23.12.2014   

HR

Službeni list Europske unije

L 367/99

(1)

Talijanska su tijela 27. listopada 2008. obavijestila Komisiju o namjeri regije Kalabrija da dodijeli potporu u obliku dokapitalizacije radi podmirivanja poslovnih gubitaka društva SO.G.A.S. SpA Società per la Gestione dell'Aeroporto dello Stretto (dalje u tekstu „SO.G.A.S.” ili „primatelj”): SO.G.A.S. je društvo za upravljanje zračnom lukom Stretto u regiji Kalabrija.

(2)

Tijekom prethodnih ispitivanja Komisija je došla do saznanja o ostalim mjerama u korist istog primatelja koje su se činile nezakonitom državnom potporom. Komisija je stoga te mjere uključila u istražni postupak.

(3)

S obzirom na to da je raspolagala informacijama o tome da je državna potpora dodijeljena prije nego li je mogla ocijeniti njezinu spojivost s unutarnjim tržištem, Komisija je evidentirala predmet kao neprijavljenu potporu pod brojem NN 32/10.

(4)

Komisija je zatražila dodatne informacije o prijavljenoj mjeri dopisima od 27. studenoga 2008., 23. veljače 2009. i 19. svibnja 2009. Italija je odgovorila 14. siječnja 2009., 26. ožujka 2009. i 9. listopada 2009.

(5)

Komisija je dopisom od 20. srpnja 2010. obavijestila Italiju da je odlučila pokrenuti službeni istražni postupak utvrđen člankom 108. stavkom 2. UFEU-a u pogledu potpore društvu SO.G.A.S. (dalje u tekstu „odluka o pokretanju postupka”).

(6)

Odluka Komisije o pokretanju postupka objavljena je u Službenom listu Europske unije  (2). Komisija je njome uputila poziv zainteresiranim stranama na podnošenje primjedaba.

(7)

Primatelj je dopisom od 19. studenoga 2010. dostavio svoje primjedbe u pogledu odluke o pokretanju postupka. Komisija je 20. prosinca 2010. proslijedila primateljeve primjedbe talijanskim tijelima i od njih zatražila očitovanja. Komisija je 8. ožujka 2011. poslala podsjetnik, a Italija je svoja zapažanja dostavila 29. travnja 2011. Zainteresirane strane Komisiji nisu dostavile nikakve druge primjedbe.

(8)

Talijanska su tijela dostavila primjedbe o odluci o pokretanju postupka dopisima od 23. rujna 2010. i 15. prosinca 2010.

(9)

Komisija je dopisom od 30. ožujka 2012. zatražila dodatne informacije o mjerama koje su predmet istražnog postupka. Talijanska su tijela dostavila tražene informacije dopisom od 30. travnja 2012.

(10)

Korisnik je mjera društvo SO.G.A.S za upravljanje zračnom lukom Reggio Calabria.

(11)

SO.G.A.S. je društvo s ograničenom odgovornošću u potpunom vlasništvu javnih tijela, osnovano u skladu s talijanskim pravom u ožujku 1981.

(12)

Promet u zračnoj luci povećao se sa 272 859 putnika u 2004. na 571 694 putnika u 2012. (3)

(13)

Mjera koju je Italija prijavila jest dokapitalizacija u iznosu od 1 824 964 EUR koju je provela regija Kalabrija radi podmirivanja gubitaka koje je ostvarilo društvo SO.G.A.S. u 2004. i 2005.

(14)

U lipnju 2005. i lipnju 2006. javni članovi društva SO.G.A.S. odlučili su podmiriti njegove gubitke nastale u prethodne dvije godine (u iznosu od 1 392 900 EUR u 2004., odnosno 2 257 028 u 2005.) razmjernim dokapitalizacijama. U tom je trenutku regija Kalabrija imala 50 % udjela u društvu, dok su ostali članovi društva bili općina Reggio Calabria, pokrajina Reggio Calabria, pokrajina Messina, općina Messina, Gospodarska komora pokrajine Reggio Calabria i Gospodarska komora pokrajine Messina.

(15)

Prema informacijama kojima je Komisija raspolagala u trenutku odluke o pokretanju postupka, pokrajina Reggio Calabria, općina Messina, općina Reggio Calabria i Gospodarska komora pokrajine Messina već su provele razmjerne dokapitalizacije.

(16)

Društvo SO.G.A.S. u 2006. ostvarilo je dodatni gubitak u iznosu od 6 018 982 EUR. U prosincu 2007. članovi društva SO.G.A.S. odlučili su pretvoriti rezerve društva u kapital i smanjiti kapital kako bi podmirili preostale gubitke. Međutim, zbog toga bi kapital bio niži od najniže razine koja je za društva za upravljanje zračnim lukama predviđena talijanskim pravom. Kako bi kapital opet bio u skladu s pravnim zahtjevima, članovi društva SO.G.A.S. usuglasili su se o povećanju kapitala za 2 742 919 EUR. Kapital je povećan pretvaranjem obveznica koje su ranije upisali neki članovi društva u ukupnom iznosu od 2 274 919 EUR. Regija Kalabrija nije se nalazila među članovima društva koji su imale konvertibilne obveznice te je njezin udjel u kapitalu društva pao s 50 % na 6,74 %.

(17)

U slučaju dotičnih mjera tijelo koje je dodijelilo potporu jest regija Kalabrija.

(18)

Kako je prethodno navedeno, javna sredstva društvu SO.G.A.S. osigurale su pokrajina Reggio Calabria, općina Reggio Calabria, pokrajina Messina, općina Messina, Gospodarska komora pokrajine Reggio Calabria i Gospodarska komora pokrajine Messina u obliku razmjernih dokapitalizacija radi podmirivanja gubitaka nastalih u 2004., 2005. i 2006. i usklađivanja kapitala s pravnim zahtjevima.

(19)

Talijanska tijela prijavila su dokapitalizacije u iznosu od 1 824 964 EUR koje su razmjerne udjelu regije Kalabrija u društvu SO.G.A.S., a koje su odobrene u lipnju 2005. i lipnju 2006. Osim toga, kako je prethodno navedeno, ostali javni članovi društva isto su tako podmirili gubitke u iznosu od 1 824 964 EUR. U prosincu 2007. provedena je daljnja dokapitalizacija u iznosu od 2 742 919 EUR.

(20)

Stoga je ukupni proračun mjera koje se ocjenjuju 6 392 847 EUR.

(21)

Regija Kalabrija odlučila je da dokapitalizacije o kojima su članovi društva donijeli odluku u lipnju 2005. i lipnju 2006. neće stupiti na snagu prije odluke Komisije kojom se one odobravaju pa je društvo SO.G.A.S. pokrenulo postupak protiv nje pred redovnim sudom (Tribunale) pokrajine Reggio Calabria. Sud je presudio u korist društva SO.G.A.S., a žalba koju je podnijela regija odbačena je u svibnju 2009.

(22)

Iako je potvrdio nadležnost Komisije za odlučivanje o spojivosti mjere državne potpore s unutarnjim tržištem, sud je smatrao da su nacionalni sudovi nadležni za odlučivanje o tome može li se mjera smatrati državnom potporom. Sud je presudio da javno financiranje u tom slučaju nije činilo državnu potporu jer nije moglo dovesti do narušavanja tržišnog natjecanja niti utjecati na trgovinu među državama članicama. Sud je iznio i opažanje da je zadovoljeno načelo ulagača u tržišnom gospodarstvu jer su u trenutku dodjele potpore, neovisno o gubitcima nastalima u 2004., 2005. i 2006., postojali razumni izgledi u smislu dugoročne profitabilnosti.

(23)

Regija je uložila žalbu na presudu suda na osnovi mišljenja da mjera čini državnu potporu i da je, posljedično, ne bi trebalo provoditi prije nego što Komisija donese odluku o odobrenju. Talijanska su tijela u prosincu 2009. obavijestila Komisiju da je žalba odbačena i da nije moguće poduzeti daljnje postupovne korake protiv dodjele javnog doprinosa društvu SO.G.A.S.

(24)

Komisija je u odluci o pokretanju postupka zauzela privremeno stajalište da su razmjerne dokapitalizacije koje je provela regija i ostali javni članovi društva radi podmirivanja gubitaka nastalih u 2004. i 2005. te dokapitalizacija o kojoj su odlučili članovi društva SO.G.A.S. u prosincu 2007. predstavljale državnu potporu zbog sljedećih razloga:

(25)

Komisija je zauzela privremeno stajalište da sporne mjere nisu spojive s unutarnjim tržištem. Kao prvo, Italija je izričito tvrdila da društvu SO.G.A.S. nije povjereno pružanje nikakvih usluga od općega gospodarskog interesa. Kao drugo, talijanska su tijela potvrdila da se mjere nisu odnosile na nikakva posebna ulaganja u zračnu luku pa je Komisija privremeno zaključila da spojivost mjera nije moguće ocijeniti na temelju kriterija utvrđenih smjernicama o financiranju zračnih luka i početnim potporama zračnim prijevoznicima koji polijeću iz regionalnih zračnih luka (dalje u tekstu „Smjernice o zračnom prometu iz 2005.”) (4). Kao treće, neovisno o svojim tvrdnjama da je društvo SO.G.A.S. poduzeće u poteškoćama u smislu smjernica o državnim potporama za sanaciju i restrukturiranje poduzeća u teškoćama („Smjernice za sanaciju i restrukturiranje”) (5), talijanska su tijela navela i da mjere nisu dio plana restrukturiranja te da takav plan ne postoji. Konačno, Komisija je zauzela stajalište da mjere nisu spojive sa Smjernicama o nacionalnim regionalnim potporama za razdoblje od 2007. do 2013. (dalje u tekstu: „Regionalne smjernice”) (6), kojima je osiguran okvir za ocjenu potpora dodijeljenih na temelju članka 107. stavka 3. točaka (a) i (c) UFEU-a.

(26)

Kad je riječ o postupcima pokrenutima pred talijanskim sudovima u pogledu odbijanja regije da plati svoj razmjerni doprinos prije odobrenja Komisije u skladu s pravilima o državnim potporama, Komisija je smatrala da je, s obzirom na primat prava EU-a nad nacionalnim pravom i sve do službenog povlačenja obavijesti, Italija obvezna postupati u skladu s klauzulom o mirovanju utvrđenom člankom 108. stavkom 3. UFEU-a. Komisija je stoga zauzela stajalište da je, zbog primata obveze mirovanja iz članka 108. stavka 3. UFEU-a, stajalište koje su zauzeli nacionalni sudovi trebalo zanemariti te da talijanska tijela nisu smjela početi primjenjivati prijavljenu mjeru do okončanja postupka u pogledu državne potpore.

(27)

Primatelj, društvo SO.G.A.S., jedina je zainteresirana strana koja je Komisiji dostavila primjedbe u obliku dokaza i dopuna tvrdnjama koje su talijanska tijela iznijela tijekom službenog istražnog postupka.

(28)

Društvo SO.G.A.S. tvrdilo je da mjera koja se ocjenjuje ne čini državnu potporu jer nisu ispunjeni svi kriteriji utvrđeni člankom 107. stavkom 1. UFEU-a. Preciznije, društvo SO.G.A.S. tvrdilo je da mjera: i. nije utjecala na trgovinu među državama članicama, odnosno ii. nije predstavljala selektivnu ekonomsku prednost u korist društva SO.G.A.S. te iii. nije narušavala niti prijetila da će narušiti tržišno natjecanje.

(29)

Društvo SO.G.A.S. tvrdilo je da su sporne mjere dodijeljene u uobičajenim tržišnim uvjetima i da su stoga bile u skladu s načelom ulagača u tržišnom gospodarstvu. Bile su u skladu s člancima 2446. i 2447. talijanskoga Građanskog zakonika, prema kojima članovi društva s ograničenom odgovornošću koje je izgubilo više od trećine kapitala moraju nadoknaditi njegove gubitke kako ne bi došlo do likvidacije društva. Kad članovi društva ne bi podmirili gubitke društva SO.G.A.S. za upravljanje zračnom lukom, to bi uključivalo povlačenje (u smislu članka 13. Odluke ministra br. 521 od 12. studenoga 1997.) djelomičnog upravljanja zračnom lukom Stretto koje je povjereno društvu SO.G.A.S. na temelju članka 17. Ukaza-zakona br. 67 iz 1997. te bi potpuna koncesija za upravljanje zračnom lukom, za koju je zahtjev podnesen Ministarstvu prometa, u budućnosti bila nemoguća. Stoga je razumna pretpostavka da bi privatni ulagač pred kojim je sličan izbor jednako postupio kako bi povećao vrijednost svojeg udjela.

(30)

Primatelj je naglasio da je redovni sud pokrajine Reggio Calabria u lipnju 2008. naručio neovisnu procjenu društva kojom je njegova vrijednost procijenjena u rasponu od 12 milijuna EUR do 17 milijuna EUR.

(31)

Kako bi dokazo izglede u pogledu profitabilnosti društva, primatelj je Komisiji dostavio poslovni plan koji je za društvo SO.G.A.S. u listopadu 2008. izradio vanjski konzultant u kojem se predviđa da će društvo ponovno postati održivo u 2013.

(32)

U srpnju 2007. objavljen je poziv na podnošenje ponuda za djelomičnu privatizaciju društva SO.G.A.S. Ponudu za preuzimanje 35 % udjela u društvu SO.G.A.S. podnio je talijansko-argentinski konzorcij (associazione temporanea di imprese ili„ATI”). Članovi društva SO.G.A.S. smatrali su ponudu ekonomski nepovoljnom. U ožujku 2010. objavljen je novi poziv na podnošenje ponuda za 35 % udjela u društvu SO.G.A.S. Prema tvrdnjama društva SO.G.A.S., dva iskaza interesa koja su podnesena na taj poziv, uz početnu ponudu konzorcija, ukazuju na to da je ispunjeno načelo ulagača u tržišnom gospodarstvu.

(33)

Društvo SO.G.A.S. tvrdilo je i da je Komisija pogriješila pri zaključku da putnici koji upotrebljavaju zračnu luku Stretto mogu upotrebljavati i zračne luke Catania, Lamezia Terme ili Crotone, ovisno o boravištu, i da su sporne mjere posljedično mogle narušiti tržišno natjecanje među upraviteljima zračnih luka.

(34)

Kao prvo, zračna luka Stretto i zračne luke Catania, Lamezia Terme i Crotone regionalne su zračne luke za izravne letove čija se gravitacijska područja ne preklapaju. Zračna luka Stretto ne predstavlja konkurenciju nijednoj drugoj zračnoj luci u Italiji ili Uniji. Zbog posebnih zemljopisnih i infrastrukturnih obilježja Kalabrije nije moguće preklapanje gravitacijskih područja zračne luke Stretto i obližnjih talijanskih zračnih luka. Zračna luka Lamezia Terme udaljena je više od 130 km, odnosno približno sat vremena vožnje od zračne luke Stretto. Ne postoji brza veza između zračnih luka Stretto i Crotone, koje su udaljene više od tri sata. Zračna luka Catania nalazi se u drugoj zemljopisnoj regiji na udaljenosti većoj od 130 km, odnosno jedan sat i 30 ili jedan sat i 40 minuta vožnje automobilom.

(35)

Društvo SO.G.A.S. dostavilo je tablicu u kojoj je naveden indeks povezanosti broja dolaznih putnika u zračnoj luci Stretto i zračnim lukama Lamezia Terme, Crotone i Catania. Prema njihovu mišljenju iz tablice je vidljivo da putnici u zračnoj luci Stretto čine novu sastavnicu regionalnog prometa. Stoga bi zatvaranje zračne luke za posljedicu imalo gubitak dijela potražnje za uslugama zračnog prijevoza, a ne preraspodjelu u ostale zračne luke. Društvo SO.G.A.S. dostavilo je i tablicu kako bi pokazalo da je mjerama koje su predmet ispitivanja doista stvorena nova potreba za uslugama zračnog prijevoza u tom području, od koje koristi imaju zračni prijevoznici zainteresirani za uspostavu novih linija između zračne luke Stretto i ostalih zračnih luka u Italiji i EU-u te ostale zračne luke koje su se suočile s povećanom potražnjom.

(36)

Društvo SO.G.A.S. odbacilo je privremeni nalaz Komisije da su mjere mogle narušiti tržišno natjecanje među zračnim prijevoznicima. Nijedan zračni prijevoznik nije dobio javna sredstva zahvaljujući odobravanju nižih naknada za slijetanje ili ostalih povoljnih uvjeta. Naknade za slijetanje i ostale uvjete poslovanja zračne luke utvrdilo je nadležno tijelo te upravitelju zračne luke nije omogućilo nikakvo diskrecijsko pravo. Konačno, društvo SO.G.A.S. tvrdilo je da zračnu luku uglavnom upotrebljava društvo Alitalia (koje ostvaruje šest od osam dnevnih letova) te da nema pokazatelja da su čarterski ili niskotarifni prijevoznici zainteresirani za uspostavu novih linija iz zračne luke Stretto.

(37)

Društvo SO.G.A.S. zaključilo je da je Komisija pri ocjeni učinka mjere na tržišno natjecanje i trgovinu među državama članicama morala u većoj mjeri uzeti u obzir posebne okolnosti i utvrditi da mjera ne predstavlja državnu potporu.

(38)

Kad je riječ o pitanju mogu li se mjere smatrati spojivima na temelju članka 107. stavka 3. točke (c) UFEU-a, društvo SO.G.A.S. tvrdilo je da je javno financiranje koje se ocjenjuje bilo namijenjeno kontinuitetu poslovanja upravitelja zračne luke i razvoju određenih gospodarskih aktivnosti. Opravdanje tog cilja bila je činjenica da male zračne luke ne ostvaruju dovoljno prihoda za podmirivanje troškova za postupanje u skladu sa zahtjevima u pogledu zaštite i sigurnosti. Osim toga, zračna luka Stretto imala bi znatnih poteškoća s prihvatom čarterskih i niskotarifnih prijevoznika, s obzirom na obilježja infrastrukture zračne luke i posljedična ograničenja koje je uvelo nacionalno tijelo za civilno zrakoplovstvo ENAC (7).

(39)

Točnije, zračna luka Stretto razvrstana je u zračne luke 2. razine u skladu s parametrima ENAC-a. To se razvrstavanje temelji na veličini infrastrukture, a ne na broju putnika, a od zračnih luka s manjim brojem putnika, kako bi ispunile sigurnosne standarde, zahtijeva se da snose jednake troškove kao i zračne luke s više od milijun putnika.

(40)

Bez javnog financiranja koje je predmet istražnog postupka zračna bi se luka morala povući s tržišta, uz negativne posljedice na mobilnost stanovništva na regionalnoj razini. Zbog toga ni članovi društva ne bi ostvarili povrat od svojeg ulaganja.

(41)

Konačno ili alternativno, društvo SO.G.A.S. tvrdilo je da je u ovom predmetu Odluka Komisije 2005/842/EZ (8) o uslugama od općega gospodarskog interesa primjenjiva te da se mjere u svakom slučaju mogu smatrati spojivima s unutarnjim tržištem i izuzeti od zahtjeva za prijavu na toj osnovi.

(42)

Društvo SO.G.A.S. tvrdilo je da je upravljanje zračnom lukom usluga od općega gospodarskog interesa u okviru područja primjene članka 2. stavka 1. točke (d) Odluke 2005/842/EZ jer broj putnika u zračnoj luci nije premašivao milijun putnika godišnje. Društvo SO.G.A.S. naglasilo je da na temelju Ukaza-zakona br. 250 od 25. srpnja 1997. lokalna tijela mogu biti članovi samo onih društava kojima su povjerene usluge od općega gospodarskog interesa. Društvo SO.G.A.S. uvijek je bilo u vlasništvu lokalnih tijela u Kalabriji i Messini, što je vjerojatni dokaz da se upravljanje zračnom lukom može smatrati uslugom od općega gospodarskog interesa. Kako bi dokazalo da je upravljanje zračnom lukom doista usluga od općega gospodarskog interesa, društvo SO.G.A.S. dostavilo je odluke općine Reggio Calabria od 27. srpnja 2010. i 19. lipnja 2010. u kojima se govori o važnosti usluga zračne luke na regionalnoj razini.

(43)

Naknada za pružanje javne usluge ograničena je na gubitke upravitelja zračne luke pri pružanju usluge od općega gospodarskog interesa pa je stoga u skladu s načelima nužnosti i proporcionalnosti utvrđenima člankom 5. stavkom 1. Odluke 2005/842/EZ. Kad je riječ o izostanku bilo kakvog akta kojim se usluga od općega gospodarskog interesa povjerava upravitelju zračne luke, društvo SO.G.A.S. predložilo je sastavljanje sporazuma kojim bi se otklonile sve sumnje o ispunjivanju četiriju uvjeta iz predmeta Altmark (9) u predmetu zračne luke Stretto.

(44)

Komisija je u odluci o pokretanju postupka naglasila da je Italija potvrdila da društvu SO.G.A.S. nije službeno povjereno pružanje usluge od općega gospodarskog interesa pa se spojivost spornih mjera ne može ocijeniti prema pravilima o takvim uslugama.

(45)

Italija je tijekom istražnog postupka tvrdila da su mjere koje se ocjenjuju naknada za pružanje usluga od općega gospodarskog interesa društva SO.G.A.S. Zbog nedostatka dokaza o suprotnome, talijanska su tijela tvrdila da bi se tijekom ex post ocjene moglo zaključiti da su u slučaju društva SO.G.A.S. ispunjeni zahtjevi EU-a za usluge od općega gospodarskog interesa.

(46)

Italija je smatrala da je Komisija stavila neopravdani naglasak na formalne, umjesto na sadržajne zahtjeve za usluge od općega gospodarskog interesa. Kao dokaz za to Italija je dostavila okvirnu ocjenu četiriju kriterija iz predmeta Altmark. Italija je tvrdila da je društvu SO.G.A.S. zapravo povjerena misija pružanja javne usluge. Misija je, izravno ili neizravno, potvrđena u nekoliko administrativnih akata koje su izdala lokalna tijela. Italija je dostavila zapisnik sa sastanka izvršnog tijela općine Reggio Calabria održanog 17. listopada 2007. na kojem je donesena odluka o subvencioniranju gubitaka upravitelja zračne luke te zapisnike sa sastanaka istog tijela održanih 16. lipnja 2009. i 31. prosinca 2009. iz kojih je vidljivo da se aktivnosti zračne luke mogu smatrati uslugama od općega gospodarskog interesa. U zapisniku sa sastanka održanog 17. listopada 2007. navedeno je da „regija Kalabrija smatra da su određene aktivnosti zračne luke Reggio Calabria nužne za pružanje usluge od općega gospodarskog interesa i da su društvu SO.G.A.S. uvedene brojne obveze pružanja javne usluge kako bi se osiguralo pravilno služenje javnom interesu. U takvim slučajevima tijela mogu upravitelju zračne luke subvencionirati dodatne troškove nastale pri ispunjivanju tih obveza, koje su bile takve da nije bilo moguće isključiti da se cjelokupno upravljanje zračnom lukom može smatrati uslugom od općega gospodarskog interesa”.

(47)

U općenitijem smislu, regija Kalabrija potpisala je Protokol o razvoju zračnih luka Lamezia Terme, Crotone i Reggio Calabria iz kojeg je jasno da su usluge zračne luke javne usluge nužne za gospodarski i društveni razvoj regije te da se, posljedično, mogu financirati sredstvima EU-a, nacionalnim ili regionalnim sredstvima.

(48)

Italija je naglasila i da je 28. prosinca 2008. upravitelj zračne luke zatražio od članova društva podmirivanje gubitaka na temelju obveze pružanja javne usluge te je tvrdio da nijedan privatni operator ne bi pružao uslugu upravljanja zračnom lukom po isključivo komercijalnim uvjetima. Prvi je kriterij iz predmeta Altmark stoga ispunjen.

(49)

Parametre za izračun naknade moguće je jednostavno preuzeti iz bilance stanja društva SO.G.A.S., koja sadržava transparentan izvještaj o troškovima poslovanja. Javno financiranje ograničeno je na iznos gubitaka, pri čemu primatelj nije ostvario dodatnu maržu.

(50)

Kad je riječ o trećem kriteriju iz predmeta Altmark, Italija je tvrdila da se, u slučaju javnih usluga, djelovanje javnog člana društva ne može usporediti s djelovanjem privatnog ulagača. Ponašanje javnog tijela može se opravdati ciljevima u javnom interesu koji su prepreka za primjenu načela ulagača u tržišnom gospodarstvu. U ovom predmetu motiv za ponašanje javnih članova društva nisu tržišni kriteriji te se posljedično ne može usporediti s ponašanjem ulagača na tržištu. Italija je zaključila da treći kriterij iz predmeta Altmark, za koji se činilo da zahtijeva primjenu načela ulagača u tržišnom gospodarstvu, nije relevantan u predmetu koji se istražuje.

(51)

Italija je tvrdila da se, s obzirom na to da je djelatnost društva SO.G.A.S. usluga od općeg interesa, dokapitalizacije mogu smatrati naknadom za pružanje tih usluga na temelju ex post ocjene te da stoga ne predstavljaju državnu potporu.

(52)

Italija je tvrdila da bi mjere, kad bi se smatrale državnom potporom, u svakom slučaju trebalo smatrati spojivima na temelju članka 2. stavka 1. Odluke 2005/842/EZ.

(53)

Italija se pozvala na stavak 39. Smjernica o zračnom prometu iz 2005. u kojem se navodi da „nije vjerojatno da financiranje koje se dodjeljuje malim regionalnim zračnim lukama (kategorija D) narušava tržišno natjecanje ili utječe na trgovinu u mjeri suprotnoj zajedničkom interesu”.

(54)

Talijanska su tijela nadalje tvrdila da djelatnosti zračne luke nisu profitabilne. Dokaz je za to činjenica da postupak na kraju nije uspio, iako se početna namjera u pogledu djelomične privatizacije društva naširoko oglašavala. S obzirom na to da su se mogući ulagači morali obvezati na podmirivanje gubitaka koji se očekuju u sljedećim godinama, kako je navedeno u poslovnom planu objavljenom u natječaju, i s obzirom na to da se jedina dostavljena ponuda nije smatrala ekonomski povoljnom, bilo je jasno da priroda poslovanja nije profitabilna. Osim toga, činjenica da ponuditelji nisu bili spremni podmiriti moguće buduće gubitke u neograničenoj mjeri, nego samo do unaprijed utvrđenih graničnih vrijednosti, dokaz je nepostojanja tržišta privlačnog ulagačima, a to znači da mjere nisu mogle utjecati na trgovinu među državama članicama.

(55)

Talijanska su tijela dopisom od 27. travnja u ime regije Kalabrija Komisiji dostavila zapažanja o primjedbama društva SO.G.A.S.

(56)

Italija je podržala tvrdnje društva SO.G.A.S., uključujući njegovu tvrdnju da se mjere koje se ocjenjuju odnose na uslugu od općega gospodarskog interesa, što, prema mišljenju Italije, znači da se ne mogu smatrati državnom potporom.

(57)

Italija je tvrdila i da mjere ne narušavaju tržišno natjecanje niti utječu na trgovinu među državama članicama.

(58)

U članku 107. stavku 1. UFEU-a navodi se da je, osim ako je UFEU-om drukčije predviđeno, „svaka potpora koju dodijeli država članica ili koja se dodjeljuje državnim sredstvima u bilo kojem obliku kojim se narušava ili prijeti da se će narušiti tržišno natjecanje stavljanjem određenih poduzeća ili proizvodnje određene robe u povoljniji položaj nespojiva s unutarnjim tržištem”.

(59)

Kriteriji utvrđeni člankom 107. stavkom 1. kumulativni su: mjere koje su predmet ispitivanja predstavljat će državnu potporu u smislu članka 107. stavka 1. UFEU-a samo ako su ispunjeni svi prethodno navedeni uvjeti. Stoga za financijsku potporu mora vrijediti sljedeće:

(60)

Opći sud u svojoj je presudi u predmetu Zračna luka Leipzig-Halle  (10) smatrao da izgradnja civilne zračne luke i upravljanje njome predstavlja gospodarsku djelatnost. Jedina su iznimka određene djelatnosti koje su u pravilu obuhvaćene izvršavanjem javnih ovlasti pa se ne mogu smatrati gospodarskim djelatnostima. Državno financiranje tih djelatnosti nije obuhvaćeno područjem primjene pravila o državnim potporama. Stoga nema sumnje da je za potrebe zakonodavstva o državnim potporama društvo SO.G.A.S. poduzeće koje upravlja zračnom lukom Stretto i uz naknadu gospodarskim subjektima (posebno zračnim prijevoznicima) koji posluju u zračnoj luci pruža usluge zračne luke.

(61)

Koncept državnih potpora primjenjuje se na sve izravno ili neizravno dodijeljene prednosti koje se financiraju iz javnih sredstava i koje dodjeljuje sama država ili posredničko tijelo po ovlastima koje mu je dodijelila država. Stoga se primjenjuje i na sve prednosti koje dodjeljuju regionalna ili lokalna tijela država članica, bez obzira na njihov status i opis (11).

(62)

Komisija je u stavcima 27. i 28. odluke o pokretanju postupka naglasila da mjere koje se ocjenjuju uključuju prijenos sredstava nekoliko regionalnih i lokalnih tijela, odnosno regije Kalabrija, pokrajine Reggio Calabria, općine Messina i općine Reggio Calabria, u korist društva SO.G.A.S. Stoga je Komisija zauzela stajalište da sporne mjere uključuju državna sredstva i da su pripisive državi. Komisija je i sredstva talijanskih gospodarskih komora smatrala državnim sredstvima. Gospodarske komore javna su tijela, uređena javnim pravom, u skladu s kojim čine dio javne uprave i povjerene su im javne funkcije pa je Komisija prema tome smatrala da su njihove odluke pripisive Italiji. Na toj su osnovi sredstva Gospodarske komore pokrajine Messina činila državna sredstva i njihov se prijenos mogao pripisati državi. Tijekom istražnog postupka ni Italija ni zainteresirane strane nisu osporile taj privremeni nalaz.

(63)

Komisija stoga potvrđuje da su sve mjere koje se ocjenjuju dodijeljene državnim sredstvima i pripisive državi.

(64)

Javno je financiranje selektivno jer koristi jednom poduzeću, društvu SO.G.A.S. Njime se podmiruju troškovi društva SO.G.A.S. nastali pri redovnom poslovanju.

(65)

Kad je riječ o izgradnji infrastrukture zračne luke i upravljanju njome kao gospodarskoj djelatnosti, Komisija smatra da javno financiranje dodijeljeno društvu SO.G.A.S., upravitelju te infrastrukture, za podmirivanje troškova koje bi upravitelj zračne luke u pravilu trebao sam snositi, predstavlja ekonomsku prednost u njegovu korist jer se njime jača njegov tržišni položaj i sprječava uobičajeno djelovanje tržišnih sila (12).

(66)

Iako je u preliminarnoj fazi Italija tvrdila da zračnoj luci nije službeno povjereno pružanje usluge od općega gospodarskog interesa, Komisija naglašava da je nakon donošenja odluke o pokretanju postupka Italija ponovno razmotrila svoje stajalište i tvrdila da je sporno javno financiranje zapravo predstavljalo javnu naknadu za ispunjivanje obveza pružanja javne usluge (13).

(67)

Sud je u svojoj presudi u predmetu Altmark odredio sljedeće kriterije za utvrđivanje predstavlja li naknada za pružanje usluge od općega gospodarskog interesa prednost obuhvaćenu člankom 107. UFEU-a (14):

(68)

Zahtjev prvog kriterija iz predmeta Altmark podudara se sa zahtjevom utvrđenim člankom 106. stavkom 2. UFEU-a da usluga mora biti jasno povjerena i utvrđena (15).

(69)

Kao prvo, članak 106. stavak 2. UFEU-a primjenjuje se samo na „poduzeća kojima je povjereno pružanje” usluge od općega gospodarskog interesa. Sud je stalno naglašavao potrebu za aktom o povjeravanju usluge (16). Akt o povjeravanju nužan je za definiranje obveza poduzeća i države. Bez tog službenog akta nije poznata posebna zadaća poduzeća i ne može se definirati pravedna naknada (17). Potreba za jasnom definicijom usluge od općega gospodarskog interesa stoga je svojstvena ideji povjeravanja i neodvojiva je od nje, zbog čega i proizlazi izravno iz članka 106. stavka 2. UFEU-a. Kad se usluga povjerava poduzeću, logično je da mora biti definirana.

(70)

Još od 2001. i Komunikacije o uslugama od općega gospodarskog interesa Komisija skreće pozornost na vezu između definicije povjeravanja te nužnosti i proporcionalnosti naknade za pružanje usluge od općega gospodarskog interesa na temelju članka 106. stavka 2. UFEU-a (18). U stavku 22. Komunikacije navodi se da „u svakom slučaju, za primjenu iznimke predviđene člankom 86. stavkom 2., misija pružanja javne usluge mora biti jasno definirana i izričito povjerena aktom javnog tijela … Ta je obveza potrebna za osiguranje pravne sigurnosti i transparentnosti u odnosu na građane i nužna kako bi Komisija mogla obaviti procjenu proporcionalnosti.” Povjeravanje i definicija stoga su logičan preduvjet za sve smislene procjene proporcionalne razine svih naknada. Sudovi koji primjenjuju pravo Unije neprestano su naglašavali potrebu za jasnom definicijom obveza pružanja javne usluge za primjenu iznimke iz predmeta Altmark i članka 106. stavka 2. UFEU-a (19).

(71)

Okvirom Zajednice iz 2005. za državne potpore u obliku naknade za pružanje javnih usluga (20) potvrđuje se taj pristup. U stavku 8. Okvira navedeno je da se naknada za pružanje javnih usluga koja predstavlja potporu u smislu članka 107. stavka 1. UFEU-a može proglasiti spojivom s unutarnjim tržištem ako su ispunjeni uvjeti utvrđeni Okvirom. Točnije, ti uvjeti uključuju povjeravanje usluge od općega gospodarskog interesa jednim službenim aktom ili više njih, kojima se, među ostalim, precizno određuje priroda i trajanje obveza pružanja javne usluge, parametri za izračun, kontrolu i reviziju naknade te mehanizmi za izbjegavanje i povrat prekomjernih naknada (stavak 12. Okvira).

(72)

U Komunikaciji Komisije iz 2011. o primjeni pravila o državnim potporama Europske unije na naknadu dodijeljenu za pružanje usluga od općega gospodarskog interesa (21) navodi se i da usluga od općega gospodarskog interesa i obveze pružanja javnih usluga moraju unaprijed biti jasno definirane. Prema stavku 51. Komunikacije, „za primjenu članka 106. stavka 2. UFEU-a pružanje usluge od općega gospodarskog interesa mora biti povjereno jednom poduzeću ili više njih. Država stoga mora predmetnom poduzeću povjeriti posebnu zadaću. Isto tako, prvim kriterijem iz predmeta Altmark zahtijeva se da poduzeće ima obvezu pružanja javne usluge. Prema tome, za postupanje u skladu sa sudskom praksom u predmetu Altmark nužna je dodjela javne usluge kojom se definiraju obveze predmetnih poduzeća i tijela.” U stavku 52. navodi se da se zadaća pružanja javne usluge mora dodijeliti jednim aktom ili više njih, kojima se utvrđuje barem sadržaj i trajanje obveza pružanja javne usluge, poduzeće i, ovisno o slučaju, predmetno državno područje, priroda svih isključivih ili posebnih prava koja je tom poduzeću dodijelilo predmetno tijelo, parametri za izračun, kontrolu i reviziju naknade te mehanizmi za izbjegavanje i povrat prekomjernih naknada.

(73)

Međutim, talijanska tijela tvrde da je pristup Komisije pretjerano formalistički te da je društvu SO.G.A.S. zapravo povjerena usluga od općega gospodarskog interesa; u tom se slučaju uglavnom oslanjaju na dokumente datirane nakon datuma odobrenja predmetnih mjera.

(74)

Prema mišljenju Italije, činjenica da je upravljanje zračnom lukom Stretto usluga od općega gospodarskog interesa može se utvrditi iz nekoliko regionalnih odluka kojima se upućuje na javni interes povezan s uslugama zračne luke i njihovu ključnu ulogu u gospodarskom razvoju regije. Međutim, u tim se regionalnim odlukama ne navode izričita definicija navodne usluge od općega gospodarskog interesa povjerene upravitelju zračne luke ni pravila kojima se uređuje naknada. Osim toga, predmetni akti doneseni su od 2007. nadalje, odnosno nakon navodnog početka pružanja usluga od općega gospodarskog interesa, odnosno nakon poslovanja zračne luke od 2004. do 2006. Italija Komisiji nije stavila na raspolaganje ni ostale dokumente o području primjene pretpostavljenih obveza pružanja javnih usluga nametnutih primatelju, s datumom prije 2004.

(75)

Stoga Komisija smatra da u ovom predmetu navodna usluga od općega gospodarskog interesa nije pravilno povjerena primatelju.

(76)

Komisija ne može prihvatiti tvrdnju talijanskih tijela da se za uslugu od općega gospodarskog interesa naknada može zakonito dodijeliti ako usluga nije ex ante definirana kao usluga od općega gospodarskog interesa i povjerena primatelju na toj osnovi. U tom bi slučaju države članice mogle slobodno ponovno ex post razmotriti potrebu za uvođenjem obveza pružanja javnih usluga po vlastitom nahođenju. Nakon što poduzeće ostvari gubitke od poslovanja, države članice mogle bi mu povjeriti obveze pružanja javne usluge i dodijeliti naknadu kao sredstvo potpore poduzeću, neovisno o ex ante ocjeni stvarne potrebe za pružanjem usluge od općeg interesa. Taj se pristup ne može uskladiti sa zahtjevom da se usluga od općega gospodarskog interesa poduzeću mora povjeriti službenim aktom ili više njih kojima se, među ostalim, utvrđuje priroda i trajanje obveza pružanja javne usluge, parametri za izračun, kontrolu i reviziju naknade te mehanizmi potrebni za izbjegavanje i povrat prekomjernih naknada. Tvrdnja talijanskih tijela da su usluge zračne luke ključne za gospodarski razvoj regije nije dostatan dokaz da je usluga od općega gospodarskog interesa pravilno povjerena primatelju, jer obveze pružanja javnih usluga i pravila kojima se uređuje naknada nisu bili unaprijed transparentno definirani.

(77)

Osim toga, kad bi se postupilo prema tvrdnjama talijanskih tijela i uzelo u obzir da države članice mogu ex post povjeriti usluge od općega gospodarskog interesa, države članice koje su prekršile obveze obavješćivanja i mirovanja bile bi u povoljnijem položaju. Te države članice mogle bi tvrditi da je potpora nezakonito dodijeljena poduzeću zapravo bila potrebna za podmirivanje troškova pružanja javne usluge koju je slučajno pružao primatelj, ali bez njezina definiranja ili povjeravanja poduzeću unaprijed. Međutim, države članice koje namjeravaju ispuniti svoju obvezu obavješćivanja trebale bi jasno ex ante povjeriti i definirati uslugu od općega gospodarskog interesa, kako bi postupale u skladu s pravilima o uslugama od općega gospodarskog interesa i sudskom praksom u predmetu Altmark.

(78)

To bi bio poticaj državama članicama da ne prijave novu državnu potporu, što je u suprotnosti s uhodanim načelom da države članice koje ne prijavljuju državnu potporu ne mogu biti u povoljnijem položaju od država članica koje to čine (22).

(79)

Ukratko, Komisija zaključuje da prvi kriterij iz predmeta Altmark nije ispunjen te smatra da nisu ispunjeni ni ostali kriteriji iz predmeta Altmark, zbog razloga navedenih u nastavku.

(80)

Parametri za izračun naknade nisu unaprijed utvrđeni. U aktima kojima se, prema tvrdnjama talijanskih tijela, povjeravaju usluge precizno se ne navode usluge koje primatelj mora pružati niti je uspostavljen mehanizam za dodjelu naknade za javnu zadaću koja mu je navodno povjerena.

(81)

U skladu s trećim kriterijem iz predmeta Altmark, naknada koja se dodjeljuje za ispunjivanje obveze pružanja javnih usluga ne smije premašiti iznos nužan za podmirivanje svih nastalih troškova ili njihova dijela, uzimajući u obzir relevantne prihode i razumnu dobit od ispunjivanja tih obveza.

(82)

Komisija ne može prihvatiti tvrdnju Italije da je zračnoj luci dodijeljeno samo javno financiranje potrebno za ispunjivanje obveza pružanja javnih usluga jer je financiranje bilo ograničeno na podmirivanje poslovnih gubitaka. Temeljno je načelo ocjene proporcionalnosti naknade da samo neto troškovi javnog operatora nastali pri ispunjivanju obveza pružanja javnih usluga mogu biti razlogom dodjele naknade. Bez jasne definicije obveza primatelja Komisija ne može nedvojbeno utvrditi koje je troškove potrebno uzeti u obzir pri izračunu naknade.

(83)

Čak i kad bi se cjelokupno upravljanje zračnom lukom moglo smatrati uslugom od općega gospodarskog interesa, neke djelatnosti koje nisu izravno povezane s osnovnim djelatnostima, uključujući izgradnju, financiranje, upotrebu i najam zemljišta i objekata za urede, skladišta, hotele i industrijska poduzeća smještene unutar zračne luke te za trgovine, restorane i parkirališta, nisu obuhvaćene uslugom od općega gospodarskog interesa i zbog toga se ne mogu subvencionirati po pravilima o uslugama od općega gospodarskog interesa. Talijanska tijela nisu dostavila dokaze o nepostojanju subvencioniranja djelatnosti koje nisu izravno povezane s osnovnim djelatnostima zračne luke, kako se zahtijeva stavkom 34. i stavkom 53. točkom iv. Smjernica o zračnom prometu iz 2005.

(84)

Prema četvrtom kriteriju iz predmeta Altmark, naknada se ne smatra potporom ako je ograničena na najmanji potrebni iznos. Smatra se da je taj kriterij ispunjen ako je primatelj naknade odabran u natječajnom postupku ili, u suprotnom, ako je naknada izračunana u usporedbi s troškovima učinkovitog poduzeća.

(85)

U ovom predmetu primatelj nije odabran u javnom natječajnom postupku niti je Italija dostavila Komisiji dokaze o tome da je razina naknade određena na osnovi analize troškova koje bi tipično poduzeće, dobro vođeno i na odgovarajući način opremljeno prijevoznim sredstvima kako bi moglo udovoljiti zahtjevima javne usluge, imalo pri ispunjivanju tih obveza, uzimajući u obzir relevantne primitke i razumnu dobit za njihovo ispunjivanje. Komisija stoga smatra da se ne može zaključiti da je javno financiranje o kojem je ovdje riječ određeno na temelju troškova učinkovitog poduzeća.

(86)

Posljedično, Komisija ne može utvrditi je li primatelj pružao usluge uz najniži trošku za zajednicu.

(87)

Komisija, radi cjelovitosti, primjećuje da je u tijeku istražnog postupka primatelj tvrdio da su mjere u skladu s načelom ulagača u tržišnom gospodarstvu. Iako je upravitelj zračne luke zabilježio gubitke, u velikoj se mjeri može pretpostaviti da bi poslovanje bilo profitabilno.

(88)

Komisija naglašava, suprotno tvrdnjama primatelja, kao prvo, da Italija tijekom istražnog postupka nije tvrdila da je država uložila sredstva u upravitelja zračne luke zbog očekivane profitabilnosti te je zapravo nastavila tvrditi da u ovom predmetu načelo ulagača u tržišnom gospodarstvu nije primjenjivo (vidjeti stavak 49.).

(89)

Kao drugo, za ocjenu na temelju načela ulagača u tržišnom gospodarstvu nužno je utvrditi bi li se u sličnim okolnostima privatni ulagač slično ponašao. Sud je smatrao da, iako ponašanje privatnog ulagača s kojim je potrebno usporediti ponašanje javnog ulagača koji nastoji ispuniti ciljeve gospodarske politike nije nužno ponašanje običnog ulagača koji nudi kapital s ciljem ostvarivanja dobiti u relativno kratkom roku, mora biti riječ barem o ponašanju privatnog holdinškog društva ili privatne grupe poduzeća koji slijede opću ili sektorsku strukturnu politiku i koji se vode izgledima u pogledu profitabilnosti u dugoročnijem razdoblju (23). Kako bi se ispitalo je li država usvojila ponašanje razboritog ulagača koji posluje u tržišnom gospodarstvu ili nije, nužno je razmotriti kontekst razdoblja tijekom kojeg su poduzete mjere financijske potpore radi procjene ekonomske opravdanosti ponašanja države te se dakle suzdržati od procjena na temelju kasnijih okolnosti (24). U skladu sa stalnom sudskom praksom, ako se država članica oslanja na načelo ulagača u tržišnom gospodarstvu tijekom upravnog postupka, ona mora, u slučaju sumnje, nedvojbeno i na temelju objektivnih i provjerljivih dokaza utvrditi da se provedena mjera može pripisati državi u ulozi člana društva. Iz tih dokaza mora biti jasno vidljivo da je predmetna država članica, prije ili u tijeku dodjeljivanja ekonomske prednosti, donijela odluku o ulaganju u javno poduzeće putem mjere koja je stvarno provedena (25).

(90)

Komisija ne može prihvatiti tvrdnju primatelja da su mjere koje se ocjenjuju potaknute izgledima u pogledu profitabilnosti društva, kako je navedeno u poslovnom planu za povrat održivosti iz 2008., nakon što je o predmetnim mjerama donesena odluka. Komisija smatra da bi privatni ulagač svježim kapitalom dokapitalizirao društvo čiji je kapital pao ispod pravnog ograničenja, poput društva SO.G.A.S., samo ako bi u trenutku dokapitalizacije mogao očekivati povrat održivosti društva u razumnom roku. S obzirom na to da talijanska tijela ni društvo SO.G.A.S. nisu dostavili konkretne dokaze iz razdoblja poduzimanja mjera iz kojih je vidljivo da su javna tijela željela ulagati i da su mogla razumno očekivati dobit od svojeg ulaganja koja bi bila prihvatljiva privatnom ulagaču, te s obzirom na to da je Italija izričito potvrdila da se načelo ulagača u tržišnom gospodarstvu u ovom predmetu ne primjenjuje, Komisija zaključuje da mjere nisu u skladu s načelom ulagača u tržišnom gospodarstvu.

(91)

Nalaz je Komisije da u ovom slučaju nije ispunjen ni jedan od četiri kriterija koje je Sud utvrdio u predmetu Altmark te da mjere nisu u skladu s načelom ulagača u tržišnom gospodarstvu. Posljedično, Komisija zaključuje da sporne mjere, odnosno dokapitalizacije za podmirivanje gubitaka društva SO.G.A.S. u 2004., 2005. i 2006. predstavljaju ekonomsku prednost u njegovu korist.

(92)

Kad je riječ o narušavanju tržišnog natjecanja, Italija naglašava da, prema Smjernicama o zračnom prometu iz 2005., „nije vjerojatno da će se financiranjem koje se dodjeljuje malim regionalnim zračnim lukama (kategorija D) narušiti tržišno natjecanje ili utjecati na trgovinu u mjeri suprotnoj zajedničkom interesu”. Međutim, ta se odredba odnosi na ocjenu spojivosti državne potpore na temelju članka 107. stavka 3. točke (c) UFEU-a i njome se ne želi reći da javno financiranje malih zračnih luka ne čini državnu potporu u smislu članka 107. stavka 1.

(93)

Osim toga, u stavku 40. Smjernica o zračnom prometu iz 2005. navodi se i: „Osim tih općih pokazatelja, nije moguće utvrditi pravila kojima bi bili obuhvaćeni svi mogući slučajevi, posebno za zračne luke kategorija C i D. Zbog toga je sve mjere koje bi mogle činiti državnu potporu potrebno prijaviti kako bi se moglo ispitati njihov učinak na tržišno natjecanje i trgovinu među državama članicama te, ovisno o slučaju, njihovu spojivost.”

(94)

Zračna luka Stretto nalazi se na južnom dijelu talijanskog poluotoka i jedna je od tri zračne luke u regiji Kalabrija. Broj putnika u zračnoj luci uvijek je bio manji od milijuna (26). U trenutku stupanja na snagu mjera koje su predmet ispitivanja za potrebe Smjernica o zračnom prometu iz 2005. zračna luka imala je kategoriju D, „male regionalne zračne luke”. Međutim, broj putnika u zračnoj luci udvostručio se od 2004. do 2012.

(95)

Tržište usluga upravljanja zračnim lukama i njihovog poslovanja, uključujući male zračne luke, otvoreno je za tržišno natjecanje u kojem sudjeluju brojna privatna i javna poduzeća diljem Unije. Na to upućuje činjenica da je Italija namjeravala djelomično privatizirati zračnu luku Stretto i da je u tu svrhu u 2007. objavila poziv na podnošenje ponuda u kojem su mogla sudjelovati poduzeća svih država članica EU-a (vidjeti stavak 32.). Javno financiranje upravitelja zračne luke moglo bi tako narušiti tržišno natjecanje na tržištu usluga upravljanja infrastrukturom zračne luke i njezina poslovanja. Osim toga, zračne luke mogu se međusobno natjecati u privlačenju prometa čak i ako imaju različita gravitacijska područja. U određenoj mjeri i za neke putnike različita se odredišta mogu zamijeniti. Stoga se javnim financiranjem zračnih luka može narušiti tržišno natjecanje i utjecati na trgovinu na tržištu zračnog prijevoza diljem Unije.

(96)

U predmetnom se razdoblju iz zračne luke Stretto promet odvijao uglavnom na domaćim linijama i na dvije međunarodne – Pariz i Malta – a zahvaljujući dobivenim sredstvima zračna se luka uspjela održati na tržištu i znatno proširiti poslovanje pa Komisija prema tome smatra da se predmetnim mjerama moglo narušiti tržišno natjecanje i utjecati na trgovinu među državama članicama.

(97)

Komisija zaključuje da dokapitalizacije društva SO.G.A.S. koje su proveli javni članovi društva radi podmirivanja gubitaka koje je društvo ostvarilo u 2004., 2005. i 2006. čine državnu potporu u smislu članka 107. stavka 1. UFEU-a.

(98)

Mjere koje su predmet istražnog postupka stupile su na snagu prije službenog odobrenja Komisije, iz čega slijedi da Italija nije postupila u skladu s obvezom mirovanja iz članka 108. stavka 3. UFEU-a.

(99)

Društvo SO.G.A.S. tvrdi da je potpora spojiva s unutarnjim tržištem na temelju članka 106. stavka 2. UFEU-a.

(100)

Člankom 106. stavkom 2. predviđeno je: „Poduzeća kojima je povjereno obavljanje usluga od općega gospodarskog interesa ili koja su po svojoj naravi monopoli koji ostvaruju prihod podliježu pravilima sadržanima u Ugovorima, i to u mjeri u kojoj primjena takvih pravila ne sprječava, de iure ili de facto, obavljanje posebnih zadaća koje su im povjerene. Na razvoj trgovine ne smije se utjecati u mjeri u kojoj bi to bilo suprotno interesima Unije.”

(101)

Tim je člankom predviđena iznimka od zabrane državne potpore iz članka 107. UFEU-a u mjeri u kojoj je potpora nužna i proporcionalna za osiguranje pružanja usluge od općega gospodarskog interesa prema prihvatljivim ekonomskim uvjetima. Na temelju članka 106. stavka 3., zadatak je Komisije osigurati primjenu tog članka, među ostalim, utvrđivanjem uvjeta u kojima smatra da su kriteriji nužnosti i proporcionalnosti ispunjeni.

(102)

Prije 31. siječnja 2012. politika Komisije za primjenu iznimke iz članka 106. stavka 2. UFEU-a bila je utvrđena Okvirom Zajednice za državne potpore u obliku naknade za pružanje javnih usluga („Okvir za usluge od općega gospodarskog interesa iz 2005.”) (27) i Odlukom 2005/842/EZ.

(103)

Novi paket povezan s uslugama od općega gospodarskog interesa stupio je na snagu 31. siječnja 2012. i uključivao je Okvir Europske unije za državne potpore u obliku naknade za pružanje javnih usluga („Okvir za usluge od općega gospodarskog interesa iz 2011.”) (28) i Odluku Komisije 2012/21/EU (29).

(104)

Mjere su poduzete u lipnju 2004., lipnju 2005. i prosincu 2007. Primatelj tvrdi da su mjere Odlukom 2005/842/EZ bile izuzete od zahtjeva za prijavu.

(105)

Odlukom 2005/842/EZ utvrđeno je da su državne potpore u obliku naknade za pružanje javnih usluga koje se dodjeljuju poduzećima u vezi s uslugama od općega gospodarskog interesa spojive ako ispunjuju uvjete utvrđene Odlukom. Točnije, Odlukom je utvrđeno da su državne potpore u obliku naknade za pružanje javnih usluga spojive u slučaju zračnih luka i. u kojima godišnji broj putnika ne premašuje milijun; ili ii. koje su tijekom dviju financijskih godina prije dodjele usluge od općega gospodarskog interesa ostvarivale godišnji promet prije oporezivanja manji od 100 milijuna EUR ako primaju godišnju naknadu za predmetnu uslugu manju od 30 milijuna EUR (30).

(106)

Odluka 2005/842/EZ primjenjivala se isključivo na potpore u obliku naknade za pružanje javnih usluga u vezi sa stvarnim uslugama od općega gospodarskog interesa. Kako bi se smatrala iznimkom, naknada za pružanje javnih usluga za pružanje usluge od općega gospodarskog interesa mora ispunjivati i detaljne uvjete utvrđene člancima 4., 5. i 6. Odluke (31).

(107)

Člankom 4. Odluke 2005/842/EZ zahtijeva se da se usluga od općega gospodarskog interesa poduzeću mora povjeriti službenim aktom ili više njih kojima se, među ostalim, utvrđuje priroda i trajanje obveza pružanja javne usluge, parametri za izračun, kontrolu i reviziju naknade te mehanizmi potrebni za izbjegavanje i povrat prekomjernih naknada. Člankom 5. Odluke utvrđeno je da iznos naknade ne smije premašivati iznos nužan za pokrivanje troškova koji su nastali pri ispunjivanju obveza pružanja javne usluge, uzimajući u obzir relevantne primitke i razumnu dobit. Konačno, člankom 6. Odluke od država članica zahtijeva se da provode redovne provjere kako bi osigurale da se poduzećima ne dodjeljuje naknada koja premašuje iznos utvrđen u skladu s člankom 5.

(108)

Zbog razloga iz odjeljka 7.1.2.1., nalaz je Komisije da ni primatelj ni talijanska tijela nisu dokazali da su društvu SO.G.A.S. povjerene jasno definirane obveze pružanja javnih usluga. Nisu dokazali ni da su aktima o navodnom povjeravanju usluge na koje se oslanjaju utvrđeni parametri za izračun, kontrolu i reviziju naknade ni mehanizmi za izbjegavanje i povrat prekomjernih naknada. Stoga zahtjevi iz članaka 4., 5. i 6. Odluke 2005/842/EZ koji se odnose na sadržaj akata o povjeravanju nisu ispunjeni.

(109)

Komisija zato smatra da sredstva za podmirivanje gubitaka upravitelja zračne luke Stretto nisu spojiva s unutarnjim tržištem niti izuzeta od zahtjeva za prijavu na temelju Odluke 2005/842/EZ.

(110)

Isto tako, bez jasne definicije obveza pružanja javne usluge nametnutih društvu SO.G.A.S. mjera se ne može smatrati spojivom s unutarnjim tržištem i izuzetom od zahtjeva za prethodnu prijavu na temelju članka 10. točke (b) Odluke 2012/21/EU. Komisija je zato razmatrala može li se mjera smatrati spojivom s unutarnjim tržištem na temelju stavka 69. Okvira za usluge od općega gospodarskog interesa iz 2011., u skladu s kojim „načela utvrđena ovom Komunikacijom Komisija primjenjuje na nezakonitu potporu o kojoj odlučuje nakon 31. siječnja 2012. čak i ako je potpora dodijeljena prije tog datuma”.

(111)

Stavkom 16. Okvira za usluge od općega gospodarskog interesa iz 2011. utvrđeni su zahtjevi na temelju kojih se usluga od općega gospodarskog interesa može smatrati valjano povjerenom. Stavkom 16. točkom (a) utvrđeno je da se u aktu o povjeravanju usluge mora navesti sadržaj i trajanje obveza pružanja javne usluge. Stoga se, zbog istih razloga koji su već navedeni u odjeljku 7.1.2.1., predmetne mjere potpore ne mogu smatrati spojivima na temelju Okvira za usluge od općega gospodarskog interesa iz 2011. Točnije, cjelokupno upravljanje zračnom lukom nije jasno povjereno primatelju kao usluga od općega gospodarskog interesa. Komisiji nisu dostavljeni nikakvi pravni dokumenti kojima se unaprijed jasno definira usluga od općega gospodarskog interesa povjerena primatelju ili pravo primatelja na naknadu. Komisiji nisu dostavljeni nikakvi dokazi o postupanju u skladu sa stavcima 17. i 18. Okvira za usluge od općega gospodarskog interesa iz 2011.

(112)

Komisija stoga smatra da se mjera potpore koja se istražuje ne može proglasiti spojivom s unutarnjim tržištem na temelju članka 106. stavka 2. UFEU-a.

(113)

Komisija bi, radi cjelovitosti, naglasila da se, u skladu sa stavkom 9. Okvira za usluge od općega gospodarskog interesa iz 2011., naknada za pružanje usluge od općega gospodarskog interesa koja se dodjeljuje poduzećima u teškoćama mora ocjenjivati na temelju Smjernica o državnim potporama za sanaciju i restrukturiranje poduzeća u teškoćama (dalje u tekstu „Smjernice o sanaciji i restrukturiranju”).

(114)

Tijekom ranijih faza predmeta Italija je tvrdila da je društvo SO.G.A.S. poduzeće u teškoćama u smislu Smjernica o sanaciji i restrukturiranju. Međutim, Italija je tvrdila i da mjere koje se ocjenjuju nisu dio plana restrukturiranja i da taj plan ne postoji. Stoga je Komisija je u odluci o pokretanju postupka smatrala da se mjere ne mogu smatrati spojivima sa Smjernicama o sanaciji i restrukturiranju.

(115)

Tijekom službenoga istražnog postupka Italija više nije tvrdila da je upravitelj zračne luke bio u teškoćama u trenutku poduzimanja mjera te da se potpora zato može smatrati spojivom na temelju Smjernica o sanaciji i restrukturiranju.

(116)

Komisija stoga nema dokaza na temelju kojih bi mogla ocijeniti spojivost mjera na temelju Smjernica o sanaciji i restrukturiranju pa ih zato ne može proglasiti spojivima s unutarnjim tržištem na tom temelju.

(117)

Komisija je 31. ožujka 2014. donijela komunikaciju kojom se utvrđuju smjernice o državnim potporama zračnim lukama i zračnim prijevoznicima („nove smjernice o zračnom prometu”) (32). Nove smjernice o zračnom prometu primjenjuju se na operativne potpore dodijeljene zračnim lukama prije 31. ožujka 2014.

(118)

Operativne potpore dodijeljene prije stupanja na snagu novih smjernica o zračnom prometu mogu se proglasiti spojivima u punom iznosu nepodmirenih troškova poslovanja ako su ispunjeni sljedeći uvjeti:

(119)

Prema mišljenju talijanskih tijela, regija Kalabrija suočena je s ozbiljnim teškoćama zbog zabačenog zemljopisnog položaja i nedovoljno razvijene mobilnosti tereta, koja je uglavnom posljedica nedostatka odgovarajuće infrastrukture. Italija je tvrdila da su mjere koje su predmet ispitivanja dio većeg projekta poboljšanja prometne mreže u Kalabriji. Zahvaljujući mjerama, društvo SO.G.A.S. moglo bi unaprijediti infrastrukturu i usluge koje nudi zračna luka u smislu nove regionalne strategije čiji je cilj poboljšanje prometne mreže i jamstvo boljeg pristupa regiji.

(120)

Prema tome, Komisija smatra da je operativna potpora dodijeljena društvu SO.G.A.S. pridonijela postizanju cilja od zajedničkog interesa zbog poboljšanja pristupačnosti, povezanosti i regionalnog razvoja putem razvoja sigurne i pouzdane infrastrukture za zračni promet.

(121)

U skladu s novim smjernicama o zračnom prometu, manje zračne luke mogu imati poteškoće pri osiguravanju financijskih sredstava za svoje poslovanje bez javnog financiranja. U stavku 118. novih smjernica o zračnom prometu navodi se da zračne luke s godišnjim brojem putnika manjim od 700 000 mogu, u znatnoj mjeri, imati teškoće pri podmirivanju svojih troškova poslovanja. Broj putnika u zračnoj luci Stretto uvijek je manji od 700 000. Komisija stoga smatra da je potpora bila nužna u smislu omogućavanja poboljšanja povezanosti regije Kalabrija koju samo tržište ne bi omogućilo.

(122)

Bez potpore, poslovanje zračne luke znatno bi se smanjilo, ako ne i prekinulo u potpunosti. Istodobno, potpora nije premašila iznos potreban za podmirivanje poslovnih gubitaka pa, posljedično, nije premašila najmanji iznos potreban za provođenje aktivnosti za koju se potpora dodjeljuje.

(123)

Unutar istoga gravitacijskog područja ne nalazi se nijedna druga zračna luka (38): kako je prethodno navedeno, najbliža je zračna luka udaljena više od 130 km. Osim toga, Italija je potvrdila da je infrastruktura zračne luke na raspolaganju svim zračnim prijevoznicima po nediskriminirajućim uvjetima. Ni u informacijama kojima raspolaže Komisija ni u primjedbama zainteresiranih strana tijekom istražnog postupka nigdje nije navedeno da je postojala diskriminacija u pogledu pristupa infrastrukturi.

(124)

Komisija zaključuje da su ispunjeni uvjeti za spojivost utvrđeni novim smjernicama o zračnom prometu.

(125)

Komisija zaključuje da je prijavljena mjera potpore spojiva s unutarnjim tržištem na temelju članka 107. stavka 3. točke (c) UFEU-a.

(126)

Taj je nalaz donijela na temelju pravila o državnim potporama i ne dovodeći u pitanje primjenu ostalih odredbi prava EU-a, poput zakonodavstva EU-a u području zaštite okoliša.

(127)

Nalaz je Komisije da je Italija nezakonito provela predmetnu potporu, čime je prekršila članak 108. stavak 3. UFEU-a. Međutim, Komisija je u smislu prethodno navedene ocjene odlučila da neće uložiti prigovore na potporu jer je potpora spojiva s unutarnjim tržištem na temelju članka 107. stavka 3. točke (c) UFEU-a i s novim smjernicama o zračnom prometu,