u obliku uputa, vještina, obuke, radnih znanja i konzultantskih usluga.

Napomena:Tehnička pomoć može uključivati prijenos tehničkih podataka.

‚Tehnički podaci’— ‚Tehnički podaci’ mogu biti u oblicima kao što su nacrti, planovi, dijagrami, modeli, formule, inženjerski nacrti i specifikacije, priručnici i upute napisani ili snimljeni na drugim medijima ili uređajima kao što su diskovi, vrpce i ROM memorije.

‚Tehnologija’— znači posebne informacije potrebne za ‚razvoj’, ‚proizvodnju’ ili ‚upotrebu’ bilo kojeg predmeta navedenog na listi. Te informacije mogu biti u obliku ‚tehničkih podataka’ ili ‚tehničke pomoći’.

‚Predivo’— Vidi ‚Vlaknasti ili filamentni materijali’.

‚Upotreba’— uporaba, instalacija (uključujući ugradnju na licu mjesta), održavanje (provjera), popravak, remont i obnavljanje.

‚Pređa’— Vidi ‚Vlaknasti ili filamentni materijali’.

SADRŽAJ PRILOGA

1.

INDUSTRIJSKA OPREMA

1.A.

OPREMA, SKLOPOVI I KOMPONENTE

1.A.1.

Prozori sa zaštitom od radioaktivnog zračenja visoke gustoće

1 – 1

1.A.2.

TV kamere otporne na zračenje ili leće za njih

1 – 1

1.A.3.

‚Roboti’, ‚vrhovi manipulatora’ i upravljačke jedinice

1 – 1

1.A.4.

Rukovanje na daljinu

1 – 3

1.B.

OPREMA ZA ISPITIVANJE I PROIZVODNJU

1.B.1.

Strojevi za oblikovanje strujanjem, strojevi za oblikovanje vrtnjom koji imaju i funkcije oblikovanja strujanjem te škripci

1 – 3

1.B.2.

Alatni strojevi

1 – 4

1.B.3.

Strojevi, instrumenti ili sustavi za dimenzijsku inspekciju

1 – 6

1.B.4.

Indukcijske peći kontrolirane atmosfere i njihovo napajanje

1 – 7

1.B.5.

Izostatske preše i s njima povezana oprema

1 – 8

1.B.6.

Sustavi za ispitivanje vibracija, njihova oprema i komponente

1 – 8

1.B.7.

Metalurške peći za taljenje i lijevanje na vakuum ili drugu kontroliranu atmosferu i s njima povezana oprema

1 – 8

1.C.

MATERIJALI

1 – 9

1.D.

SOFTVER

1 – 9

1.D.1.

‚Softver’ projektiran ili modificiran za ‚upotrebu’ opreme

1 – 9

1.D.2.

‚Softver’ posebno projektiran ili modificiran za ‚razvoj’, ‚proizvodnju’ ili ‚upotrebu’ opreme

1 – 9

1.D.3.

‚Softver’za bilo koju kombinaciju elektroničkih uređaja ili sustava koji takvom uređaju ili uređajima omogućuje da funkcioniraju kao jedinica za ‚numeričko upravljanje’alatnim strojevima

1 – 9

1.E.

TEHNOLOGIJA

1.E.1.

‚Tehnologija’ u skladu s kontrolama tehnologije za ‚razvoj’, ‚proizvodnja’ ili ‚upotreba’ opreme, materijala ili ‚softvera’

1 – 9

2.

MATERIJALI

2.A.

OPREMA, SKLOPOVI I KOMPONENTE

2.A.1.

Lonci za taljenje izrađeni od materijala otpornih na tekuće aktinidne metale

2 – 1

2.A.2.

Platinirani katalizatori

2 – 1

2.A.3.

Kompozitne strukture u obliku cijevi

2 – 2

2.B.

OPREMA ZA ISPITIVANJE I PROIZVODNJU

2.B.1.

Postrojenja ili oprema za tricij i njihova oprema

2 – 2

2.B.2.

Postrojenja ili uređaji za odvajanje izotopa litija i sustavi i oprema za njih

2 – 2

2.C.

MATERIJALI

2.C.1.

Aluminij

2 – 2

2.C.2.

Berilij

2 – 3

2.C.3.

Bizmut

2 – 3

2.C.4.

Bor

2 – 3

2.C.5.

Kalcij

2 – 3

2.C.6.

Klorov trifluorid

2 – 3

2.C.7.

Vlaknasti ili filamentni materijali i predimpregnirani materijali

2 – 3

2.C.8.

Hafnij

2 – 4

2.C.9.

Litij

2 – 4

2.C.10.

Magnezij

2 – 4

2.C.11.

Legirani čelik

2 – 4

2.C.12.

Radij-226

2 – 4

2.C.13.

Titan

2 – 5

2.C.14.

Volfram

2 – 5

2.C.15.

Cirkon

2 – 5

2.C.16.

Prah od nikla i porozni metal nikla

2 – 5

2.C.17.

Tricij

2 – 6

2.C.18.

Helij-3

2 – 6

2.C.19.

Radionuklidi

2 – 6

2.C.20.

Renij

2 – 6

2.D.

SOFTVER

2 – 6

2.E.

TEHNOLOGIJA

2 – 6

2.E.1.

‚Tehnologija’ u skladu s kontrolama tehnologije za ‚razvoj’, ‚proizvodnja’ ili ‚upotreba’ opreme, materijala ili ‚softvera’

2 – 6

3.

OPREMA I KOMPONENTE ZA ODVAJANJE IZOTOPA URANIJA (osim predmeta s kontrolne liste)

3.A.

OPREMA, SKLOPOVI I KOMPONENTE

3.A.1.

Pretvarači frekvencija ili generatori

3 – 1

3.A.2.

Laseri, laserska pojačala i oscilatori

3 – 1

3.A.3.

Ventili

3 – 3

3.A.4.

Supervodljivi solenoidni elektromagneti

3 – 3

3.A.5.

Izvori istosmjerne struje velike snage

3 – 4

3.A.6.

Izvori visokonaponske istosmjerne struje

3 – 4

3.A.7.

Pretvarači tlaka

3 – 4

3.A.8.

Vakuumske pumpe

3 – 4

3.A.9.

Spiralni kompresori s mijehom i vakuumske pumpe

3 – 5

3.B.

OPREMA ZA ISPITIVANJE I PROIZVODNJU

3.B.1.

Elektrolitičke ćelije za proizvodnju fluora

3 – 5

3.B.2.

Oprema za izradu ili sastavljanje rotora, oprema za ispravljanje rotora, škripci i ulošci za prešanje za proizvodnju mjehova

3 – 5

3.B.3.

Centrifugalni strojevi za uravnoteženje na više razina

3 – 6

3.B.4.

Strojevi za namatanje filamenata i s njima povezana oprema

3 – 6

3.B.5.

Elektromagnetski separatori izotopa

3 – 7

3.B.6.

Maseni spektrometri

3 – 7

3.C.

MATERIJALI

3 – 8

3.D.

SOFTVER

3.D.1.

‚Softver’ posebno projektiran ili modificiran za ‚upotrebu’ opreme

3 – 8

3.D.2.

‚Softver’ili šifre i tipke za šifriranje posebno projektiran za poboljšanje ili uklanjanje ograničenja radnih značajki opreme

3 – 8

3.D.3.

‚Softver’posebno projektiran za poboljšanje ili uklanjanje ograničenja radnih značajki opreme

3 – 8

3.E.

TEHNOLOGIJA

3.E.1.

‚Tehnologija’ u skladu s kontrolama tehnologije za ‚razvoj’, ‚proizvodnja’ ili ‚upotreba’ opreme, materijala ili ‚softvera’

3 – 8

4.

OPREMA KOJA SE ODNOSI NA POSTROJENJA ZA PROIZVODNJU TEŠKE VODE (osim predmeta s kontrolne liste)

4.A.

OPREMA, SKLOPOVI I KOMPONENTE

4.A.1.

Posebna brtvila

4 – 1

4.A.2.

Pumpe

4 – 1

4.A.3.

Turboekspanderi ili turboekspander-kompresorska postrojenja

4 – 1

4.B.

OPREMA ZA ISPITIVANJE I PROIZVODNJU

4.B.1.

Kolone za izmjenu vode i vodikovog sulfida i unutarnji razdjelnici

4 – 1

4.B.2.

Kolone za kriogenu destilaciju vodika

4 – 2

4.B.3.

[Više se ne koristi – od 14. lipnja 2013.]

4 – 2

4.C.

MATERIJALI

4 – 2

4.D.

SOFTVER

4 – 2

4.E.

TEHNOLOGIJA

4 – 2

4.E.1.

‚Tehnologija’ u skladu s kontrolama tehnologije za ‚razvoj’, ‚proizvodnja’ ili ‚upotreba’ opreme, materijala ili ‚softvera’

4 – 2

5.

OPREMA ZA TESTIRANJE I MJERENJE ZA RAZVOJ NUKLEARNOG EKSPLOZIVA

5.A.

OPREMA, SKLOPOVI I KOMPONENTE

5.A.1.

Fotomultiplikacijske cijevi

5 – 1

5.B.

OPREMA ZA ISPITIVANJE I PROIZVODNJU

5.B.1.

Generatori treptavih X-zraka ili impulsni akceleratori elektrona

5 – 1

5.B.2.

Sustavi topova s velikom brzinom

5 – 1

5.B.3.

Kamere velike brzine i uređaji za stvaranje slika

5 – 1

5.B.4.

[Više se ne koristi – od 14. lipnja 2013.]

5 – 2

5.B.5.

Specijalistička instrumentacija za hidrodinamičke eksperimente experiments

5 – 2

5.B.6.

Impulsni generatori visoke brzine

5 – 3

5.B.7.

Posude za držanje jakog eksploziva

5 – 3

5.C.

MATERIJALI

5 – 3

5.D.

SOFTVER

5 – 3

5.E.

TEHNOLOGIJA

5 – 3

6.

KOMPONENTE ZA NUKLEARNE EKSPLOZIVNE NAPRAVE

6.A.

OPREMA, SKLOPOVI I KOMPONENTE

6.A.1.

Detonatori i sustavi za višestruko iniciranje

6 – 1

6.A.2.

Oprema za aktiviranje i odgovarajući impulsni generatori jake struje

6 – 1

6.A.3.

Sklopni uređaji

6 – 2

6.A.4.

Kondenzatori za impulsno pražnjenje

6 – 2

6.A.5.

Sustavi za generiranje neutrona

6 – 3

6.A.6.

Trakasti vodovi

6 – 3

6.B.

OPREMA ZA ISPITIVANJE I PROIZVODNJU

6 – 3

6.C.

MATERIJALI

6.C.1.

Visoko eksplozivne tvari ili smjese

6 – 3

6.D.

SOFTVER

6 – 4

6.E.

TEHNOLOGIJA

6 – 4

1.   INDUSTRIJSKA OPREMA

1.A.   OPREMA, SKLOPOVI I KOMPONENTE

1.A.1.   Prozori sa zaštitom od radioaktivnog zračenja visoke gustoće (olovno staklo ili drugo), koji imaju sve sljedeće značajke, i za njih posebno izrađeni okviri:

a.	‚hladnu površinu’ veću od 0,09 m2;

b.	gustoću veću od 3 g/cm3; i

c.	debljinu od 100 mm ili veću.

Tehnička napomena:

U točki 1.A.1.a. izraz ‚hladna površina’ znači površina prozora kroz koju se gleda koja je prema projektu izložena najnižoj razini radioaktivnog zračenja.

1.A.2.   TV kamere otporne na zračenje ili leće za njih, posebno projektirane ili ocijenjene kao otporne na zračenje tako da su sposobne izdržati ukupnu dozu zračenja veću od 5 × 104 Gy (silicij) bez slabljenja radnih karakteristika.

Tehnička napomena:

Termin Gy (silicij) odnosi se na energiju u džulima po kilogramu koju apsorbira nezaštićeni uzorak silicija pri izloženosti ionizirajućem zračenju.

1.A.3.   ‚Roboti’, ‚vrhovi manipulatora’ i upravljačke jedinice kako slijedi:

a.

‚roboti’ ili ‚vrhovi manipulatora’ koji imaju bilo koju od sljedećih značajki: 1. posebno su projektirani da udovoljavaju nacionalnim sigurnosnim standardima koji se primjenjuju pri rukovanju visokoeksplozivnim sredstvima (na primjer, poštovanje električnih značajki pri radu s visokoeksplozivnim sredstvima); ili 2. posebno su projektirani ili ocijenjeni kao otporni na zračenje tako da su sposobni izdržati ukupnu dozu zračenja veću od 5 × 10 4 Gy (silicij) bez smanjenja radnih karakteristika; Tehnička napomena: Termin Gy (silicij) odnosi se na energiju u džulima po kilogramu koju apsorbira nezaštićeni uzorak silicija pri izloženosti ionizirajućem zračenju.

b.	upravljačke jedinice posebno projektirane za bilo koji od ‚robota’ ili ‚vrhova manipulatora’ navedenih u točki 1.A.3.a.

Napomena:

Točka 1.A.3. ne odnosi se na‚robote’ posebno projektirane za nenuklearne industrijske primjene kao što su lakirnice u automobilskoj industriji.

Tehničke napomene:

1.

‚Roboti’ U točki 1.A.3. ‚robot’ znači manipulacijski mehanizam koji može djelovati na kontinuiranoj putanji ili od točke do točke, može koristiti ‚senzore’ i ima sve sljedeće značajke: (a) multifunkcionalan je; (b) sposoban je pozicionirati ili orijentirati materijal, dijelove, alate ili posebne uređaje putem promjenjivih pokreta u trodimenzionalnom prostoru; (c) uključuje tri ili više servouređaja sa zatvorenom ili otvorenom petljom koji mogu uključivati i koračne motore; i (d) posjeduje mogućnost ‚programiranja od stane korisnika’ putem metode učenja/ponavljanja ili upotrebom elektroničkog računala koje može biti programibilni logički upravljač, to jest bez mehaničke intervencije. N.B. 1.: U gornjoj definiciji ‚senzori’ znače detektori fizičkog fenomena čiji rezultat (nakon pretvorbe u signal koji upravljačka jedinica može interpretirati) može izraditi ‚programe’ ili modificirati programirane upute ili brojčane podatke o ‚programu’. To uključuje ‚senzore’ sa strojnim vidom, infracrvenim prikazom, akustičnim prikazom, osjetom kod dodira, inercijskom opremom za mjerenje, optičkim ili akustičnim mjerenjem udaljenosti ili mjerenjem sila ili zakretnih momenata. N.B. 2.: U gornjoj definiciji ‚mogućnost korisničkog programiranja’ znači mogućnost da korisnik umeće, modificira ili zamjenjuje ‚programe’ na način koji nije: (a) fizička promjena ožičenja ili međusobnih spojeva; ili (b) podešavanje upravljačkih funkcija uključujući unošenje parametara. N.B. 3.: Gornja definicija ne uključuje sljedeće uređaje: (a) mehanizme za manipulaciju kojima se može upravljati samo ručno ili daljinski; (b) mehanizme za manipulaciju s fiksnim slijedom koji su automatizirani pokretni uređaji koji rade prema mehanički utvrđenim programiranim pokretima. ‚Program’ je mehanički ograničen zaustavnicima kao što su klinovi ili zupci. Slijed pokreta i odabir putanja ili kutova ne mogu varirati i nisu promjenjivi mehaničkim, elektronskim ili električnim putem; (c) mehanički upravljane mehanizme za manipulaciju s promjenjivim slijedom koji su automatizirani pokretni uređaji koji rade sukladno mehanički utvrđenim programiranim pokretima. ‚Program’ je mehanički ograničen pomoću fiksnih, ali prilagodljivih zaustavnika kao što su klinovi ili zupci. Slijed pokreta i odabir putanje ili kutova promjenjiv je u okviru fiksnog uzorka ‚programa’. Varijacije ili modifikacije uzorka ‚programa’ (npr. promjene klinova ili zamjena zubaca) u jednoj ili više osi kretanja postižu se samo mehaničkim operacijama; (d) mehanizme za manipulaciju s promjenjivim slijedom bez nadzora servouređaja koji su automatizirani pokretni uređaji koji rade prema mehanički utvrđenim programiranim pokretima. ‚Program’ je varijabilan, ali se slijed nastavlja samo binarnim signalom iz mehanički fiksiranih električnih binarnih uređaja ili podesivih zaustavnika; (e) skladišne dizalice (kranovi) definirane kao Kartezijanski sustav za koordinatnu manipulaciju izrađen kao sastavni dio vertikalnog skladištenja posuda i namijenjen za pristup sadržajima koji se nalaze u posudama kako bi ih se skladištilo ili uzimalo.

2.

‚Vrhovi manipulatora’ U točki 1.A.3. ‚vrhovi manipulatora’ su hvataljke, ‚aktivne alatne jedinice’ i svaki drugi alat koji je pričvršćen na osnovnu ploču na kraju ‚robotove’ robotske ruke (manipulatora). N.B.: U gornjoj definiciji ‚aktivna alatna jedinica’ znači uređaj za primjenu pobudne snage, procesne energije ili senzornih signala na predmetu koji se obrađuje.

1.A.4.   Uređaji na daljinsko rukovanje koji se mogu upotrebljavati za aktivnosti na daljinu kad se radi o radiokemijskom odvajanju ili vrućim ćelijama, koji imaju bilo koju od sljedećih značajki:

a.	sposobnost prodiranja 0,6 m ili više u vruću stijenku ćelije (rad kroz stijenku); ili

b.	sposobnost premošćivanja preko vrha stijenke vruće ćelije debljine 0,6 m ili više(rad preko stijenke).

Tehnička napomena:

Uređaji na daljinsko upravljanje omogućavaju prevođenje ljudske aktivnosti na aktivnosti ruke i krajnjeg uređaja kojima se daljinski upravlja. Oni mogu biti nadređenog/podređenog tipa ili upravljani upravljačkom palicom ili tipkovnicom.

1.B.   OPREMA ZA ISPITIVANJE I PROIZVODNJU

1.B.1.   Strojevi za oblikovanje strujanjem, strojevi za oblikovanje vrtnjom koji imaju i funkcije oblikovanja strujanjem, te škripci, kako slijedi:

a.	motori koji imaju obje sljedeće značajke: 1. tri ili više valjaka (aktivnih ili za vođenje); i 2. koji, prema tehničkim specifikacijama proizvođača, mogu biti opremljeni jedinicama za ‚numeričko upravljanje’ ili računalno upravljanje;

b.	škripci za oblikovanje rotora projektirani za oblikovanje cilindričnih rotora unutarnjeg promjera između 75 mm i 400 mm.

Napomena:

Točkom 1.B.1.a. obuhvaćeni su strojevi koji imaju samo jedan valjak projektiran za deformiranje metala i dva pomoćna valjka koja podupiru škripac, ali ne sudjeluju izravno u postupku deformiranja.

1.B.2.   Strojni alati, kako slijedi, i bilo koja njihova kombinacija, za uklanjanje ili rezanje metala, keramike ili kompozita, koji, prema tehničkim specifikacijama proizvođača, mogu biti opremljeni elektronskim uređajima za simultano ‚konturno upravljanje’ u dvije ili više osi:

N.B.:

Za jedinice ‚numeričkog upravljanja’ kojima upravlja njima pripadajući ‚softver’, vidi točku 1.D.3.

a.

alatni strojevi za tokarenje koji imaju ‚točnost pozicioniranja’ sa svim raspoloživim kompenzacijama bolju (manju) od 6 μm prema normi ISO 230/2 (1988) duž bilo koje linearne osi (ukupno pozicioniranje) za strojeve s mogućnošću obrade dijelova promjera većeg od 35 mm; Napomena: Točka 1.B.2.a. ne odnosi se na strojeve za tokarenje šipki (Swissturn) ograničene isključivo na obradu s uređajem za šipke, ako je najveći promjer šipke jednak ili manji od 42 mm i ako ne postoji mogućnost ugradnje stezne glave. Strojevi mogu imati mogućnost bušenja i/ili glodanja za obradu dijelova promjera manjeg od 42 mm.

b.

alatni strojevi za glodanje, koji imaju bilo koju od sljedećih značajki: 1. ‚točnost pozicioniranja’ sa svim raspoloživim kompenzacijama bolju (manju) od 6 μm prema normi ISO 230/2 (1988) duž bilo koje linearne osi (ukupno pozicioniranje); 2. dvije ili više konturnih rotacijskih osi; ili 3. pet ili više osi koje se mogu istodobno usklađivati za ‚konturno upravljanje’. Napomena: Točka 1.B.2.b. ne odnosi se na strojeve za glodanje koji imaju obje sljedeće značajke: 1. putanju X-osi veću od 2 m; i 2. ukupnu ‚točnost pozicioniranja’ na x-os lošiju (veću) od 30 μm prema normi ISO 230/2 (1988).

c.

alatni strojevi za brušenje, koji imaju bilo koju od sljedećih značajki: 1. ‚točnost pozicioniranja’ sa svim raspoloživim kompenzacijama bolju (manju) od 4 μm prema normi ISO 230/2 (1988) duž bilo koje linearne osi (ukupno pozicioniranje); 2. dvije ili više konturnih rotacijskih osi; ili 3 pet ili više osi koje se mogu istodobno usklađivati za ‚konturno upravljanje’. Napomena: Točka 1.B.2.c. ne odnosi se na strojeve za brušenje, kako slijedi: 1. strojeve za cilindrično vanjsko, unutarnje i vanjsko-unutarnje brušenje koji imaju sve sljedeće značajke: a. ograničen je na najveći kapacitet predmeta koji se obrađuje od 150 mm izvan promjera ili dužine; i b. ograničenje na osi x, z i c. 2. koordinantne brusilice koja nemaju z ili w osi s točnošću pozicioniranja manjom (boljom) od 4 mikrona. Točnost pozicioniranja određena je prema normi ISO 230/2 (1988).

d.

strojevi za elektroerozijsku obradu (EDM) bez žice koji imaju dvije ili više konturnih rotacijskih osi i koji se mogu istodobno usklađivati za ‚konturno upravljanje’. Napomene: 1. Deklarirane razine ‚točnosti pozicioniranja’ koje su izvedene sukladno sljedećim postupcima iz mjerenja napravljenih prema normi ISO 230/2 (1988) ili nacionalnim ekvivalentima mogu se upotrebljavati za svaki model alatnog stroja umjesto provođenja individualnog ispitivanja stroja ukoliko nacionalna tijela to predviđaju i prihvaćaju. Deklarirane razine ‚točnosti pozicioniranja’ treba izvesti kako slijedi: a. odabrati pet strojeva modela koji se procjenjuje; b. mjeriti točnosti linearnih osi prema normi ISO 230/2 (1988); c. utvrditi vrijednosti točnosti (A) za svaku os svakog stroja. Metoda izračunavanja vrijednosti točnosti opisana je u normi ISO 230/2 (1988); d. odrediti prosječnu vrijednost točnosti svake osi. Ta prosječna vrijednost postaje deklarirana ‚točnost pozicioniranja’ svake osi za model (Âx, Ây…); e. kako se točka 1.B.2. odnosi na svaku linearnu os, bit će onoliko deklariranih vrijednosti ‚točnosti pozicioniranja’ koliko ima linearnih osi; f. ako bilo koja os alatnog stroja koja nije kontrolirana točkama 1.B.2.a., 1.B.2.b. ili 1.B.2.c. ima deklariranu ‚točnost pozicioniranja’ od 6 μm ili bolje (više) za strojeve za brušenje i 8 μm ili bolje (više) za strojeve za glodanje i tokarenje, oboje sukladno normi ISO 230/2 (1988), od proizvođača bi se trebalo zahtijevati da ponovno potvrdi razinu točnosti svakih osamnaest mjeseci. 2. Točka 1.B.2. ne odnosi se na strojeve i oruđa posebne namjene, posebno izrađene za izradu sljedećih dijelova: a. mjenjača; b. koljenastih ili bregastih osovina; c. oruđa i rezala; d. puževa ekstrudera.

Tehničke napomene:

1.	Označavanje osi mora biti u skladu s međunarodnom normom ISO 841, ‚Numerički upravljani strojevi – označivanje osi i kretanja’.

2.	U ukupni broj konturnih osi ne računaju se sekundarne paralelne konturne osi, (npr., w-os na vodoravnoj bušilici ili sekundarna rotacijska os čija je središnja linija paralelna s primarnom rotacijskom osi).

3.	Rotacijske osi ne moraju se nužno rotirati preko 360 stupnjeva. Rotacijsku os može pokretati linearni uređaj, npr. vijak ili prijenos sa zupčanicima.

4.

Za potrebe točke 1.B.2., broj osi koje se mogu simultano uskladiti za ‚konturno upravljanje’ broj je osi uz koje ili oko kojih se, tijekom obrade predmeta, provode simultani ili međusobno povezani pokreti između predmeta koji se obrađuje i alata. To ne uključuje sve dodatne osi uz koje ili oko kojih se provode drugi relativni pokreti stroja, kao što su: a. sustavi za oblikovanje brusnih ploča u strojevima za brušenje; b paralelne rotacijske osi namijenjene za postavljanje odvojenih predmeta koji se obrađuju; c. kolinearne rotacijske osi namijenjene rukovanju istim predmetima koji se obrađuju putem učvršćivanja u steznoj glavi s različitih krajeva.

5.	Alatni stroj koji ima barem dvije od triju mogućnosti tokarenja, glodanja ili brušenja (npr. stroj za tokarenje s mogućnošću za glodanje) mora se ocijeniti prema svakoj od primjenjivih točaka, 1.B.2.a., 1.B.2.b. i 1.B.2.c.

6.	Točke 1.B.2.b.3. i 1.B.2.c.3. uključuju strojeve koji se temelje na paralelnom linearnom kinematičkom dizajnu (npr. heksapodi) koji imaju 5 ili više osi od kojih ni jedna nije rotacijska os.

1.B.3.   Strojevi, instrumenti ili sustavi za dimenzijsku inspekciju, kako slijedi:

a.

računalno upravljani ili numerički upravljani koordinantni mjerni uređaji (CMM) koji imaju bilo koju od sljedećih značajki: 1. imaju samo dvije osi i najveću dopuštenu grešku u mjerenju dužine uzduž bilo koje osi (jednodimenzionalno) izraženu kao bilo koja kombinacija mjerenja E0x MPE, E0y MPE ili E0z MPE, jednaku ili manju (bolju) od (1,25 + L/1 000) μm (gdje je L izmjerena dužina u mm) na bilo kojoj točki unutar radnog područja stroja (tj. unutar dužine osi), u skladu s normom ISO 10360-2(2009); ili 2. tri ili više osi i trodimenzionalnu (volumetrijsku) najveću dopuštenu grešku u mjerenju dužine (E0, MPE) jednaku ili manju (bolju) od (1,7 + L/800) μm (gdje je L izmjerena dužina u mm) na bilo kojoj točki unutar radnog područja stroja (tj. unutar dužine osi), u skladu s normom ISO 10360-2(2009). Tehnička napomena: Najveća dopuštena greška mjerenja dužine E0, MPE pri najpreciznijoj konfiguraciji koordinatnog mjernog uređaja (CMM) koju je proizvođač utvrdio u skladu s normom ISO 10360-2(2009) (npr. najbolje od sljedećeg: sonde, dužine igle, parametri gibanja, okolina) i sa svim raspoloživim kompenzacijama uspoređuje se s pragom 1,7 + L/ 800 μm.

b.

instrumenti za mjerenje linearnog pomaka, kako slijedi: 1. sustavi za mjerenje bez dodira kod kojih je ‚rezolucija’ jednaka ili bolja (manja) od 0,2 μm unutar područja mjerenja do 0,2 mm; 2. sustavi linearnog varijabilnog diferencijalnog transformatora (LVDT) koji imaju obje sljedeće značajke: a. 1. ‚linearnost’ jednaku ili manju (bolju) od 0,1 % mjereno od nule do punog radnog raspona, za LVDT-e s radnim rasponom do ± 5 mm; ili 2. ‚linearnost’ jednaku ili manju (bolju) od 0,1 % mjereno od 0 do 5 mm za LVDT-e s radnim rasponom većim od 5 mm; i b. pomak jednak ili bolji (manji) od 0,1 % na dan pri standardnom ispitivanju temperature okolnog zraka ± 1 K; 3. Mjerni sustavi koji imaju obje sljedeće značajke: a. sadržavaju laser; i b. tijekom najmanje 12 sati pri rasponu temperature od ± 1 K oko standardne temperature i standardnog tlaka održavaju: 1. ‚rezoluciju’ kroz njihovu punu ljestvicu od 0,1 μm ili bolje; i 2. s ‚mjernom nesigurnošću’ jednakom ili boljom (manjom) od (0,2 + L/2 000) μm (L je izmjerena dužina u milimetrima); Napomena: Točka 1.B.3.b.3. ne odnosi se na mjerne sustave interferometre, bez povratne veze sa zatvorenom ili otvorenom petljom, koji sadrže laser za mjerenje pogrešaka u kretanju zbog klizanja strojnih alata, strojeva za dimenzijsku inspekciju, ili slične opreme. Tehnička napomena: U točki 1.B.3.b. ‚linearni pomak’ znači promjenu u udaljenosti između mjerne sonde i objekta mjerenja.

c.

instrumenti za mjerenje kutnog pomaka koji imaju ‚odstupanje od kutnog položaja’ jednako ili bolje (manje) od 0,00025°; Napomena: Točka 1.B.3.c. ne odnosi se na optičke instrumente kao što su autokolimatori koji upotrebljavaju kolimirano svjetlo (npr. lasersko svjetlo) za otkrivanje kutnog pomaka ogledala.

d.	sustavi za istodobno linearno-kutnu inspekciju polukugli, koje imaju obje sljedeće značajke: 1. ‚mjernu nesigurnost’ duž bilo koje linearne osi jednaku ili bolju (manju) od 3,5 μm na 5 mm; i 2. ‚odstupanje od kutnog položaja’ jednako ili manje od 0,02°.

Napomene:

1.	Točka 1.B.3. uključuje alatne strojeve koji se mogu upotrebljavati kao mjerni uređaji ako udovoljavaju ili premašuju kriterije određene za funkcije mjernih uređaja.

2.	Uređaji opisani u točki 1.B.3. kontrolirani su ako premašuju prag utvrđen bilo gdje unutar njihova radnog raspona.

Tehnička napomena:

Svi parametri mjernih vrijednosti u ovoj točki dopuštaju pozitivna i negativna odstupanja, odnosno ne predstavljaju cijeli pojas.

1.B.4.   Indukcijske peći kontrolirane atmosfere (vakuum ili inertni plin) i njihovo napajanje, kako slijedi:

a.	peći koje imaju sve sljedeće značajke: 1. mogu raditi pri temperaturama iznad 1 123 K (850 °C); 2. induktivne svitke promjera 600 mm ili manje; i 3. projektirane su za ulaznu snagu od 5 kW ili više; Napomena: Točka 1.B.4.a. ne odnosi se na peći projektirane za preradu poluvodičkih pločica.

b.	napajanje, određene izlazne snage od 5 kW ili više, posebno projektirano za peći navedene u točki 1.B.4.a.

1.B.5.   ‚Izostatske preše’ i s njima povezana oprema, kako slijedi:

a.	‚izostatske preše’ koje imaju obje sljedeće značajke: 1. mogu postizati najveći radni pritisak od 69 MPa ili veći; i 2. imaju komoru sa šupljinom unutarnjeg promjera većeg od 152 mm;

b.	ulošci za prešanje, kalupi i upravljački mehanizmi posebno projektirani za ‚izostatske preše’ navedene u točki 1.B.5.a.

Tehničke napomene:

1.	U točki 1.B.5. ‚izostatske preše’ znači oprema u kojoj je moguće podvrgnuti tlaku unutar zatvorene komore upotrebom različitih medija (plina, tekućine, čvrstih čestica itd.) kako bi se unutar komore stvorio jednoličan tlak u svim smjerovima na predmet koji se obrađuje ili materijal.

2.

U točki 1.B.5. navedene dimenzije unutarnje komore odnose se na komoru u kojoj su postignuti i radna temperatura i radni tlak te ne uključuje ugrađene uređaje. Ta će dimenzija biti manja i od unutarnjeg promjera tlačne komore i od unutarnjeg promjera izolirane komore peći, ovisno o tome koja se od dviju komora nalazi u drugoj.

1.B.6.   Sustavi za ispitivanje vibracija, njihova oprema i komponente, kako slijedi:

a.

elektrodinamički sustavi za ispitivanje vibracija koji imaju sve sljedeće značajke: 1. upotrebljavaju tehnike povratne veze ili zatvorene petlje i uključuju digitalnu upravljačku jedinicu; 2. mogu vibrirati pri 10 g RMS ili više između 20 i 2 000 Hz; i 3. mogu prenositi silu od 50 kN ili veću, mjereno na ‚mjernom stolu’;

b.	digitalne upravljačke jedinice, kombinirane sa ‚softverom’ posebno projektiranim za ispitivanje vibracija, s pojasnom širinom u stvarnom vremenu većom od 5 kHz i namijenjeni za sustav naveden u točki 1.B.6.a.;

c.	odbijači vibracija (jedinice za miješanje), s ili bez pridruženih pojačala, koji mogu prenositi silu od 50 kN ili veću, mjereno na ‚mjernom stolu’, i koji se koriste u sustavima navedenima u točki 1.B.6.a.;

d.	potporne konstrukcije za ispitivanje i elektronske jedinice projektirane za kombiniranje više jedinica za miješanje u potpuni sustav za miješanje koji može pružiti učinkovitu složenu silu od 50 kN ili veću, mjereno na ‚mjernom stolu’, i koje se upotrebljavaju u sustavima navedenima u točki 1.B.6.a.

Tehnička napomena:

U točki 1.B.6. ‚mjerni stol’ znači ravan stol ili površina bez ugrađene opreme.

1.B.7.   Metalurške peći za taljenje i lijevanje na vakuum ili drugu kontroliranu atmosferu i s njima povezana oprema kako slijedi:

a.	lučne peći za pretaljivanje i lijevanje koje imaju obje sljedeće značajke: 1. kapacitet potrošnih elektroda između 1 000 i 20 000 cm3; i 2. sposobnost da rade pri temperaturama taljenja iznad 1 973 K (1 700 °C);

b.	peći za taljenje s elektronskim snopom i peći za atomizaciju plazmom i taljenje, koje imaju obje sljedeće značajke: 1. snagu od 50 kW ili veću; i 2. mogu raditi pri temperaturama taljenja iznad 1 473 K (1 200 °C);

c.	sustavi za računalno upravljanje i praćenje posebno podešeni za bilo koju od peći navedenih u točkama 1.B.7.a. ili 1.B.7.b.

1.C.   MATERIJALI

Nema.

1.D.   Softver

1.C.1.   ‚Softver’ posebno projektiran ili modificiran za ‚upotrebu’ opreme navedene u točkama 1.A.3., 1.B.1., 1.B.3., 1.B.5., 1.B.6.a., 1.B.6.b., 1.B.6.d. ili 1.B.7.

Napomena:

‚Softver’ posebno projektiran ili modificiran za sustave navedene u točki 1.B.3.d. uključuje ‚softver’ za istovremena mjerenja debljine stijenke i konture.

1.D.2.   ‚Softver’ posebno projektiran ili modificiran za ‚razvoj’, ‚proizvodnju’ ili ‚upotrebu’ opreme navedene u točki 1.B.2.

Napomena:

Točka 1.D.2. ne odnosi se na djelomični ‚softver’ koji stvara komandne kodove za ‚numeričku kontrolu’, ali se ne dopušta izravna upotreba opreme za obradu raznih dijelova.

1.D.3.   ‚Softver’ za bilo koju kombinaciju elektroničkih uređaja ili sustava koji takvom uređaju ili uređajima omogućuje da funkcioniraju kao jedinica za ‚numeričko upravljanje’ za alatne strojeve, koji je sposoban kontrolirati pet ili više interpolacijskih osi koje se mogu istodobno usklađivati za ‚konturno upravljanje’.

Napomene:

1.	‚Softver’ se kontrolira bilo da se eksportira odvojeno ili se nalazi u jedinici za ‚numeričko upravljanje’ ili bilo kojem elektroničkom uređaju ili sustavu.

2.	Točka 1.D.3. ne odnosi se na ‚softver’ koji su proizvođači upravljačke jedinice ili strojnog alata posebno projektirali ili modificirali za upravljanje strojnim alatom koji nije naveden u točki 1.B.2.

1.E.   TEHNOLOGIJA

1.E.1.   ‚Tehnologija’ u skladu s kontrolama tehnologije za ‚razvoj’, ‚proizvodnju’ ili ‚upotrebu’ opreme, materijala ili ‚softvera’ navedena u točkama od 1.A. do 1.D.

2.   MATERIJALI

2.A.   OPREMA, SKLOPOVI I KOMPONENTE

2.A.1.   Lonci za taljenje izrađeni od materijala otpornih na tekuće aktinidne metale, kako slijedi:

a.

lonci za taljenje koji imaju obje sljedeće značajke: 1. obujam između 150 cm3 (150 ml) i 8 000 cm3 (8 l (litara)); i 2. izrađeni od ili presvučeni bilo kojim od navedenih materijala, ili kombinacijom navedenih materijala, s ukupnom razinom nečistoće od 2 % ili manje: a. kalcijev flourid (CaF2); b. kalcijev cirkonat (metacirkonat) (CaZrO3); c. cerijev sulfid (Ce2S3); d. erbijev oksid (erbij) (Er2O3); e. hafnijev oksid (hafnij) (HfO2); f. magnezijev oksid (MgO); g. slitina nitrid niobij-titan-volfram (približno 50 % Nb, 30 % Ti, 20 % W); h. itrijev oksid (itrij) (Y2O3); ili i. cirkonijev oksid (cirkonij) (ZrO2);

b.	lonci za taljenje koji imaju obje sljedeće značajke: 1. obujam između 50 cm3 (50 ml) i 2 000 cm3 (2 litre); i 2. izrađeni su od tantala ili obloženi tantalom, 99,9-postotne čistoće po težini ili veće;

c.	lonci za taljenje koji imaju sve sljedeće značajke: 1. obujam između 50 cm3 (50 ml) i 2 000 cm3 (2 litre); 2. izrađeni su od tantala ili obloženi tantalom, 98-postotne čistoće po težini ili veće; i 3. prevučeni su tantalovim karbidom, nitridom, boridom, ili bilo kojom njihovom kombinacijom.

2.A.2.   Platinirani katalizatori posebno projektirani ili pripremljeni za pospješivanje reakcije izmjene vodikovog izotopa između vodika i vode za obnovu tricija iz teške vode ili za proizvodnju teške vode.

2.A.3.   Kompozitne strukture u obliku cijevi koje imaju obje sljedeće značajke:

a.	unutarnji promjer između 75 mm i 400 mm; i

b.	izrađene su od bilo kojih ‚vlaknastih ili filamentnih materijala’ navedenih u točki 2.C.7.a. ili ugljikovih predimpregniranih materijala navedenih u točki 2.C.7.c.

2.B.   OPREMA ZA ISPITIVANJE I PROIZVODNJU

2.B.1.   Postrojenja ili uređaji za tricij i njihova oprema, kako slijedi:

a.	uređaji ili postrojenja za proizvodnju, obnovu, ekstrakciju, koncentraciju ili rukovanje tricijem;

b.

oprema za uređaje ili postrojenja za tricij, kako slijedi: 1. rashladne jedinice s vodikom ili helijem koje mogu hladiti do 23 K (– 250 °C) ili manje, kapaciteta za uklanjanje topline većeg od 150 W; 2. skladište izotopa vodika ili sustavi pročišćavanja upotrebom metalnih hidrida kao medija za skladištenje ili pročišćavanje.

2.B.2.   Postrojenja ili uređaji za odvajanje izotopa litija i sustavi i oprema za njih, kako slijedi:

N.B.:

Određena oprema i komponente za odvajanje izotopa litija za postupak odvajanja plazme (PSP) izravno su primjenjive i na odvajanje izotopa uranija i kontroliraju se u skladu s dokumentom INFCIRC/254 dio 1. (kako je izmijenjen).

a.	uređaji ili postrojenja za odvajanje izotopa litija;

b.

oprema za odvajanje izotopa litija na temelju procesa s amalgamom litija i žive, kako slijedi: 1. zabrtvljene kolone za izmjenu tekućina – tekućina, posebno namijenjene za amalgame litija; 2. pumpe za amalgame žive ili litija; 3. ćelije za elektrolizu amalgama litija; 4. isparivači za otopinu koncentriranog litijeva hidroksida;

c.	sustavi za izmjenu iona posebno projektirani za odvajanje izotopa litija i za to posebno projektirani sastavni dijelovi;

d.	sustavi za kemijsku izmjenu (u kojima se upotrebljavaju krunasti eteri, kriptandi ili lariat eteri) posebno projektirani za odvajanje izotopa litija i za to posebno izrađeni sastavni dijelovi.

2.C.   MATERIJALI

2.C.1.   Slitine aluminija koje imaju obje sljedeće značajke:

a.	‚mogu podnijeti’ konačnu vlačnu čvrstoću od 460 MPa ili više pri 293 K (20 °C); i

b.	nalaze se u cjevastim ili cilindričnim čvrstim oblicima (uključujući i kovane oblike) vanjskog promjera većeg od 75 mm.

Tehnička napomena:

U točki 2.C.1. izraz ‚mogu podnijeti’ obuhvaća aluminijske slitine prije i nakon toplinske obrade.

2.C.2.   Berilij metal, slitine koje sadrže više od 50 % masenog udjela berilija, spojevi berilija, njihovi proizvodi, i njihove otpadne tvari i otpaci.

Napomena:

Točka 2.C.2. ne odnosi se na sljedeće: a. metalne prozore za strojeve s X-zrakama ili za uređaje za bušenje; b. oksidni oblici u proizvedenim ili poluproizvedenim oblicima posebno projektirani za dijelove elektroničkih komponenti ili kao podloga za elektroničke krugove; c. beril (silikat berilija i aluminija) u obliku smaragda ili akvamarina.

2.C.3.   Bizmut koji ima obje sljedeće značajke:

a.	čistoću od 99,99 % masenog udjela ili veću; i

b.	sadržava manje od 10 dijelova na milijun masenog udjela srebra.

2.C.4.   Bor obogaćen izotopom bor-10 (10B) više od svoje prirodne izotopske učestalosti, kako slijedi: elementarni bor, smjese koje sadržavaju bor, njihovi proizvodi, njihove otpadne tvari i otpaci.

Napomena:

U točki 2.C.4. smjese koje sadržavaju bor uključuju materijale koji sadržavaju bor.

Tehnička napomena:

Prirodna izotopska učestalost izotopa bor-10 približno je 18,5 % masenog udjela (20 postotaka atomskog udjela).

2.C.5.   Kalcij koji ima obje sljedeće značajke:

a.	sadržava manje od 1 000 dijelova na milijun metalne nečistoće koja nije magnezij; i

b.	sadržava manje od 10 dijelova na milijun masenog udjela bora.

2.C.6.   Klorov trifluorid (ClF3).

2.C.7.   ‚Vlaknasti ili filamentni materijali’ ili preprezi (smolom impregnirani sloj tkanine) kako slijedi:

a.

ugljikovi ili aramidni ‚vlaknasti ili filamentni materijali’ koji imaju jednu od sljedećih karakteristika: 1. ‚specifični modul’ od 12,7 × 106 m ili veći; ili 2. ‚specifičnu vlačnu čvrstoću’ od 23,5 × 104 m ili veću; Napomena: Točka 2.C.7.a. ne odnosi se na aramidne ‚vlaknaste ili filamentne’ materijale koji imaju 0,25 % ili više masenog udjela modifikatora površine vlakna na bazi estera.

b.	stakleni ‚vlaknasti ili filamentni materijali’ koji imaju obje sljedeće značajke: 1. ‚specifični modul’ od 3,18 × 106 m ili veći; i 2. ‚specifičnu vlačnu čvrstoću’ od 7,62 × 104 m ili veću;

c.

neprekinute ‚pređu’, ‚pramenove’, ‚predivo’ ili ‚trake’ impregnirane termoaktivnom smolom širine od 15 mm ili manje (predimpregnirani materijali), izrađeni od ugljičnih ili staklenih ‚vlaknastih ili filamentnih materijala’ navedenih u točki 2.C.7.a. ili točki 2.C.7.b. Tehnička napomena: Smola tvori matricu smjese.

Tehničke napomene:

1.	U točki 2.C.7. ‚specifični modul’ jest Youngov modul u N/m2 podijeljen specifičnom težinom u N/m3 kad se mjeri na temperaturi od 296 ± 2 K (23 ± 2 °C) i uz relativnu vlažnost od 50 ± 5 %.

2.	U točki 2.C.7. ‚specifična vlačna čvrstoća’ jest konačna vlačna čvrstoća u N/m2 podijeljena specifičnom težinom u N/m3 kad se mjeri na pri temperaturi od 296 ± 2 K (23 ± 2 °C) i uz relativnu vlažnost od 50 ± 5 %.

2.C.8.   Hafnij metal, slitine koje sadrže više od 60 % masenog udjela hafnija, spojevi hafnija koji sadrže više od 60 % masenog udjela hafnija, njihovi proizvodi i njihove otpadne tvari i otpaci.

2.C.9.   Litij obogaćen izotopom litij-6 (6Li) više od svoje prirodne izotopske učestalosti te proizvodi i uređaji koji sadrže obogaćeni litij, kako slijedi: elementarni litij, slitine, spojevi, smjese koje sadržavaju litij, njihovi proizvodi, njihove otpadne tvari i otpaci.

Napomena:

Točka 2.C.9. ne odnosi se na termoluminescentne dozimetre.

Tehnička napomena:

Prirodna izotopska učestalost izotopa litij-6 približno je 6,5 masenog udjela (7,5 postotaka atomskog udjela).

2.C.10.   Magnezij koji ima obje sljedeće značajke:

a.	sadržava manje od 200 dijelova na milijun masenog udjela metalne nečistoće koja nije kalcij; i

b.	sadržava manje od 10 dijelova na milijun masenog udjela bora.

2.C.11.   Legirani čelik ‚može podnijeti’ konačnu vlačnu čvrstoću od 1 950 MPa ili više na 293 K (20 °C).

Napomena:

Točka 2.C.11. ne odnosi se na oblike čije su sve linearne dimenzije 75 mm ili manje.

Tehnička napomena:

U točki 2.C.11. izraz ‚može podnijeti’ obuhvaća legirani čelik prije ili nakon toplinske obrade.

2.C.12.   Radij-226 (226Ra), slitine radij-226, spojevi radij-226, smjese koje sadržavaju radij-226, njihovi proizvodi i proizvodi i uređaji koji sadržavaju bilo što od navedenog.

Napomena:

Točka 2.C.12. ne odnosi se na sljedeće: a. medicinske aplikatore; b. proizvode ili uređaje koji sadržavaju manje od 0,37 GBq radija-226.

2.C.13.   slitine titana koje imaju obje sljedeće značajke:

a.	‚mogu podnijeti’ konačnu vlačnu čvrstoću od 900 MPa ili više pri 293 K (20 °C); i

b.	nalaze se u cjevastim ili cilindričnim čvrstim oblicima (uključujući i kovane oblike) vanjskog promjera većeg od 75 mm.

Tehnička napomena:

U točki 2.C.13. izraz ‚mogu podnijeti’ obuhvaća aluminijske slitine prije i nakon toplinske obrade.

2.C.14.   Volfram, volfram karbid i slitine koje sadrže više od 90 % masenog udjela volframa, koji imaju obje navedene značajke:

a.	u oblicima su sa šupljom cilindričnom simetrijom (uključujući segmente cilindra) unutarnjeg promjera između 100 mm i 300 mm; i

b.	mase su veće od 20 kg.

Napomena:

Točka 2.C.14. ne odnosi se na proizvode posebno projektiranje za utege ili kolimatore gama zraka.

2.C.15.   Cirkonij sa sadržajem hafnija manjim od 1 dijela hafnija na 500 dijelova cirkonija po težini, kako slijedi: metal, slitine koje sadrže više od 50 % masenog udjela cirkonija, spojevi, njihovi proizvodi i njihove otpadne tvari i otpaci.

Napomena:

Točka 2.C.15. ne odnosi se na cirkonij u obliku folije debljine od 0,10 mm ili manje.

2.C.16.   Prah nikla i porozni metal nikla, kako slijedi:

N.B.:

Za prahove nikla posebno pripremljene za proizvodnju barijera kod plinske difuzije, vidi dokument INFCIRC/254/dio 1. (kako je izmijenjen).

a.	prah nikla koji ima obje sljedeće značajke: 1. sadržaj čistoće nikla od 99,0 % masenog udjela ili veći; i 2. srednja veličina čestica manja od 10 μm mjereno prema normi ASTM B 330;

b.	porozni metal nikla proizveden od materijala navedenih u točki 2.C.16.a.

Napomena:

Točka 2.C.16. ne odnosi se na sljedeće: a. filamentarne prahove nikla; b. jednostruke porozne metalne listove nikla površine od 1 000 000 cm2 po listu ili manje.

Tehnička napomena:

Točka 2.C.16.b. odnosi se na porozni metal oblikovan tiješnjenjem i sinteriranjem materijala u točki 2.C.16.a. kako bi se oblikovao materijal sa svojstvima materijala s finim međusobno povezanim porama po cijeloj svojoj strukturi.

2.C.17.   Tricij, spojevi tricija, smjese koje sadrže tricij u kojima je odnos atoma tricija prema atomima vodika veći od 1 dijela na 1 000, i proizvodi i uređaji koji sadrže bilo što od navedenog.

Napomena:

Točka 2.C.17. ne odnosi se na proizvod ili uređaj koji sadržava manje od 1,48 × 103 GBq tricija.

2.C.18.   Helij-3 (3He), smjese koje sadržavaju helij-3 i proizvodi ili uređaji koji sadržavaju bilo što od prethodno navedenog.

Napomena:

Točka 2.C.18. ne odnosi se na proizvode ili uređaje koji sadržavaju manje od 1 g helija-3.

2.C.19.   Radionuklidi pogodni za stvaranje izvora neutrona na temelju alfa-n reakcije:

aktinij 225	kurij 244	polonij 209
aktinij 227	einsteinij 253	polonij 210
kalifornij 253	einsteinij 254	radij 223
kurij 240	gadolinij 148	torij 227
kurij 241	plutonij 236	torij 228
kurij 242	plutonij 238	uranij 230
kurij 243	polonij 208	uranij 232

U sljedećim oblicima:

a.	elementarnom;

b.	spojevima koji imaju ukupnu aktivnost od 37 GBq/kg ili veću;

c.	mješavinama koje imaju ukupnu aktivnost od 37 GBq/kg ili veću;

d.	proizvodima ili uređajima koji sadržavaju bilo što od navedenog.

Napomena:

Točka 2.C.19. ne odnosi se na proizvode ili uređaje koji sadržavaju manje od 3,7 GBq aktivnosti.

2.C.20.   Renij i slitine koje sadržavaju 90 % masenog udjela renija ili više i slitine renija i volframa koje sadržavaju 90 % masenog udjela ili više bilo koje kombinacije renija i volframa, koje imaju obje sljedeće značajke:

a.	u oblicima su sa šupljom cilindričnom simetrijom (uključujući segmente cilindra) unutarnjeg promjera između 100 mm i 300 mm; i

b.	mase veće od 20 kg.

2.D.   SOFTVER

Nema

2.E.   TEHNOLOGIJA

2.E.1.   ‚Tehnologija’ u skladu s kontrolama tehnologije za ‚razvoj’, ‚proizvodnju’ ili ‚upotrebu’ opreme, materijala ili ‚softvera’ navedena u točkama od 2.A. do 2.D.

3.   OPREMA I KOMPONENTE ZA ODVAJANJE IZOTOPA URANIJA (osim predmeta s kontrolne liste)

3.A.   OPREMA, SKLOPOVI I KOMPONENTE

3.A.1.   Pretvarači ili generatori frekvencija koji se mogu upotrebljavati kao motorni pogon varijabilne ili fiksne frekvencije i imaju sve sljedeće značajke:

N.B. 1:

Pretvarači i generatori frekvencija posebno projektirani ili pripremljeni za postupak s plinskim centrifugama kontroliraju se u okviru dokumenta INFCIRC/254/Dio 1. (kako je izmijenjen).

N.B. 2:

‚Softver’ koji je posebno projektiran za poboljšanje ili uklanjanje ograničenja radnih značajki pretvarača ili generatora frekvencija kako bi ispunio zahtjeve za značajke u nastavku kontrolira se u okviru točaka 3.D.2 i 3.D.3.

a.	višefazni izlaz koji daje snagu od 40 VA ili veću;

b.	rad na frekvenciji od 600 Hz ili višoj i

c.	upravljanje frekvencijom bolje (manje) od 0,2 %.

Napomene:

1.	Točka 3.A.1. odnosi se samo na pretvarače frekvencija namijenjene za specifične industrijske strojeve i/ili potrošačku robu (alatni strojevi, vozila itd.) ako pretvarači frekvencija mogu ispuniti zahtjeve za gore navedene značajke u slučaju njihova uklanjanja i u skladu s Općom napomenom 3.

2.	Za potrebe kontrole izvoza vlada će odrediti ispunjava li određeni pretvarač frekvencija gore navedene zahtjeve za značajke uzimajući u obzir ograničenja u pogledu hardvera i softvera.

Tehničke napomene:

1.	Pretvarači frekvencija u točki 3.A.1. poznati su i kao pretvarači ili inverteri.

2.

Zahtjeve za značajke navedene u točki 3.A.1. može ispunjavati neka oprema stavljena na tržište, npr.: generatori, elektronički ispitna oprema, izvori izmjenične struje, motorni pogoni varijabilne brzine, pogoni varijabilne brzine, pogoni varijabilne frekvencije, pogoni podesive frekvencije ili pogoni podesive brzine.

3.A.2.   Laseri, laserska pojačala i oscilatori kako slijedi:

a.	laseri s bakrenim parama koji imaju obje sljedeće značajke: 1. rad na valnoj duljini između 500 i 600 nm i 2. prosječnu izlaznu snagu jednaku ili veću od 30 W;

b.	argon ionski laseri koji imaju obje sljedeće značajke: 1. rad na valnoj duljini između 400 i 515 nm i 2. prosječnu izlaznu snagu veću od 40 W;

c.

Neodimijski dopirani (osim stakla) laseri s izlaznom valnom duljinom između 1 000 i 1 100 nm koji imaju bilo koju od sljedećih značajki: 1. impulsnu pobudu i preklop Q te trajanje impulsa jednako ili veće od 1 ns i koji imaju bilo koju od sljedećih značajki: a. jednostruki transverzalni izlazni mod s prosječnom izlaznom snagom većom od 40 W ili b. višestruki transverzalni izlazni mod s prosječnom izlaznom snagom većom od 50 W; ili 2. uključuju udvostručenje frekvencije za izlaznu valnu duljinu između 500 i 550 nm s prosječnom izlaznom snagom većom od 40 W;

d.	podesivi impulsni oscilatori lasera u boji, jednog moda, koji imaju sve sljedeće značajke: 1. rad na valnoj duljini između 300 i 800 nm; 2. prosječnu izlaznu snagu veću od 1 W; 3. omjer ponavljanja veći od 1 kHz i 4. širinu impulsa manju od 100 ns;

e.

podesiva impulsna pojačala i oscilatori lasera u boji koji imaju sve sljedeće značajke: 1. rad na valnoj duljini između 300 i 800 nm; 2. prosječnu izlaznu snagu veću od 30 W; 3. omjer ponavljanja veći od 1 kHz i 4. širinu impulsa manju od 100 ns; Napomena: Točka 3.A.2.e. ne odnosi se na oscilatore jednog moda.

f.	aleksandritski laseri koji imaju sve sljedeće značajke: 1. rad na valnoj duljini između 720 i 800 nm; 2. širinu pojasa od 0,005 nm ili manje; 3. omjer ponavljanja veći od 125 Hz i 4. prosječnu izlaznu snagu veću od 30 W;

g.

impulsni laseri s ugljikovim dioksidom koji imaju sve sljedeće značajke: 1. rad na valnoj duljini između 9 000 i 11 000 nm; 2. brzinu ponavljanja veću od 250 Hz; 3. prosječnu izlaznu snagu veću od 500 W i 4. širinu impulsa manju od 200 ns; Napomena: Točka 3.A.2.g. ne odnosi se na industrijske lasere s ugljikovim dioksidom s višom snagom (obično 1 do 5 kW) koji se upotrebljavaju npr. pri rezanju i zavarivanju jer su to laseri s kontinuiranim valom ili impulsni laseri s impulsnom širinom većom od 200 ns.

h.	impulsni ekscimerski laseri (XeF, XeCl, KrF) koji imaju sve sljedeće značajke: 1. rad na valnoj duljini između 240 i 360 nm; 2. omjer ponavljanja veći od 250 Hz i 3. prosječnu izlaznu snagu veću od 500 W;

i.	para-vodik Raman uređaji za premještanje projektirani za rad pri izlaznoj valnoj duljini od 16 μm i pri brzini ponavljanja većoj od 250 Hz.

j.

impulsni laseri s ugljikovim monoksidom koji imaju sve sljedeće karakteristike: 1. rad na valnoj duljini između 5 000 i 6 000 nm; 2. brzinu ponavljanja veću od 250 Hz; 3. prosječnu izlaznu snagu veću od 200 W i 4. širinu impulsa manju od 200 ns. Napomena: Točka 3.A.2.j. ne odnosi se na industrijske lasere s ugljikovim monoksidom s višom snagom (obično 1 do 5 kW) koji se upotrebljavaju npr. pri rezanju i zavarivanju jer su to laseri s kontinuiranim valom ili impulsni laseri s impulsnom širinom većom od 200 ns.

3.A.3.   Ventili koji imaju sve sljedeće značajke:

a.	nazivnu veličinu 5 mm ili veću;

b.	zabrtvljeni su mijehom i

c.	u potpunosti su izrađeni od aluminija ili obloženi aluminijem, slitinom aluminija, nikla ili slitinom nikla čiji je maseni udio nikla veći od 60 %.

Tehnička napomena:

Za ventile s različitim ulaznim i izlaznim promjerima parametar nazivne veličine u točki 3.A.3.a. odnosi se na najmanji promjer.

3.A.4.   Supervodljivi solenoidni elektromagneti koji imaju sve sljedeće značajke:

a.	mogu stvarati magnetno polje veće od 2 T;

b.	odnos duljine i unutarnjeg promjera veći od 2;

c.	unutarnji promjer veći od 300 mm i

d.	uniformnost magnetnog polja bolju od 1 % kroz središnjih 50 % unutarnjeg volumena.

Napomena:

Točka 3.A.4. ne odnosi se na magnete posebno projektirane za i izvezene kao dio medicinskih sustava za nuklearnu magnetnu rezonancu (NMR). N.B.: Kao dio ne označava nužno fizički dio iste pošiljke. Dopuštene su odvojene pošiljke iz različitih izvora pod uvjetom da se u njihovim izvoznim dozvolama jasno navodi objašnjenje za napomenu kao dio.

3.A.5.   Izvori istosmjerne struje velike snage koje imaju obje sljedeće značajke:

a.	tijekom razdoblja od osam sati mogu neprekidno proizvoditi struju napona 100 V ili više, s izlaznom strujom od 500 A ili većom i

b.	tijekom razdoblja od osam sati imaju stabilnost struje ili napona bolju od 0,1 %.

3.A.6.   Izvori visokonaponske istosmjerne struje koje imaju obje sljedeće značajke:

a.	tijekom razdoblja od osam sati mogu neprekidno proizvoditi struju napona 20 kV ili više, s izlaznom strujom od 1 A ili većom i

b.	tijekom razdoblja od osam sati imaju stabilnost struje ili napona bolju od 0,1 %.

3.A.7.   Svi tipovi pretvarača tlaka kojima se može mjeriti apsolutni tlak i koji imaju sve sljedeće značajke:

a.	elemente osjetljive na promjene tlaka izrađene od aluminija, slitine aluminija, aluminijeva oksida, nikla ili slitine nikla s masenim udjelom nikla većim od 60 % ili od u potpunosti fluoriranih ugljikovodičnih polimera, ili zaštićene tim materijalima;

b.

brtve, ako ih ima, nužne za brtvljenje elemenata osjetljivih na promjene tlaka i u izravnom kontaktu s procesnim medijem, izrađene od aluminija, slitine aluminija, aluminijeva oksida, nikla ili slitine nikla s masenim udjelom nikla većim od 60 % ili od u potpunosti fluoriranih ugljikovodičnih polimera, ili zaštićene tim materijalima i

c.	bilo koju od sljedećih značajki: 1. mjerno područje manje od 13 kPa i ‚točnost’ veću od ±1 % u cijelom mjernom području ili 2. mjerno područje od 13 kPa ili veće i ‚točnost’ veću od ± 130 Pa za mjerenje pri 13 kPa.

Tehničke napomene:

1.	U točki 3.A.7. pretvarači tlaka su uređaji koji pretvaraju mjerenja tlaka u signal.

2.	U točki 3.A.7. pojam ‚točnost’ obuhvaća nelinearnost, histerezu i ponovljivost okolne temperature.

3.A.8.   Vakuumske pumpe koje imaju sve sljedeće značajke:

a.	ulaznu veličinu grla jednaku ili veću od 380 mm;

b.	brzinu pumpanja jednaku ili veću od 15 m3/s i

c.	sposobnost stvaranja apsolutnog vakuuma boljeg od 13,3 mPa.

Tehničke napomene:

1.	Brzina pumpanja utvrđuje se na točki mjerenja plinom dušika ili zrakom.

2.	Granični vakuum utvrđuje se na izlazu pumpe sa zatvorenim izlazom pumpe.

3.A.9   Spiralni kompresori s mijehom i spiralne vakuumske pumpe s mijehom koji imaju sve sljedeće značajke:

a.	sposobnost postizanja brzine ulaznog volumnog protoka od 50 m3/h ili veće;

b.	sposobnost postizanja omjera tlaka od 2:1 ili većeg i

c.	sve njihove površine koje dolaze u dodir s procesnim plinom izrađene su od nekog od sljedećih materijala: 1. aluminija ili aluminijeve slitine; 2. aluminijeva oksida; 3. nehrđajućeg čelika; 4. nikla ili slitine nikla; 5. fosforne bronce ili 6. fluoropolimera.

Tehničke napomene:

1.

U vijčanom kompresoru ili vakuumskoj pumpi plinski džepovi u obliku polumjeseca ne mogu se pomaknuti iz područja između jednog ili više parova međusobno isprepletenih spiralnih lopatica ili vijaka od kojih je jedan pomičan, a drugi fiksiran. Vijak koji se pomiče kruži oko fiksiranog vijka i ne okreće se sam oko sebe. Kruženjem pokretnog vijka oko fiksiranog vijka smanjuje se veličina plinskih džepova (tj. oni se komprimiraju) uz pomicanje prema izlaznom otvoru stroja.

2.	Kod spiralnih kompresora s mijehom i spiralne vakuumske pumpe s mijehom procesni plin metalnim je mjehovima u potpunosti izoliran od podmazanih dijelova pumpe i od vanjske atmosfere. Mijeh je na jednom kraju pričvršćen na pomični vijak a na drugom na fiksirano kućište pumpe.

3.	Fluoropolimeri uključuju, ali nisu ograničeni na, sljedeće materijale: a. politetrafluoroetilen (PTFE), b. fluorirani etilen propilen (FEP), c. perfluoroalkoksi (PFA), d. poliklortrifluoroetilen (PCTFE) i e. viniliden difluorid heksafluoropropilen kopolimera.

3.B.   OPREMA ZA ISPITIVANJE I PROIZVODNJU

3.B.1.   Elektrolitičke ćelije za proizvodnju fluora izlaznog kapaciteta većeg od 250 g fluora na sat.

3.B.2.   Oprema za izradu ili sastavljanje rotora, oprema za ispravljanje rotora, škripci i ulošci za prešanje za proizvodnju mjehova, kako slijedi:

a.	oprema za sastavljanje rotora za sastavljanje dijelova cijevi, skratnih ploča i krajnjih poklopaca rotora plinske centrifuge; Napomena: Točkom 3.B.2.a. obuhvaćeni su precizni škripci, pritezni uređaji i strojevi za stezno nasađivanje.

b.

oprema za ispravljanje rotora radi poravnavanja dijelova cijevi rotora plinske centrifuge sa zajedničkom osi; Tehnička napomena: U točki 3.B.2.b. takva se oprema obično sastoji od sondi za mjerenje točnosti koje su povezane s računalom koje naknadno provjerava rad, na primjer, pneumatskih klipova koji se upotrebljavaju za poravnavanje dijelova cijevi rotora.

c.

škripci i ulošci za prešanje za proizvodnju mjehova s jednostrukom konvolucijom. Tehnička napomena: Mjehovi iz točke 3.B.2.c. imaju sve sljedeće značajke: 1. unutarnji promjer između 75 i 400 mm; 2. dužinu jednaku ili veću od 12,7 mm; 3. dubinu jedne konvolucije veću od 2 mm i 4. izrađeni su od slitina aluminija visoke čvrstoće, legiranog čelika ili ‚vlaknastih ili filamentnih materijala’ visoke čvrstoće.

3.B.3.   Centrifugalne strojeve za uravnoteženje na više ravnina, fiksnih ili prijenosnih, vodoravnih ili okomitih, kako slijedi:

a.

centrifugalni strojevi za uravnoteženje projektirani za uravnoteženje pokretnih rotora dužine od 600 mm ili više i koji imaju sve sljedeće značajke: 1. ekscentričnost ili promjer rotirajućeg dijela veći od 75 mm; 2. masenu sposobnost od 0,9 do 23 kg i 3. mogu uravnotežavati pri brzini vrtnje većoj od 5 000 okr/min;

b.

centrifugalni strojevi za uravnoteženje namijenjeni za uravnoteživanje šupljih cilindričnih komponenti rotora i koji imaju sve sljedeće značajke: 1. promjer rotirajućeg dijela veći od 75 mm; 2. masenu sposobnost od 0,9 do 23 kg; 3. mogu uravnotežavati do preostale neuravnoteženosti jednake ili manje od 0,010 kg × mm/kg na pojedinoj ravnini i 4. rade na remenski pogon.

3.B.4.   Strojevi za namatanje filamenata i s njima povezana oprema, kako slijedi:

a.

strojevi za namatanje filamenata koji imaju sve sljedeće značajke: 1. njihovo kretanje za postavljanje, zamatanje i namatanje vlakana usklađeno je i programirano na dvije ili više osovina; 2. posebno su namijenjeni za izradu kompozitnih struktura ili laminata iz ‚vlaknastih ili filamentnih materijala’i 3. mogu namatati cilindrične cijevi promjera između 75 i 650 mm i dužine od 300 mm ili veće;

b.	usklađivanje i programiranje upravljanja strojevima za namatanje filamenata navedenim u točki 3.B.4.a.;

c.	precizni škripci za strojeve za namatanje filamenata navedenih u točki 3.B.4.a.

3.B.5.   Elektromagnetski odvajači izotopa namijenjeni za jednostruke ili višestruke izvore iona ili opremljeni njima koji mogu proizvesti ukupne struje ionskog snopa od 50 mA ili više.

Napomene:

1.	Točkom 3.B.5. obuhvaćeni su odvajači kojim se mogu obogatiti stabilni izotopi, kao i oni za uranij. N.B.: Odvajač kojim se mogu odvajati izotopi s razlikom od jedne jedinice mase sam po sebi ima sposobnost obogaćivanja izotopa uranija s razlikom od tri jedinice mase.

2.	Točkom 3.B.5. obuhvaćeni su odvajači s izvorima iona i kolektorima u magnetnom polju i onim konfiguracijama u kojim se nalaze izvan polja.

Tehnička napomena:

Jedan izvor iona od 50 mA godišnje iz prirodnih vrijednosti ne može proizvesti više od 3 g odvojenog visoko obogaćenog uranija (HEU).

3.B.6.   Maseni spektrometri koji mogu mjeriti ione od 230 atomskih jedinica mase ili više i koji imaju razlučivost bolju od dva dijela u 230, kako slijedi, te njihovi izvori iona:

N.B.:

Maseni spektrometri posebno projektirani ili pripremljeni za izravnu analizu uzoraka uranij heksafluorida kontroliraju se u okviru dokumenta INFCIRC/254/Dio 1. (kako je izmijenjen).

a.	maseni spektrometri s induktivno vezanom plazmom (ICP/MS);

b.	maseni spektrometri s tinjavim izbojem (GDMS);

c.	maseni spektrometri s termičkom ionizacijom (TIMS);

d.

maseni spektrometri s bombardiranjem elektrona koji imaju obje sljedeće značajke: 1. sustav ulaza molekularnog snopa kojim se ubacuje paralelna zraka molekule analita u područje izvora iona gdje molekule ionizira elektronski snop i 2. jedan ili više hladnih odvajača koje je moguće ohladiti na temperaturu od 193 K (– 80 °C) ili nižu kako bi zadržao molekule analita koje nije ionizirao elektronski snop;

e.	maseni spektrometri opremljeni izvorom za mikrofluorinaciju iona namijenjeni za aktinide ili fluoride aktinida.

Tehničke napomene:

1.	U točki 3.B.6.d opisani su maseni spektrometri koji se obično upotrebljavaju za izotopsku analizu uzoraka plina UF6.

2.	Maseni spektrometri s bombardiranjem elektrona u točki 3.B.6.d poznati su i kao maseni spektrometri s elektronskim udarom ili maseni spektrometri s elektronskom ionizacijom.

3.	U točki 3.B.6.d.2 ‚hladni odvajač’ uređaj je koji hvata plinske molekule kondenziranjem ili zamrzavanjem molekula na hladne površine. Za potrebe ovog unosa plinska helij-kriogenska vakuumska pumpa zatvorene petlje nije hladni odvajač.

3.C.   MATERIJALI

Nema.

3.D.   SOFTVER

3.D.1.   ‚Softver’ posebno projektiran za ‚upotrebu’ opreme navedene u točkama 3.A.1., 3.B.3. ili 3.B.4.

3.D.2.   ‚Softver’ ili šifre i tipke za šifriranje posebno projektiran za poboljšanje ili uklanjanje ograničenja radnih značajki opreme koja se ne kontrolira u okviru točke 3.A.1. kako bi ispunjavao ili premašivao zahtjeve za značajke navedene u točki 3.A.1.

3.D.3   ‚Softver’ posebno projektiran za poboljšanje ili uklanjanje ograničenja radnih značajki opreme koji se kontrolira u okviru točke 3.A.1.

3.E.   TEHNOLOGIJA

3.E.1.   ‚Tehnologija’ u skladu s kontrolama tehnologije za ‚razvoj’, ‚proizvodnju’ ili ‚upotrebu’ opreme, materijala ili ‚softvera’ iz točaka od 3.A. do 3.D.

4.   OPREMA KOJA SE ODNOSI NA POSTROJENJA ZA PROIZVODNJU TEŠKE VODE (osim predmeta s kontrolne liste)

4.A.   OPREMA, SKLOPOVI I KOMPONENTE

4.A.1.   Posebna brtvila koja se mogu upotrebljavati za odvajanje teške vode od obične vode, koja imaju obje sljedeće značajke:

a.	izrađena su od fosforne brončane mreže kemijski obrađene kako bi se poboljšalo svojstvo vlažnosti i

b.	predviđena su za upotrebu u tornjevima za vakuumsku destilaciju.

4.A.2.   Pumpe koje mogu cirkulirati otopine koncentriranog ili razrijeđenog katalizatora kalijevog amida u tekućem amonijaku (KNH2/NH3), koje imaju sve sljedeće značajke:

a.	zračnonepropusne su (tj. hermetički zabrtvljene);

b.	kapacitet veći od 8,5 m3/h i

c.	bilo koju od sljedećih značajki: 1. za otopine koncentriranog kalijeva amida (1 % ili više), pogonski tlak od 1,5 do 60 MPa ili 2. za otopine razrijeđenog kalijeva amida (manje od 1 %), pogonski tlak od 20 do 60 Mpa.

4.A.3.   Turboekspanderi ili turboekspander-kompresorska postrojenja koji imaju obje sljedeće značajke:

a.	projektirani su za rad s izlaznom temperaturom od 35 K (– 238 °C) ili manje i

b.	projektirani su za propusnu moć plinovitog vodika od 1 000 kg/h ili veću.

4.B.   OPREMA ZA ISPITIVANJE I PROIZVODNJU

4.B.1.   Kolone za izmjenu vode i vodikovog sulfida i unutarnji razdjelnici, kako slijedi:

N.B.:

Za kolone koje su posebno projektirane ili pripremljene za proizvodnju teške vode vidi dokument INFCIRC/254/Dio 1. (kako je izmijenjen).

a.	kolone za izmjenu vode i sumporovodika koje imaju sve sljedeće značajke: 1. mogu raditi pri tlaku od 2 MPa ili većem; 2. izrađene su od ugljikovog čelika i s brojem veličine zrna austenita od 5 ili više u skladu s normom ASTM-a (ili ekvivalentnom) i 3. imaju promjer od 1,8 m ili više;

b.

unutarnji razdjelnici za kolone za izmjenu vode i vodikovog sulfida navedene u točki 4.B.1.a. Tehnička napomena: Unutarnji razdjelnici kolona su segmentirana korita čiji je stvarni promjer nakon montiranja 1,8 m ili veći, koji su projektirani da olakšavaju protustrujno dodirivanje i izrađeni su od nehrđajućeg čelika s udjelom ugljika od 0,03 % ili manje. To mogu biti sitasta korita, korita sa zaklopcem, korita s mjehurastim poklopcem ili korita s turbomrežom.

4.B.2.   Kolone za kriogenu destilaciju vodika koje imaju sve sljedeće značajke:

a.	projektirane su za rad na unutarnjoj temperaturi od 35 K (– 238 °C) ili manje;

b.	projektirane su za rad pri unutarnjem tlaku od 0,5 do 5 MPa;

c.	izrađene su bilo od: 1. nehrđajućeg čelika serije 300 s niskim sadržajem sumpora i s brojem veličine zrna austenita od 5 ili više u skladu s normom ASTM-a (ili ekvivalentnom) ili 2. jednakih materijala koji su i kriogenski i kompatibilni s H2 i

d.	unutarnjih promjera od 30 cm ili više i ‚stvarnih dužina’ od 4 m ili više. Tehnička napomena: Pojam ‚stvarna dužina’ znači aktivna visina materijala za pakiranje u zapakiranom stupcu ili aktivna visina pločica unutarnjih razdjelnika u pločastom stupcu.

4.B.3.   [Više se ne koristi – od 14. lipnja 2013.]

4.C.   MATERIJALI

Nema.

4.D.   SOFTVER

Nema.

4.E.   TEHNOLOGIJA

4.E.1.   ‚Tehnologija’ u skladu s kontrolama tehnologije za ‚razvoj’, ‚proizvodnju’ ili ‚upotrebu’ opreme, materijala ili ‚softvera’ iz točaka od 4.A. do 4.D.

5.   OPREMA ZA TESTIRANJE I MJERENJE ZA RAZVOJ NUKLEARNIH EKSPLOZIVNIH NAPRAVA

5.A.   OPREMA, SKLOPOVI I KOMPONENTE

5.A.1.   Fotomultiplikacijske cijevi koje imaju obje sljedeće značajke:

a.	područje fotokatode veće od 20 cm2 i

b.	trajanje uspona impulsa anode kraće od 1 ns.

5.B.   OPREMA ZA ISPITIVANJE I PROIZVODNJU

5.B.1.   Generatori treptavih X-zraka ili impulsni akceleratori elektrona koji imaju bilo koju skupinu sljedećih značajki:

a.	1. vršnu energiju elektrona akceleratora od 500 keV ili veću, ali manju od 25 MeV i 2. faktor kakvoće (K) od 0,25 ili veći ili

b.	1. vršnu energiju elektrona akceleratora od 25 MeV ili veću i 2. vršnu snagu veću od 50 MW.

Napomena:

Točka 5.B.1. ne odnosi se na akceleratore koji su sastavni dijelovi uređaja projektiranih za svrhe koje nisu zračenje elektronskog snopa ili X-zraka (elektronska mikroskopija, na primjer) i one projektirane za medicinske potrebe.

Tehničke napomene:

1.

Faktor kakvoće K definiran je kao: K = 1,7 × 103 V2,65Q. V je vršna energija elektrona u milijunima elektron volti. Ako je trajanje impulsa snopa akceleratora manje od ili jednako 1 μs, tad je Q ukupni ubrzani naboj u kulonima. Ako je trajanje impulsa snopa akceleratora veće od 1 μs, tad je Q maksimalni ubrzani naboj u 1 μs. Q je jednak integralu od i u odnosu na t, kroz manje od 1 μs ili vrijeme trajanja impulsa snopa (Q = ∫ idt), pri čemu je i struja snopa u amperima, a t je vrijeme u sekundama.

2.	Vršna snaga = (vršni potencijal u voltima) × (vršna struja snopa u amperima).

3.	Kod strojeva koji se temelje na šupljinama s ubrzanim mikrovalovima vrijeme trajanja impulsa snopa manje je od 1 μs ili trajanja paketa usnopljenih zraka koji proizlazi iz jednog impulsa mikrovalnog modulatora.

4.	Kod strojeva koji se temelje na šupljinama s ubrzanim mikrovalovima vršna struja snopa jest prosječna struja u vremenu trajanja paketa usnopljenih zraka.

5.B.2.   Sustavi topova s velikom brzinom (na gorivo, plin, zavojnicu, elektromagnetske i elektrotermalne vrste, i ostali napredni sustavi) koji mogu ubrzavati projektile do 1,5 km/s ili više.

Napomena:

Ova točka ne odnosi se na topove posebno projektirane za sustave oružja velike brzine.

5.B.3.   Kamere i uređaji za stvaranje slika visoke brzine te komponente za njih, kako slijedi:

N.B.:

‚Softver’ posebno projektiran za poboljšanje ili uklanjanje ograničenja radnih značajki kamera iliuređaja za stvaranje slike kako bi ispunio zahtjeve za značajke u nastavku kontrolira se u okviru točaka 5.D.1 i 5.D.2.

a.

kamere koje daju prugastu sliku i za njih posebno projektirane komponente, kako slijedi: 1. kamere koje daju prugastu sliku s brzinama zapisa većim od 0,5 mm/μs; 2. elektroničke kamere koje daju prugastu sliku s mogućnošću vremena rezolucije od 50 ns ili manje; 3. prugaste cijevi za kamere navedene u točki 5.B.3.a.2.; 4. priključci posebno projektirani za upotrebu s kamerama koje daju prugastu sliku i imaju modularnu strukturu te koji omogućuju dostizanje razine radnih značajki iz točaka 5.B.3.a.1 ili 5.B.3.a.2.; 5. sinkronizacijske elektroničke jedinice i rotorski sklopovi koji se sastoje od turbina, zrcala i ležaja, posebno projektirani za kamere koje su navedene u točki 5.B.3.a.1.

b.

kamere koje stvaraju slike i za njih posebno projektirane komponente kako slijedi: 1. kamere koje stvaraju slike s brzinama snimanja većim od 225.000 slika u sekundi; 2. kamere koje stvaraju slike s mogućnošću vremena ekspozicije od 50 ns ili manje; 3. cijevi za stvaranje slika i poluvodički uređaji za stvaranje slika koji imaju veliku brzinu zatvarača od 50 ns ili manje posebno projektirani za kamere koje su navedene u točki 5.B.3.b.1 ili 5.B.3.b.2; 4. priključci posebno projektirani za upotrebu s kamerama koje stvaraju slike i imaju modularnu strukturu te koji omogućuju dostizanje razine radnih značajki iz točke 5.B.3.b.1 ili 5.B.3.b.2.; 5. sinkronizacijske elektroničke jedinice i rotorski sklopovi koji se sastoje od turbina, zrcala i ležaja, posebno projektirani za kamere koje su navedene u točki 5.B.3.b.1 ili 5.B.3.b.2.

c.

poluvodičke kamere ili kamere s elektronskom cijevi i za njih posebno projektirane komponente kako slijedi: 1. poluvodičke kamere ili kamere s elektronskom cijevi koje imaju veliku brzinu zatvarača od 50 ns ili manje; 2. poluvodički uređaji za stvaranje slika i cijevi za pojačavanje slike koje imaju veliku brzinu zatvarača od 50 ns ili manje posebno projektirani za kamere navedene u točki 5.B.3.c.1.; 3. elektro-optički uređaji za zatvaranje (Kerr ili Pockels ćelije) koje imaju veliku brzinu zatvarača od 50 ns ili manje; 4. priključci posebno projektirani za upotrebu s kamerama koje imaju modularnu strukturu te koji omogućuju dostizanje razine radnih značajki iz točke 5.B.3.c.1. Tehnička napomena: Kamere velike brzine, koje stvaraju poluslike, moguće je samostalno upotrebljavati za stvaranje jedne slike dinamičnog događaja ili se nekoliko takvih kamera može združiti u sekvencijski sustav za stvaranje višestrukih slika događaja.

5.B.4.   [Više se ne koristi – od 14. lipnja 2013.]

5.B.5.   Specijalistička instrumentacija za hidrodinamičke eksperimente, kako slijedi:

a.	interferometri brzine za mjerenje brzina većih od 1 km/s u vremenskim intervalima kraćima od deset μs;

b.	mjerači udarnog tlaka s mogućnošću mjerenja tlaka većeg od 10 GPa, uključujući mjerače izrađene od manganina, iterbija i poliviniliden-bifluorida (PVBF, PVF2);

c.	kvarcni tlačni pretvarači za tlakove veće od 10 GPa.

Napomena:

Točkom 5.B.5.a. obuhvaćeni su interferometri brzine kao što su VISAR (sustavi interferometara brzine za bilo koji reflektor), DLI (Doppler laserski interferometri) i PDV (Doppler fotonički brzinomjeri), poznati i kao Het-V (heterodinski brzinomjeri).

5.B.6.   Impulsni generatori visoke brzine s pripadajućim impulsnim glavama koji imaju obje sljedeće značajke:

a.	izlazni napon veći od 6 V u otporsko opterećenje manje od 55 oma i

b.	‚vrijeme prijelaza impulsa’ manje od 500 ps.

Tehničke napomene:

1.	U točki 5.B.3.b. ‚vrijeme prijelaza impulsa’ definirano je kao vremenski interval između 10 % i 90 % amplitude napona.

2.

‚Impulsne glave’ mreže su koje formiraju impulse projektirane za prihvaćanje naponskog skoka i njegovo oblikovanje u razne impulsne oblike koji mogu biti pravokutni, trokutasti, skokoviti, impulsni, eksponencijalni ili monociklični. Impulsne glave mogu biti sastavni dio impulsnog generatora, mogu biti priključni sastavnici za uređaj ili uređaji za vanjsko spajanje.

5.B.7.   Posude, komore, spremnici i slični uređaji za držanje jakog eksploziva namijenjeni za testiranje jakih eksploziva ili eksplozivnih naprava koji imaju obje sljedeće značajke:

a.	namijenjeni su u potpunosti zadržati eksploziju jednaku eksploziji 2 kg TNT-a ili jaču i

b.	imaju elemente ili značajke dizajna koje im omogućuju istovremeni ili odgođeni prijenos informacija o dijagnostici ili mjerenju.

5.C.   MATERIJALI

Nema.

5.D.   SOFTVER

5.D.1.   ‚Softver’ ili šifre i tipke za šifriranje posebno projektirani za poboljšanje ili uklanjanje ograničenja radnih značajki opreme koja se ne kontrolira u okviru točke 5.A.3. kako bi ispunjavao ili premašivao zahtjeve za značajke navedene u točki 5.B.3.

5.D.2.   ‚Softver’ ili šifre i tipke za šifriranje posebno projektirani za poboljšanje ili uklanjanje ograničenja radnih značajki opreme koja se kontrolira u okviru točke 5.B.3.

5.E.   TEHNOLOGIJA

5.E.1.   ‚Tehnologija’ u skladu s kontrolama tehnologije za ‚razvoj’, ‚proizvodnju’ ili ‚upotrebu’ opreme, materijala ili ‚softvera’ iz točaka od 5.A. do 5.D.

6.   KOMPONENTE ZA NUKLEARNE EKSPLOZIVNE NAPRAVE

6.A.   OPREMA, SKLOPOVI I KOMPONENTE

6.A.1.   Detonatori i sustavi za višestruko iniciranje, kako slijedi:

a.	električno aktivirani detonatori: 1. eksplozivni most (EB); 2. žica eksplozivnog mosta (EBW); 3. trenutni upaljač (slapper); 4. eksplozivni folijski inicijatori (EFI);

b.	sustavi koji upotrebljavaju jedan ili više detonatora i koji su projektirani za gotovo istodobno iniciranje eksplozivne površine na području većem od 5 000 mm2 jednim signalom za paljenje, pri čemu je vremensko odstupanje iniciranja na cijeloj površini manje od 2,5 μs.

Napomena:

Točka 6.A.1. ne odnosi se na detonatore u kojima se upotrebljavaju samo primarni eksplozivi, kao što je olovni azid.

Tehnička napomena:

U točki 6.A.1. navedeni detonatori upotrebljavaju mali električni vodič (mostić, žicu za premoštenje ili foliju) koji u eksploziji ispari kada kroz njega prođe visokonaponski električni impuls. U detonatorima koji nisu tipa ‚slapper’ kemijsku detonaciju uzrokuje eksplozivni vodič kada dođe u kontakt s jakim eksplozivnim materijalom kao što je npr. PETN (pentaeritritol-tetranitrat). Kod ‚slapper’ detonatora isparavanje električnog vodiča u eksploziji pokreće trenutni upaljač (slapper) koji udara u eksploziv i time uzrokuje kemijsku detonaciju. U nekim slučajevima spomenuti trenutni upaljač (slapper) pokreće magnetna sila. Izraz ‚eksplozivni folijski detonator’ može se odnositi ili na mostični upaljač ili na ‚slapper’ tip detonatora. Umjesto izraza ‚detonator’ ponekad se upotrebljava izraz ‚inicijator’.

6.A.2.   Oprema za aktiviranje i odgovarajući impulsni generatori jake struje, kako slijedi:

a.	oprema za aktiviranje detonatora (sustavi za iniciranje, sustavi za paljenje) uključujući opremu za aktiviranje koja se pokreće elektronički, eksplozivom ili optički, izrađena za pokretanje višestruko kontroliranih detonatora određenih točkom 6.A.1.;

b.

modularni generatori električnog impulsa (impulsni generatori) koji imaju sve sljedeće značajke: 1. projektirani su za prijenosnu ili mobilnu upotrebu ili upotrebu u teškim uvjetima; 2. mogu isporučiti energiju za manje od 15 μs u opterećenja manja od 40 oma; 3. imaju izlaz veći od 100 A; 4. nijedna njihova dimenzija nije veća od 30 cm; 5. teže manje od 30 kg i 6. namijenjeni su za rad u širem rasponu temperatura od 223 do 373 K (– 50 °C do 100 °C) ili pogodni za primjenu u aeronautici.

c.

jedinice za mikroaktiviranje koji imaju sve sljedeće značajke: 1. nijedna njihova dimenzija nije veća od 35 mm; 2. nazivni im je napon jednak ili veći od 1 kV i 3. kapacitivnost im je jednaka ili veća od 100 μF. Napomena: Oprema za aktiviranje koja se pokreće optički uključuje i opremu koja upotrebljava lasersko paljenje i lasersko punjenje. Oprema za aktiviranje koja se pokreće eksplozivom uključuje opremu za aktiviranje i feroelektrične i feromagnetske vrste. Točkom 6.A.2.b. obuhvaćeni su pokretači u obliku ksenonskih bljeskalica.

6.A.3.   Sklopni uređaji kako slijedi:

a.

cijevi s hladnom katodom, bilo da su ispunjene plinom ili ne, koje rade slično kao međuprostor između iskri, koje imaju sve sljedeće značajke: 1. imaju tri ili više elektroda; 2. vršni nazivni napon anode od 2,5 kV ili više; 3. vršnu nazivnu struju anode od 100 A ili više i 4. vrijeme zadrške anode od 10 μs ili manje; Napomena: Točkom 6.A.3.a. obuhvaćene su plinske kritron cijevi i vakuumske spritron cijevi.

b.	međuprostori između iskri na okidanje koji imaju obje sljedeće značajke: 1. vrijeme zadrške anode od 15 μs ili manje i 2. namijenjeni su za vršnu struju od 500 A ili više;

c.	moduli ili sklopovi s funkcijom brzog prebacivanja koji imaju sve sljedeće značajke: 1. vršni nazivni napon anode veći od 2 kV; 2. vršnu nazivnu struju anode od 500 A ili više i 3. vrijeme uključivanja od 1 μs ili manje.

6.A.4.   Kondenzatori za impulsno pražnjenje koji imaju bilo koju skupinu sljedećih značajki:

a.	1. nazivni napon veći od 1,4 kV; 2. pohranu energije veće od 10 J; 3. kapacitivnost veću od 0,5 μF i 4. serijsku induktivnost manju od 50 nH ili

b.	1. nazivni napon veći od 750 V; 2. kapacitivnost veću od 0,25 μF i 3. serijsku induktivnost manju od 10 nH.

6.A.5.   Sustavi za generiranje neutrona, uključujući cijevi, koji imaju obje sljedeće značajke:

a.	projektirani su za rad bez vanjskog sustava vakuuma i

b.	1. primjenjuju elektrostatsku akceleraciju kako bi potaknuli nuklearnu reakciju tricija-deuterija ili 2. primjenjuju elektrostatsku akceleraciju kako bi potaknuli nuklearnu reakciju deuterija-deuterija kojom može nastati 3 × 109 ili više neutrona u sekundi.

6.A.6.   Trakasti vodovi koji osiguravaju niskoinduktivnu vezu prema detonatorima, koji imaju sljedeće značajke:

a.	nazivni napon veći od 2 kV i

b.	induktivnost manju od 20 nH.

6.B.   OPREMA ZA ISPITIVANJE I PROIZVODNJU

Nema.

6.C.   MATERIJALI

6.C.1.   Visoko eksplozivne tvari ili smjese s masenim udjelom bilo koje od sljedećih tvari većim od 2 %:

a.	ciklotetrametilenetetranitramin (HMX) (CAS 2691-41-0);

b.	ciklotrimetilenetrinitramin (RDX) (CAS 121-82-4);

c.	triaminotrinitrobenzen (TATB) (CAS 3058-38-6);

d.	aminodinitrobenzofuroxan ili 7-amino-4,6-dinitrobenzofurazane-1-oksid (ADNBF) (CAS 97096-78-1);

e.	1,1-diamino-2,2-dinitroetilen (DADE or FOX7) (CAS 145250-81-3);

f.	2,4-dinitroimidazol (DNI) (CAS 5213-49-0);

g.	diaminoazoksifurazan (DAAOF or DAAF) (CAS 78644-89-0);

h.	diaminotrinitrobenzen (DATB) (CAS 1630-08-6);

i.	dintroglikoluril (DNGU or DINGU) (CAS 55510-04-8);

j.	2,6-Bis (pikrilamino)-3,5-dinitropiridin (PYX) (CAS 38082-89-2);

k.	3,3′-diamino-2,2′,4,4′,6,6′-heksanitrobifenil ili dipikramid (DIPAM) (CAS 17215-44-0);

l.	diaminoazofurazan (DAAzF) (CAS 78644-90-3);

m.	1,4,5,8-tetranitro-piridazino[4,5-d]piridazin (TNP) (CAS 229176-04-9);

n.	heksanitrostilben (HNS) (CAS 20062-22-0); ili

o.	bilo koji eksploziv s gustoćom kristala većom od 1,8 g/cm3 i brzinom detonacije većom od 8 000 m/s.

6.D.   SOFTVER

Nema.

6.E.   TEHNOLOGIJA

6.E.1.   ‚Tehnologija’ u skladu s kontrolama tehnologije za ‚razvoj’, ‚proizvodnju’ ili ‚upotrebu’ opreme, materijala ili ‚softvera’ iz točaka od 6.A. do 6.D.