—

prvi stup – doprinos ciljevima politike EFSU-a,

—

drugi stup – kvaliteta i stabilnost projekta,

—

treći stup – tehnički i financijski doprinos,

—

četvrti stup – dopunski pokazatelji.

—

„Rast” (pokazatelj 1, od 0 do 100 bodova): doprinos projekta održivom rastu proizlazi iz njegova društveno-ekonomskog učinka u smislu troškova i koristi. Kada je moguće, kvantificira se ekonomska stopa povrata (ESP) služeći se najboljom praksom iz ekonomske struke. Njome se uzimaju u obzir društveno-ekonomski troškovi i koristi, uključujući učinke prelijevanja (primjerice pozitivan učinak istraživanja, razvoja i inovacija, dugoročne koristi za klimu ili učinak na tržište rada ili negativan učinak na okoliš). Međutim postoje i projekti kod kojih je teško izračunati ESP. Primjerice, brojni sektori djeluju na temelju usklađenosti sa standardima EU-a i glavni je cilj osigurati donošenje cjenovno najpovoljnijeg rješenja, a ne procijeniti sveukupni ekonomski povrat (primjer je pročišćavanje voda i obrada otpada). Za te se sektore procjena kvalitete temelji na referentnim vrijednostima svojstvenima sektoru. Za operacije kod kojih se grupiraju okvirni zajmovi procjena se temelji uglavnom na ulagačkoj strategiji i kriterijima kojima se služi promotor projekta.

Zahtijevana minimalna stopa povrata za financiranje EIB-a općenito iznosi 5 %. Za standardni se projekt ESP u iznosu 5–7 % smatra „prihvatljivim”, 7–10 % „dobrim”, a projekt čiji je ESP iznad 10 % smatra se „izvrsnim”. Međutim klasifikacija rezultata temelji se i na određenim čimbenicima značajnima za pojedine sektore. Ti sektori koji se trenutačno smatraju manje održivima u pogledu okoliša (poput određenih vrsta prijevoza) financirali bi se samo u slučaju da ih se smatra „dobrima” s ekonomskog stajališta, što bi značilo ESP od najmanje 7 %. Suprotno tomu se za odabrane projekte s dugoročnom koristi za klimu smatra da su primjereni za financiranje ako imaju ESP u rasponu 3,5–5 %, pri čemu se uvodi „granična” kategorija. Ocjena za projekte iz privatnog sektora zbog njihova je profila rizika-dobiti „granična” za stope povrata u visini 5–7 %, „prihvatljiva” za stope u visini 7–10 %, „dobra” za stope u visini 10–15 % i „izvrsna” za stope povrata iznad 15 %. ESP se izračunava uzimajući u potpunosti u obzir pozitivne i negativne vanjske učinke, među ostalim na aspekte povezane s okolišem i klimatskim promjenama. Upravljački odbor može prilagoditi minimalnu stopu ako postoji dokaz da ona nije u skladu sa svojom ekonomski opravdanom razinom i uzimajući u obzir dugoročnu ekonomsku situaciju.

—

„Sposobnosti promotora” (pokazatelj 2, od 0 do 30 bodova). Ocjenjuju se na temelju kvalitativne ocjene sposobnosti promotora da isporuči projekt na vrijeme i na učinkovit način, uzimajući u obzir i relevantan institucijski okvir i eventualnu tehničku pomoć koju je potrebno pružiti. To je posebno važno za okvirne zajmove, kod kojih se procjenjuju kriteriji određivanja prioriteta, mogućnost/sposobnost provedbe projekta i kontrole te sustavi praćenja i kontrole, kao i ispunjenje zahtjeva u vezi s okolišem, tržišnim natjecanjem i javnom nabavom.

—

„Održivost” (pokazatelj 3, od 0 do 30 bodova): standardima EIB-a zahtijeva se da projekti budu ne samo ekonomski održivi i time pridonose rastu, već i da su održivi u ekološkom i socijalnom pogledu. Od iznimne je važnosti da se zadrže visoki ekološki i socijalni standardi. Oni se procjenjuju na temelju podrobnih smjernica utvrđenih u priručniku o ekološkim i socijalnim praksama Environmental and Social Practices Handbook  (2).

—

„Zapošljavanje” (pokazatelj 4, od 0 do 40 bodova): ovim pokazateljem obuhvaćeno je zapošljavanje tijekom izgradnje i djelovanja. Broj radnih mjesta potrebnih tijekom izgradnje procjenjuje se na temelju koeficijenata specifičnih za svaki sektor. Broj radnih mjesta za fazu djelovanja procjenjuju analitičari projekta na temelju prethodnih iskustava u sektoru. U sljedećoj tablici sažeto su prikazane ocjene podijeljene na zapošljavanje tijekom izgradnje i tijekom faze djelovanja. Primjerice projekti s visokim udjelom radne snage tijekom izgradnje uključuju građevinske radove (posebno nepovezani sanacijski radovi), aktivnosti povezane s energetskom učinkovitošću i šumarstvo. Viša zaposlenost tijekom faze djelovanja povezana je s određenim industrijskim projektima.

—

sposobnost i stabilnost posrednika i kvaliteta operativnog okruženja,

—

veći pristup financiranju i poboljšanje uvjeta financiranja, među ostalim za krajnje korisnike,

—

zapošljavanje na razini krajnjih korisnika.

—

„financijski doprinos”, odnosno poboljšanje uvjeta financiranja ponuđenih drugoj strani u odnosu na alternativne izvore financiranja (smanjenje kamatne stope i/ili duži rokovi),

—

„poticanje financiranja”, odnosno povećanje učinkovitosti potpore drugih dionika; iskorištavanje sredstava trećih osoba posebno iz privatnog sektora te naznaka učinaka za druge kreditore,

—

„doprinos i savjetovanje od strane EIB-a”, odnosno pružanje nefinancijskih usluga u obliku doprinosa stručnjaka/prijenosa znanja kako bi se olakšala provedba projekta i ojačao institucijski kapacitet te pružili savjeti o financijskom strukturiranju. To bi se moglo omogućiti u okviru Europskog savjetodavnog centra za ulaganja i svih ostalih postojećih savjetodavnih struktura kao što su JASPERS, ELENA ili Innovfin Advisory iz programa Obzor 2020. odnosno drugim primjerenim sredstvima kao što je potpora pri provedbi projekta.

—

dodatnost: navodi se je li operacija posebna aktivnost ili redovna operacija. Za redovne operacije dostavit će se dodatna objašnjenja kojima se opravdava dodatnost kako je utvrđeno u članku 5. Uredbe (EU) 2015/1017,

—

niz pokazatelja povezanih s makroekonomskim kontekstom u kojem se projekt realizira, kojima se među ostalim omogućuje članovima Odbora za ulaganja da procijene mogući učinak na ekonomske nejednakosti u Uniji i dugoročni potencijal rasta: i. pokazatelji specifični za uvjete ulaganja; ii. proizvodni manjak izračunan na temelju metodologije funkcije proizvodnje koju je odobrilo Vijeće Ecofina; iii. potencijalni rast BDP-a; iv. pokazatelji specifični za nezaposlenost: stopa nezaposlenosti, promjena stope nezaposlenosti na godišnjoj osnovi i usporedba s prosjekom EU-a; v. složeni pokazatelj troškova zaduživanja za nefinancijska društva ili, ako nije dostupno, kamatne stope banaka koje se primjenjuju na nefinancijska društva. U svjetlu tih pokazatelja Odbor za ulaganja posebnu pažnju usmjerava na projekte kojima se pridonosi uklanjanju ekonomskih nejednakosti u Uniji,

—

očekivani multiplikacijski učinak djelovanja EFSU-a,

—

iznos mobiliziranih privatnih financijskih sredstava,

—

suradnja s nacionalnim razvojnim bankama i potpora platformama za ulaganja,

—

sufinanciranje s Europskim strukturnim i investicijskim fondovima,

—

sufinanciranje s ostalim instrumentima EU-a (tj. Obzor 2020., Instrument za povezivanje Europe itd.),

—

ostvarena energetska učinkovitost (za relevantne operacije),

—

pokazatelj za klimatske aktivnosti (za relevantne operacije).