03/Sv. 019

HR

Službeni list Europske unije

199

---

32009R0073

---

L 030/16

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE

19.01.2009.

---

UREDBA VIJEĆA (EZ) br. 73/2009

od 19. siječnja 2009.

o utvrđivanju zajedničkih pravila za programe izravne potpore za poljoprivrednike u okviru zajedničke poljoprivredne politike i utvrđivanju određenih programa potpore za poljoprivrednike, o izmjeni uredaba (EZ) br. 1290/2005, (EZ) br. 247/2006, (EZ) br. 378/2007 i stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 1782/2003

VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o osnivanju Europske zajednice, a posebno njegove članke 36. i 37. te članak 299. stavak 2.,

uzimajući u o obzir Akt o pristupanju iz 1979., a posebno stavak 6. Protokola br. 4 o pamuku priloženog tom Aktu,

uzimajući u o obzir prijedlog Komisije,

uzimajući u o obzir mišljenje Europskog parlamenta (1),

nakon savjetovanja s Europskim gospodarskim i socijalnim odborom (2),

nakon savjetovanja s Odborom regija (3),

budući da:

(1)

Reforme Zajedničke poljoprivredne politike (ZPP) dogovorene u 2003. i 2004. uključivale su odredbe kako bi se procijenila njihova učinkovitost. U tom je kontekstu Komisija 20. studenoga 2007. predstavila Europskom parlamentu i Vijeću Komunikaciju pod naslovom „Pripreme za pregled ‚zdravstvenog stanja’ reforme ZPP-a”. Potrebno je uzeti u obzir tu Komunikaciju i daljnje rasprave Europskog parlamenta, Vijeća, Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora i Odbora regija o njegovim glavnim točkama, kao i brojna mišljenja dobivena savjetovanjem s javnošću.

(2)

Iskustvo stečeno provedbom Uredbe Vijeća (EZ) br. 1782/2003 od 29. rujna 2003. o zajedničkim pravilima za programe izravne potpore u sklopu zajedničke poljoprivredne politike i o uvođenju određenih programa potpore poljoprivrednicima (4) posebno ukazuje na potrebu prilagođavanja određenih elemenata mehanizma potpore. Posebno je potrebno proširiti proizvodno nevezane potpore, dok je djelovanje programa jedinstvenih plaćanja potrebno pojednostaviti. Nadalje, Uredba (EZ) br. 1782/2003 u više je navrata znatno izmijenjena. S obzirom na to te u interesu jasnoće, tu je Uredbu potrebno staviti izvan snage i zamijeniti ovom Uredbom.

(3)

Uredbom (EZ) br. 1782/2003 utvrđeno je načelo na temelju kojega se poljoprivrednicima koji ne ispunjavaju određene zahtjeve u područjima javnog zdravlja, zdravlja životinja i bilja, zaštite okoliša i dobrobiti životinja smanjuje izravna potpora ili se oni isključuju iz dodjele izravne potpore. Ovaj sustav „višestruke sukladnosti” sastavni je dio potpore Zajednice u okviru izravnih plaćanja, te ga je stoga potrebno zadržati. Međutim, iskustvo je pokazalo kako određeni broj zahtjeva u okviru primjene višestruke sukladnosti nije dovoljno važan za poljoprivredne aktivnosti ili poljoprivredno zemljište, ili se više tiče državnih tijela, nego poljoprivrednika. Stoga je primjereno prilagoditi područje primjene višestruke sukladnosti.

(4)

Nadalje, da bi se izbjeglo napuštanje poljoprivrednog zemljišta i osiguralo da se ono održava u dobrim poljoprivrednim i okolišnim uvjetima, Uredbom (EZ) br. 1782/2003 utvrđen je okvir Zajednice unutar kojega države članice donose norme uzimajući u obzir posebna obilježja odnosnih područja, uključujući tlo i klimatske uvjete, te postojeće poljoprivredne sustave, uporabu zemljišta, plodored, poljoprivrednu praksu i strukture poljoprivrednih gospodarstava. Taj je okvir potrebno zadržati. Međutim, iskustvo je pokazalo kako važnost i pozitivni učinci određenih normi nisu dovoljni kako bi se opravdala njihova provedba u svim državama članicama. Stoga bi te norme trebale biti neobvezne za države članice. Međutim, kako bi se osigurala što veća dosljednost okvira, norma ne bi smjela biti neobvezna ako je odnosna država članica prije 2009. utvrdila najmanji zahtjev na osnovu te norme ili ako već postoje nacionalni propisi kojima se uređuje ta norma.

(5)

Ukidanje obveznog ostavljanja tla na ugaru u okviru programa jedinstvenih plaćanja u skladu s ovom Uredbom moglo bi u određenim slučajevima imati negativne učinke na okoliš, a posebno u pogledu određenih obilježja krajobraza. Stoga je prikladno ojačati odredbe Zajednice kojima je cilj zaštita određenih obilježja krajobraza. U posebnim bi slučajevima država članica također trebala moći donijeti odredbe o uspostavi i/ili očuvanju staništa.

(6)	Zaštita i upravljanje vodama u okviru poljoprivrednih aktivnosti postaju sve veći problem u određenim područjima. Stoga je potrebno ojačati okvir Zajednice za dobre poljoprivredne i okolišne prakse s ciljem zaštite voda od onečišćenja i otpadnih voda, te upravljanja uporabom vode.

(7)	Uredbom (EZ) br. 1782/2003 prepoznat je pozitivan učinak trajnih pašnjaka na okoliš. Potrebno je zadržati mjere iz te Uredbe kojima se potiče očuvanje postojećih trajnih pašnjaka od njihove masovne prenamjene u obradivo zemljište.

(8)

Kako bi se uspostavila ravnoteža između instrumenata politike kojima se promiče održiva poljoprivreda i onih kojima se promiče ruralni razvoj, Uredbom (EZ) br. 1782/2003 uveden je sustav obveznih postupnih sniženja izravnih plaćanja („modulacija”). Taj je sustav potrebno zadržati i u njega je potrebno uključiti izuzeće izravnih plaćanja do iznosa od 5 000 EUR.

(9)

Ušteđena sredstva ostvarena modulacijom koriste se za financiranje mjera u okviru politike ruralnog razvoja. Od donošenja Uredbe (EZ) br. 1782/2003 sektor je poljoprivrede bio suočen s nizom novih i zahtjevnih izazova, poput klimatskih promjena i sve veće važnosti bioenergije, kao i s potrebom za boljim upravljanjem vodama i učinkovitijom zaštitom biološke raznolikosti. Zajednica, kao stranka potpisnica Protokola iz Kyota (5), pozvana je da prilagodi vlastite politike s obzirom na saznanja o klimatskim promjenama. Nadalje, nakon ozbiljnih problema povezanih s nestašicom vode i sušama, Vijeće je u svojim Zaključcima pod nazivom „Nestašica vode i suša” od 30. listopada 2007. utvrdilo kako je na pitanja upravljanja vodama u poljoprivredi potrebno obratiti dodatnu pozornost. Vijeće je u svojim Zaključcima pod nazivom „Zaustavljanje gubitka biološke raznolikosti” od 18. prosinca 2006. istaknulo kako zaštita biološke raznolikosti i dalje predstavlja značajan izazov te da su usprkos znatnom napretku potrebni dodatni napori radi dostizanja cilja Zajednice u vezi s biološkom raznolikosti za 2010. Nadalje, budući da inovacije mogu posebno doprinijeti razvoju novih tehnologija, proizvoda i postupaka, njima će se poduprijeti napori za rješavanje tih novih izazova. Ukidanje sustava kvota za mlijeko 2015. na temelju Uredbe Vijeća (EZ) br. 1234/2007 od 22. listopada 2007. o uspostavljanju zajedničkog uređenja tržišta poljoprivrednih proizvoda i o posebnim odredbama za određene poljoprivredne proizvode (6) zahtijevat će posebne napore od strane poljoprivrednika u sektoru mljekarstva da se prilagode promijenjenim uvjetima, a posebno u područjima s otežanim uvjetima gospodarenja. Stoga je primjereno da se ovo stanje smatra novim izazovom, s kojim bi se države članice trebale suočiti kako bi osigurale blagi prijelaz svojih sektora mljekarstva.

(10)

Zajednica je uvidjela potrebu za suočavanjem s ovim novim izazovima u okviru vlastitih politika. U području poljoprivrede programi ruralnog razvoja doneseni na temelju Uredbe Vijeća (EZ) br. 1698/2005 od 20. rujna 2005. o potpori ruralnom razvoju iz Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj (EPFRR) (7) predstavljaju odgovarajući instrument za njihovo rješavanje. Potrebno je predvidjeti dodatna financijska sredstva kako bi se državama članicama omogućilo da shodno tomu preispitaju svoje programe ruralnog razvoja a da pritom ne smanjuju svoje postojeće aktivnosti ruralnog razvoja u drugim područjima. Međutim, financijskom perspektivom za razdoblje 2007.-2013. nisu predviđena financijska sredstva za jačanje politike ruralnog razvoja Zajednice u mjeri u kojoj je to potrebno. U tim je uvjetima potrebno prikupiti značajna financijska sredstva postupnim povećavanjem sniženja izravnih plaćanja primjenom modulacije.

(11)

Raspodjelu izravne potpore dohotku među poljoprivrednicima obilježava dodjela velike količine plaćanja razmjerno malom broju većih korisnika. Jasno je kako većim korisnicima nije potreban isti jedinični iznos potpore radi učinkovitog postizanja cilja potpore dohotku. Nadalje, veći korisnici imaju bolje mogućnosti prilagodbe čak i uz manji jedinični iznos potpore. Stoga je pošteno očekivati da poljoprivrednici koji primaju viši iznos potpore posebno doprinose financiranju mjera ruralnog razvoja kojima se rješavaju novi izazovi. Stoga je primjereno utvrditi mehanizam povećanog sniženja većih plaćanja, čiji bi se prihodi koristili za rješavanje novih izazova u okviru ruralnog razvoja.

(12)

Poseban zemljopisni položaj najudaljenijih regija te njihov otočni položaj, mala veličina, brdsko-planinski teren i klima dodatno opterećuju poljoprivredni sektor tih područja. Kako bi se ublažila ta opterećenja i ograničenja, potrebno je utvrditi odstupanje od primjene sniženja na temelju modulacije za poljoprivrednike u najudaljenijim regijama.

(13)

Države članice koje su odlučile primjenjivati sustav neobvezne modulacije moraju uzeti u obzir povećane stope obvezne modulacije. Stoga je shodno tomu potrebno izmijeniti Uredbu Vijeća (EZ) br. 378/2007 od 27. ožujka 2007. o utvrđivanju pravila za neobveznu modulaciju izravnih plaćanja predviđenih Uredbom (EZ) br. 1782/2003 o zajedničkim pravilima za programe izravne potpore u sklopu zajedničke poljoprivredne politike i o uvođenju određenih programa potpore poljoprivrednicima (8).

(14)

Sredstva ostvarena primjenom 5 postotnih bodova koji odgovaraju sniženjima na temelju modulacije utvrđenima Uredbom (EZ) br. 1782/2003 potrebno je rasporediti među državama članicama u skladu s istim mjerilima iz te Uredbe, odnosno u skladu s objektivnim mjerilima, ali je također potrebno utvrditi da određeni postotak tih sredstava zadrže države članice u kojima su ona ostvarena. S obzirom na strukturne prilagodbe koje proizlaze iz ukidanja intervencije za raž, potrebno je zadržati posebne mjere za određene regije u kojima se proizvodi raž, koje bi se financirale dijelom iz sredstava ostvarenih modulacijom. Nadalje, sredstva ostvarena primjenom dodatnih sniženja na temelju modulacije trebala bi biti dostupna državama članicama u kojima su ona ostvarena.

(15)

Kako bi se olakšala primjena modulacije, posebno u vezi s postupcima za dodjelu izravnih plaćanja poljoprivrednicima, i prijenosi na programe ruralnog razvoja, potrebno je utvrditi neto gornje granice za svaku državu članicu kako bi se ograničili iznosi plaćanja poljoprivrednicima nakon primjene modulacije. Kako bi se uzele u obzir posebnosti potpore u okviru ZPP-a u najudaljenijim regijama te činjenica da se modulacija ne primjenjuje na izravna plaćanja, neto gornja granica za odnosne države članice ne smije obuhvatiti izravna plaćanja u tim regijama. Stoga je Uredbu Vijeća (EZ) br. 1290/2005 od 21. lipnja 2005. o financiranju zajedničke poljoprivredne politike (9) potrebno shodno tomu izmijeniti.

(16)

Poljoprivrednici u novim državama članicama, koje su pristupile Europskoj uniji 1. svibnja 2004. ili nakon tog datuma, primaju izravna plaćanja na temelju mehanizma postupnog uvođenja potpore utvrđenog u odnosnim Aktima o pristupanju. Kako bi se uspostavila odgovarajuća ravnoteža između različitih mjera kojima se promiče održiva poljoprivreda i mjera kojima se promiče ruralni razvoj, sustav se modulacije ne bi trebao primjenjivati na poljoprivrednike u novim državama članicama dok iznosi izravnih plaćanja koji se primjenjuju u tim državama članicama ne budu jednaki iznosima koji se primjenjuju u državama članicama koje nisu nove države članice.

(17)

Modulacijom se neto iznos koji se isplaćuje poljoprivrednicima u novim državama članicama ne bi trebao smanjiti ispod iznosa koji se isplaćuje poljoprivrednicima u državama članicama koje nisu nove države članice. Stoga bi nakon početka primjene modulacije na poljoprivrednike u novim državama članicama stopa sniženja trebala biti ograničena na razliku između iznosa u okviru rasporeda za postupno uvođenje potpore i iznosa koji se isplaćuje u državama članicama koje nisu nove države članice slijedom primjene modulacije. Nadalje, modulacija bi se trebala uzimati u obzir pri dodjeli dodatnih nacionalnih izravnih plaćanja poljoprivrednicima u novim državama članicama na koje se primjenjuje modulacija.

(18)

Kako bi se osiguralo da su iznosi za financiranje ZPP-a sukladni godišnjim gornjim granicama utvrđenim u financijskoj perspektivi, potrebno je zadržati financijski mehanizam iz Uredbe (EZ) br. 1782/2003 kojim se prilagođava razina izravne potpore ako se predviđanjima utvrdi da će se u određenoj financijskoj godini premašiti podograničenje iz rubrike 2., uz sigurnosno ograničenje od 300 000 000 EUR. Uzimajući u obzir iznose izravnih plaćanja za poljoprivrednike u novim državama članicama koji proizlaze iz postupnog uvođenja potpore te u okviru primjene mehanizma postupnog uvođenja potpore na sva izravna plaćanja koja se dodjeljuju u novim državama članicama, ovaj se instrument financijske discipline ne bi trebao primjenjivati u tim državama članicama sve dok iznosi izravnih plaćanja koji se primjenjuju u tim državama članicama ne budu barem jednakovrijedni iznosima koji se primjenjuju u državama članicama koje nisu nove države članice. S obzirom na veliku važnost izvora iz članka 2. stavka 1. točke (c) Odluke Vijeća 2007/436/EZ, Euratom od 7. lipnja 2007. o sustavu izvora vlastitih sredstava Europskih zajednica (10), u općem proračunu Europskih zajednica, primjereno je iznimno predvidjeti da Vijeće na prijedlog Komisije donosi potrebnu odluku za primjenu instrumenta financijske discipline.

(19)

Kako bi se pomoglo poljoprivrednicima da ispune norme moderne, visokokvalitetne poljoprivrede, države članice moraju i dalje primjenjivati sveobuhvatan sustav kojim se poljoprivrednim gospodarstvima nude savjetodavne usluge na temelju Uredbe (EZ) br. 1782/2003. Sustav poljoprivredne savjetodavne službe trebao bi pomoći poljoprivrednicima da uvide materijalne nedostatke i postupke na gospodarstvu povezane sa zaštitom okoliša, sigurnosti hrane te zdravljem i dobrobiti životinja, a da to ni na koji način ne utječe na njihovu obvezu i odgovornost poštovanja tih normi.

(20)

Uredbom (EZ) br. 1290/2005 utvrđuje se da su države članice dužne poduzeti potrebne mjere kako bi se osiguralo da su transakcije koje financira Europski fond za jamstva u poljoprivredi (EFJP) stvarno i uredno izvršene te kako bi se spriječile i riješile nepravilnosti. U tu bi svrhu one trebale provoditi integriran administrativni i kontrolni sustav za izravna plaćanja. Kako bi se unaprijedila učinkovitost i nadzor nad potporom Zajednice, državama bi članicama trebalo dopustiti da primjenjuju integrirani sustav također na programe Zajednice koji nisu obuhvaćeni ovom Uredbom.

(21)

Potrebno je zadržati glavne elemente integriranog administrativnog i kontrolnog sustava te posebno odredbe o računalnoj bazi podataka, sustavu za identifikaciju poljoprivrednih parcela, zahtjevima za potporu koje podnose poljoprivrednici, usklađenom sustavu kontrola i, u okviru programa jedinstvenih plaćanja, sustavu za utvrđivanje i evidentiranje prava na plaćanje.

(22)

Upravljanje manjim iznosima predstavlja opterećenje za nadležna tijela država članica. Kako bi se izbjeglo pretjerano administrativno opterećenje, države bi članice trebale izbjegavati dodjeljivanje izravnih plaćanja u iznosima manjima od 100 EUR ili ako je prihvatljiva površina gospodarstva za koju se traži potpora manja od jednog hektara. Međutim, budući da se strukture poljoprivrednih gospodarstava država članica međusobno znatno razlikuju, te se mogu znatno razlikovati od prosječne poljoprivredne strukture Zajednice, potrebno je donijeti posebne odredbe kako bi se državama članicama omogućilo da primjenjuju najmanje granične vrijednosti koje odražavaju njihov poseban položaj. S obzirom na vrlo posebnu poljoprivrednu strukturu u najudaljenijim regijama i na Egejskim otocima, najmanje se granične vrijednosti ne bi trebale primjenjivati u tim regijama. Nadalje, države bi članice trebale imati mogućnost izbora između primjene jedne od dvaju vrsta najmanjih graničnih vrijednosti, uzimajući u obzir posebnosti struktura njihovih poljoprivrednih sektora. Budući da su posebna prava na plaćanje dodijeljena poljoprivrednicima s takozvanim gospodarstvima „bez zemljišta”, primjena bi najmanje granične vrijednosti temeljene na hektarima bila neučinkovita. Stoga je na te poljoprivrednike potrebno primjenjivati prosječni najmanji iznos povezan s potporom. Kako bi se osiguralo jednako postupanje prema poljoprivrednicima na čija se izravna plaćanja primjenjuje mehanizam postupnog uvođenja potpore, najmanja bi se granična vrijednost trebala temeljiti na konačnim iznosima koji se dodjeljuju nakon završetka procesa postupnog uvođenja potpore.

(23)

Iskustvo u primjeni programa jedinstvenih plaćanja pokazalo je da je u većem broju slučajeva proizvodno nevezana potpora dohotku dodijeljena korisnicima čije su poljoprivredne aktivnosti činile neznatan dio njihovih ukupnih gospodarskih aktivnosti ili čiji predmet poslovanja uopće nije bio ili tek u neznatnoj mjeri obavljanje poljoprivrednih aktivnosti. Kako bi se spriječilo da se potpora dohotku u poljoprivredi dodjeljuje takvim korisnicima, te kako bi se osiguralo da se potpora Zajednice u potpunosti koristi za osiguranje prihvatljivog životnog standarda poljoprivrednika, državama bi članicama trebalo dopustiti da, u slučaju takve raspodjele, tim fizičkim i pravnim osobama ne dodijele izravna plaćanja na temelju ove Uredbe.

(24)

Iznose u okviru programa potpore Zajednice trebala bi korisnicima u potpunosti isplatiti nadležna nacionalna tijela, uz primjenu eventualnih sniženja predviđenih ovom Uredbom, te u utvrđenim rokovima. Kako bi upravljanje izravnim plaćanjima bilo fleksibilnije, državama bi članicama trebalo dopustiti da vrše izravna plaćanja u najviše dva obroka godišnje.

(25)

Programima potpore u okviru ZPP-a predviđa se izravna potpora dohotku, posebno kako bi se poljoprivrednicima osigurao prihvatljiv životni standard. Taj je cilj usko povezan s očuvanjem ruralnih područja. Kako bi se izbjegla svaka neprihvatljiva dodjela sredstava Zajednice, potpora se ne bi smjela isplaćivati poljoprivrednicima koji su na umjetan način stvorili uvjete potrebne za ostvarenje prava na ta plaćanja.

(26)

Kako bi se postigli ciljevi ZPP-a, zajedničke je programe potpore potrebno prilagoditi neprekidnim promjenama, prema potrebi i u kratkim vremenskim rokovima. Korisnici stoga ne mogu računati na nepromjenjivost uvjeta za dodjelu potpore i moraju se pripremiti na moguće preispitivanje programa, a posebno s obzirom na gospodarska kretanja ili proračunsko stanje.

(27)

Uredbom (EZ) br. 1782/2003 utvrđen je program jedinstvenih plaćanja, kojim su različiti postojeći mehanizmi potpore ujedinjeni u jedan program proizvodno nevezanih izravnih plaćanja. Iskustvo u provedbi programa jedinstvenih plaćanja pokazalo je kako je neke njegove elemente moguće pojednostaviti u korist poljoprivrednika i uprava. Nadalje, s obzirom na to da su u međuvremenu sve države članice od kojih je to bilo zahtijevano provele program jedinstvenih plaćanja, mnoge su odredbe povezane s njegovom početnom provedbom zastarjele, zbog čega ih je potrebno prilagoditi. U tom je pogledu u određenim slučajevima utvrđena znatno manja primjena prava na plaćanja. Kako bi se izbjeglo takvo stanje te uzimajući u obzir činjenicu da su poljoprivrednici već upoznati s načinom djelovanja programa jedinstvenih plaćanja, potrebno je skratiti prvotno utvrđeno razdoblje za povrat neiskorištenih prava na plaćanje u nacionalnu rezervu na dvije godine.

(28)

Potrebno je zadržati glavne elemente programa jedinstvenih plaćanja. Posebno je utvrđivanjem nacionalnih gornjih granica potrebno osigurati da ukupni iznos potpore i prava ne premaši postojeća proračunska ograničenja. Države bi članice također trebale upravljati nacionalnom rezervom na način kako bi se novim poljoprivrednicima olakšalo sudjelovanje u programu ili kako bi se uzele u obzir posebne potrebe u određenim regijama. Potrebno je utvrditi pravila o prijenosu i primjeni prava na plaćanje kako bi se spriječili špekulativni prijenosi i nakupljanje prava na plaćanje bez odgovarajuće poljoprivredne osnove.

(29)

Uslijed postupnog uključivanja dodatnih sektora u program jedinstvenih plaćanja, potrebno je preispitati definiciju zemljišta za koje se ostvaruje pravo na plaćanje u okviru programa ili za aktiviranje prava na plaćanje. Međutim, potrebno je donijeti odredbe za isključenje iz potpore površina na kojima se uzgaja voće i povrće u slučajevima u kojima su se države članice odlučile na odgođeno uključenje tog sektora u program jedinstvenih plaćanja. Nadalje, potrebno je donijeti posebne mjere u vezi s konopljom kako bi se spriječila dodjela potpore za nezakoniti uzgoj.

(30)

Obvezno ostavljanje obradivog tla na ugaru uvedeno je kao mehanizam za reguliranje opskrbe. Kretanja na tržištu u području ratarskih usjeva i uvođenje proizvodno nevezanih potpora više ne opravdavaju postojanje ovog instrumenta, te ga je stoga potrebno ukinuti. Potrebno je aktivirati prava povezana s ostavljanjem zemljišta na ugaru, utvrđenih Uredbom (EZ) br. 1782/2003, za hektare na koje se primjenjuju isti uvjeti prihvatljivosti kao i za druga prava. Ukidanje obveznog ostavljanja tla na ugaru može dovesti do toga da zemljište koje je bilo prihvatljivo za aktiviranje prava povezanih s ostavljanjem zemljišta na ugaru više ne bude prihvatljivo u tom smislu. Kako bi to zemljište i dalje bilo prihvatljivo, potrebno je utvrditi da se određena pošumljena područja, uključujući područja pošumljena na temelju nacionalnih programa u skladu s odnosnim pravilima Uredbe (EZ) br. 1698/2005, ili područja na koja se primjenjuju određene obveze zaštite okoliša smatraju prihvatljivima u okviru programa jedinstvenih plaćanja.

(31)

Slijedom uključivanja bivše tržišne proizvodno vezane potpore u program jedinstvenih plaćanja, vrijednost prava na plaćanje u državama članicama koje su se odlučile za provedbu na temelju prethodnog sustava bila je temeljena na pojedinim iznosima prethodne potpore. Protjecanjem vremena od uvođenja programa jedinstvenih plaćanja, te nakon naknadnog uključenja dodatnih sektora u taj program, postalo je sve teže opravdavati znatne pojedinačne razlike u iznosu potpore temeljene samo na prethodnoj potpori. Stoga bi državama članicama koje odaberu prethodni model provedbe trebalo biti dopušteno da u određenim slučajevima preispitaju dodijeljena prava na plaćanje kako bi uskladile njihovu jediničnu vrijednost, istodobno poštujući opća načela zakonodavstva Zajednice i ciljeve ZPP-a. U tom pogledu države članice mogu uzeti u obzir posebnosti zemljopisnih područja pri utvrđivanju točnijih vrijednosti. Usklađivanje bi prava na plaćanja trebalo izvršiti tijekom odgovarajućeg prijelaznog razdoblja te u ograničenom rasponu sniženja kako bi se poljoprivrednicima omogućilo da se prilagode izmijenjenom iznosu potpore.

(32)

Temeljem Uredbe (EZ) br. 1782/2003 države su članice imale mogućnost primjene programa jedinstvenih plaćanja na osnovu prethodne ili regionalne provedbe. Otada su države članice imale mogućnost procijeniti učinke odabranog modela u pogledu njegove gospodarske i upravne primjerenosti. Državama bi članicama stoga trebalo dati mogućnost preispitati prvotno odabrani model na temelju stečenog iskustva. Iz tog je razloga, uz mogućnost usklađivanja vrijednosti prava na plaćanje, državama članicama koje su primijenile prethodni model potrebno dopustiti prijeći na regionalnu provedbu programa jedinstvenih plaćanja u skladu s mogućnostima odabira već utvrđenim Uredbom (EZ) br. 1782/2003. Državama bi članicama posebno trebalo dopustiti prilagoditi teritorijalnu raspodjelu izravne potpore tako da je postupno preraspodjele među regijama. Otvaranjem bi se te mogućnosti državama članicama dala veća fleksibilnost pri usmjeravanju izravne potpore na najprikladniji način na temelju ciljeva utvrđenih člankom 33. Ugovora i u skladu s objektivnim i nediskriminacijskim mjerilima, poput poljoprivrednog potencijala i zaštite okoliša. Nadalje, državama bi članicama koje su odabrale regionalni model provedbe trebalo dati mogućnost preispitati svoju odluku pod određenim uvjetima kako bi prilagodile vrijednost prava na plaćanje u skladu s unaprijed utvrđenim godišnjim koracima, istodobno poštujući opća načela zakonodavstva Zajednice i ciljeve ZPP-a. Predmetne bi promjene trebalo izvršiti tijekom odgovarajućeg prijelaznog razdoblja te u ograničenom rasponu sniženja kako bi se poljoprivrednicima omogućilo prilagoditi se izmijenjenom iznosu potpore.

(33)

Osim što je Uredbom (EZ) br. 1782/2003 uveden program jedinstvenih proizvodno nevezanih plaćanja, njome je dopušteno državama članicama djelomično ili u cijelosti izuzeti određena plaćanja iz tog programa. Tom je Uredbom također predviđeno preispitivanje i moguća revizija te mogućnosti s obzirom na kretanja na tržištu i strukturni razvoj. Analiza je stečenog iskustva pokazala kako se odvajanjem potpore od proizvodnje stvaraju veće mogućnosti izbora u pogledu proizvodnje poljoprivrednih proizvoda, što omogućuje poljoprivrednicima donijeti odluke o proizvodnji na osnovu profitabilnosti i stanja na tržištu. To se posebno odnosi na sektore ratarskih usjeva i hmelja te u određenoj mjeri na sektor goveđeg i telećeg mesa i sektor sjemena. Stoga je plaćanja djelomično vezana uz proizvodnju u sektorima ratarskih usjeva i hmelja od 2010. potrebno uključiti u program jedinstvenih plaćanja. U pogledu hmelja, Uredbom (EZ) br 1782/2003 dopušteno je državama članicama dio plaćanja po površini za hmelj dodijeliti priznatim proizvođačkim organizacijama. Kako bi proizvođačke organizacije mogle i dalje obavljati svoje aktivnosti kao i prije, Uredbom (EZ) br. 1234/2007, kako je izmijenjena Uredbom (EZ) br. 72/2009 od 19. siječnja 2009. o promjenama Zajedničke poljoprivredne politike (11), utvrđuju se ekvivalentni iznosi koje je potrebno primjenjivati u odnosnoj državi članici za iste aktivnosti. Te je iznose stoga potrebno oduzeti od nacionalnih gornjih granica utvrđenih ovom Uredbom za tu državu članicu. Kako bi se poljoprivrednici u sektoru goveđeg i telećeg mesa te sektoru sjemena mogli prilagoditi novom sustavu dodjele potpore, potrebno je donijeti odredbe za uključenje plaćanja za goveđe i teleće meso te potpore za sjeme najkasnije do 2012. Budući da su plaćanja djelomično vezana uz proizvodnju u sektoru voća i povrća uvedena tek nedavno i samo kao prijelazna mjera, izuzeće tih plaćanja iz programa jedinstvenih plaćanja i dalje treba biti dopušteno, dok je državama članicama potrebno dopustiti preispitati vlastite odluke s ciljem povećanja razine nevezanosti potpore uz proizvodnje.

(34)

Međutim, u pogledu sektora krava dojilja te ovčjeg i kozjeg mesa, održanje bi minimalne razine poljoprivredne proizvodnje još moglo biti nužno za poljoprivredno gospodarstvo u određenim regijama, a posebno ako poljoprivrednici nemaju na raspolaganju druge gospodarske mogućnosti. S obzirom na to države bi članice trebale imati mogućnost zadržati proizvodno vezanu potporu na postojećoj ili na nižoj razini. U tom je slučaju potrebno donijeti odredbe za ispunjavanje zahtjeva o identifikaciji i registraciji utvrđenih Uredbom (EZ) br. 1760/2000 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. srpnja 2000. o uspostavi sustava za identifikaciju i registraciju goveda i o označivanju goveđeg mesa i proizvoda od goveđeg mesa (12) i Uredbom Vijeća (EZ) br. 21/2004 od 17. prosinca 2003. o uspostavi sustava za identifikaciju i registraciju ovaca i koza (13), a posebno kako bi se osigurala sljedivost životinja.

(35)

Državama bi članicama trebalo dopustiti iskoristiti do 10 % svojih nacionalnih gornjih granica za program jedinstvenih plaćanja za dodjelu posebne potpore u jasno utvrđenim slučajevima. Tom bi se potporom državama članicama omogućilo rješavanje pitanja povezanih sa zaštitom okoliša i dobrobiti životinja te unaprjeđenje kakvoće i trgovine poljoprivrednim proizvodima. Posebna bi potpora trebala također biti dostupna s ciljem ublažavanja posljedica postupnog ukidanja kvota za mlijeko i odvajanja potpore od proizvodnje u posebno osjetljivim sektorima. S obzirom na sve veću važnost učinkovitog upravljanja rizicima, državama bi članicama trebalo dati mogućnost sufinancirati premije koje plaćaju poljoprivrednici za osiguranje usjeva, životinja i bilja te da financiraju naknade za određene gospodarske gubitke u slučaju izbijanja bolesti životinja ili bilja i ekoloških incidenata. Radi poštovanja međunarodnih obveza Zajednice, potrebno je ograničiti sredstva, koja bi se mogla iskoristiti za bilo koju proizvodno vezanu potporu, na primjerenu razinu i istodobno utvrditi prijelazne mjere za države članice s posebnim poteškoćama. Potrebno je u skladu s time utvrditi uvjete koji se primjenjuju na financijske doprinose za premije za osiguranje usjeva, životinja i bilja i odštete u slučaju izbijanja bolesti životinja i bilja i ekoloških incidenata. Nadalje, državama je članicama koje su primijenile članak 69. Uredbe (EZ) br. 1782/2003 potrebno dati dovoljno dugo prijelazno razdoblje kako bi im se omogućio nesmetani prijelaz na primjenu novih pravila o posebnoj potpori.

(36)

Iskustvo je pokazalo kako države članice trenutačno ne koriste čitav iznos raspoloživih sredstava u okviru nacionalnih gornjih granica za program jedinstvenih plaćanja, a posebno ako prava na plaćanje nisu bila aktivirana. Kako bi se postigla učinkovitija uporaba sredstava, državama bi članicama trebalo dopustiti da dodjeljuju potporu iznad nacionalnih gornjih granica do iznosa kojim se osigurava da potpora ostaje u granicama neiskorištenih sredstava nacionalne gornje granice. Taj bi iznos trebalo izračunati na temelju neiskorištenih proračunskih sredstava u posljednjoj dostupnoj godini te on ne bio smio dovesti u pitanje poštovanje ukupne neto gornje granice za izravna plaćanja po državi članici. Iz tog razloga, te kako se poljoprivrednici ne bi morali suočiti s nepredviđenim sniženjima plaćanja, izračun bi trebalo izvršiti u okviru određenih sigurnosnih ograničenja. Te bi iznose trebalo iskoristiti za financiranje posebne potpore ili bi ih trebalo prenijeti EPFRR-u.

(37)

Izravna su se plaćanja u okviru programa jedinstvenih plaćanja temeljila na referentnim iznosima izravnih plaćanja koje su poljoprivrednici primili u prošlosti ili na regionaliziranim iznosima po hektaru. Poljoprivrednici u novim državama članicama nisu primili izravna plaćanja Zajednice i nisu imali referentne iznose za kalendarske godine 2000., 2001. i 2002. Stoga je Uredbom (EZ) br. 1782/2003 utvrđeno da se program jedinstvenih plaćanja u novim državama članicama temelji na regionaliziranim iznosima po hektaru. Međutim, nekoliko godina nakon pristupanja novih država članica Zajednici uporaba bi se referentnih razdoblja mogla uzeti u obzir za one nove države članice koje još nisu prešle na program jedinstvenih plaćanja. Radi što lakšeg prijelaza na program jedinstvenih plaćanja, a posebno kako bi se spriječilo podnošenje špekulativnih zahtjeva, novim bi državama članicama trebalo dopustiti da pri izračunu prava na plaćanje u okviru programa jedinstvenih plaćanja uzmu u obzir površine za koje je u prošlosti dodijeljena potpora u okviru programa jedinstvenih plaćanja po površini.

(38)	U okviru regionalizirane mogućnosti za program jedinstvenih plaćanja nove bi države članice trebale imati mogućnost prilagoditi vrijednost prava na plaćanje po hektaru na temelju objektivnih mjerila kako bi se osiguralo jednako postupanje prema poljoprivrednicima i izbjeglo narušavanje tržišta.

(39)	Nove bi države članice trebale imati jednake mogućnosti kao i ostale države članice djelomično provesti program jedinstvenih plaćanja.

(40)

Odvajanje izravne potpore od proizvodnje i uvođenje programa jedinstvenih plaćanja bili su ključni elementi u procesu reforme ZPP-a. Međutim, 2003. je postojalo više razloga za zadržavanje posebne potpore za određeni broj kultura. Iskustvo stečeno primjenom Uredbe (EZ) br. 1782/2003 i razvoj stanja na tržištu pokazuju kako je programe koji su 2003. zadržani izvan programa jedinstvenih plaćanja sada moguće uključiti u taj program s ciljem promicanja više tržišno orijentirane i održivije poljoprivrede. To se posebno odnosi na sektor maslinovog ulja, u kojem je primijenjena tek neznatna vezanost potpore uz proizvodnju, te na plaćanja u sektorima tvrde pšenice, proteinskih usjeva, riže, krumpirovog škroba i orašaste plodove, u kojima sve manja učinkovitost preostalih proizvodno vezanih plaćanja ide u prilog mogućnosti odvajanja potpore od proizvodnje. U pogledu lana i konoplje, sušene krme i krumpirovog škroba, potporu je za preradu potrebno odvojiti od proizvodnje, a odnosne je iznose potrebno uključiti u program jedinstvenih plaćanja. U pogledu proteinskih usjeva, riže, krumpirovog škroba, orašastih plodova te lana i konoplje, a kako bi se omogućilo proizvođačima da se prilagode, primjereno je uključiti potpore za te sektore u program jedinstvenih plaćanja od 2012., te istodobno, uz iznimku potpora za preradu iz Uredbe (EZ) br. 1234/2007, dopustiti državama članicama da ranije uključe te potpore u program jedinstvenih plaćanja. U pogledu orašastih plodova, državama bi članicama trebalo dopustiti da i dalje isplaćuju nacionalni dio proizvodno vezane potpore kako bi se ublažile posljedice odvajanja potpore od proizvodnje.

(41)

Radi uključenja dodatnih sektora u program jedinstvenih plaćanja, potrebno je donijeti odredbe za izračun novog iznosa pojedinačne potpore dohotku u okviru tog programa. U slučaju orašastih plodova, krumpirovog škroba, lana i konoplje, te sušene krme, to je povećanje potrebno dodijeliti na osnovu potpore koju su poljoprivrednici primili u posljednjim godinama. Međutim, u slučaju uključenja plaćanja koja su bila djelomično isključena iz programa jedinstvenih plaćanja, državama bi članicama trebalo pružiti mogućnost da upotrijebe prvotna referentna razdoblja. U pogledu krumpirovog škroba, u iznosima raspoloživim za dodjelu u Njemačkoj i Nizozemskoj potrebno je uzeti u obzir prekogranične pošiljke krumpirovog škroba proizvedenog u jednoj od tih dviju država članica radi prerade u drugoj. Nadalje, kako bi se obuhvatile posebne potrebe u njihovim poljoprivrednim sektorima i izbjeglo drastično sniženje potpore koju su poljoprivrednici primali u prošlosti, državama bi članicama trebalo dopustiti da u određenim granicama iskoriste sredstva koja se uključuju u program jedinstvenih plaćanja kako bi pomogle poljoprivrednicima koji su tijekom istih godina obavljali određene poljoprivredne aktivnosti u drugim sektorima, kao što su uporaba travnjaka ili uzgoj stoke.

(42)

Uredbom (EZ) br. 1782/2003 utvrđuje se posebna potpora za energetske usjeve kako bi se potaknuo razvoj tog sektora. Uslijed najnovijih kretanja u području bioenergije, te posebno zbog velike potražnje za tim proizvodima na međunarodnim tržištima i uvođenja obvezujućih ciljeva u pogledu udjela bioenergije u ukupnoj uporabi goriva do 2020., više ne postoje razlozi za dodjelu posebne potpore za energetske usjeve.

(43)

Nakon uključenja sektora pamuka u program jedinstvenih plaćanja smatralo se potrebnim da dio potpore i dalje bude vezan uz uzgoj pamuka putem posebnog plaćanja za usjeve po prihvatljivom hektaru kako bi se izbjegao rizik poremećaja u proizvodnji u regijama u kojima se proizvodi pamuk. Taj je izbor potrebno zadržati u skladu s ciljevima iz Protokola br. 4 o pamuku priloženom Aktu o pristupanju iz 1979.

(44)

Da bi se ublažile posljedice procesa restrukturiranja u državama članicama koje su dodijelile potporu za restrukturiranje na temelju Uredbe Vijeća (EZ) br. 320/2006 od 20. veljače 2006. o utvrđivanju privremenog plana za restrukturiranje industrije šećera u Zajednici (14), potrebno je zadržati potporu namijenjenu proizvođačima šećerne repe i šećerne trske tijekom najviše pet uzastopnih godina.

(45)

Nakon uključenja sektora voća i povrća u program jedinstvenih plaćanja utvrđena je privremena proizvodno vezana potpora za jagode i maline. Primjereno je produljiti dodjelu predmetne potpore i nakon prvotno predviđenog roka te istodobno utvrditi njezino odvajanje od proizvodnje. U skladu je s time potrebno prilagoditi nacionalne gornje granice.

(46)

Prijelazni pojednostavljeni program potpore za dodjelu izravnih plaćanja u novim državama članicama na temelju površine, tj. program jedinstvenih plaćanja po površini, pokazao se učinkovitim i jednostavnim sustavom za dodjelu potpore dohotku poljoprivrednicima u novim državama članicama. U interesu je jednostavnosti potrebno dopustiti novim državama članicama koje su odlučile primjenjivati taj program da nastave s njegovom primjenom do kraja 2013.

(47)

Slijedom reformi sektora šećera i sektora voća i povrća te njihovog uključenja u program jedinstvenih plaćanja, potrebno je dopustiti državama članicama koje su odlučile primjenjivati program jedinstvenih plaćanja po površini da dodjeljuju potporu dohotku uzgajivačima šećerne repe, šećerne trske i cikorije te proizvođačima određenog voća i povrća, i to u obliku zasebnih plaćanja. Također, tim je državama članicama potrebno dopustiti da isplaćuju zasebnu posebnu potporu u sličnim uvjetima u odnosu na one koji se primjenjuju u ostalim državama članicama.

(48)	Kao posljedica postupnog uvođenja izravnih plaćanja u novim državama članicama, novim je državama članicama dopuštena dodjela dodatnih nacionalnih izravnih plaćanja. Potrebno je zadržati uvjete za dodjelu tih plaćanja.

(49)

Prilikom prve dodjele prava na plaćanje od strane država članica, određene su pogreške dovele do posebno visokih plaćanja u korist poljoprivrednika. Ovakva se nesukladnost obično uklanja putem financijskog ispravka do poduzimanja korektivnih mjera. Međutim, s obzirom na vrijeme koje je proteklo od prve dodjele prava na plaćanje, potrebno bi ispravljanje imalo za posljedicu pojavu nerazmjernih pravnih i administrativnih ograničenja za države članice. U interesu je pravne sigurnosti dodjelu tih plaćanja urediti propisima.

(50)

U skladu s Uredbom (EZ) br. 1782/2003, Francuska, Portugal i Španjolska odlučile su isključiti iz programa jedinstvenih plaćanja izravna plaćanja u korist francuskih prekomorskih departmana, Azora i Madeire, te Kanarskih otoka, i dodjeljivati ih pod uvjetima iz glave IV. te Uredbe. Dio je potpore iz te glave u potpunosti uključen u program jedinstvenih plaćanja. S ciljem pojednostavljenja te kako bi se uzele u obzir posebne okolnosti u najudaljenijim regijama, tom je potporom potrebno upravljati u okviru programa potpore utvrđenih Uredbom (EZ) br. 247/2006 od 30. siječnja 2006. o utvrđivanju posebnih mjera za poljoprivredu u najudaljenijim regijama Unije (15). U tu je svrhu odnosna sredstva potrebno prenijeti iz nacionalnih gornjih granica za izravna plaćanja u financijski iznos utvrđen u toj Uredbi. Kako bi odnosne države članice mogle prilagoditi programe potpore, te je prijenose potrebno izvršiti tek 2010. U međuvremenu bi se na izravna plaćanja u najudaljenijim regijama primjenjivali uvjeti iz Uredbe (EZ) br. 1782/2003. Stoga je Uredbu (EZ) br. 247/2006 potrebno u skladu s tim izmijeniti.

(51)

Kako bi se spriječilo narušavanje tržišnog natjecanja, potrebno je utvrditi da se odredbe ove Uredbe, koje bi mogle potaknuti države članice na ponašanje koje bi moglo biti jednako dodjeli državne potpore, osim ako nije drukčije predviđeno ovom Uredbom, izuzmu iz primjene pravila o državnoj potpori, s obzirom na to da odnosne odredbe uključuju odgovarajuće uvjete za dodjelu potpore ili je njima predviđeno da Komisija donese te uvjete.

(52)	Mjere potrebne za provedbu ove Uredbe donose se u skladu s Odlukom Vijeća 1999/468/EZ od 28. lipnja 1999. o utvrđivanju postupaka za izvršavanje provedbenih ovlasti dodijeljenih Komisiji (16).

(53)

Kako bi države članice i poljoprivrednici imali koristi od mehanizama za pojednostavljenje uvedenih ovom Uredbom, a posebno od ukidanja obveze ostavljanja tla na ugaru, ova bi se Uredba trebala primjenjivati od 1. siječnja 2009. Međutim, odredbe kojima se mogu smanjiti prava poljoprivrednika ili stvoriti nove obveze, između ostalog obveze višestruke sukladnosti, koje poljoprivrednici moraju poštovati tijekom čitave godine, trebale bi se primjenjivati tek od 2010. te, u slučaju normi o uspostavi graničnih pojaseva duž vodenih tokova, od 1. siječnja 2012. Nadalje, državama je članicama potrebno osigurati dovoljno vremena za provedbu odredaba kojima se utvrđuje dodatno odvajanje izravnih plaćanja od proizvodnje, te odredaba na temelju kojih države članice mogu preispitati svoje odluke donesene u okviru reforme iz 2003. Iz tih je razloga odnosne odredbe ove Uredbe potrebno primjenjivati tek od 2010., a ukinutu je Uredbu (EZ) br. 1782/2003 potrebno primjenjivati tijekom 2009. na one programe potpore koji se tek od 2010. uključuju u program jedinstvenih plaćanja,

DONIJELO JE OVU UREDBU:

GLAVA I.

PODRUČJE PRIMJENE I DEFINICIJE

Članak 1.

Područje primjene

Ovom se Uredbom utvrđuje sljedeće:

(a)	zajednička pravila o izravnim plaćanjima;

(b)	program potpore dohotku za poljoprivrednike (dalje u tekstu: „program jedinstvenih plaćanja”);

(c)	prijelazni pojednostavljeni program potpore dohotku za poljoprivrednike u novim državama članicama, kako su utvrđene u članku 2. točki (g) (dalje u tekstu: „program jedinstvenih plaćanja po površini”);

(d)	programi potpore za poljoprivrednike koji proizvode rižu, krumpir za proizvodnju škroba, proteinske usjeve, orašaste plodove, sjeme, pamuk, šećer, voće i povrće, ovčje i kozje meso, te goveđe i teleće meso;

(e)	okvir kojim se novim državama članicama iz članka 2. točke (g) omogućuje nadopunjavanje izravnih plaćanja.

Članak 2.

Definicije

Za potrebe ove Uredbe primjenjuju se sljedeće definicije:

(a)

„poljoprivrednik” znači fizička ili pravna osoba, ili skupina fizičkih ili pravnih osoba, bez obzira na pravni status dodijeljen skupini i njezinim članovima na temelju nacionalnog zakonodavstva, čije se gospodarstvo nalazi na području Zajednice, kako je utvrđeno člankom 299. Ugovora, i koji vrši poljoprivrednu aktivnost;

(b)	„gospodarstvo” znači sve proizvodne jedinice kojima upravlja poljoprivrednik, a koje se nalazi na području iste države članice;

(c)	„poljoprivredna aktivnost” znači proizvodnja, uzgoj ili sadnja poljoprivrednih proizvoda, uključujući žetvu/berbu, mužnju, uzgoj stoke i držanje stoke radi uzgoja, ili održavanje zemljišta u dobrim poljoprivrednim i okolišnim uvjetima, kako je utvrđeno člankom 6.;

(d)	„izravno plaćanje” znači plaćanje koje se izravno dodjeljuje poljoprivrednicima u okviru programa plaćanja iz Priloga I.;

(e)	„plaćanja u određenoj kalendarskoj godini” ili „plaćanja u reprezentativnom razdoblju” znači plaćanja koja su dodijeljena ili se tek moraju dodijeliti za odnosnu godinu(-e), uključujući sva plaćanja za ostala razdoblja koja započinju u toj(tim) kalendarskoj(-im) godini(-ama);

(f)	„poljoprivredni proizvodi” znači proizvodi iz Priloga I. Ugovoru, uz iznimku ribljih proizvoda, kao i pamuka;

(g)	„nove države članice” znači Bugarska, Češka, Estonija, Cipar, Latvija, Litva, Mađarska, Malta, Poljska, Rumunjska, Slovenija i Slovačka;

(h)	„poljoprivredna površina” znači bilo koja površina koja se koristi kao obradivo zemljište, trajni pašnjak ili trajni nasad.

Članak 3.

Financiranje izravnih plaćanja

Programi potpore iz Priloga I. ovoj Uredbi financiraju se u skladu s člankom 3. stavkom 1. točkom (c) Uredbe (EZ) br. 1290/2005.

GLAVA II.

OPĆE ODREDBE O IZRAVNIM PLAĆANJIMA

POGLAVLJE 1.

Višestruka sukladnost

Članak 4.

Glavni zahtjevi

1.   Poljoprivrednik koji prima izravna plaćanja dužan je poštivati zakonom propisane zahtjeve o upravljanju iz Priloga II. i dobre poljoprivredne i okolišne uvjete iz članka 6.

Obveze iz prvog podstavka primjenjuju se samo u mjeri u kojoj se one odnose na poljoprivrednu aktivnost poljoprivrednika ili poljoprivrednu površinu gospodarstva.

2.   Nadležno nacionalno tijelo dužno je poljoprivredniku, između ostalog, elektronskim putem dostaviti popis zakonom propisanih zahtjeva o upravljanju i dobrih poljoprivrednih i okolišnih uvjeta koje on mora ispuniti.

Članak 5.

Zakonom propisani zahtjevi o upravljanju

1.   Propisani zahtjevi o upravljanju iz Priloga II. utvrđuju se zakonodavstvom Zajednice u sljedećim područjima:

(a)	javno zdravlje, te zdravlje životinja i bilja;

(b)

okoliš;

(c)	dobrobit životinja.

2.   Akti iz Priloga II. primjenjuju se u verziji na snazi, te u slučaju Direktiva, u obliku koji provode države članice.

Članak 6.

Dobri poljoprivredni i okolišni uvjeti

1.   Države su članice dužne osigurati da se sva poljoprivredna zemljišta, a posebno zemljišta koja se više ne koriste u proizvodne svrhe, održavaju u dobrim poljoprivrednim i okolišnim uvjetima. Države su članice dužne na nacionalnoj ili regionalnoj razini utvrditi najmanje zahtjeve za dobre poljoprivredne i okolišne uvjete na temelju okvira iz Priloga III., uzimajući u obzir posebna obilježja odnosnih područja, uključujući tlo i klimatske uvjete, postojeće poljoprivredne sustave, uporabu zemljišta, plodored, poljoprivrednu praksu i strukture poljoprivrednih gospodarstava. Države članice ne utvrđuju najmanje zahtjeve koji nisu predviđeni tim okvirom.

Norme navedene u trećem stupcu Priloga III. neobvezne su osim:

(a)	ako je država članica za tu normu utvrdila najmanji zahtjev za dobre poljoprivredne i okolišne uvjete prije 1. siječnja 2009.; i/ili

(b)	ako se u državi članici primjenjuju nacionalna pravila kojim se uređuje ta norma.

2.   Države članice, osim novih država članica, dužne su osigurati da se zemljišta koja su se koristila kao trajni pašnjaci na dan naznačen na zahtjevu za potporu po površini za 2003. i dalje koriste kao trajni pašnjaci. Nove države članice, osim Bugarske i Rumunjske, dužne su osigurati da se zemljišta koja su se koristila kao trajni pašnjaci 1. svibnja 2004. i dalje koriste kao trajni pašnjaci. Bugarska i Rumunjska dužne su osigurati da se zemljišta koja su se koristila kao trajni pašnjaci 1. siječnja 2007. i dalje koriste kao trajni pašnjaci.

Međutim, država članica može u opravdanim slučajevima odstupiti od prvog podstavka pod uvjetom da poduzme mjere kako bi spriječila znatno smanjenje ukupne površine trajnih pašnjaka.

Prvi se podstavak ne primjenjuje na zemljišta koja se koriste kao trajni pašnjaci, a koja su namijenjena za pošumljavanje ako je predmetno pošumljavanje u skladu s okolišem i ne uključuje nasade božićnih drvaca i brzorastućih vrsta koje se uzgajaju kratkoročno.

POGLAVLJE 2.

Modulacija i financijska disciplina

Članak 7.

Modulacija

1.   Bilo koji iznos izravnih plaćanja koji se u određenoj kalendarskoj godini dodjeljuje poljoprivredniku i prelazi 5 000 EUR smanjuje se svake godine do 2012. za sljedeće postotke:

(a)	u 2009. za 7 %;

(b)	u 2010. za 8 %;

(c)	u 2011. za 9 %;

(d)	u 2012. za 10 %.

2.   Sniženja iz stavka 1. uvećavaju se za 4 postotna boda u slučaju iznosa većih od 300 000 EUR.

3.   Stavci 1. i 2. ne primjenjuju se na izravna plaćanja koja se dodjeljuju poljoprivrednicima u francuskim prekomorskim departmanima, na Azorima i Madeiri, na Kanarskim otocima i na Egejskim otocima.

Članak 8.

Neto gornje granice

1.   Ne dovodeći u pitanje članak 11. ove Uredbe, ukupni neto iznosi izravnih plaćanja koji se mogu dodijeliti u državi članici za kalendarsku godinu nakon primjene članaka 7. i 10. ove Uredbe i članka 1. Uredbe (EZ) br. 378/2007, te uz iznimku izravnih plaćanja dodijeljenih na temelju uredaba (EZ) br. 247/2006 i (EZ) br. 1405/2006, ne smiju prijeći gornje granice utvrđene u Prilogu IV. ovoj Uredbi. Države članice mogu prema potrebi linearno smanjiti iznose izravnih plaćanja na koje se primjenjuje sniženje iz članaka 7. i 10. ove Uredbe i članka 1. Uredbe (EZ) br. 378/2007 kako bi se uskladile s gornjim granicama iz tog priloga.

2.   U skladu s postupkom iz članka 141. stavka 2. ove Uredbe, Komisija preispituje gornje granice iz Priloga IV. ovoj Uredbi kako bi uzela u obzir:

(a)	izmjene ukupnih najviših iznosa izravnih plaćanja koje je moguće dodijeliti;

(b)	izmjene sustava neobvezne modulacije iz Uredbe (EZ) br. 378/2007;

(c)	strukturne promjene gospodarstava;

(d)	prijenose EPFRR-u u skladu s člankom 136. ove Uredbe.

Članak 9.

Iznosi ostvareni modulacijom

1.   Iznosi ostvareni primjenom sniženja iz članka 7. ove Uredbe u bilo kojoj državi članici, osim novih država članica, dostupni su u obliku dodatne potpore Zajednice za mjere u okviru programa ruralnog razvoja koje financira EPFRR, kako je utvrđeno Uredbom (EZ) br. 1698/2005, a u skladu s uvjetima iz tog članka.

2.   Iznosi koji odgovaraju jednom postotnom bodu dodjeljuju se državama članicama u kojima su oni ostvareni. Iznosi koji odgovaraju sniženju za 4 postotna boda raspoređuju se među odnosnim državama članicama u skladu s postupkom iz članka 141. stavka 2. na osnovu sljedećih mjerila:

(a)	poljoprivredne površine;

(b)	zaposlenosti u poljoprivredi;

(c)	bruto domaćeg proizvoda (BDP-a) po stanovniku izraženog u kupovnoj moći.

Međutim, svaka odnosna država članica prima barem 80 % ukupnih iznosa iz prvog podstavka koji su ostvareni u toj državi članici.

3.   Odstupajući od drugog podstavka stavka 2., ako je u državi članici udio raži u ukupnoj proizvodnji žitarica prosječno bio veći od 5 % tijekom razdoblja 2000.-2002., a njezin je udio u ukupnoj proizvodnji raži u Zajednici bio veći od 50 % tijekom istog razdoblja, odnosnoj se državi članici dodjeljuje barem 90 % iznosa ostvarenih modulacijom u toj državi članici do 2013., uključivo s tom godinom.

U tom slučaju, ali ne dovodeći u pitanje mogućnosti predviđene člankom 68., barem 10 % iznosa dodijeljenog toj državi članici koristi se za mjere iz stavka 1. ovog članka u regijama u kojima se proizvodi raž.

U smislu ovog stavka „žitarice” znači proizvodi iz Priloga V.

4.   Preostali iznos ostvaren primjenom članka 7. stavka 1. i iznosi ostvareni primjenom članka 7. stavka 2. dodjeljuju se državi članici u kojoj su oni ostvareni, i to u skladu s postupkom iz članka 141. stavka 2. Oni se koriste u skladu s člankom 69. stavkom 5.a Uredbe (EZ) br. 1698/2005.

Članak 10.

Posebna pravila za modulaciju u novim državama članicama

1.   Članak 7. primjenjuje se na poljoprivrednike u novim državama članicama u bilo kojoj kalendarskoj godini samo ako je razina izravnih plaćanja koja se primjenjuje u toj državi članici za tu kalendarsku godinu u skladu s člankom 121. barem jednaka razini koja se tada primjenjivala u državama članicama koje nisu nove države članice, uzimajući u obzir sva sniženja primijenjena na temelju članka 7. stavka 1.

2.   Ako se članak 7. primjenjuje na poljoprivrednike u novoj državi članici, primjenjivi postotak sukladno članku 7. stavku 1. ograničen je na razliku između razine izravnih plaćanja koja se primjenjuju na temelju članka 121. i razine u državama članicama koje nisu nove države članice, uzimajući u obzir sva sniženja primijenjena na temelju članka 7. stavka 1.

3.   Svi iznosi ostvareni primjenom članka 7. stavaka 1. i 2. dodjeljuju se novoj državi članici u kojoj su oni ostvareni, i to u skladu s postupkom iz članka 141. stavka 2. Oni se koriste u skladu s člankom 69. stavkom 5.a Uredbe (EZ) br. 1698/2005.

Članak 11.

Financijska disciplina

1.   Kako bi se osiguralo da se iznosima namijenjenima za financiranje izdataka povezanih s tržištem i izravnih plaćanja ZPP-a, trenutačno iz rubrike 2. Priloga I. Međuinstitucionalnog sporazuma između Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije o proračunskoj disciplini i dobrom financijskom upravljanju (17), poštuju godišnje gornje granice utvrđene Odlukom 2002/929/EZ predstavnika Vlada država članica koji su se 18. studenoga 2002. sastali u okviru Vijeća u vezi sa Zaključcima Europskog vijeća sa sastanka održanog 24. i 25. listopada 2002. u Bruxellesu (18), prilagodba se izravnih plaćanja utvrđuje ako predviđanja za financiranje prethodno spomenutih mjera iz rubrike 2. za određenu financijsku godinu, uvećano za iznose iz članaka 134. i 135. ove Uredbe i prije primjene modulacije iz članaka 7. i 10. ove Uredbe i članka 1. stavka 1. Uredbe (EZ) br. 378/2007, upućuju na to da će se prethodno spomenuta primjenjiva godišnja gornja granica premašiti, uzimajući u obzir graničnu vrijednost od 300 000 000 EUR ispod te gornje granice.

2.   Na prijedlog Komisije koji ona mora dostaviti najkasnije do 31. ožujka kalendarske godine za koju se primjenjuju prilagodbe iz stavka 1., Vijeće utvrđuje predmetne prilagodbe najkasnije do 30. lipnja iste kalendarske godine.

3.   U okviru primjene rasporeda povećanja iz članka 121. na sva izravna plaćanja koja se dodjeljuju u novim državama članicama, stavak 1. ovog članka ne primjenjuje se na nove države članice do početka kalendarske godine za koju je razina izravnih plaćanja koja se primjenjuju u novim državama članicama barem jednaka razini tih plaćanja koja su se tada primjenjivala u državama članicama koje nisu nove države članice.

POGLAVLJE 3.

Poljoprivredna savjetodavna služba

Članak 12.

Poljoprivredna savjetodavna služba

1.   Države članice dužne su uspostaviti sustav za savjetovanje poljoprivrednika u pogledu upravljanja zemljištem i gospodarstvom (dalje u tekstu: „poljoprivredna savjetodavna služba”), kojim upravljaju jedno ili više imenovanih tijela ili privatni subjekti.

2.   Poljoprivredna savjetodavna služba mora obuhvatiti barem zakonom propisane zahtjeve o upravljanju i dobre poljoprivredne i okolišne uvjete iz poglavlja 1.

3.   Poljoprivrednici mogu dobrovoljno sudjelovati u sustavu poljoprivredne savjetodavne službe.

Države članice mogu u skladu s objektivnim mjerilima utvrditi prioritetne kategorije poljoprivrednika koji imaju pristup poljoprivrednoj savjetodavnoj službi.

4.   Do 31. prosinca 2010. Komisija je dužna dostaviti Vijeću izvješće o provedbi sustava poljoprivredne savjetodavne službe, prema potrebi zajedno s odgovarajućim prijedlozima.

Članak 13.

Obveze imenovanih tijela i privatnih subjekata

Ne dovodeći u pitanje nacionalno zakonodavstvo o javnom pristupu dokumentima, države su članice dužne osigurati da imenovana tijela i privatni subjekti iz članka 12. stavka 1. ne razotkriju osobne ili pojedinačne informacije i podatke do kojih dođu u posjed pružajući savjetodavne usluge osobama, osim poljoprivrednika koji upravlja odnosnim gospodarstvom, uz iznimku nepravilnosti ili kršenja utvrđenih obavljanjem dužnosti, a u vezi s kojima postoji obveza priopćavanja istih javnom tijelu, utvrđena zakonodavstvom Zajednice ili nacionalnim zakonodavstvom, posebno u slučaju činjenja kaznenih djela.

POGLAVLJE 4.

Integrirani administrativni i kontrolni sustav

Članak 14.

Područje primjene

Svaka je država članica dužna uspostaviti i provoditi integrirani administrativni i kontrolni sustav (dalje u tekstu: „integrirani sustav”).

Integrirani se sustav primjenjuje na programe potpore iz Priloga I.

U mjeri u kojoj je to potrebno, integrirani se sustav primjenjuje i na administriranje i kontrolu provedbe pravila utvrđenih u poglavljima 1. i 2. ove glave.

Članak 15.

Elementi integriranog sustava

1.   Integrirani sustav sadrži sljedeće elemente:

(a)	računalnu bazu podataka;

(b)	sustav za identifikaciju poljoprivrednih parcela;

(c)	sustav za utvrđivanje i evidentiranje prava na plaćanje;

(d)	zahtjeve za potporu;

(e)	integrirani kontrolni sustav;

(f)	jedinstveni sustav za registraciju identiteta svakog poljoprivrednika koji podnese zahtjev za potporu.

2.   Ako se primjenjuju članci 52. i 53. ove Uredbe, integrirani sustav mora sadržavati sustav za označivanje i registraciju životinja utvrđen uredbama (EZ) br. 1760/2000 i (EZ) br. 21/2004.

3.   U sustav za identifikaciju poljoprivrednih parcela države članice mogu uključiti geografski informacijski sustav za uzgoj maslina.

Članak 16.

Računalna baza podataka

1.   Računalna baza podataka sadrži podatke iz zahtjeva za potporu za svako poljoprivredno gospodarstvo.

Tom se bazom podataka omogućava putem nadležnog tijela države članice uvid u podatke za kalendarske i/ili tržišne godine počevši od 2000. Njom se također omogućava izravni i neposredni uvid u podatke za prethodne četiri godine.

2.   Države članice mogu uspostaviti decentralizirane baze podataka pod uvjetom da se te baze podataka i upravni postupci za upis i pristup podacima izrade na jednak način na čitavom području države članice, te da su međusobno sukladne kako bi se mogle provoditi unakrsne provjere.

Članak 17.

Sustav za identifikaciju poljoprivrednih parcela

Sustav za identifikaciju poljoprivrednih parcela uspostavlja se na temelju karata ili zemljišno-knjižnih isprava, ili drugih kartografskih izvora. Potrebno je koristiti tehnike računalnoga geografskog informacijskog sustava, uključujući po mogućnosti ortofoto snimke iz zraka ili prostorne ortofoto snimke jednakog standarda, kojima se jamči točnost koja je jednakovrijedna kartografskom mjerilu 1:10 000.

Članak 18.

Sustav za utvrđivanje i evidentiranje prava na plaćanje

1.   Sustav za utvrđivanje i evidentiranje prava na plaćanje uspostavlja se s ciljem obavljanja provjera prava na plaćanje i unakrsnih provjera sa zahtjevima za potporu i sustavom za identifikaciju poljoprivrednih parcela.

2.   Sustavom iz stavka 1. omogućava se putem nadležnog tijela države članice izravni i neposredni uvid u podatke za barem četiri prethodne uzastopne kalendarske godine.

Članak 19.

Zahtjevi za potporu

1.   Svake godine poljoprivrednik podnosi zahtjev za izravna plaćanja, u kojem je, ovisno o slučaju, dužan naznačiti sljedeće:

(a)	sve poljoprivredne parcele na gospodarstvu i, ako država članica primjenjuje članak 15. stavak 3., broj stabala maslina i njihovu lokaciju na parceli;

(b)	prava na plaćanje prijavljena radi njihovog aktiviranja;

(c)	sve ostale podatke propisane ovom Uredbom ili koje utvrdi odnosna država članica.

2.   Države su članice, između ostalog, dužne elektronskim putem osigurati unaprijed pripremljene obrasce na osnovu površina utvrđenih u prethodnoj godini, te grafički materijal u kojem je naznačena lokacija tih površina i, prema potrebi, lokacija stabala maslina. Država članica može odlučiti da zahtjev za potporu može sadržavati samo izmjene u odnosu na zahtjev za potporu podnesen prethodne godine.

3.   Država članica može odlučiti da se jednim zahtjevom za potporu obuhvati više programa potpore ili svi programi potpore iz Priloga I., ili drugi programi potpore.

Članak 20.

Provjera uvjeta za prihvatljivost zahtjeva za potporu

1.   Države članice obavljaju administrativne provjere zahtjeva za potporu kako bi utvrdile ima li poljoprivrednik uvjete za potporu.

2.   Administrativne kontrole dopunjavaju se sustavom kontrola na terenu, kojima se utvrđuje ispunjava li poljoprivrednik uvjete za potporu. U tu svrhu države članice moraju izraditi plan uzorkovanja poljoprivrednih gospodarstava.

Države članice mogu upotrijebiti tehnike daljinskog istraživanja i globalni navigacijski satelitski sustav (GNSS) za obavljanje kontrola na terenu na poljoprivrednim parcelama.

3.   Svaka država članica imenuje tijelo odgovorno za koordinaciju kontrola i provjera iz ovog poglavlja.

Ako država članica odluči prenijeti određene vidove radnji koje se obavljaju na temelju ovog poglavlja na specijalizirane agencije ili poduzeća, imenovano tijelo zadržava kontrolu nad tim radnjama i odgovornost za njih.

Članak 21.

Sniženja i isključenja u slučaju nesukladnosti s pravilima o prihvatljivosti

1.   Ne dovodeći u pitanje sniženja ili isključenja iz članka 23., ako se utvrdi da poljoprivrednik ne ispunjava uvjete za ostvarenje prava na potporu, kako je predviđeno ovom Uredbom, na plaćanje ili dio plaćanja koje mu je dodijeljeno ili koje mu se treba dodijeliti, a za koje su ispunjeni uvjeti prihvatljivosti, primjenjuju se sniženja i isključenja koja se utvrđuju u skladu s postupkom iz članka 141. stavka 2.

2.   Postotak sniženja ovisi o ozbiljnosti, opsegu, trajanju i ponavljanju utvrđene nesukladnosti, a poljoprivrednika se može i potpuno isključiti iz jednog ili više programa potpore tijekom jedne ili više kalendarskih godina.

Članak 22.

Provjere višestruke sukladnosti

1.   Države članice obavljaju kontrole na terenu kako bi utvrdile ispunjava li poljoprivrednik obveze iz poglavlja 1.

2.   Države članice mogu koristiti postojeće administrativne i kontrolne sustave kako bi osigurale poštovanja zakonom propisanih zahtjeva o upravljanju i dobrih poljoprivrednih i okolišnih uvjeta.

Predmetni sustavi, a posebno sustav za označivanje i registraciju životinja uspostavljen u skladu s Direktivom Vijeća 2008/71/EZ od 15. srpnja 2008. o identifikaciji i registraciji svinja (19), te uredbama (EZ) br. 1760/2000 i (EZ) br. 21/2004, moraju biti sukladni s integriranim sustavom, kako je utvrđeno člankom 26. stavkom 1. ove Uredbe.

Članak 23.

Sniženje ili isključenje plaćanja u slučaju nesukladnosti s pravilima o višestrukoj sukladnosti

1.   Ako zakonom propisani zahtjevi o upravljanju ili dobri poljoprivredni i okolišni uvjeti nisu ispunjeni u bilo kojem trenutku u određenoj kalendarskoj godini (dalje u tekstu: „odnosna kalendarska godina”), te je predmetno neispunjenje uvjeta posljedica djelovanja ili propusta za koje je izravno odgovoran poljoprivrednik koji je u odnosnoj kalendarskoj godini podnio zahtjev za potporu, ukupni se iznos izravnih plaćanja, koja su dodijeljena ili koja se trebaju dodijeliti tom poljoprivredniku na temelju članaka 7., 10. i 11., smanjuje ili isključuje u skladu s podrobnim pravilima iz članka 24.

Prvi se podstavak primjenjuje također ako je predmetno neispunjenje uvjeta posljedica djelovanja ili propusta za koje je izravno odgovorna osoba kojoj ili s koje je poljoprivredno zemljište preneseno.

U smislu ovog stavka „prijenos” znači bilo koja vrsta transakcije kojom poljoprivredno zemljište prestaje biti na raspolaganju prenositelja.

Odstupajući od drugog podstavka, od 2010. ako je osoba izravno odgovorna za djelovanje ili propust podnijela zahtjev za potporu u odnosnoj kalendarskoj godini, sniženje ili isključenje se primjenjuju na ukupni iznos izravnih plaćanja koja su dodijeljena ili koja se trebaju dodijeliti toj osobi.

2.   Bez obzira na stavak 1. i u skladu s uvjetima utvrđenim u podrobnim pravilima iz članka 24. stavka 1. ove Uredbe, države članice mogu donijeti odluku o neprimjeni sniženja ili isključenja u iznosu od 100 EUR ili manje po poljoprivredniku i po kalendarskoj godini.

Ako država članica odluči iskoristiti mogućnost iz prvog podstavka, u narednoj godini nadležno tijelo poduzima potrebne mjere kako bi osiguralo da će poljoprivrednik ukloniti utvrđene nesukladnosti. Poljoprivrednika je potrebno obavijestiti o utvrđenim nesukladnostima i o obvezi poduzimanja korektivnih radnji.

Članak 24.

Podrobna pravila o sniženjima i isključenjima u slučaju nesukladnosti s pravilima o višestrukoj sukladnosti

1.   Podrobna pravila o sniženjima i isključenjima iz članka 23. utvrđuju se u skladu s postupkom iz članka 141. stavka 2. U tom je kontekstu potrebno voditi računa o ozbiljnosti, opsegu, trajanju i ponavljanju utvrđene nesukladnosti te o mjerilima utvrđenim u stavcima 2., 3. i 4. ovog članka.

2.   U slučaju nemara postotak sniženja ne smije prijeći 5 %, a u slučaju ponovljene nesukladnosti on iznosi 15 %.

U opravdanim slučajevima države članice mogu odlučiti da se sniženje ne primijeni ako se nesukladnost, s obzirom na njezinu ozbiljnost, opseg i trajanje, može smatrati manjom nesukladnosti. Međutim, nesukladnosti koje predstavljaju izravan rizik za zdravlje ljudi ili životinja ne smatraju se manjim slučajevima nesukladnosti.

Osim ako poljoprivrednik odmah ne poduzme korektivne radnje kojima se uklanja utvrđena nesukladnost, nadležno tijelo poduzima potrebne radnje, koje, ovisno o slučaju, mogu biti ograničene na administrativnu kontrolu kojom se osigurava da će poljoprivrednik ukloniti utvrđene nesukladnosti. Poljoprivrednika je potrebno obavijestiti o manjim utvrđenim nesukladnostima i o obvezi poduzimanja korektivnih radnji.

3.   U slučaju namjerno počinjene nesukladnosti postotak sniženja načelno ne smije biti manji od 20 %, a korisnika se može i potpuno isključiti iz jednog ili više programa potpore, i to tijekom jedne ili više kalendarskih godina.

3.   U svakom slučaju ukupni iznos sniženja i isključenja za jednu kalendarsku godinu ne smije biti veći od ukupnog iznosa iz članka 23. stavka 1.

Članak 25.

Iznosi ostvareni primjenom višestruke sukladnosti

Iznosi ostvareni primjenom sniženja i isključenja u slučaju nesukladnosti s poglavljem 1. uplaćuju se u korist EFJP-a. Države članice mogu zadržati 25 % tih iznosa.

Članak 26.

Sukladnost programa potpore s integriranim sustavom

1.   Radi primjene programa potpore iz Priloga VI., države članice moraju osigurati da su administrativni i kontrolni postupci koji se primjenjuju na te programe sukladni s integriranim sustavom u pogledu:

(a)	računalne baze podataka;

(b)	sustava za identifikaciju poljoprivrednih parcela;

(c)	administrativnih kontrola.

U tu je svrhu potrebno uspostaviti bazu podataka, sustave i kontrole iz točaka (a), (b) i (c) prvog podstavka na način kako bi se omogućili njihov zajednički rad ili razmjena podataka među njima bez ikakvih problema ili sukoba.

2.   Radi primjene programa potpore Zajednice ili nacionalnih programa potpore koji nisu navedeni u Prilogu VI., države članice mogu u svoje postupke upravljanja i kontrole uključiti jednu ili više sastavnica integriranog sustava.

Članak 27.

Izvješćivanje i nadzor

1.   Komisiju je potrebno redovito izvješćivati o primjeni integriranog sustava.

Ona organizira razmjenu mišljenja o toj temi s državama članicama.

2.   U skladu s člankom 37. Uredbe (EZ) br. 1290/2005, nakon što pravovremeno obavijeste odnosna nadležna tijela, ovlašteni predstavnici Komisije mogu izvršiti:

(a)	bilo koji pregled ili provjeru u vezi s mjerama poduzetima s ciljem uspostave i provedbe integriranog sustava;

(b)	provjere specijaliziranih agencija i poduzeća iz članka 20. stavka 3.

3.   Ne dovodeći u pitanje odgovornosti država članica za provedbu i primjenu integriranog sustava, Komisija može zatražiti pomoć specijaliziranih tijela ili osoba kako bi olakšala uspostavu, nadzor i uporabu integriranog sustava, a posebno kako bi se nadležnom tijelu države članice moglo pružiti tehničko savjetovanje ako to ono zatraži.

POGLAVLJE 5.

Ostale opće odredbe

Članak 28.

Minimalni zahtjevi za primanje izravnih plaćanja

1.   Od 2010. države članice ne dodjeljuju poljoprivredniku izravna plaćanja u jednom od sljedećih slučajeva:

(a)	ako je ukupni iznos zatraženih izravnih plaćanja ili izravnih plaćanja koja se trebaju dodijeliti prije primjene sniženja i isključenja iz članaka 21. i 23. u određenoj kalendarskoj godini manji od 100 EUR; ili

(b)	ako je prihvatljiva površina gospodarstva za koju se traže izravna plaćanja ili se ona trebaju dodijeliti prije primjene sniženja i isključenja iz članka 21. manja od jednog hektara.

Kako bi uzele u obzir strukturu vlastitih poljoprivrednih gospodarstava, države članice mogu prilagoditi pragove iz točaka (a) i (b) prvog podstavka ovog stavka u okviru ograničenja iz Priloga VII.

Na poljoprivrednike s posebnim pravima iz članka 44. stavka 1. primjenjuje se uvjet iz točke (a) prvog podstavka ovog stavka.

Odnosne države članice mogu donijeti odluku o neprimjeni ovog stavka na francuske prekomorske departmane, Azore i Madeiru, Kanarske otoke i Egejske otoke.

Ako se isplaćeni iznos smanji zbog postupnog uvođenja izravnih plaćanja, kako je predviđeno člankom 121. ove Uredbe, točkom K Priloga VII. Uredbi (EZ) br. 1782/2003 ili točkom C Priloga IX. ovoj Uredbi, zatraženi iznos ili iznos koji se treba dodijeliti računa se na osnovu konačnog iznosa potpore koju prima poljoprivrednik.

2.   Od 2010. države članice mogu utvrditi odgovarajuća objektivna i nediskriminacijska mjerila kako bi osigurale da se izravna plaćanja ne dodijele fizičkoj ili pravnoj osobi:

(a)	čije poljoprivredne aktivnosti čine samo neznatan dio njihovih ukupnih gospodarskih aktivnosti; ili

(b)	čija glavna djelatnost ili predmet poslovanja nije obavljanje poljoprivredne aktivnosti.

3.   Prava na plaćanje u okviru kojih se primjenom stavaka 1. i 2. ne vrši plaćanje tijekom dvije uzastopne godine vraćaju se u nacionalnu rezervu.

Članak 29.

Plaćanje

1.   Osim ako nije drukčije utvrđeno ovom Uredbom, iznosi u okviru programa potpore iz Priloga I. u potpunosti se isplaćuju korisnicima.

2.   Plaćanja se vrše u dva obroka godišnje u razdoblju od 1. prosinca do 30. lipnja naredne kalendarske godine.

3.   Iznosi u okviru programa potpore iz Priloga I. ne isplaćuju se prije završetka provjere uvjeta za prihvatljivost, koju obavljaju države članice u skladu s člankom 20.

4.   Odstupajući od stavka 2. ovog članka i u skladu s postupkom iz članka 141. stavka 2., Komisija može:

(a)	utvrditi predujmove;

(b)

odobriti državama članicama da, ovisno o stanju proračuna, isplate predujmove prije 1. prosinca u regijama u kojima su zbog iznimnih okolnosti poljoprivrednici suočeni s ozbiljnim financijskim poteškoćama: i. u visini od 50 % plaćanja; ili ii. u visini od 80 % plaćanja ako su predujmovi već predviđeni.

Članak 30.

Klauzula o izbjegavanju

Ne dovodeći u pitanje bilo koju posebnu odredbu pojedinih programa potpore, potpora se ne isplaćuje korisnicima za koje se utvrdi da su na umjetan način stvorili uvjete potrebne za ostvarenje prava na ta plaćanja s ciljem stjecanja prednosti protivno ciljevima tog programa potpore.

Članak 31.

Viša sila i iznimne okolnosti

Za potrebe ove Uredbe nadležno tijelo priznaje postojanje više sile ili iznimnih okolnosti u slučajevima kao što su:

(a)	smrt poljoprivrednika;

(b)	dugotrajna nesposobnost poljoprivrednika za rad;

(c)	teška prirodna nepogoda koja je ozbiljno naštetila poljoprivrednom zemljištu gospodarstva;

(d)	nenamjerno uništenje stočne nastambe na gospodarstvu;

(e)	epizootija koja je pogodila dio ili svu stoku poljoprivrednika.

Članak 32.

Preispitivanje

Programi potpore iz Priloga I. primjenjuju se ne dovodeći u pitanje mogućnost njihovog preispitivanja u bilo kojem trenutku s obzirom na gospodarska kretanja i stanje proračuna.

GLAVA III.

PROGRAM JEDINSTVENIH PLAĆANJA

POGLAVLJE I.

Opća provedba

Članak 33.

Prava na plaćanje

1.   Potpora u okviru programa jedinstvenih plaćanja raspoloživa je poljoprivrednicima ako:

(a)	su ostvarili pravo na plaćanje u skladu s Uredbom (EZ) br. 1782/2003;

(b)	ostvare pravo na plaćanje na temelju ove Uredbe: i. prijenosom; ii. iz nacionalne rezerve; iii. sukladno Prilogu IX.; iv. sukladno članku 47. stavku 2., članku 59., trećem podstavku članka 64. stavka 2., članku 65. i članku 68. stavku 4. točki (c).

2.   U smislu članka 47. stavka 2., članka 57. stavka 6., članka 64. stavka 2. i članka 65., smatra se da poljoprivrednik posjeduje prava na plaćanje ako su mu prava na plaćanje dodijeljena ili konačno prenesena.

3.   Prethodna obveza ostavljanja tla na ugaru ne primjenjuje se na prava povezana s ostavljanjem tla na ugaru, utvrđena u skladu s člankom 53. stavkom 2., člankom 63. stavkom 2. i člankom 71.j Uredbe (EZ) br. 1782/2003.

Članak 34.

Aktiviranje prava na plaćanje po prihvatljivom hektaru

1.   Potpora u okviru programa jedinstvenih plaćanja dodjeljuje se poljoprivrednicima nakon aktiviranja prava na plaćanje po prihvatljivom hektaru. Aktiviranjem se prava na plaćanje ostvaruje pravo na isplatu utvrđenih iznosa.

2.   Za potrebe ove glave „prihvatljivi hektar” znači:

(a)

bilo koju poljoprivrednu površinu na gospodarstvu te bilo koju površinu zasađenu kulturama kratkih ophodnji (oznaka KN ex 0602 90 41) koje se koriste za obavljanje poljoprivredne aktivnosti ili, ako se površina koristi i za nepoljoprivredne aktivnosti, koje se pretežito koriste za obavljanje poljoprivredne aktivnosti; i

(b)

bilo koju površinu za koju je u 2008. ostvareno pravo na plaćanje u okviru programa jedinstvenih plaćanja ili programa jedinstvenih plaćanja po površini, a koja: i. više ne odgovara definiciji „prihvatljive površine”, što je posljedica provedbe Direktive Vijeća 79/409/EEZ od 2. travnja 1979. o očuvanju divljih ptica (20), Direktive Vijeća 92/43/EEZ od 21. svibnja 1992. o očuvanju prirodnih staništa i divlje faune i flore (21) i Direktive 2000/60/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 23. listopada 2000. o uspostavi okvira za djelovanje Zajednice u području vodne politike (22); ili ii. je tijekom trajanja odnosne obveze pojedinog poljoprivrednika pošumljena u skladu s člankom 31. Uredbe Vijeća (EZ) br. 1257/1999 od 17. svibnja 1999. o potpori Europskog fonda za smjernice i jamstva u poljoprivredi (EFSJP) ruralnom razvoju (23) ili člankom 43. Uredbe (EZ) br. 1698/2005, ili na temelju nacionalnog programa čiji su uvjeti u skladu s člankom 43. stavcima 1., 2. i 3. te Uredbe; ili iii. je tijekom trajanja odnosne obveze pojedinog poljoprivrednika ostavljena na ugaru u skladu s člancima 22., 23. i 24. Uredbe (EZ) br. 1257/1999 ili člankom 39. Uredbe (EZ) br. 1698/2005.

U skladu s postupkom iz članka 141. stavka 2. Komisija utvrđuje podrobna pravila o uporabi prihvatljivih hektara za nepoljoprivredne aktivnosti.

Osim u slučaju više sile ili u iznimnim okolnostima, hektari moraju ispunjavati uvjete za prihvatljivost tijekom čitave kalendarske godine.

Članak 35.

Prijavljivanje prihvatljivih hektara

1.   Poljoprivrednik prijavljuje parcele koje odgovaraju prihvatljivim hektarima povezanim s bilo kojim pravom na plaćanje. Osim u slučaju više sile ili u iznimnim okolnostima, poljoprivrednik mora imati te parcele na raspolaganju na dan koji utvrđuje država članica, a najkasnije na dan za izmjenu zahtjeva za potporu utvrđen u toj državi članici.

2.   U opravdanim slučajevima države članice mogu dopustiti poljoprivredniku da izmijeni svoju prijavu pod uvjetom da se pridržava broja hektara koji odgovara njegovim pravima na plaćanje, te da ispunjava uvjete za dodjelu jedinstvenog plaćanja za odnosnu površinu.

Članak 36.

Izmjena prava na plaćanje

Prava na plaćanje po hektaru ne mogu se izmijeniti, osim ako nije drukčije predviđeno ovom Uredbom.

U skladu s postupkom iz članka 141. stavka 2. Komisija utvrđuje podrobna pravila za izmjenu prava na plaćanje od 2010., a posebno u slučaju dijela prava.

Članak 37.

Višestruki zahtjevi

Površina koja odgovara broju prihvatljivih hektara za koju je podnesen zahtjev za jedinstveno plaćanje može biti predmet zahtjeva za bilo koje drugo izravno plaćanje te za bilo koju drugu potporu koja nije obuhvaćena ovom Uredbom, osim ako nije drukčije predviđeno ovom Uredbom.

Članak 38.

Uporaba zemljišta u slučaju odgođenog uključenja sektora voća i povrća

Ako država članica odluči iskoristiti mogućnost iz drugog podstavka članka 51. Uredbe (EZ) br. 1782/2003 (dalje u tekstu: „odgođeno uključenje”), parcele u regijama na koje se odnosi ta odluka neće se smatrati prihvatljivima najkasnije do 31. prosinca 2010. ako se koriste:

(a)	za proizvodnju voća i povrća;

(b)	za proizvodnju merkantilnog krumpira; ili

(c)	kao rasadnici.

U slučaju odgođenog uključenja države članice mogu dopustiti uzgoj naknadnih kultura na prihvatljivim hektarima u razdoblju od najviše tri mjeseca počevši od 15. kolovoza svake godine. Međutim, na zahtjev je države članice moguće izmijeniti taj datum u skladu s postupkom iz članka 141. stavka 2. za regije u kojima se zbog klimatskih uvjeta žitarice obično žanju ranije.

Članak 39.

Uporaba zemljišta za proizvodnju konoplje

1.   Površine koje se koriste za proizvodnju konoplje smatraju se prihvatljivima samo ako sadržaj tetrahidrokanabiola u korištenim sortama ne prelazi 0,2 %. Države su članice dužne uspostaviti sustav za provjeru sadržaja tetrahidrokanabiola u usjevima koji se uzgajaju na barem 30 % površina pod konopljom. Međutim, ako država članica uvede sustav kojim se propisuje prethodno odobrenje uzgoja konoplje, provjere se obavljaju na barem 20 % površina pod konopljom.

2.   U skladu s postupkom iz članka 141. stavka 2. dodjela se plaćanja vrši pod uvjetom da poljoprivrednik koristi certificirano sjeme određenih sorti.

Članak 40.

Nacionalne gornje granice

1.   Za svaku državu članicu i za svaku godinu ukupna vrijednost svih dodijeljenih prava na plaćanje i gornjih granica utvrđenih u skladu s člankom 51. stavkom 2. i člankom 69. stavkom 3. ove Uredbe ili za 2009. u skladu s člankom 64. stavkom 2. Uredbe (EZ) br. 1782/2003, ne smije biti veća od odnosne nacionalne gornje granice iz Priloga VIII. ovoj Uredbi.

Pri dodjeli prava na plaćanje vinogradarima, uzimajući u obzir najnovije podatke koje Komisiji dostave države članice u skladu s člankom 9. i člankom 102. stavkom 6. Uredbe Vijeća (EZ) br. 479/2008 od 29. travnja 2008. o zajedničkom uređenju tržišta vina (24), a u skladu s postupkom iz članka 141. stavka 2. ove Uredbe, Komisija prilagođava nacionalne gornje granice iz Priloga VIII. ovoj Uredbi. Do 1. prosinca godine prije prilagodbe nacionalnih gornjih granica države su članice dužne priopćiti Komisiji regionalnu prosječnu vrijednost prava iz točke B Priloga IX. ovoj Uredbi.

2.   Prema potrebi, države članice linearno smanjuju vrijednost prava na plaćanje kako bi se osiguralo poštovanje gornje granice utvrđene u Prilogu VIII.

Članak 41.

Nacionalna rezerva

1.   Svaka država članica dužna je upravljati nacionalnom rezervom koja uključuje razliku između:

(a)	nacionalnih gornjih granica iz Priloga VIII. ovoj Uredbi; i

(b)	ukupne vrijednosti svih dodijeljenih prava na plaćanje i gornjih granica utvrđenih u skladu s člankom 51. stavkom 2. i člankom 69. stavkom 3. ove Uredbe ili za 2009. gornjih granica utvrđenih u skladu s člankom 64. stavkom 2. Uredbe (EZ) br. 1782/2003.

2.   Države članice mogu koristiti nacionalnu rezervu kako bi prioritetno, u skladu s objektivnim mjerilima i na način kojim se osigurava jednako postupanje prema poljoprivrednicima i izbjegava narušavanje tržišta i tržišnog natjecanja, dodijelile prava na plaćanje poljoprivrednicima koji tek počinju obavljati poljoprivrednu aktivnost.

3.   Države članice koje ne primjenjuju članak 68. stavak 1. točku (c) mogu koristiti nacionalnu rezervu kako bi u skladu s objektivnim mjerilima i na način kojim se osigurava jednako postupanje prema poljoprivrednicima i izbjegava narušavanje tržišta i tržišnog natjecanja, dodijelila prava na plaćanje poljoprivrednicima u područjima u kojima se provode programi restrukturiranja i/ili razvoja povezani s određenim oblikom javne intervencije kako bi se spriječilo napuštanje zemlje i/ili kompenzirao nepovoljniji položaj poljoprivrednika u tim područjima.

4.   Države članice koriste nacionalnu rezervu kako bi u skladu s objektivnim mjerilima i na način kojim se osigurava jednako postupanje prema poljoprivrednicima i izbjegava narušavanje tržišta i tržišnog natjecanja, dodijelila prava na plaćanje poljoprivrednicima koji se nalaze u posebnom položaju, što utvrđuje Komisija u skladu s postupkom iz članka 141. stavka 2.

5.   Pri primjeni ovog članka države članice mogu povećati jediničnu vrijednost i/ili broj prava na plaćanje koja se dodjeljuju poljoprivrednicima.

Članak 42.

Neiskorištena prava na plaćanje

Svako pravo na plaćanje koje se ne aktivira u skladu s člankom 34. u razdoblju u trajanju od dvije godine vraća se u nacionalnu rezervu, osim u slučaju više sile ili u iznimnim okolnostima. Međutim, prava na plaćanje za 2009. koja nisu bila aktivirana tijekom dvogodišnjeg razdoblja 2007.-2008. ne vraćaju se u nacionalnu rezervu ako su bila aktivirana u 2006., a prava na plaćanje za 2010. koja se ne aktiviraju tijekom dvogodišnjeg razdoblja 2008.-2009. ne vraćaju se u nacionalnu rezervu ako su bila aktivirana u 2007.

Članak 43.

Prijenos prava na plaćanje

1.   Prava se na plaćanje mogu prenijeti samo poljoprivredniku sa sjedištem u istoj državi članici, osim u slučaju prijenosa putem stvarnog ili očekivanog nasljeđivanja.

Međutim, čak i u slučaju stvarnog ili očekivanog nasljeđivanja, prava na plaćanje moguće je koristiti samo u državi članici u kojoj su prava na plaćanje dodijeljena.

Država članica može odlučiti da se prava na plaćanje mogu prenositi ili koristiti samo unutar iste regije.

2.   Prava na plaćanje mogu se prenijeti prodajom ili bilo kojim drugim konačnim prijenosom sa ili bez zemljišta. S druge strane, zakupi ili slične vrste transakcija dopušteni su samo ako se uz prava na plaćanje prenosi i odgovarajući broj prihvatljivih hektara.

3.   Prilikom prodaje prava na plaćanje sa ili bez zemljišta, država članica može u skladu s općim načelima zakonodavstva Zajednice odlučiti da se dio prodanih prava na plaćanje vrati u nacionalnu rezervu ili da se njihova jedinična vrijednost smanji u korist nacionalne rezerve, a u skladu s mjerilima koja utvrđuje Komisija u skladu s postupkom iz članka 141. stavka 2.

Članak 44.

Uvjeti za posebna prava

1.   Osim ako nije drukčije predviđeno ovom Uredbom, na prava na plaćanje utvrđena na temelju odjeljka 2. poglavlja 3. glave III. i članka 71.m Uredbe (EZ) br. 1782/2003 te na temelju članka 60. i četvrtog podstavka članka 65. ove Uredbe (dalje u tekstu: „posebna prava”) primjenjuju se uvjeti iz stavaka 2. i 3. ovog članka.

2.   Odstupajući od članka 34. stavka 1., poljoprivredniku koji posjeduje posebna prava država članica može dopustiti odstupanje od zahtjeva za aktiviranjem svojih prava na plaćanje s jednakovrijednim brojem prihvatljivih hektara, pod uvjetom da zadrži:

(a)	barem 50 % poljoprivredne aktivnosti koju je obavljao u referentnom razdoblju iz Uredbe (EZ) br. 1782/2003, izražene u osnovnom stadu (OS); ili

(b)	u slučaju posebnih prava utvrđenih na temelju članka 60., barem 50 % poljoprivredne aktivnosti koju je obavljao prije prijelaza na program jedinstvenih plaćanja, izražene u osnovnom stadu (OS); ili

(c)	u slučaju iz članka 65., barem 50 % poljoprivredne aktivnosti koju je obavljao u vrijeme primjene članaka 67. i 68. Uredbe (EZ) br. 1782/2003, izražene u osnovnom stadu (OS).

Međutim, ako su poljoprivredniku dodijeljena posebna prava na temelju Uredbe (EZ) br. 1782/2003 i ove Uredbe, dužan je zadržati barem 50 % najviše razine aktivnosti iz prvog podstavka.

Uvjet iz prvog podstavka ne primjenjuje se na Maltu.

3.   U slučaju prijenosa posebnih prava u 2009., 2010. i 2011. primatelj može iskoristiti odstupanje iz stavka 2. samo ako su mu prenesena sva posebna prava. Od 2012. primatelj može iskoristiti to odstupanje samo u slučaju stvarnog ili očekivanog nasljeđivanja.

Prvi se podstavak ne primjenjuje na Maltu.

Članak 45.

Preispitivanje prava na plaćanje

1.   U opravdanim slučajevima države članice koje su uvele program jedinstvenih plaćanja u skladu s poglavljima 1. do 4. glave III. Uredbe (EZ) br. 1782/2003 mogu u skladu s općim načelima zakonodavstva Zajednice odlučiti da u 2010. ili kasnije postupno započnu s usklađivanjem vrijednosti prava na plaćanje.

Države članice moraju donijeti tu odluku do 1. kolovoza 2009. ako će se ona provoditi od 2010. U svim je ostalim slučajevima potrebno donijeti tu odluku do 1. kolovoza 2010.

2.   Radi primjene prvog podstavka stavka 1., na prava na plaćanje mogu se primijeniti godišnje postupne izmjene u skladu s objektivnim i nediskriminacijskim mjerilima. Ako te promjene dovedu do smanjenja vrijednosti prava na plaćanje, potrebno ih je provesti u barem tri prethodno utvrđena godišnja koraka.

Ni u jednom od godišnjih koraka iz prvog podstavka smanjenje vrijednosti bilo kojeg prava na plaćanje ne smije biti veće od 50 % razlike između njegove početne i konačne vrijednosti. Ako je smanjenje vrijednosti manje od 10 % početne vrijednosti, države članice mogu provesti manje od tri koraka.

3.   Države članice mogu odlučiti da se ovaj članak primjenjuje:

(a)	na određenoj zemljopisnoj razini, što se utvrđuje u skladu s objektivnim i nediskriminacijskim mjerilima, poput njihove institucionalne ili upravne strukture i poljoprivrednog potencijala; ili

(b)	u slučaju primjene članka 46. stavka 4., i to u regiji utvrđenoj u skladu s člankom 46. stavkom 2.

POGLAVLJE 2.

Regionalna i djelomična provedba

Odjeljak 1.

Regionalna provedba

Članak 46.

Regionalna raspodjela nacionalnih gornjih granica iz članka 40.

1.   Po uvođenju programa jedinstvenih plaćanja u skladu s poglavljima 1. do 4. glave III. Uredbe (EZ) br. 1782/2003 država članica može odlučiti da se program jedinstvenih plaćanja primjenjuje na regionalnoj razini od 2010. ili kasnije u skladu s uvjetima utvrđenim u ovom odjeljku.

Države članice moraju donijeti tu odluku do 1. kolovoza 2009. ako će se ona provoditi od 2010. U svim je ostalim slučajevima potrebno donijeti tu odluku do 1. kolovoza 2010.

2.   Države su članice dužne utvrditi regije u skladu s objektivnim i nediskriminacijskim mjerilima, poput njihove institucionalne ili upravne strukture i poljoprivrednog potencijala.

Države članice mogu smatrati čitavo svoje državno područje jednom regijom.

3.   Države članice raspoređuju nacionalne gornje granice iz članka 40. među regijama u skladu s objektivnim i nediskriminacijskim mjerilima. Države članice mogu odlučiti da se na te regionalne gornje granice primjenjuju godišnje postupne izmjene na temelju najviše tri prethodno utvrđena godišnja koraka i u skladu s objektivnim i nediskriminacijskim mjerilima, poput poljoprivrednog potencijala ili zaštite okoliša.

4.   Ako država članica koja primjenjuje stavke 1., 2. i 3. ovog članka odluči da neće primjenjivati članak 47., ona je dužna u mjeri u kojoj je to potrebno u odnosu na primjenjive regionalne gornje granice, prilagoditi vrijednost prava na plaćanje u svim regijama. U tu se svrhu vrijednost prava na plaćanje linearno smanjuje ili povećava. Ukupno smanjenje vrijednosti prava na plaćanje na temelju ovog stavka ograničeno je na 10 % njihove početne vrijednosti.

5.   Ako država članica odluči primjenjivati članak 45. i ovaj članak, smanjenja se vrijednosti prava na plaćanje iz stavka 4. ovog članka uzimaju u obzir pri izračunu ograničenja iz drugog podstavka članka 45. stavka 2.

Članak 47.

Regionalizacija programa jedinstvenih plaćanja

1.   U opravdanim slučajevima države članice mogu odlučiti rasporediti najviše 50 % regionalne gornje granice iz članka 46. među poljoprivrednicima čija se gospodarstva nalaze u toj regiji, uključujući one koji ne posjeduju prava na plaćanje.

2.   Poljoprivrednici primaju prava na plaćanje čija se jedinična vrijednost računa tako da se odgovarajući dio regionalne gornje granice utvrđene na temelju članka 46. podijeli s brojem prihvatljivih hektara utvrđenih na regionalnoj razini.

Vrijednost tih prava na plaćanje povećava se u slučajevima u kojima je prije primjene ovog članka poljoprivrednik posjedovao prava na plaćanje. U tu se svrhu regionalna jedinična vrijednost svakog prava na plaćanje poljoprivrednika povećava za iznos koji se računa na temelju ukupne vrijednosti prava na plaćanje koja je poljoprivrednik posjedovao do datuma koji utvrđuje odnosna država članica. Predmetna se povećanja računaju u granicama preostalog dijela regionalne gornje granice nakon primjene stavka 1. ovog članka.

3.   Broj prava na plaćanje po poljoprivredniku jednak je broju hektara koje poljoprivrednik prijavi u godini primjene programa jedinstvenih plaćanja na regionalnoj razini, kako je predviđeno člankom 46. stavkom 1., u skladu s člankom 34. stavkom 2., osim u slučaju više sile ili u iznimnim okolnostima.

4.   Prava na plaćanje koja su posjedovali poljoprivrednici prije raspodjele iz stavaka 1. i 2. poništavaju se i zamjenjuju novim pravima iz stavka 3.

Članak 48.

Preispitivanje prava na plaćanje

1.   U opravdanim slučajevima države članice koje primjenjuju članak 47. mogu u skladu s općim načelima zakonodavstva Zajednice odlučiti da u godini nakon primjene programa jedinstvenih plaćanja na regionalnoj razini iz članka 46. stavka 1. postupno započnu s usklađivanjem vrijednosti prava na plaćanje iz ovog odjeljka.

Države članice moraju donijeti tu odluku do 1. kolovoza 2009. ako će se ona provoditi od 2010. U svim je ostalim slučajevima potrebno donijeti tu odluku do 1. kolovoza 2010.

Radi primjene prvog podstavka, na prava na plaćanje mogu se primijeniti godišnje postupne izmjene u skladu s objektivnim i nediskriminacijskim mjerilima. Ako te promjene dovedu do smanjenja vrijednosti prava na plaćanje, potrebno ih je provesti u barem dva prethodno utvrđena godišnja koraka.

2.   U opravdanim slučajevima države članice koje su uvele program jedinstvenih plaćanja u skladu s odjeljkom 1. poglavlja 5. ili poglavljem 6. glave III. Uredbe (EZ) br. 1782/2003 mogu u skladu s općim načelima zakonodavstva Zajednice odlučiti da u 2010. ili kasnije postupno započnu s usklađivanjem vrijednosti prava na plaćanje.

Države članice moraju donijeti tu odluku do 1. kolovoza 2009. ako će se ona provoditi od 2010. U svim je ostalim slučajevima potrebno donijeti tu odluku do 1. kolovoza 2010.

Radi primjene prvog podstavka, na prava na plaćanje primjenjuju se godišnje postupne izmjene u skladu s objektivnim i nediskriminacijskim mjerilima. Ako te promjene dovedu do smanjenja vrijednosti prava na plaćanje, potrebno ih je provesti u barem tri prethodno utvrđena godišnja koraka.

Prvi se podstavak primjenjuje ne dovodeći u pitanje odluke koje donesu države članice u skladu s člankom 63. stavkom 3. Uredbe (EZ) br. 1782/2003. Odnosne državne članice mogu odstupiti od najmanjeg broja koraka iz prvog podstavka i ograničenja iz stavka 3. ovog članka.

3.   Ni u jednom od godišnjih koraka iz stavaka 1. i 2. smanjenje vrijednosti bilo kojeg prava na plaćanje ne smije biti veće od 50 % razlike između njegove početne i konačne vrijednosti. Ako je smanjenje vrijednosti manje od 10 % početne vrijednosti, države članice mogu provesti manje od tri koraka.

4.   Države članice mogu odlučiti da se stavci 1., 2. i 3. primjenjuju na određenoj zemljopisnoj razini, što se utvrđuje u skladu s objektivnim i nediskriminacijskim mjerilima, poput njihove institucionalne ili upravne strukture i poljoprivrednog potencijala.

Članak 49.

Travnjaci

Pri primjeni članka 47. države članice mogu u skladu s objektivnim i nediskriminacijskim mjerilima te unutar regionalne gornje granice iz članka 46. ili njezinog dijela, utvrditi različite jedinične vrijednosti prava na plaćanje koja se dodjeljuju poljoprivrednicima iz članka 47. stavka 1.:

(a)	za hektare koji se koriste kao travnjaci na dan utvrđen za zahtjeve za potporu po površini za 2008. te za sve ostale prihvatljive hektare; ili

(b)	za hektare koji se koriste kao trajni pašnjaci na dan utvrđen za zahtjeve za potporu po površini za 2008. te za sve ostale prihvatljive hektare.

Članak 50.

Uvjeti povezani s pravima na plaćanje utvrđenima na temelju ovog odjeljka

1.   Prava na plaćanje utvrđena u skladu s ovim odjeljkom ili odjeljkom 1. poglavlja 5., ili poglavljem 6. glave III. Uredbe (EZ) br. 1782/2003 mogu se prenositi ili koristiti samo unutar iste regije ili među regijama u kojima je vrijednost prava na plaćanje po hektaru ista.

2.   Osim ako nije drukčije predviđeno u ovom odjeljku, primjenjuju se ostale odredbe ove glave.

Odjeljak 2.

Djelomična provedba

Članak 51.

Opće odredbe

1.   Države članice koje su dodijelile plaćanja u sektoru ovčjeg i kozjeg mesa ili plaćanja u sektoru goveđeg i telećeg mesa u skladu s odjeljkom 2. poglavlja 5. glave III. Uredbe (EZ) br. 1782/2003 mogu do 1. kolovoza 2009. odlučiti nastaviti s dodjelom tih plaćanja pod uvjetima utvrđenima u ovom odjeljku. Mogu također odlučiti da se dio sredstava iz njihovih nacionalnih gornjih granica koristi za dodjelu tih plaćanja u manjem iznosu u odnosu na iznos utvrđen u skladu s člankom 64. stavkom 2. Uredbe (EZ) br. 1782/2003. Ako država članica ne donese tu odluku, plaćanja se od 2010. uključuju u program jedinstvenih plaćanja u skladu s člankom 66. ove Uredbe.

U pogledu plaćanja za goveđe i teleće meso iz članka 53. stavka 2. ove Uredbe, države članice mogu do 1. kolovoza 2010. također odlučiti da se ta plaćanja ne dodijele, već da ih se uključi u program jedinstvenih plaćanja od 2011. u skladu s člankom 66. ove Uredbe.

Ako je država članica isključila sva ili dio plaćanja za voće i povrće iz programa jedinstvenih plaćanja u skladu s člankom 68.b Uredbe (EZ) br. 1782/2003, ona može:

(a)	od 2010. dodjeljivati plaćanja za voće i povrće pod uvjetima utvrđenima u ovom odjeljku te u skladu s odlukom donesenom na temelju članka 68.b stavaka 1. i 2. ili članka 143.bc stavaka 1. i 2. Uredbe (EZ) br. 1782/2003; ili

(b)	do 1. kolovoza 2009. odlučiti da se plaćanja za voće i povrće, koja su bila isključena iz programa jedinstvenih plaćanja u skladu s člankom 68.b Uredbe (EZ) br. 1782/2003, uključe u program jedinstvenih plaćanja u skladu s člankom 66. ove Uredbe; ili

(c)	do 1. kolovoza 2009. donijeti odluku o dodjeli prijelaznog plaćanja za voće i povrće pod uvjetima utvrđenima u ovom odjeljku i u manjem iznosu u odnosu na iznos utvrđen u skladu s člankom 68.b Uredbe (EZ) br. 1782/2003.

Nove države članice koje su primijenile program jedinstvenih plaćanja po površini mogu pri uvođenju programa jedinstvenih plaćanja donijeti odluku o dodjeli plaćanja iz prvog podstavka pod uvjetima utvrđenima u ovom odjeljku. U pogledu prijelaznog plaćanja za voće i povrće, nove države članice, koje nisu primijenile članak 143.bc Uredbe (EZ) br. 1782/2003, ne primjenjuju članak 54. ove Uredbe. Nadalje, u pogledu prijelaznog plaćanja za voće i povrće, nove su države članice dužne prema potrebi uzeti u obzir članak 128. stavak 3. ove Uredbe.

2.   Na temelju odluke koju donese svaka pojedina država članica Komisija utvrđuje gornju granicu za svako izravno plaćanje iz članaka 52., 53. i 54., i to u skladu s postupkom iz članka 141. stavka 2.

Ova gornja granica mora biti jednaka iznosu svake vrste izravnih plaćanja u nacionalnim gornjim granicama iz članka 40., što se množi s postotkom sniženja koje primjenjuju države članice u skladu s člancima 52., 53. i 54.

Članak 52.

Plaćanja za ovčje i kozje meso

Države članice mogu zadržati do 50 % sredstava nacionalnih gornjih granica iz članka 40. ove Uredbe koja odgovaraju plaćanjima u sektoru ovčjeg i kozjeg mesa iz Priloga VI. Uredbi (EZ) br. 1782/2003. U tom slučaju svake godine isplaćuju poljoprivrednicima dodatni iznos.

Dodatno se plaćanje dodjeljuje poljoprivrednicima koji uzgajaju ovce i koze pod uvjetima iz odjeljka 10. poglavlja 1. glave IV. ove Uredbe te u okviru gornje granice utvrđene u skladu s člankom 51. stavkom 2. ove Uredbe.

Članak 53.

Plaćanja za goveđe i teleće meso

1.   Države članice koje su primijenile članak 68. stavak 2. točku (a) podtočku i. Uredbe (EZ) br. 1782/2003 i nove države članice, koje su primijenile program jedinstvenih plaćanja po površini, mogu zadržati sva ili dio sredstava nacionalnih gornjih granica iz članka 40. ove Uredbe koja odgovaraju premiji za krave dojilje iz Priloga VI. Uredbi (EZ) br. 1782/2003. U tim slučajevima svake godine isplaćuju poljoprivrednicima dodatni iznos.

Dodatno se plaćanje dodjeljuje poljoprivrednicima za uzgoj krava dojilja pod uvjetima utvrđenima u odjeljku 11. poglavlja 1. glave IV. ove Uredbe te u okviru gornje granice utvrđene u skladu s člankom 51. stavkom 2. ove Uredbe.

2.   U 2010. i 2011. države članice koje su primijenile članak 68. stavak 1., članak 68. stavak 2. točku (a) podtočku ii. ili članak 68. stavak 2. točku (b) Uredbe (EZ) br. 1782/2003 i nove države članice, koje su primijenile program jedinstvenih plaćanja po površini, mogu zadržati sva ili dio sredstava nacionalnih gornjih granica iz članka 40. ove Uredbe koja odgovaraju premiji za klanje teladi, premiji za klanje goveda, osim teladi, ili posebnoj premiji za muška goveda. U tim slučajevima isplaćuju poljoprivrednicima dodatni iznos. Dodatno se plaćanje dodjeljuje za klanje teladi, klanje goveda, osim teladi, i uzgoj muških goveda pod uvjetima utvrđenima u odjeljku 11. poglavlja 1. glave IV. ove Uredbe te u okviru gornje granice utvrđene u skladu s člankom 51. stavkom 2. ove Uredbe.

Članak 54.

Prijelazna plaćanja za voće i povrće

1.   Države članice mogu do 31. prosinca 2011. zadržati do 50 % sredstava nacionalnih gornjih granica iz članka 40. koja odgovaraju potpori za proizvodnju rajčica.

U tom slučaju, te u okviru gornje granice utvrđene u skladu s člankom 51. stavkom 2., odnosna država članica svake godine isplaćuje poljoprivrednicima dodatni iznos.

Dodatno se plaćanje dodjeljuje poljoprivrednicima koji proizvode rajčice pod uvjetima utvrđenima u odjeljku 8. poglavlja 1. glave IV.

2.   Države članice mogu zadržati:

(a)

do 31. prosinca 2010. do 100 % sredstava nacionalnih gornjih granica iz članka 40. ove Uredbe koja odgovaraju potpori za proizvodnju voćnih i povrtnih kultura, osim jednogodišnjih kultura iz trećeg podstavka ovog stavka, koji su namijenjeni za preradu i koji su bili prihvatljivi u okviru programa potpore iz uredaba (EZ) br. 2201/96 i (EZ) br. 2202/96; i

(b)

od 1. siječnja 2011. do 31. prosinca 2012. do 75 % sredstava nacionalnih gornjih granica iz članka 40. ove Uredbe koja odgovaraju potpori za proizvodnju voćnih i povrtnih kultura, osim jednogodišnjih kultura iz trećeg podstavka ovog stavka, koji su namijenjeni za preradu i koji su bili prihvatljivi u okviru programa potpore iz Uredbe Vijeća (EZ) br. 2201/96 od 28. listopada 2006. o zajedničkom uređenju tržišta prerađevina od voća i povrća (25) i Uredbe Vijeća (EZ) br. 2202/96 od 28. listopada 2006. o uvođenju programa potpore Zajednice za proizvođače određenih agruma (26).

U tom slučaju, te u okviru gornje granice utvrđene u skladu s člankom 51. stavkom 2. ove Uredbe, odnosna država članica svake godine isplaćuje poljoprivrednicima dodatni iznos.

Dodatno se plaćanje dodjeljuje poljoprivrednicima koji proizvode jednu ili više sljedećih vrsta voća i povrća, kako je utvrdila odnosna država članica, pod uvjetima utvrđenima u odjeljku 8. poglavlja 1. glave IV.:

(a)	svježe smokve;

(b)	svježi agrumi;

(c)	stolno grožđe;

(d)

kruške;

(e)	breskve i nektarine; i

(f)	šljive sorte „d’Ente”.

3.   Sastavnice nacionalnih gornjih granica iz stavaka 1. i 2. utvrđene su u Prilogu X.

POGLAVLJE 3.

Provedba u novim državama članicama koje su primijenile program jedinstvenih plaćanja po površini

Članak 55.

Uvođenje programa jedinstvenih plaćanja u državama članicama koje su primijenile program jedinstvenih plaćanja po površini

1.   Osim ako nije drukčije utvrđeno u ovom poglavlju, ova se glava odnosi na nove države članice koje su primijenile program jedinstvenih plaćanja po površini iz poglavlja 2. glave V.

Članak 41. i odjeljak 1. poglavlja 2. ne primjenjuju se.

2.   Sve nove države članice koje su primijenile program jedinstvenih plaćanja po površini dužne su donijeti odluke iz članka 51. stavka 1. i članka 69. stavka 1. do 1. kolovoza godine koja prethodi prvoj godini primjene programa jedinstvenih plaćanja.

3.   Osim Bugarske i Rumunjske, sve nove države članice koje su primijenile program jedinstvenih plaćanja po površini mogu utvrditi da, pored uvjeta prihvatljivosti iz članka 34. stavka 2., „prihvatljivi hektar” znači bilo koja poljoprivredna površina na gospodarstvu koja je na dan 30. lipnja 2003. bila u dobrom poljoprivrednom stanju, bez obzira na to da li se na taj dan koristila za proizvodnju.

Članak 56.

Zahtjev za potporu

1.   Poljoprivrednici podnose zahtjeve za potporu u okviru programa jedinstvenih plaćanja do datuma koji utvrđuje nova država članica, ali najkasnije do 15. svibnja.

2.   Osim u slučaju više sile ili u iznimnim okolnostima, prava se na plaćanje dodjeljuju samo onim poljoprivrednicima koji su podnijeli zahtjev za potporu u okviru programa jedinstvenih plaćanja do 15. svibnja prve godine primjene programa jedinstvenih plaćanja.

Članak 57.

Nacionalna rezerva

1.   Svaka nova država članica linearno postotno smanjuje svoju nacionalnu gornju granicu iz članka 40. s ciljem uspostave nacionalne rezerve.

2.   Nove države članice koriste nacionalnu rezervu kako bi u skladu s objektivnim mjerilima i na način kojim se osigurava jednako postupanje prema poljoprivrednicima i izbjegava narušavanje tržišta i tržišnog natjecanja, dodijelile prava na plaćanje poljoprivrednicima koji se nalaze u posebnom položaju, što utvrđuje Komisija u skladu s postupkom iz članka 141. stavka 2.

3.   Tijekom prve godine primjene programa jedinstvenih plaćanja nove države članice mogu koristiti nacionalnu rezervu kako bi u skladu s objektivnim mjerilima i na način kojim se osigurava jednako postupanje prema poljoprivrednicima i izbjegava narušavanje tržišta i tržišnog natjecanja dodijelile prava na plaćanje poljoprivrednicima u određenim sektorima koji su se našli u posebnom položaju zbog prijelaza na program jedinstvenih plaćanja.

4.   Nove države članice mogu koristiti nacionalnu rezervu kako bi dodijelile prava na plaćanje poljoprivrednicima koji su započeli s obavljanjem poljoprivredne aktivnosti nakon 1. siječnja prve godine primjene programa jedinstvenih plaćanja i koji nisu primili nikakvo izravno plaćanje u toj godini, i to u skladu s objektivnim mjerilima i na način kojim se osigurava jednako postupanje prema poljoprivrednicima i izbjegava narušavanje tržišta i tržišnog natjecanja.

5.   Nove države članice koje ne primjenjuju članak 68. stavak 1. točku (c) mogu koristiti nacionalnu rezervu kako bi u skladu s objektivnim mjerilima i na način kojim se osigurava jednako postupanje prema poljoprivrednicima i izbjegava narušavanje tržišta i tržišnog natjecanja, dodijelile prava na plaćanje poljoprivrednicima u područjima u kojima se provode programi restrukturiranja i/ili razvoja povezani s određenim oblikom javne intervencije kako bi se spriječilo napuštanje zemlje i kompenzirao nepovoljniji položaj poljoprivrednika u tim područjima.

6.   Radi primjene stavaka 2. do 5., nove države članice mogu povećati jediničnu vrijednost prava na plaćanje koja posjeduje odnosni poljoprivrednik u okviru ograničenja od 5 000 EUR ili mogu tom poljoprivredniku dodijeliti nova prava na plaćanje.

7.   Nove države članice linearno smanjuju prava na plaćanje ako njihova nacionalna rezerva nije dovoljna kako bi se pokrili slučajevi iz stavaka 2., 3. i 4.

Članak 58.

Regionalna raspodjela nacionalnih gornjih granica iz članka 40.

1.   Nove države članice mogu primijeniti program jedinstvenih plaćanja na regionalnoj razini.

2.   Nove države članice utvrđuju regije u skladu s objektivnim i nediskriminacijskim mjerilima.

3.   Prema potrebi, nove države članice raspoređuju nacionalnu gornju granicu iz članka 40. nakon primjene sniženja iz članka 57. među regijama u skladu s objektivnim i nediskriminacijskim mjerilima.

Članak 59.

Dodjela prava na plaćanje

1.   Poljoprivrednici primaju prava na plaćanje čija se jedinična vrijednost računa tako da se primjenjive nacionalne gornje granice iz članka 40. nakon sniženja iz članka 57. podijele s brojem prava na plaćanje utvrđenih na nacionalnoj razini u skladu sa stavkom 2. ovog članka.

2.   Osim u slučaju više sile ili u iznimnim okolnostima, broj prava na plaćanje po poljoprivredniku jednak je broju hektara koje poljoprivrednik prijavi u skladu s člankom 35. stavkom 1. za prvu godinu primjene programa jedinstvenih plaćanja.

3.   Odstupajući od stavka 2., nove države članice mogu utvrditi da, osim u slučaju više sile ili u iznimnim okolnostima, broj prava na plaćanje po poljoprivredniku bude jednak prosječnom godišnjem broju svih hektara na temelju kojih je dodijeljeno pravo na jedinstveno plaćanje po površini tijekom jedne ili više godina reprezentativnog razdoblja koje utvrđuje država članica, ali najkasnije do 2008.

Međutim, ako je poljoprivrednik započeo obavljati poljoprivrednu aktivnost u reprezentativnom razdoblju, prosječni se broj hektara temelji na plaćanjima koja su mu bila dodijeljena u kalendarskoj godini ili godinama u kojima je obavljao poljoprivrednu aktivnost.

Članak 60.

Poljoprivrednici bez prihvatljivih hektara

Poljoprivredniku koji obavlja svoju djelatnost u sektoru goveđeg i telećeg mesa, sektoru mljekarstva ili sektoru ovčjeg i kozjeg mesa, koji ima prava na plaćanje u skladu s člankom 57. stavkom 3. i člankom 59., a za koja ne posjeduje prihvatljive hektare u prvoj godini primjene programa jedinstvenih plaćanja, dodjeljuju se posebna prava čija vrijednost smije prijeći 5 000 EUR po pravu, kako je utvrđeno u članku 44.

Članak 61.

Travnjaci

Nove države članice mogu također u skladu s objektivnim i nediskriminacijskim mjerilima, te u okviru regionalne gornje granice iz članka 58. ili njezinog dijela, utvrditi različite jedinične vrijednosti prava na plaćanje koja se dodjeljuju poljoprivrednicima iz članka 59. stavka 1.:

(a)	za hektare koji se koriste kao travnjaci na dan 30. lipnja 2008. i za sve ostale prihvatljive hektare; ili

(b)	za hektare koji se koriste kao trajni pašnjaci na dan 30. lipnja 2008. i za sve ostale prihvatljive hektare.

Članak 62.

Uvjeti povezani s pravima na plaćanje

1.   Prava na plaćanje utvrđena u skladu s ovim poglavljem mogu se prenositi samo unutar iste regije ili među regijama u kojima su prava na plaćanje po hektaru jednaka.

2.   Nove države članice mogu u skladu s općim načelima Zajednice odlučiti da se vrijednost prava na plaćanje utvrđenih u skladu s ovim poglavljem uskladi. Tu je odluku potrebno donijeti do 1. kolovoza godine koja prethodi prvoj godini primjene programa jedinstvenih plaćanja.

Radi primjene prvog podstavka, na prava se na plaćanje primjenjuju godišnje postupne izmjene u skladu s objektivnim i nediskriminacijskim mjerilima i u prethodno utvrđenim godišnjim koracima.

3.   Osim u slučaju više sile ili u iznimnim okolnostima, poljoprivrednik može prenijeti svoja prava na plaćanje bez zemlje samo nakon što je u smislu članka 34. aktivirao barem 80 % svojih prava na plaćanje tijekom barem jedne kalendarske godine ili nakon što se dobrovoljno odrekao u korist nacionalne rezerve svih prava na plaćanje koja nije iskoristio u prvoj godini primjene programa jedinstvenih plaćanja.

POGLAVLJE 4.

Uključenje proizvodno vezane potpore u program jedinstvenih plaćanja

Članak 63.

Uključenje proizvodno vezane potpore u program jedinstvenih plaćanja

1.   Od 2010. države su članice dužne uključiti potporu dostupnu u okviru programa proizvodno vezane potpore iz Priloga XI. u program jedinstvenih plaćanja u skladu s pravilima utvrđenim u člancima 64., 65., 66. i 67.

2.   Odstupajući od stavka 1.:

(a)

države članice koje su uvele program jedinstvenih plaćanja u skladu s poglavljima 1. do 4. glave III. Uredbe (EZ) br. 1782/2003 mogu donijeti odluku o uporabi čitave ili dijela potpore iz stavka 1. za utvrđivanje prava na plaćanje ili za povećanje vrijednosti prava na plaćanje na temelju vrsta poljoprivrednih aktivnosti koje obavljaju poljoprivrednici tijekom jedne ili više godina u razdoblju od 2005. do 2008. te u skladu s objektivnim i nediskriminacijskim mjerilima, poput poljoprivrednog potencijala ili zaštite okoliša;

(b)

države članice koje su uvele program jedinstvenih plaćanja u skladu s odjeljkom 1. poglavlja 5. ili poglavljem 6. glave III. Uredbe (EZ) br. 1782/2003, ili koje su iskoristile mogućnost iz članka 47. ove Uredbe mogu donijeti odluku o uporabi čitave ili dijela potpore iz stavka 1. za povećanje vrijednosti svih prava na plaćanje za dodatni iznos, koji odgovara povećanju regionalne gornje granice podijeljene s ukupnim brojem prava na plaćanje. Države članice mogu također utvrditi razlike u povećanju vrijednosti prava na plaćanje uzimajući u obzir mjerila iz članka 64. stavka 1. ove Uredbe ili na temelju vrsta poljoprivrednih djelatnosti koje obavljaju poljoprivrednici tijekom jedne ili više godina u razdoblju od 2005. do 2008. te u skladu s objektivnim i nediskriminacijskim mjerilima, poput poljoprivrednog potencijala ili zaštite okoliša.

3.   Ako država članica odluči iskoristiti odstupanje iz stavka 2. točke (a), dužna je poduzeti odgovarajuće mjere kako bi osigurala da poljoprivrednici, koji su primili potporu iz stavka 1., ne budu isključeni iz programa jedinstvenih plaćanja. Dužna je posebno osigurati da ukupna potpora koju poljoprivrednik bude primio nakon uključenja programa proizvodno vezane potpore iz stavka 1. u program jedinstvenih plaćanja ne bude niža od 75 % prosječne godišnje potpore koju je poljoprivrednik primio u okviru svih izravnih plaćanja tijekom odnosnih referentnih razdoblja iz članaka 64., 65. i 66.

Članak 64.

Uključenje proizvodno vezane potpore koja je isključena iz programa jedinstvenih plaćanja

1.   Države članice raspoređuju iznose iz Priloga XII., koji su bili dostupni za proizvodno vezanu potporu u okviru programa iz točaka 1. i 2. Priloga XI., među poljoprivrednicima u odnosnim sektorima u skladu s objektivnim i nediskriminacijskim mjerilima, uzimajući posebno u obzir potporu koju su ti poljoprivrednici izravno ili neizravno primili u okviru odnosnih programa potpore tijekom jedne ili više godina u razdoblju od 2005. do 2008. U slučaju programa za krumpirov škrob iz točaka 1. i 2. Priloga XI. države članice mogu rasporediti iznose dostupne u okviru tih programa uzimajući u obzir količine krumpira obuhvaćene ugovorima o uzgoju koje su zaključili proizvođači krumpira i proizvođači škroba u granicama kvote dodijeljene tom proizvođaču u određenoj godini, kako je predviđeno člankom 84.a Uredbe (EZ) br. 1234/2007.

2.   Države članice povećavaju vrijednost prava na plaćanje koja posjeduju odnosni poljoprivrednici na temelju iznosa koji proizlaze iz primjene stavka 1.

Povećanje vrijednosti prava na plaćanje po poljoprivredniku računa se tako da se iznosi iz prvog podstavka podijele s brojem prava na plaćanje svakog predmetnog poljoprivrednika.

Međutim, ako poljoprivrednik u odnosnom sektoru ne posjeduje prava na plaćanje, dodjeljuju mu se prava na plaćanje:

(a)	čiji je broj jednak broju hektara koje prijavi u skladu s člankom 35. stavkom 1. za godinu uključenja proizvodno vezane potpore u program jedinstvenih plaćanja;

(b)	čija se vrijednost utvrđuje tako da se iznos koji proizlazi iz primjene stavka 1. podijeli s brojem utvrđenim u skladu s točkom (a) ovog podstavka.

3.   Međutim, ako je iznos po programu potpore manji od 250 000 EUR, odnosna država članica može odlučiti da se ti iznosi ne dodijele i dodati ih u nacionalnu rezervu.

Članak 65.

Uključenje proizvodno vezane potpore koja je djelomično isključena iz programa jedinstvenih plaćanja

Države članice raspoređuju iznose koji su bili dostupni za proizvodno vezanu potporu u okviru programa iz točke 3. Priloga XI. među poljoprivrednicima u odnosnim sektorima razmjerno potpori koju su ti poljoprivrednici primili u okviru odnosnih programa potpore tijekom referentnih razdoblja iz Uredbe (EZ) br. 1782/2003.

Međutim, države članice mogu odabrati novije reprezentativno razdoblje u skladu s objektivnim i nediskriminacijskim mjerilima te ako je država članica uvela program jedinstvenih plaćanja u skladu s odjeljkom 1. poglavlja 5. ili poglavljem 6. glave III. Uredbe (EZ) br. 1782/2003 ili ako je iskoristila mogućnost iz članka 47. ove Uredbe, i to u skladu s člankom 63. stavkom 2. točkom (b) ove Uredbe.

Države članice povećavaju vrijednost prava na plaćanje odnosnih poljoprivrednika ili dodjeljuju prava na plaćanja u skladu s člankom 64. stavkom 2. ove Uredbe.

Ako bi poljoprivredniku koji je primio plaćanja u skladu s člancima 67. i 68. Uredbe (EZ) br. 1782/2003 trebala pripasti prava na plaćanje u skladu s ovim člankom, za koja ne posjeduje prihvatljive hektare u godini uključenja programa proizvodno vezane potpore u program jedinstvenih plaćanja, ili ako je vrijednost njegovih prava na plaćanje po hektaru veća od 5 000 EUR, dodjeljuju mu se posebna prava na plaćanje iz članka 44., čija vrijednost ne prelazi 5 000 EUR po pravu.

Članak 66.

Neobvezno uključenje proizvodno vezane potpore koja je djelomično isključena iz programa jedinstvenih plaćanja

Ako država članica:

(a)	ne donese odluku iz prvog podstavka članka 51. stavka 1.;

(b)	odluči da u skladu s drugim podstavkom članka 51. stavka 1. neće dodijeliti plaćanja za goveđe i teleće meso iz članka 53. stavka 2. od 2011.; ili

(c)	odluči da u skladu s trećim podstavkom članka 51. stavka 1. neće dodijeliti plaćanja za voće i povrće,

iznosi koji su bili dostupni za proizvodno vezanu potporu u okviru programa iz točke 4. Priloga XI. uključuju se u program jedinstvenih plaćanja u skladu s člankom 65.

Članak 67.

Prethodno uključenje proizvodno vezane potpore u program jedinstvenih plaćanja

Države članice mogu do 1. kolovoza 2009. donijeti odluku o uključenju potpore za sjeme iz odjeljka 5. glave IV. i programa iz točke 1. Priloga XI., uz iznimku premije za tvrdu pšenicu posebne kakvoće, u program jedinstvenih plaćanja u 2010. ili 2011. U tom slučaju Komisija u skladu s postupkom iz članka 141. stavka 2. prilagođava nacionalne gornje granice iz članka 40. dodavanjem iznosa iz Priloga XII. za odnosni program potpore.

POGLAVLJE 5.

Posebna potpora

Članak 68.

Opća pravila

1.   Države članice mogu poljoprivrednicima dodijeliti posebnu potporu pod uvjetima utvrđenima u ovom poglavlju:

(a)

za: i. posebne vrste poljoprivrednih djelatnosti koje su važne za zaštitu ili unaprjeđenje okoliša; ii. unaprjeđenje kakvoće poljoprivrednih proizvoda; iii. unaprjeđenje trgovine poljoprivrednim proizvodima; iv. provedbu strožih normi dobrobiti životinja; v. posebne poljoprivredne aktivnosti kojima se stvaraju dodatne koristi za poljoprivredu i okoliš;

(b)	kako bi se riješili posebni problemi s kojima su suočeni poljoprivrednici u sektorima mljekarstva, goveđeg i telećeg mesa, ovčjeg i kozjeg mesa i riže u gospodarski ili ekološki osjetljivim područjima, ili u istim sektorima u vezi s gospodarski osjetljivim vrstama poljoprivrednih djelatnosti;

(c)	u područjima u kojima se provode programi restrukturiranja i/ili razvoja kako bi se spriječilo napuštanje zemlje i/ili kompenzirao nepovoljniji položaj poljoprivrednika u tim područjima;

(d)	u obliku doprinosa za premije za osiguranje usjeva, životinja i bilja u skladu s uvjetima iz članka 70.;

(e)	putem uzajamnih fondova za bolesti bilja i životinja i ekološke incidente u skladu s uvjetima iz članka 71.

2.   Potpora iz stavka 1. točke (a) može se dodijeliti samo:

(a)

za posebne poljoprivredne aktivnosti iz stavka 1. točke (a) podtočke v.: i. ako se njome poštuju zahtjevi iz prvog podstavka članka 39. stavka 3. Uredbe (EZ) br. 1698/2005 te samo kako bi se pokrili dodatni stvarno nastali troškovi i izgubljeni prihodi radi ispunjavanja odnosnog cilja; i ii. ako je to odobrila Komisija;

(b)

za unaprjeđenje kakvoće poljoprivrednih proizvoda iz stavka 1. točke (a) podtočke ii. ako je u to skladu s Uredbom Vijeća (EZ) br. 509/2006 od 20. ožujka 2006. o poljoprivrednim i prehrambenim proizvodima kao zajamčeno tradicionalnim specijalitetima (27), Uredbom Vijeća (EZ) br. 510/2006 od 20. ožujka 2006. o zaštiti oznaka zemljopisnog podrijetla i oznaka izvornosti poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda (28), Uredbom Vijeća (EZ) br. 834/2007 od 28. lipnja 2007. o ekološkoj proizvodnji i označivanju ekoloških proizvoda (29) i poglavljem 1. glave II. dijela II. Uredbe (EZ) br. 1234/2007;

(c)

za unaprjeđenje trgovine poljoprivrednim proizvodima iz stavka 1. točke (a) podtočke iii. ako ispunjava mjerila utvrđena člancima 2. do 5. Uredbe Vijeća (EZ) br. 3/2008 od 17. prosinca 2007. o pružanju podataka i mjerama za promociju poljoprivrednih proizvoda na unutarnjem tržištu i u trećim zemljama (30).

3.   Potpora iz stavka 1. točke (b) ovog članka može se dodijeliti samo u mjeri u kojoj je to potrebno za stvaranje poticaja postojećoj razini proizvodnje.

Za sektore ovčjeg i kozjeg mesa, te goveđeg i telećeg mesa, ako se ta potpora dodjeljuje zajedno s potporom koja se dodjeljuje na temelju članaka 52. i 53., ukupni iznos ne smije prijeći financijsku omotnicu potpore primljene nakon primjene najvećeg postotka zadržanja iz članaka 67. i 68. Uredbe (EZ) br. 1782/2003.

Za sektor riže potpora iz stavka 1. točke (b) ovog članka može se dodijeliti samo od kalendarske godine u kojoj države članice budu uključile posebno plaćanje za rižu iz odjeljka 1. poglavlja 1. glave IV. u program jedinstvenih plaćanja.

4.   Potpora iz:

(a)	stavka 1. točaka (a) i (d) ovog članka dodjeljuje se u obliku dodatnih godišnjih plaćanja;

(b)	stavka 1. točke (b) ovog članka dodjeljuje se u obliku dodatnih godišnjih plaćanja, poput plaćanja po grlu ili premija za travnjake;

(c)	stavka 1. točke (c) ovog članka dodjeljuje se u obliku povećanja jedinične vrijednosti i/ili broja prava na plaćanje poljoprivrednika;

(d)	stavka 1. točke (e) ovog članka dodjeljuje se u obliku potpore za nadoknadu, kako je predviđeno člankom 71.

5.   Prijenos prava na plaćanje s povećanom jediničnom vrijednosti i dodatnih prava na plaćanje iz stavka 4. točke (c) dopušten je samo ako se uz ta prava na plaćanje prenosi i odgovarajući broj hektara.

6.   Svaka potpora dodijeljena na temelju stavka 1. mora biti u skladu s ostalim mjerama i politikama Zajednice.

7.   U skladu s postupkom iz članka 141. stavka 2. Komisija utvrđuje uvjete za dodjelu odobrenja Komisije iz stavka 2. točke (a) podtočke ii. ovog članka i uvjete za dodjelu potpore iz ovog odjeljka, a posebno kako bi se osigurala sukladnost s ostalim mjerama i politikama Zajednice, te izbjeglo nakupljanje potpora.

8.   Države članice koje su donijele odluku na temelju članka 69. stavka 1. mogu do 1. kolovoza 2011. preispitati tu odluku i odlučiti da od 2012.:

(a)	izmijene iznose za financiranje potpore iz ovog poglavlja u okviru ograničenja iz članka 69.; ili

(b)	obustave primjenu posebne potpore iz ovog poglavlja.

Na temelju odluke koju donese svaka pojedina država članica u skladu s prvim podstavkom ovog stavka Komisija utvrđuje odgovarajuću gornju granicu za tu potporu, i to u skladu s postupkom iz članka 141. stavka 2.

Ako država članica odluči obustaviti primjenu ovog poglavlja ili ako snizi iznose koji se koriste za njegovo financiranje, primjenjuje se članak 72. stavak 2.

Članak 69.

Financijske odredbe za posebnu potporu

1.   Države članice mogu do 1. kolovoza 2009., 1. kolovoza 2010. ili 1. kolovoza 2011. odlučiti da od godine nakon godine u kojoj su donijele tu odluku iskoriste do 10 % njihove nacionalne gornje granice iz članka 40. ili, u slučaju Malte, iznos od 2 000 000 EUR za posebnu potporu iz članka 68. stavka 1.

2.   Države članice mogu na sektorskoj osnovi zadržati 10 % sredstava tako da zadrže do 10 % sredstava iz njihove nacionalne gornje granice iz članka 41. Uredbe (EZ) br. 1782/2003 koja odgovaraju sredstvima iz bilo kojeg sektora iz Priloga VI. toj Uredbi. Zadržana se sredstva mogu koristiti samo za primjenu potpore iz članka 68. stavka 1. ove Uredbe u sektorima u kojima se ona zadržava.

3.   Na temelju odluke koju donese svaka pojedina država članica u skladu sa stavkom 1. o iznosu iz nacionalne gornje granice koji će se iskoristiti, Komisija utvrđuje odgovarajuću gornju granicu za tu potporu, i to u skladu s postupkom iz članka 141. stavka 2.

Isključivo kako bi se osiguralo poštovanje nacionalnih gornjih granica iz članka 40. stavka 2., iznosi koji se koriste za dodjelu potpore iz članka 68. stavka 1. točke (c) odbijaju se od nacionalne gornje granice iz članka 40. stavka 1. Oni se smatraju dodijeljenim pravima na plaćanje.

4.   Potpora iz stavka 1. točke (a) podtočaka i., ii., iii. i iv. i stavka 1. točaka (b) i (e) članka 68. ograničena je na 3,5 % nacionalnih gornjih granica iz članka 40. ili, u slučaju Malte, na iznos od 2 000 000 EUR iz članka 69. stavka 1. ove Uredbe, što se koristi posebno za financiranje mjera iz članka 68. stavka 1. točke (b) u sektoru mljekarstva.

Države članice mogu utvrditi podograničenja po mjeri.

5.   Odstupajući od stavka 4., u kalendarskim godinama od 2010. do 2013. u državama članicama koje su dodijelile potporu za krave dojilje u skladu s člankom 69. Uredbe (EZ) br. 1782/2003, ali koje nisu iskoristile mogućnost predviđenu člankom 68. stavkom 2. točkom (a) podtočkom i. te Uredbe, ograničenje iz stavka 4. iznosi 6 % njihove nacionalne gornje granice iz članka 40. Nadalje, u državama članicama u kojima se više od 60 % mlijeka proizvodi sjeverno od 62. paralele to ograničenje iznosi 10 % njihove nacionalne gornje granice iz članka 40.

Međutim, potpora koja prelazi 3,5 % nacionalne gornje granice iz članka 40. koristi se isključivo za financiranje mjera iz članka 68. stavka 1. točke (b) ove Uredbe u sektorima mljekarstva te goveđeg i telećeg mesa.

Komisija je dužna podnijeti Vijeću izvješće o primjeni ovog stavka do 31. prosinca 2013.

6.   Države su članice dužne prikupiti sredstva potrebna za financiranje potpore iz:

(a)	članka 68. stavka 1. uporabom iznosa koji računa Komisija u skladu sa stavkom 7. ovog članka i utvrđuje u skladu s postupkom iz članka 141. stavka 2.; i/ili

(b)	članka 68. stavka 1. točaka (a), (b), (c) i (d) linearnim smanjenjem vrijednosti prava na plaćanje koja se dodjeljuju poljoprivrednicima i/ili izravnih plaćanja iz članaka 52. i 53. i/ili nacionalne rezerve;

(c)	članka 68. stavka 1. točke (e), prema potrebi, linearnim smanjenjem jednog ili više plaćanja koja se dodjeljuju korisnicima odnosnih plaćanja u skladu s ovom glavom te u okviru ograničenja iz stavaka 1. i 4. ovog članka.

Isključivo kako bi se osiguralo poštovanje nacionalnih gornjih granica iz članka 40. stavka 2., ako država članica koristi mogućnost iz točke (a) prvog podstavka ovog stavka, odnosni se iznos ne smatra dijelom gornjih granica iz stavka 3. ovog članka.

7.   Iznosi iz stavka 6. točke (a) ovog članka odgovaraju razlici između:

(a)	nacionalnih gornjih granica utvrđenih u Prilogu VIII. ili Prilogu VIII.a Uredbi (EZ) br. 1782/2003 za 2007. slijedom primjene članka 10. stavka 1. te Uredbe i članka 4. stavka 1. Uredbe (EZ) br. 378/2007 te nakon primjene sniženja od 0,5 %; i

(b)	izvršenja proračuna programa jedinstvenih plaćanja i plaćanja iz odjeljaka 2. i 3. poglavlja 5. glave III. Uredbe (EZ) br. 1782/2003 za financijsku godinu 2008. u pogledu plaćanja u okviru smanjene gornje granice za 2007. iz točke (a) ovog podstavka.

Ni u kojem slučaju ovaj iznos ne smije biti viši od 4 % gornje granice iz točke (a) prvog podstavka ovog stavka.

Za nove države članice koje su primijenile program jedinstvenih plaćanja u 2007. ovaj se iznos množi s 1,75 u 2010., 2 u 2011., 2,25 u 2012. i 2,5. od 2013.

Na zahtjev države članice Komisija preispituje utvrđene iznose u skladu s postupkom iz članka 141. stavka 2. ove Uredbe te na temelju podrobnih pravila koja se utvrđuju u skladu s istim postupkom.

Uporabom tih iznosa od strane država članica ne dovodi se u pitanje primjena članka 8. ove Uredbe.

8.   Odlukom iz stavka 1. ovog članka, članka 68. stavka 8. i članka 131. stavka 1. utvrđuju se mjere koje je potrebno primijeniti i kojima se obuhvaćaju svi daljnji provedbeni postupci za primjenu ovog poglavlja, uključujući opis uvjeta prihvatljivosti za mjere koje je potrebno provesti, odnosni iznos i financijska sredstva koja je potrebno prikupiti.

9.   Nove države članice mogu donijeti odluku o primjeni stavaka 1., 2., 4., 5. i 6. ovog članka i članka 131. stavka 1. na osnovu vlastitih nacionalnih gornjih granica:

(a)	utvrđenih za godinu 2016. za Bugarsku i Rumunjsku;

(b)	utvrđenih za godinu 2013. za ostale nove države članice.

U tom se slučaju članak 132. ne primjenjuje na mjere poduzete u skladu s ovim člankom.

Članak 70.

Osiguranje usjeva, životinja i bilja

1.   Države članice mogu sufinancirati premije za osiguranje usjeva, životinja i bilja od gospodarskih gubitaka koji su posljedica elementarnih nepogoda i izbijanja bolesti životinja ili bilja, ili djelovanja štetnih organizama.

U smislu ovog članka:

(a)	„elementarna nepogoda” znači vremenski uvjeti koji se mogu smatrati prirodnom nepogodom, poput mraza, tuče, leda, kiše ili suše;

(b)	„bolesti životinja” znači bolesti iz popisa bolesti životinja koji je izradila Svjetska organizacija za zdravlje životinja i/ili iz Priloga Odluci Vijeća 90/424/EEZ od 26. lipnja 1990. o troškovima u području veterinarstva (31);

(c)	„gospodarski gubici” znači dodatni troškovi koji nastanu poljoprivredniku kao posljedica iznimnih mjera koje je poljoprivrednik poduzeo radi smanjenja ponude na odnosnom tržištu, ili bilo koji znatni gubitak pri proizvodnji.

2.   Financijski se doprinos odobrava samo za gubitak koji je posljedica elementarne nepogode ili izbijanja bolesti životinja ili bilja, ili djelovanja štetnih organizama, koji su doveli do uništenja više od 30 % prosječne godišnje proizvodnje poljoprivrednika iz prethodnog trogodišnjeg razdoblja ili trogodišnjeg prosjeka temeljenog na prethodnom petogodišnjem razdoblju, pri čemu se isključuju najviša i najniža ulazna vrijednost.

3.   Financijski doprinos koji se odobrava po poljoprivredniku ne smije prijeći 65 % premije osiguranja koje se plaća.

Države članice mogu ograničiti iznos premije za koji se može odobriti financijski doprinos primjenom odgovarajućih gornjih granica.

4.   Pokriće osiguranja za usjeve i/ili životinje i/ili bilje dostupno je samo ako nadležno tijelo odnosne države članice službeno prizna elementarnu nepogodu ili izbijanje bolesti životinja ili bilja, ili djelovanje štetnih organizama kao takve.

Države članice mogu, prema potrebi, unaprijed utvrditi mjerila na temelju kojih se takvi slučajevi mogu smatrati priznatima.

5.   Isplatom se osiguranja nadoknađuje najviše ukupni iznos nadoknade gubitaka iz stavka 1. i njome se ne zahtijeva niti utvrđuje vrsta ili količina buduće proizvodnje.

6.   Svaki se financijski doprinos isplaćuje izravno odnosnom poljoprivredniku.

7.   Izdatke država članica za financijske doprinose sufinancira Zajednica iz sredstava iz članka 69. stavka 1. u visini od 75 % iznosa financijskog doprinosa.

Prvim se podstavkom ne dovode u pitanje ovlasti država članica da pokriju vlastiti udio u financiranju financijskog doprinosa i dio premije osiguranja koji plaćaju poljoprivrednici u cijelosti ili djelomično putem obveznih programa kolektivne odgovornosti u odnosnim sektorima. To je moguće bez obzira na članke 125.l i 125.n Uredbe (EZ) br. 1234/2007.

8.   Države su članice dužne osigurati da se za gospodarske gubitke, za koje se dodjeljuje nadoknada u skladu s drugim odredbama Zajednice, uključujući članak 44. Uredbe (EZ) br. 1234/2007 i ostale zdravstvene, veterinarske i fitosanitarne mjere, ne dodjeljuje i nadoknada u skladu s prvim podstavkom stavka 1.

9.   Financijski doprinos ne smije biti prepreka djelovanju unutarnjeg tržišta uslugama osiguranja. Financijski doprinos ne smije biti ograničen na osiguranje koje pruža jedno osiguravajuće društvo ili skupina društava, ili se njime ne smije uvjetovati sklapanje ugovora o osiguranju s društvom s poslovnim nastanom u odnosnoj državi članici.

Članak 71.

Uzajamni fondovi za bolesti životinja i bilja i ekološke incidente

1.   Države članice mogu utvrditi da se putem financijskih doprinosa uzajamnim fondovima poljoprivrednicima isplaćuje financijska naknada za gospodarske gubitke koji su posljedica izbijanja bolesti životinja ili bilja, ili ekološkog incidenta.

2.   U smislu ovog članka:

(a)

„uzajamni fond” znači program koji je akreditirala država članica u skladu s nacionalnim zakonodavstvom, u okviru kojeg se udruženim poljoprivrednicima pruža osiguranje i putem kojeg se dodjeljuju potpore za nadoknadu tim poljoprivrednicima koji su pretrpjeli gospodarske gubitke zbog izbijanja bolesti životinja ili bilja, ili ekološkog incidenta;

(b)	„gospodarski gubici” znači dodatni troškovi koji nastanu poljoprivredniku kao posljedica iznimnih mjera koje je poljoprivrednik poduzeo radi smanjenja ponude na odnosnom tržištu, ili bilo koji znatni gubitak pri proizvodnji;

(c)	„ekološki incident” znači određeno onečišćenje, kontaminaciju ili degradaciju kakvoće okoliša, što je povezano s određenim događajem i zemljopisno je ograničeno. Ne obuhvaća opće rizike za okoliš koji nisu povezani s određenim događajem, poput klimatskih promjena ili kiselih kiša.

3.   U pogledu bolesti životinja, financijska se naknada dodjeljuje samo za bolesti iz popisa bolesti životinja koji je izradila Svjetska organizacija za zdravlje životinja i/ili iz Priloga Odluci 90/424/EEZ.

4.   Države su članice dužne osigurati da se za gospodarske gubitke, za koje se dodjeljuje financijska naknada u skladu s drugim odredbama Zajednice, uključujući članak 44. Uredbe (EZ) br. 1234/2007 i ostale zdravstvene, veterinarske i fitosanitarne mjere, ne dodjeljuje i naknada u skladu sa stavkom 1.

5.   Uzajamni fondovi isplaćuju financijsku naknadu izravno udruženim poljoprivrednicima koji su pretrpjeli gospodarske gubitke.

Izvori financijske naknade koju isplaćuju uzajamni fondovi su sljedeći:

(a)	dionički kapital koji su u fond uplatili udruženi i neudruženi poljoprivrednici, ili drugi gospodarski subjekti u poljoprivrednom lancu; ili

(b)	krediti koje su podigli fondovi pod komercijalnim uvjetima; i

(c)	svi iznosi ostvareni u skladu sa stavkom 11.

Ni jedan početni dionički kapital ne smije biti uplaćen iz javnih sredstava.

6.   Financijski doprinosi iz stavka 1. mogu se odnositi na:

(a)	administrativne troškove uspostave uzajamnog fonda, raspoređene na najviše tri godine;

(b)	otplatu glavnice i kamata komercijalnih kredita koje je podignuo uzajamni fond radi isplate financijske naknade poljoprivrednicima;

(c)	iznose koje je isplatio uzajamni fond iz vlastitog dioničkog kapitala kao financijsku naknadu poljoprivrednicima.

Najkraće i najdulje trajanje komercijalnih kredita za koje se može odobriti financijski doprinos utvrđuje Komisija u skladu s postupkom iz članka 141. stavka 2.

Ako financijsku naknadu isplaćuje fond u skladu s točkom (c) prvog podstavka, javni financijski doprinos prati isti ritam komercijalnog kredita najkraćeg trajanja.

7.   Bilo koji financijski doprinos ne smije prijeći 65 % troškova iz stavka 6. Troškove koji se ne pokrivaju financijskim doprinosima snose udruženi poljoprivrednici.

Države članice mogu ograničiti troškove za koje se može dodijeliti financijski doprinos, i to primjenom:

(a)	gornjih granica po fondu;

(b)	odgovarajućih jediničnih gornjih granica.

8.   Izdatke država članica za financijske doprinose sufinancira Zajednica iz sredstava iz članka 69. stavka 1. u visini od 75 %.

Prvim se podstavkom ne dovode u pitanje ovlasti država članica da pokriju vlastiti udio i/ili udio udruženih poljoprivrednika u financiranju financijskih doprinosa u cijelosti ili djelomično putem obveznih programa kolektivne odgovornosti u odnosnim sektorima. To je moguće bez obzira na članke 125.l i 125.n Uredbe (EZ) br. 1234/2007.

9.   Države članice utvrđuju pravila za uspostavu i upravljanje uzajamnim fondovima, a posebno za dodjelu potpora za nadoknadu poljoprivrednicima u slučaju krize te za upravljanje i nadzor nad poštovanjem tih pravila.

10.   Države članice podnose Komisiji godišnje izvješće o provedbi ovog članka. Oblik, sadržaj, vremenski raspored i rokove predavanja izvješća utvrđuje Komisija u skladu s postupkom iz članka 141. stavka 2.

11.   Ako se poljoprivredniku dodijeli financijska naknada iz uzajamnog fonda na temelju ovog članka, sva se zakonska prava na odštetu za nadoknađene gospodarske gubitke, koja bi pripala poljoprivredniku u skladu s odredbama Zajednice ili nacionalnim zakonodavstvom u odnosu na treću stranku, prenose uzajamnom fondu u skladu s pravilima koja utvrđuje odnosna država članica.

Članak 72.

Prijelazne odredbe

1.   Ako je država članica primijenila članak 69. Uredbe (EZ) br. 1782/2003, iznosi zadržani na temelju tog članka uključuju se u program jedinstvenih plaćanja u skladu s člankom 65. ove Uredbe.

2.   Odstupajući od prvog stavka, ako država članica koja je primijenila članak 69. Uredbe (EZ) br. 1782/2003 odluči primijeniti posebnu potporu iz ovog poglavlja, može iskoristiti iznose zadržane na temelju članka 69. Uredbe (EZ) br. 1782/2003 za financiranje potreba iz članka 69. stavka 6. ove Uredbe. Ako su financijske potrebe iz članka 69. stavka 6. niže od iznosa zadržanih na temelju članka 69. Uredbe (EZ) br. 1782/2003, razlika se uključuje u program jedinstvenih plaćanja u skladu s člankom 65. ove Uredbe.

3.   Ako država članica, koja je na temelju članka 69. Uredbe (EZ) br. 1782/2003 primijenila mjere koje nisu sukladne s ovim poglavljem, odluči primijeniti posebnu potporu iz ovog poglavlja, ona može do 1. kolovoza 2009. odlučiti da će tijekom 2010., 2011. i 2012. na temelju članka 68. ove Uredbe primjenjivati mjere, koje je priopćila Komisiji u skladu s člankom 69. Uredbe (EZ) br. 1782/2003 i njezinim provedbenim pravilima. Odstupajući od članka 69. stavka 4., ukupnu je potporu u okviru mjera iz članka 68. stavka 1. točaka (a), (b) i (e) moguće ograničiti do gornje granice utvrđene za odnosnu državu članicu na temelju članka 69. Uredbe (EZ) br. 1782/2003.

U tom slučaju države članice mogu do 1. kolovoza 2009. donijeti odluku o godišnjoj prilagodbi tih mjera kako bi one bile sukladne ovom poglavlju. Ako država članica odluči kako neće prilagoditi te mjere, odnosni se iznosi uključuju u program jedinstvenih plaćanja u skladu s člankom 65. ove Uredbe.

4.   Države članice mogu dodijeliti potporu iz ovog poglavlja od 2009. pod uvjetom da, odstupajući od članka 69. stavka 6. ove Uredbe, financiraju potporu iz članka 68. stavka 1. koristeći samo iznose iz nacionalne rezerve te ako se donesu nacionalne odredbe do datuma koji je utvrdila država članica kao rok za podnošenje zahtjeva za potporu.

GLAVA IV.

OSTALI PROGRAMI POTPORE

POGLAVLJE 1.

Programi potpore Zajednice

Odjeljak 1.

Posebno plaćanje za rižu

Članak 73.

Područje primjene

Za 2009., 2010. i 2011. potpora se dodjeljuje poljoprivrednicima koji proizvode rižu oznake KN 1006 10 u skladu s uvjetima utvrđenima u ovom odjeljku („posebno plaćanje za rižu”).

Članak 74.

Uvjeti dodjele i iznos potpore

1.   Posebno plaćanje za rižu dodjeljuje se po hektaru zemlje zasijane rižom i ako se usjev zadrži barem do početka cvatnje u normalnim uvjetima rasta.

Međutim, usjevi koji se uzgajaju na površinama koje su u cijelosti zasijane i koje se obrađuju u skladu s lokalnim normama, a koji ne dostignu fazu cvatnje zbog iznimnih vremenskih uvjeta priznatih od strane odnosne države članice, smatraju se prihvatljivima za dodjelu potpore, pod uvjetom da se predmetne površine ne koriste u druge svrhe do te faze rasta.

2.   S obzirom na prinose u odnosnim državama članicama, posebno plaćanje za rižu iznosi:

Država članica	EUR/ha
Bugarska	345,255
Grčka	561,00
Španjolska	476,25
Francuska
— matično područje	411,75
— Francuska Gvajana	563,25
Italija	453,00
Mađarska	232,50
Portugal	453,75
Rumunjska	126,075

Članak 75.

Površine

Ovime se utvrđuju sljedeće osnovne površine za svaku državu članicu koja proizvodi rižu:

Država članica	osnovne površine (ha)
Bugarska	4 166
Grčka	20 333
Španjolska	104 973
Francuska
— matično područje	19 050
— samo za 2009., Francuska Gvajana	4 190
Italija	219 588
Mađarska	3 222
Portugal	24 667
Rumunjska	500

Država članica može podijeliti svoju osnovnu površinu ili površine u podosnovne površine u skladu s objektivnim i nediskriminacijskim mjerilima.

Članak 76.

Prekoračenje površina

1.   Ako u određenoj državi članici površina na kojoj se uzgaja riža u određenoj godini bude veća od osnovne površine iz članka 75., površina se po poljoprivredniku za koju se traži posebno plaćanje za rižu razmjerno smanjuje u toj godini.

2.   Ako država članica podijeli svoju osnovnu površinu ili površine u podosnovne površine, sniženje iz stavka 1. primjenjuje se samo na poljoprivrednike na podosnovnim površinama ako je prekoračeno ograničenje podosnovne površine. To se sniženje primjenjuje nakon što se u odnosnoj državi članici površine na podosnovnim površinama koje nisu dostigle ograničenje podosnovne površine raspodijele na podosnovne površine na kojima je ograničenje podosnovne površine prekoračeno.

Odjeljak 2.

Potpora za uzgajivače krumpira za proizvodnju škroba

Članak 77.

Područje primjene i iznos potpore

Za tržišne godine 2009./2010., 2010./2011. i 2011./2012. potpora se dodjeljuje poljoprivrednicima koji proizvode krumpir za proizvodnju škroba u skladu s uvjetima utvrđenima u ovom odjeljku („potpora za uzgajivače krumpira za proizvodnju škroba”).

Potpora iznosi 66,32 EUR za količinu krumpira koja je potrebna za proizvodnju jedne tone škroba.

Iznos se prilagođava s obzirom na sadržaj škroba u krumpiru.

Članak 78.

Uvjeti

Potpora za uzgajivače krumpira za proizvodnju škroba isplaćuje se samo za količine krumpira obuhvaćene ugovorima o uzgoju koje su zaključili proizvođači krumpira i proizvođači krumpirovog škroba u granicama kvote dodijeljene tom proizvođaču krumpirovog škroba u skladu s člankom 84.a stavkom 2. Uredbe (EZ) br. 1234/2007.

Odjeljak 3.

Premija za proteinske usjeve

Članak 79.

Područje primjene

Za 2009., 2010. i 2011. potpora se dodjeljuje poljoprivrednicima koji proizvode proteinske usjeve u skladu s uvjetima utvrđenima u ovom odjeljku („premija za proteinske usjeve”).

Proteinski usjevi uključuju:

(a)	grašak oznake KN 0713 10;

(b)	stočni bob oznake KN 0713 50;

(c)	slatku lupinu oznake KN ex 1209 29 50.

Članak 80.

Iznos i prihvatljivost

Premija za proteinske usjeve iznosi 55,57 EUR po hektaru proteinskih usjeva ubranih nakon faze mliječne zrelosti.

Međutim, usjevi koji se uzgajaju na površinama koje su u cijelosti zasijane i koje se obrađuju u skladu s lokalnim normama, a koji ne dostignu fazu mliječne zrelosti zbog iznimnih vremenskih uvjeta priznatih od strane odnosne države članice, smatraju se prihvatljivima za dodjelu premije za proteinske usjeve, pod uvjetom da se predmetne površine ne koriste u druge svrhe do te faze rasta.

Članak 81.

Površina

1.   Ovim se utvrđuje najveća zajamčena površina od 1 648 000 ha za koju se može dodijeliti premija za proteinske usjeve.

2.   Ako je površina za koju se traži premija za proteinske usjeve veća od najveće zajamčene površine, površina po poljoprivredniku za koju se traži premija za proteinske usjeve razmjerno se smanjuje u toj godini u skladu s postupkom iz članka 141. stavka 2.

3.   Ako u skladu s člankom 67. država članica odluči uključiti premiju za proteinske usjeve iz ovog odjeljka u program jedinstvenih plaćanja, Komisija smanjuje najveću zajamčenu površinu iz stavka 1. ovog članka razmjerno iznosu za proteinske usjeve za predmetnu državu članicu iz Priloga XII., i to u skladu s postupkom iz članka 141. stavka 2.

Odjeljak 4.

Plaćanje po površini za orašaste plodove

Članak 82.

Plaćanje Zajednice po površini za orašaste plodove

1.   Za 2009., 2010. i 2011. potpora se Zajednice dodjeljuje poljoprivrednicima koji proizvode orašaste plodove u skladu s uvjetima utvrđenima u ovom odjeljku („potpora po površini za orašaste plodove”).

Orašasti plodovi uključuju:

(a)	bademe oznaka KN 0802 11 i 0802 12;

(b)	lješnjake oznaka KN 0802 21 i 0802 22;

(c)	orahe oznaka KN 0802 31 i 0802 32;

(d)	pistacije oznake KN 0802 50;

(e)	rogače oznake KN 1212 10 10.

2.   Države članice mogu utvrditi razlike u iznosima plaćanja po površini za orašaste plodove na osnovu proizvoda, ili povećanjem ili smanjenjem nacionalnih zajamčenih površina (dalje u tekstu: „NZP”) utvrđenih člankom 83. stavkom 3. Međutim, u svakoj državi članici ukupni iznos plaćanja po površini za orašaste plodove u određenoj godini ne smije prijeći gornju granicu iz članka 83. stavka 4.

Članak 83.

Površine

1.   Države članice dodjeljuju plaćanje Zajednice po površini za orašaste plodove u okviru gornje granice koja se računa tako da se broj hektara odnosnih NZP-a, kako je utvrđeno u stavku 3., pomnoži s prosječnim iznosom od 120,75 EUR.

2.   Ovim se utvrđuje najveća zajamčena površina od 829 229 ha.

3.   Najveća zajamčena površina iz stavka 2. dijeli se na sljedeće NZP-e:

Država članica	NZP (ha)
Belgija	100
Bugarska	11 984
Njemačka	1 500
Grčka	41 100
Španjolska	568 200
Francuska	17 300
Italija	130 100
Cipar	5 100
Luksemburg	100
Mađarska	2 900
Nizozemska	100
Austrija	100
Poljska	4 200
Portugal	41 300
Rumunjska	1 645
Slovenija	300
Slovačka	3 100
Ujedinjena Kraljevina	100

4.   Države članice mogu podijeliti svoje NZP-e na podosnovne površine u skladu s objektivnim kriterijima, a posebno na regionalnoj razini ili u odnosu na proizvodnju.

Članak 84.

Prekoračenje podosnovnih površina

Ako država članica podijeli svoj NZP na podosnovne površine te se prekorači ograničenje za jednu ili više podosnovnih površina, površina po poljoprivredniku za koju se traži plaćanje po površini za orašaste plodove razmjerno se smanjuje u toj godini za poljoprivrednike na podosnovnim površinama u kojima je to ograničenje prekoračeno. To se sniženje primjenjuje nakon što se u odnosnoj državi članici površine na podosnovnim površinama koje nisu dostigle ograničenje podosnovne površine raspodijele na podosnovne površine na kojima je ograničenje podosnovne površine prekoračeno.

Članak 85.

Uvjeti prihvatljivosti

1.   Isplata plaćanja po površini za orašaste plodove ovisi posebno o najmanjoj veličini parcele i gustoći sadnje.

2.   Države članice mogu zahtijevati kao uvjet za dodjelu plaćanja po površini za orašaste plodove da poljoprivrednici budu članovi proizvođačke organizacije priznate u skladu s člankom 125.b Uredbe (EZ) br. 1234/2007.

3.   Ako se primjenjuje stavak 2., države članice mogu odlučiti da se plaćanje po površini za orašaste plodove vrši u korist proizvođačke organizacije u ime njezinih članova. U tom se slučaju iznos potpore koji primi proizvođačka organizacija isplaćuje njezinim članovima. Međutim, države članice mogu dopustiti proizvođačkoj organizaciji da u ime naknade za usluge pružene svojim članovima zadrži najviše 2 % iznosa plaćanja po površini za orašaste plodove.

Članak 86.

Državna potpora

1.   Pored plaćanja po površini za orašaste pldoove, države članice mogu dodijeliti i državnu potporu u visini od najviše 120,75 EUR po hektaru godišnje.

2.   Državna se potpora isplaćuje samo za površine za koje je dodijeljeno i plaćanje po površini za orašaste plodove.

3.   Države članice mogu zahtijevati kao uvjet za dodjelu državne potpore da poljoprivrednici budu članovi proizvođačke organizacije priznate u skladu s člankom 125.b Uredbe (EZ) br. 1234/2007.

Odjeljak 5.

Potpora za sjeme

Članak 87.

Potpora

1.   Za 2009., 2010. i 2011. države članice koje su primijenile članak 70. Uredbe (EZ) br. 1782/2003, a koje nisu iskoristile mogućnost predviđenu člankom 67. ove Uredbe, dodjeljuju godišnje potpore iz Priloga XIII. ovoj Uredbi za proizvodnju osnovnog sjemena ili certificiranog sjemena jedne ili više vrsta iz tog Priloga, a u skladu s uvjetima utvrđenima u ovom odjeljku („potpora za sjeme”).

2.   Ako se za površinu prihvaćenu za certifikaciju za koju se traži potpora za sjeme traži i potpora u okviru programa jedinstvenih plaćanja, iznos se potpore za sjeme smanjuje, osim u slučaju vrsta iz točaka 1. i 2. Priloga XIII., ali ne manje od nule, i to za iznos potpore koja se u određenoj godini dodjeljuje za predmetnu površinu u okviru programa jedinstvenih plaćanja.

3.   Iznos zatražene potpore za sjeme ne smije prijeći gornju granicu koju utvrđuje Komisija u skladu s postupkom iz članka 141. stavka 2. ove Uredbe i odgovara dijelu potpore za sjeme za odnosne vrste u nacionalnoj gornjoj granici iz članka 40. ove Uredbe, kako je utvrđena u skladu s člankom 64. stavkom 2. Uredbe (EZ) br. 1782/2003 („gornja granica potpore za sjeme”). Međutim, u novim državama članicama ova gornja granica potpore za sjeme odgovara iznosima iz Priloga XIV. ovoj Uredbi.

Ako ukupni zatraženi iznos potpore za sjeme prelazi gornju granicu potpore za sjeme koju je utvrdila Komisija, potpora se po poljoprivredniku razmjerno smanjuje u toj godini.

4.   Sorte konoplje (Cannabis sativa L.) za koje je moguća isplata potpore za sjeme iz ovog članka utvrđuju se u skladu s postupkom iz članka 141. stavka 2.

Odjeljak 6.

Posebno plaćanje za pamuk

Članak 88.

Područje primjene

Potpora se dodjeljuje poljoprivrednicima koji proizvode pamuk oznake KN 5201 00 u skladu s uvjetima utvrđenima u ovom odjeljku („posebno plaćanje za pamuk”).

Članak 89.

Prihvatljivost

1.   Posebno se plaćanje za pamuk dodjeljuje po hektaru prihvatljive površine na kojoj se uzgaja pamuk. Kako bi bila prihvatljiva, površina se mora nalaziti na poljoprivrednom zemljištu koje je država članica odobrila za proizvodnju pamuka, a koje je zasijano odobrenim sortama i stvarno požeto u normalnim uvjetima rasta.

Posebno se plaćanje za pamuk isplaćuje za pamuk dobre i primjerene prodajne kakvoće.

2.   Države članice odobravaju zemljište i sorte iz stavka 1. ovog članka sukladno podrobnim pravilima i uvjetima koji se donose u skladu s postupkom iz članka 141. stavka 2.

Članak 90.

Osnovne površine, fiksni prinosi i referentni iznosi

1.   Ovim se utvrđuju sljedeće nacionalne osnovne površine:

—	Bugarska: 3 342 ha,

—	Grčka: 250 000 ha,

—	Španjolska: 48 000 ha,

—	Portugal: 360 ha.

2.   Ovim se utvrđuju sljedeći fiksni prinosi u referentnom razdoblju:

—	Bugarska: 1,2 tone/ha,

—	Grčka: 3,2 tone/ha,

—	Španjolska: 3,5 tone/ha,

—	Portugal: 2,2 tone/ha.

3.   Iznos potpore po prihvatljivom hektaru utvrđuje se tako da se prinosi iz stavka 2. pomnože sa sljedećim referentnim iznosima:

—	Bugarska: 671,33 EUR,

—	Grčka: 251,75 EUR,

—	Španjolska: 400,00 EUR,

—	Portugal: 252,73 EUR.

4.   Ako prihvatljiva površina na kojoj se uzgaja pamuk u određenoj državi članici i u određenoj godini prijeđe osnovnu površinu iz stavka 1., potpora se iz stavka 3. za tu državu članicu smanjuje razmjerno prekoračenju osnovne površine.

5.   Podrobna pravila za provedbu ovog članka utvrđuju se u skladu s postupkom iz članka 141. stavka 2.

Članak 91.

Odobrene međustrukovne organizacije

1.   U smislu ovog odjeljka „odobrena međustrukovna organizacija” znači pravna osoba koju čine poljoprivrednici koji proizvode pamuk i barem jedno poduzeće za čišćenje pamuka, te koja obavlja aktivnosti kao što su:

(a)	pomoć pri boljoj koordinaciji načina stavljanja pamuka na tržište, posebno putem istraživačkih studija i istraživanja tržišta;

(b)	izrada standardnih obrazaca ugovora sukladnih pravilima Zajednice;

(c)	usmjeravanje proizvodnje prema proizvodima koji su bolje prilagođeni potražnji na tržištu i zahtjevima potrošača, posebno u pogledu kakvoće i zaštite potrošača;

(d)	ažuriranje metoda i načina za unaprjeđenje kakvoće proizvoda;

(e)	razvijanje marketinških strategija za promicanje pamuka putem sustava za certifikaciju kakvoće.

2.   Država članica u kojoj poduzeća za čišćenje pamuka imaju poslovni nastan odobravaju međustrukovne organizacije koje ispunjavaju mjerila, koja se utvrđuju u skladu s postupkom iz članka 141. stavka 2.

Članak 92.

Plaćanje potpore

1.   Poljoprivrednicima se dodjeljuje posebno plaćanje za pamuk po prihvatljivom hektaru u skladu s člankom 90.

2.   Poljoprivrednicima, koji su članovi odobrene međustrukovne organizacije, dodjeljuje se posebna potpora za pamuk po prihvatljivom hektaru u okviru osnovne površine utvrđene člankom 90. stavkom 1., uvećana za iznos od 2 EUR.

Odjeljak 7.

Potpora za proizvođače šećerne repe i šećerne trske

Članak 93.

Područje primjene

1.   U državama članicama koje su dodijelile potporu za restrukturiranje iz članka 3. Uredbe (EZ) br. 320/2006 za barem 50 % kvote za šećer utvrđene 20. veljače 2006. u Prilogu III. Uredbi Vijeća (EZ) br. 318/2006 od 20. veljače 2006. o zajedničkom uređenju tržišta u sektoru šećera (32), potpora se dodjeljuje proizvođačima šećerne repe i šećerne trske u skladu s uvjetima utvrđenima u ovom odjeljku.

2.   Potpora za proizvođače šećerne repe i šećerne trske dodjeljuje se za najviše pet uzastopnih godina počevši od tržišne godine u kojoj je dostignut prag od 50 % iz stavka 1., ali najkasnije za tržišnu godinu 2013./2014.

Članak 94.

Uvjeti

Potpora za proizvođače šećerne repe i šećerne trske dodjeljuje se za količinu kvotnog šećera dobivenog od šećerne repe ili šećerne trske isporučene u okviru ugovora koji su zaključeni u skladu s člankom 50. Uredbe (EZ) br. 1234/2007.

Članak 95.

Iznos potpore

Potpora za proizvođače šećerne repe i šećerne trske izražava se po toni bijelog šećera standardne kakvoće. Iznos potpore jednak je polovici iznosa dobivenog tako da se iznos gornje granice iz Priloga XV. ovoj Uredbi za odnosnu državu članicu i za odgovarajuću godinu podijeli s ukupnom kvotom za šećer i inulinski sirup utvrđenom 20. veljače 2006. u Prilogu III. Uredbi (EZ) br. 318/2006.

Osim za Bugarsku i Rumunjsku, članci 121. i 132. ove Uredbe ne primjenjuju se na potporu za proizvođače šećerne repe i šećerne trske.

Odjeljak 8.

Prijelazna plaćanja za voće i povrće

Članak 96.

Prijelazne potpore po površini

1.   Ako se članak 54. stavak 1. ili članak 128. stavak 1. primjenjuju tijekom razdoblja iz tih odredaba, moguće je u skladu s uvjetima utvrđenima u ovom odjeljku dodijeliti prijelaznu potporu po površini poljoprivrednicima koji proizvode rajčice namijenjene za preradu.

2.   Ako se članak 54. stavak 2. ili članak 128. stavak 2. primjenjuju tijekom razdoblja iz tih odredaba, moguće je u skladu s uvjetima utvrđenima u ovom odjeljku dodijeliti prijelaznu potporu po površini poljoprivrednicima koji proizvode jedan ili više proizvoda voća i povrća iz trećeg podstavka članka 54. stavka 2., kako utvrde države članice, a koji su namijenjeni za preradu.

Članak 97.

Iznos potpore i prihvatljivost

1.   Države članice utvrđuju potporu po hektaru, na kojem se uzgajaju rajčice i proizvodi voća i povrća iz trećeg podstavka članka 54. stavka 2., i to u skladu s objektivnim i nediskriminacijskim mjerilima.

2.   Ukupni iznos potpore iz stavka 1. ovog članka ne smije ni u kojem slučaju prijeći gornju granicu utvrđenu u skladu s člankom 51. stavkom 2. ili člankom 128.

3.   Potpora iz stavka 1. ovog članka dodjeljuje se samo za površine za čiju je proizvodnju zaključen ugovor o preradi u jedan od proizvoda iz članka 1. stavka 1. točke (j) Uredbe (EZ) br. 1234/2007.

4.   Države članice mogu za dodjelu potpore iz stavka 1. ovog članka utvrditi dodatna objektivna i nediskriminacijska mjerila, uključujući uvjet da poljoprivrednik bude član proizvođačke organizacije ili skupine proizvođača priznate na temelju članka 125.b odnosno članka 125.e Uredbe (EZ) br. 1234/2007.

Odjeljak 9.

Prijelazno plaćanje za jagodasto voće

Članak 98.

Plaćanje za jagodasto voće

1.   Prijelazna potpora po površini dodjeljuje se tijekom razdoblja koje završava 31. prosinca 2011. proizvođačima jagoda oznake KN 0810 10 00 i malina oznake KN 0810 20 10 namijenjenih za preradu, i to u skladu s uvjetima utvrđenima u ovom odjeljku („prijelazno plaćanje za jagodasto voće”).

2.   Prijelazno plaćanje za jagodasto voće dodjeljuje se samo za površine za čiju je proizvodnju zaključen ugovor o preradi u jedan od proizvoda iz članka 1. stavka 1. točke (j) Uredbe (EZ) br. 1234/2007.

3.   Prijelazno plaćanje za jagodasto voće iznosi 230 EUR/ha.

4.   Države članice mogu uz prijelazno plaćanje za jagodasto voće isplaćivati i državnu potporu. Ukupni iznos potpore Zajednice i državne potpore ne smije prijeći 400 EUR/ha.

5.   Prijelazno plaćanje za jagodasto voće isplaćuje se samo za najveće nacionalne zajamčene površine dodijeljene državama članicama kako slijedi:

Država članica	Najveća nacionalna zajamčena površina (ha)
Bugarska	2 400
Mađarska	1 700
Latvija	400
Litva	600
Poljska	48 000

Ako prihvatljiva površina u određenoj državi članici i u određenoj godini prijeđe najveću nacionalnu zajamčenu površinu, iznos prijelaznog plaćanja za jagodasto voće iz stavka 3. smanjuje se razmjerno prekoračenju najveće nacionalne zajamčene površine.

6.   Članci 121. i 132. ne primjenjuju se na prijelazno plaćanje za jagodasto voće.

Odjeljak 10.

Premije u sektoru ovčjeg i kozjeg mesa

Članak 99.

Područje primjene

Ako se primjenjuje članak 52., države članice dodjeljuju godišnje premije i dopunske premije poljoprivrednicima koji uzgajaju ovce i koze, i to u skladu s uvjetima utvrđenima u ovom odjeljku, osim ako nije drukčije predviđeno ovom Uredbom.

Članak 100.

Definicije

Za potrebe ovog odjeljka koriste se sljedeće definicije:

(a)	„ovca” znači bilo koja ženka ovce koja se ojanjila barem jedanput ili je stara barem godinu dana;

(b)	„koza” znači bilo koja ženka koze koja se ojarila barem jedanput ili je stara barem godinu dana.

Članak 101.

Premije za ovce i koze

1.   Poljoprivrednik koji na svom gospodarstvu uzgaja ovce može na zahtjev ostvariti pravo na premiju za uzgoj ovaca („premija za ovce”).

2.   Poljoprivrednik koji na svom gospodarstvu uzgaja koze može na zahtjev ostvariti pravo na premiju za uzgoj koza („premija za koze”). Ova se premija dodjeljuje poljoprivrednicima u posebnim područjima u kojima proizvodnja ispunjava sljedeća dva mjerila:

(a)	uzgoj koza uglavnom je usmjeren ka proizvodnji kozjeg mesa;

(b)	tehnike uzgoja ovaca i koza međusobno su slične po svojoj prirodi.

Popis takvih područja utvrđuje se u skladu s postupkom iz članka 141. stavka 2.

3.   Premija za ovce i premija za koze dodjeljuju se u obliku godišnjeg plaćanja po prihvatljivoj životinji po kalendarskoj godini i po poljoprivredniku u okviru pojedinačnih gornjih granica. Najmanji broj životinja za koje se podnosi zahtjev za premiju utvrđuje država članica. Taj broj ne smije biti manji od deset, ni veći od 50 životinja.

4.   Premija za ovce iznosi 21 EUR po ovci. Međutim, za poljoprivrednike koji prodaju ovčje mlijeko ili proizvode od ovčjeg mlijeka premija za ovce iznosi 16,8 EUR po ovci.

5.   Premija za koze iznosi 16,8 EUR po kozi.

Članak 102.

Dopunska premija

1.   Dopunska se premija isplaćuje poljoprivrednicima u područjima u kojima uzgoj ovaca i koza predstavlja tradicionalnu aktivnost ili znatno doprinosi ruralnom gospodarstvu. Ta područja utvrđuju države članice. U svakom se slučaju dopunska premija dodjeljuje samo poljoprivrednicima na čijim se gospodarstvima barem 50 % površine koja se koristi za poljoprivredu nalazi u područjima s otežanim uvjetima gospodarenja, koja su utvrđena Uredbom (EZ) br. 1257/1999.

2.   Dopunska se premija također dodjeljuje poljoprivrednicima koji vrše sezonsko premještanje životinja pod uvjetom da:

(a)	barem 90 % životinja za koje se traži premija pase barem 90 uzastopnih dana na prihvatljivom području utvrđenom u skladu sa stavkom 1.; i

(b)

sjedište se gospodarstva nalazi u podrobno utvrđenom zemljopisnom području za koje je država članica utvrdila da je sezonsko premještanje životinja tradicionalna praksa pri uzgoju ovaca i/ili koza te da je predmetno premještanje životinja nužno zbog nedovoljne količine krme u razdoblju premještanja životinja.

3.   Dopunska premija iznosi 7 EUR po ovci i po kozi. Dopunska se premija dodjeljuje pod istim uvjetima koji su utvrđeni za dodjelu premija za ovce i koze.

Članak 103.

Zajednička pravila o premijama

1.   Premije se isplaćuju poljoprivrednicima na temelju broja ovaca i/ili koza koje se uzgajaju na gospodarstvu tijekom najmanjeg razdoblja koje se utvrđuje u skladu s postupkom iz članka 141. stavka 2.

2.   Kako bi se za njih ostvarilo pravo na premije, životinje moraju biti označene i registrirane u skladu s Uredbom (EZ) br. 21/2004.

Članak 104.

Pojedinačna ograničenja

1.   Na dan 1. siječnja 2009. pojedinačna gornja granica po poljoprivredniku iz članka 101. stavka 3. jednaka je broju prava na premiju koja je on posjedovao na dan 31. prosinca 2008. u skladu s odnosnim pravilima Zajednice.

2.   Države su članice dužne poduzeti potrebne mjere kako bi osigurale da ukupna prava na premiju na njihovu području ne prijeđu nacionalne gornje granice iz stavka 4., te da je moguće očuvati nacionalnu rezervu iz članka 106.

Nakon isteka razdoblja primjene programa jedinstvenih plaćanja po površini u skladu s člankom 122. i ako se primjenjuje članak 52., potrebno je dodijeliti pojedinačne gornje granice proizvođačima i uspostaviti nacionalnu rezervu iz članka 106. najkasnije do kraja prve godine primjene programa jedinstvenih plaćanja.

3.   Prava na premiju povučena na temelju mjera poduzetih u skladu s prvim podstavkom stavka 2. poništavaju se.

4.   Primjenjuju se sljedeće nacionalne gornje granice:

Država članica	Nacionalna gornja granica
Bugarska	2 058 483
Češka	66 733
Danska	104 000
Estonija	48 000
Španjolska	19 580 000
Francuska	7 842 000
Cipar	472 401
Latvija	18 437
Litva	17 304
Mađarska	1 146 000
Poljska	335 880
Portugal	2 690 000
Rumunjska	5 880 620
Slovenija	84 909
Slovačka	305 756
Finska	80 000
Ukupno	40 730 523

Članak 105.

Prijenos prava na premiju

1.   Ako poljoprivrednik proda ili na drugi način prenese svoje gospodarstvo, može prenijeti i sva svoja prava na premiju osobi koja preuzima gospodarstvo.

2.   Poljoprivrednik može također prenijeti svoja prava u cijelosti ili djelomično drugim poljoprivrednicima bez prijenosa vlastitog gospodarstva.

U slučaju prijenosa prava bez prijenosa gospodarstva, dio prenesenih prava na premiju, koji ne prelazi 15 %, predaje se bez naknade u korist nacionalne rezerve države članice u kojoj se gospodarstvo nalazi radi besplatne preraspodjele istih.

Države članice mogu otkupiti prava na premiju od poljoprivrednika koji dobrovoljno pristanu predati svoja prava u cijelosti ili djelomično. U tom se slučaju naknada za otkup tih prava može tim poljoprivrednicima isplatiti iz državnog proračuna.

Odstupajući od stavka 1. i u opravdanim slučajevima, države članice mogu utvrditi da se u slučaju prodaje ili drugog oblika prijenosa gospodarstva prijenos prava izvrši putem nacionalne rezerve.

3.   Države članice mogu poduzeti potrebne mjere kako bi se izbjeglo prenošenje prava izvan osjetljivih područja ili regija, u kojima je uzgoj ovaca od posebne važnosti za lokalno gospodarstvo.

4.   Države članice mogu prije datuma koji utvrde, odobriti privremene prijenose dijela prava na premiju, koji poljoprivrednik koji ih posjeduje nema namjeru iskoristiti.

Članak 106.

Nacionalna rezerva

1.   Svaka je država članica dužna održavati nacionalnu rezervu prava na premiju.

2.   Sva prava na premiju koja se povuku u skladu s člankom 105. stavkom 2. ili drugim odredbama Zajednice vraćaju se u nacionalnu rezervu.

3.   Države članice mogu dodijeliti poljoprivrednicima prava na premiju u okviru ograničenja njihove nacionalne rezerve. Pri dodjeli prava prednost se daje novim poljoprivrednicima, mladim poljoprivrednicima ili drugim prioritetnim korisnicima.

Članak 107.

Gornje granice

Ukupan iznos svih zatraženih premija ne smije prijeći gornju granicu koju utvrđuje Komisija u skladu s člankom 51. stavkom 2.

Ako ukupni iznos zatražene potpore prelazi utvrđenu gornju granicu, potpora se po poljoprivredniku razmjerno smanjuje u toj godini.

Odjeljak 11.

Plaćanja za goveđe i teleće meso

Članak 108.

Područje primjene

Ako se primjenjuje članak 53., države članice dodjeljuju dodatno plaćanje ili plaćanja, koje odabire odnosna država članica sukladno tom članku, i to u skladu s uvjetima utvrđenima u ovom odjeljku, osim ako nije drukčije predviđeno ovom Uredbom.

Članak 109.

Definicije

Za potrebe ovog odjeljka primjenjuju se sljedeće definicije:

(a)	„regija” znači država članica ili regija u državi članici, ovisno o izboru predmetne države članice;

(b)	„bik” znači nekastrirano muško govedo;

(c)	„vol” znači kastrirano muško govedo;

(d)	„krava dojilja” znači krava mesne pasmine ili križanca mesne pasmine, koja pripada stadu namijenjenom za uzgoj teladi za proizvodnju mesa;

(e)	„junica” znači žensko govedo starije od osam mjeseci koje se još nije otelilo.

Članak 110.

Posebna premija

1.   Poljoprivrednik koji na svom gospodarstvu uzgaja muška goveda može na zahtjev ostvariti pravo na posebnu premiju. Ona se dodjeljuje u obliku godišnje premije po kalendarskoj godini i po gospodarstvu u okviru regionalnih gornjih granica za najviše 90 životinja iz svake pojedine starosne skupine iz stavka 2.

Za potrebe ovog članka „regionalna gornja granica” znači broj životinja za koji se u određenoj regiji i po kalendarskoj godini ostvaruje pravo na posebnu premiju.

2.   Posebna se premija odobrava najviše:

(a)	jedanput tijekom života svakog bika starijeg od devet mjeseci; ili

(b)	dva puta tijekom života svakog vola: i. po prvi put pri starosti od devet mjeseci; ii. po drugi put nakon što napuni 21 mjesec.

3.   Kako bi se ostvarilo pravo na posebnu premiju:

(a)	poljoprivrednik mora uzgajati za tov svaku životinju obuhvaćenu zahtjevom tijekom razdoblja koje se utvrđuje u skladu s postupkom iz članka 141. stavka 2.;

(b)	za svaku je životinju do klanja ili izvoza potrebno posjedovati putovnicu iz članka 6. Uredbe (EZ) br. 1760/2000, koja sadrži sve potrebne podatke o njezinom statusu u pogledu premije, ili, ako putovnica nije dostupna, jednakovrijednu službenu ispravu.

4.   Ako u određenoj regiji ukupan broj bikova starijih od devet mjeseci i volova starosti od devet do 20 mjeseci, za koje je podnesen zahtjev i koji ispunjavaju uvjete za dodjelu posebne premije, prijeđe primjenjivu regionalnu gornju granicu iz stavka 8., ukupni se broj životinja koje ispunjavaju uvjete po poljoprivredniku na temelju stavka 2. točaka (a) i (b) razmjerno smanjuje za odnosnu godinu.

5.   Odstupajući od stavaka 1. i 4., države članice mogu na temelju objektivnih mjerila koja su dio politike ruralnog razvoja i samo pod uvjetom da uzmu u obzir vidove zaštite okoliša i zaposlenosti, promijeniti ili poništiti ograničenje od 90 životinja po gospodarstvu i starosnoj skupini. U tom slučaju države članice mogu donijeti odluku o primjeni stavka 4. na način kojim se postiže razina sniženja potrebna za poštovanje primjenjive regionalne gornje granice, bez primjene tih sniženja na male poljoprivrednike koji za predmetnu godinu nisu podnijeli zahtjeve za posebnu premiju za više od najmanjeg broja životinja koji je utvrdila odnosna država članica.

6.   Države članice mogu donijeti odluku o dodjeli posebne premije u vrijeme klanja. U tom se slučaju mjerilo starosti za bikove iz stavka 2. točke (a) zamjenjuje najmanjom masom trupa od 185 kg.

Premija se isplaćuje ili vraća poljoprivrednicima.

7.   Posebna premija iznosi:

(a)	210 EUR po prihvatljivom biku;

(b)	150 EUR po prihvatljivom volu i starosnoj skupini.

8.   Primjenjuju se sljedeće regionalne gornje granice:

Država članica	Regionalna gornja granica
Bugarska	90 343
Češka	244 349
Danska	277 110
Njemačka	1 782 700
Estonija	18 800
Cipar	12 000
Latvija	70 200
Litva	150 000
Poljska	926 000
Rumunjska	452 000
Slovenija	92 276
Slovačka	78 348
Finska	250 000
Švedska	250 000

Članak 111.

Premija za krave dojilje

1.   Poljoprivrednik koji na svom gospodarstvu uzgaja krave dojilje može na zahtjev ostvariti pravo na premiju za uzgoj krava dojilja („premija za krave dojilje”). Ona se dodjeljuje u obliku godišnje premije po kalendarskoj godini i po poljoprivredniku u okviru pojedinačnih gornjih granica.

2.   Premija za krave dojilje dodjeljuje se svakom poljoprivredniku koji:

(a)	ne isporučuje mlijeko ili mliječne proizvode sa svog gospodarstva 12 mjeseci od dana podnošenja zahtjeva. Međutim, izravna isporuka mlijeka ili mliječnih proizvoda s gospodarstva potrošaču ne predstavlja prepreku za dodjelu premije;

(b)	isporučuje mlijeko ili mliječne proizvode u ukupnoj pojedinačnoj kvoti, kako je predviđena člankom 67. Uredbe (EZ) br. 1234/2007, koja ne prelazi 120 000 kg.

Međutim, države članice mogu u skladu s objektivnim i nediskriminacijskim mjerilima koja one utvrde, donijeti odluku o promjeni ili poništenju ograničenja, pod uvjetom da barem šest uzastopnih mjeseci od dana podnošenja zahtjeva poljoprivrednik uzgaja broj krava dojilja koji nije manji od 60 %, te broj junica koji nije veći od 40 % broja životinja za koji se zahtijeva premija.

Kako bi se utvrdio broj životinja koje ispunjavaju uvjete na temelju točaka (a) i (b) prvog podstavka, na temelju korisnikove pojedinačne kvote za mlijeko dostupne na gospodarstvu na dan 31. ožujka odnosne kalendarske godine, izražene u tonama i prosječnoj mliječnosti, utvrđuje se pripadaju li krave sisajućem stadu ili mliječnom stadu.

3.   Pravo poljoprivrednika na premiju ograničeno je primjenom pojedinačne gornje granice, kako je utvrđena člankom 112.

4.   Premija iznosi 200 EUR po prihvatljivoj životinji.

5.   Države članice mogu dodijeliti dodatnu državnu premiju za krave dojilje u visini od najviše 50 EUR po životinji, pod uvjetom da to ne dovede do diskriminacije među stočarima u predmetnoj državi članici.

U pogledu gospodarstava koja se nalaze u regiji utvrđenoj člancima 5. i 8. Uredbe Vijeća (EZ) br. 1083/2006 od 11. srpnja 2006. o utvrđivanju općih odredaba o Europskom fondu za regionalni razvoj, Europskom socijalnom fondu i Kohezijskom fondu (33), prvih 24,15 EUR te dodatne premije po životinji financira EFJP.

U pogledu gospodarstava koja se nalaze na čitavom području države članice, ako je u populaciji goveda u odnosnoj državi članici veliki udio krava dojilja, odnosno barem 30 % ukupnog broja krava, te ako barem 30 % zaklanih muških goveda ima konformaciju trupa klasa S i E, EFJP financira dodatnu premiju u cijelosti. Svako prekoračenje ovih postotaka utvrđuje se na temelju dvogodišnjeg prosjeka prije godine za koju se dodjeljuje premija.

6.   U smislu ovog članka uzimaju se u obzir samo junice mesne pasmine ili križanci mesne pasmine, koje pripadaju stadu namijenjenom za uzgoj teladi za proizvodnju mesa.

Članak 112.

Pojedinačna gornja granica za krave dojilje

1.   Potpora se dodjeljuje svakom poljoprivredniku koji uzgaja krave dojilje u okviru pojedinačnih gornjih granica koje su utvrđene u skladu s člankom 126. stavkom 2. Uredbe (EZ) br. 1782/2003.

2.   Države su članice dužne poduzeti potrebne mjere kako bi osigurale da iznos prava na premiju na njihovom području ne prijeđe nacionalne gornje granice iz stavka 5., te da je moguće očuvati nacionalnu rezervu iz članka 114.

Nakon isteka razdoblja primjene programa jedinstvenih plaćanja po površini u skladu s člankom 122. i ako se primjenjuje članak 53. stavak 1., potrebno je dodijeliti pojedinačne gornje granice proizvođačima i uspostaviti nacionalnu rezervu iz članka 114. najkasnije do kraja prve godine primjene programa jedinstvenih plaćanja.

3.   Ako prilagodba iz stavka 2. zahtijeva sniženje pojedinačnih gornjih granica poljoprivrednika, ono se vrši bez potpore za nadoknadu i utvrđuje na temelju objektivnih mjerila, uključujući posebno:

(a)	stopu po kojoj su poljoprivrednici koristili svoje pojedinačne gornje granice tijekom tri referentne godine prije 2000.;

(b)	provedbu programa ulaganja ili ekstenzifikacije u sektoru goveđeg i telećeg mesa;

(c)	posebne prirodne uvjete ili primjenu kazni, zbog čega premija nije isplaćena ili je isplaćena u smanjenom iznosu za barem jednu referentnu godinu;

(d)	dodatne posebne okolnosti, zbog kojih plaćanja izvršena za barem jednu referentnu godinu ne odgovaraju stvarnom stanju utvrđenom tijekom prethodnih godina.

4.   Prava na premiju povučena na temelju mjera poduzetih u skladu s prvim podstavkom stavka 2. poništavaju se.

5.   Primjenjuju se sljedeće nacionalne gornje granice:

Država članica	Nacionalna gornja granica
Belgija	394 253
Bugarska	16 019
Češka	90 300
Estonija	13 416
Španjolska	1 441 539
Francuska	3 779 866
Cipar	500
Latvija	19 368
Litva	47 232
Mađarska	117 000
Malta	454
Austrija	375 000
Poljska	325 581
Portugal	458 941
Rumunjska	150 000
Slovenija	86 384
Slovačka	28 080

Članak 113.

Prijenos prava na premiju za krave dojilje

1.   Ako poljoprivrednik proda ili na drugi način prenese svoje gospodarstvo, može prenijeti i sva svoja prava na premiju za krave dojilje osobi koja preuzima gospodarstvo.

2.   Poljoprivrednik iz stavka 1. može također prenijeti svoja prava u cijelosti ili djelomično drugim poljoprivrednicima bez prijenosa vlastitog gospodarstva.

U slučaju prijenosa prava na premiju bez prijenosa gospodarstva, dio prenesenih prava, koji ne prelazi 15 %, predaje se bez naknade u korist nacionalne rezerve države članice u kojoj se gospodarstvo nalazi radi besplatne preraspodjele istih.

3.   Države članice:

(a)	poduzimaju potrebne mjere kako bi se izbjeglo prenošenje prava na premiju izvan osjetljivih područja ili regija, u kojima je proizvodna goveđeg i telećeg mesa od posebne važnosti za lokalno gospodarstvo;

(b)	mogu utvrditi da se prijenos prava bez prijenosa gospodarstva vrši izravno među poljoprivrednicima ili putem nacionalne rezerve.

4.   Države članice mogu prije datuma koji utvrde, odobriti privremene prijenose dijela prava na premiju, koji poljoprivrednik koji ih posjeduje nema namjeru iskoristiti.

Članak 114.

Nacionalna rezerva za prava na premiju za krave dojilje

1.   Svaka je država članica dužna održavati nacionalnu rezervu prava na premiju za krave dojilje.

2.   Sva prava na premiju koja se povuku u skladu s drugim podstavkom članka 113. stavka 2. ili drugim odredbama Zajednice vraćaju se u nacionalnu rezervu ne dovodeći u pitanje članak 112. stavak 4.

3.   Države članice koriste nacionalnu rezervu za dodjelu prava na premiju u okviru ograničenja te rezerve posebno novim poljoprivrednicima, mladim poljoprivrednicima ili drugim prioritetnim korisnicima.

Članak 115.

Junice

1.   Odstupajući od članka 111. stavka 3. ove Uredbe, ako se više od 60 % krava dojilja i junica uzgaja u brdsko-planinskim područjima u smislu članka 50. Uredbe (EZ) br. 1698/2005, države članice mogu donijeti odluku da upravljaju dodjelom premije za krave dojilje posebno za junice, a posebno za krave dojilje, i to u okviru zasebne nacionalne gornje granice koju utvrđuje odnosna država članica.

Predmetna zasebna nacionalna gornja granica ne smije prijeći 40 % nacionalne gornje granice odnosne države članice utvrđene u članku 112. stavku 5. Nacionalna se gornja granica umanjuje za iznos jednak zasebnoj nacionalnoj gornjoj granici. Ako u državi članici koja koristi mogućnost predviđenu ovim stavkom ukupni broj junica, za koje je podnesen zahtjev i koje ispunjavaju uvjete za dodjelu premije za krave dojilje, prelazi zasebnu nacionalnu gornju granicu, broj prihvatljivih junica po poljoprivredniku razmjerno se smanjuje za odnosnu godinu.

2.   U smislu ovog članka uzimaju se u obzir samo junice mesne pasmine ili križanci mesne pasmine.

Članak 116.

Premija za klanje

1.   Poljoprivrednik koji na svom gospodarstvu uzgaja goveda može na zahtjev ostvariti pravo na premiju za klanje. Ona se dodjeljuje pri klanju životinja koje ispunjavaju uvjete ili njihovom izvozu u treću zemlju, te u okviru nacionalnih gornjih granica koje je potrebno utvrditi.

Za sljedeće se životinje može ostvariti pravo na premiju za klanje:

(a)	bikove, volove, krave i junice starije od osam mjeseci;

(b)	telad starosti između jednog i osam mjeseci i trupa mase do 185 kg.

Za životinje iz točaka (a) i (b) drugog podstavka može se ostvariti pravo na premiju za klanje ako ih je poljoprivrednik uzgajao tijekom razdoblja koje je potrebno utvrditi.

2.   Premija za klanje iznosi:

(a)	80 EUR po prihvatljivoj životinji iz stavka 1. točke (a);

(b)	50 EUR po prihvatljivoj životinji iz stavka 1. točke (b).

3.   Nacionalne gornje granice iz stavka 1. utvrđuju se po državi članici i zasebno za obje skupine životinja iz točaka (a) i (b) tog stavka. Svaka gornja granica jednaka je broju životinja iz svake od ovih dviju skupina koje su 1995. zaklane u odnosnoj državi članici. Svakoj se gornjoj granici dodaje broj životinja izvezenih u treće zemlje na osnovu podataka Eurostata ili drugih objavljenih službenih statističkih podataka za tu godinu koje prihvati Komisija.

Za nove države članice primjenjuju se sljedeće nacionalne gornje granice:

	Bikovi, volovi, krave i junice	Telad starosti između 1 i 8 mjeseci i trupa mase do 185 kg
Bugarska	22 191	101 542
Češka	483 382	27 380
Estonija	107 813	30 000
Cipar	21 000	—
Latvija	124 320	53 280
Litva	367 484	244 200
Mađarska	141 559	94 439
Malta	6 002	17
Poljska	1 815 430	839 518
Rumunjska	1 148 000	85 000
Slovenija	161 137	35 852
Slovačka	204 062	62 841

4.   Ako u određenoj državi članici ukupni broj životinja za koje je podnesen zahtjev za jednu od dvije skupine životinja iz točke (a) ili (b) stavka 1. i koje ispunjavaju uvjete za dodjelu premije za klanje prelazi nacionalnu gornju granicu utvrđenu za tu skupinu, ukupni se broj životinja koje ispunjavaju uvjete iz te skupine po poljoprivredniku razmjerno smanjuje za odnosnu godinu.

Članak 117.

Zajednička pravila o premijama

Kako bi se za nju ostvarilo pravo na plaćanja na temelju ovog odjeljka, životinja mora biti označena i registrirana u skladu s Uredbom (EZ) br. 1760/2000.

Međutim, životinja će se smatrati prihvatljivom za ostvarenje prava na plaćanja ako su podaci utvrđeni u drugoj alineji članka 7. stavka 1. Uredbe (EZ) br. 1760/2000 priopćeni nadležnom tijelu prvi dan razdoblja obveznog držanja te životinje, kako je utvrđeno u skladu s postupkom iz članka 141. stavka 2. ove Uredbe.

Članak 118.

Gornje granice

Ukupan iznos svih plaćanja zatraženih na temelju ovog odjeljka ne smije prijeći gornju granicu koju utvrdi Komisija u skladu s člankom 51. stavkom 2.

Ako ukupni iznos zatraženih plaćanja prelazi utvrđenu gornju granicu, plaćanja se po poljoprivredniku razmjerno smanjuju u toj godini.

Članak 119.

Tvari zabranjene Direktivom 96/22/EZ

1.   Ako se u životinji koja pripada stadu goveda poljoprivrednika u skladu s odnosnim odredbama Direktive Vijeća 96/23/EZ od 29. travnja 1996. o mjerama za praćenje određenih tvari i njihovih rezidua u živim životinjama i proizvodima životinjskog podrijetla (34) otkriju ostaci tvari zabranjenih Direktivom Vijeća 96/22/EZ od 29. travnja 1996. o zabrani uporabe određenih tvari na farmskim životinjama koje imaju hormonalno ili tireostatsko djelovanje ili beta-agonista (35), ili ostaci tvari koje su dopuštene tom Direktivom, ali se one koriste nezakonito, ili ako se na poljoprivrednikovom gospodarstvu u bilo kojem obliku pronađu nedopuštena tvar ili proizvod, ili tvar ili proizvod koji su dopušteni Direktivom 96/22/EZ, ali se drže nezakonito, tog se poljoprivrednika isključuje iz primanja iznosa iz ovog odjeljka za kalendarsku godinu u kojoj je to otkriveno.

U slučaju ponovljenog kršenja trajanje se razdoblja isključenja, ovisno o ozbiljnosti povrede, može produljiti i do pet godina počevši od godine u kojoj je otkriveno ponovljeno kršenje.

2.   Ako vlasnik ili posjednik životinja preprječuje obavljanje inspekcijskih pregleda i uzimanje uzoraka, koji su nužni za primjenu nacionalnih planova nadzora nad ostacima tvari ili za obavljanje inspekcijskih pregleda i provjera iz Direktive 96/23/EZ, primjenjuju se kazne iz stavka 1. ovog članka.

POGLAVLJE 2.

Državne potpore

Članak 120.

Državna potpora za orašaste plodove

1.   Od 2012. ili ako je primjenom članka 67. plaćanje po površini za orašaste plodove iz odjeljka 4. poglavlja 1. ove glave uključeno u program jedinstvenih plaćanja, države članice mogu dodijeliti državnu potporu u visini od najviše 120,75 EUR po hektaru godišnje poljoprivrednicima koji proizvode sljedeće proizvode:

(a)	bademe oznaka KN 0802 11 i 0802 12;

(b)	lješnjake oznaka KN 0802 21 i 0802 22;

(c)	orahe oznaka KN 0802 31 i 0802 32;

(d)	pistacije oznake KN 0802 50;

(e)	rogače oznake KN 1212 10 10.

2.   Državna se potpora isplaćuje samo za najveću površinu:

Država članica	Najveća površina (ha)
Belgija	100
Bugarska	11 984
Njemačka	1 500
Grčka	41 100
Španjolska	568 200
Francuska	17 300
Italija	130 100
Cipar	5 100
Luksemburg	100
Mađarska	2 900
Nizozemska	100
Poljska	4 200
Portugal	41 300
Rumunjska	1 645
Slovenija	300
Slovačka	3 100
Ujedinjena Kraljevina	100

3.   Države članice mogu zahtijevati kao uvjet za dodjelu državne potpore da poljoprivrednici budu članovi proizvođačke organizacije priznate u skladu s člankom 125.b Uredbe (EZ) br. 1234/2007.

GLAVA V.

PROVEDBA IZRAVNIH PLAĆANJA U NOVIM DRŽAVAMA ČLANICAMA

POGLAVLJE 1.

Opće odredbe

Članak 121.

Uvođenje izravnih plaćanja

U novim državama članicama, osim Bugarske i Rumunjske, izravna se plaćanja uvode u skladu sa sljedećim rasporedom povećanja izraženih u obliku postotka tada primjenjivog iznosa tih plaćanja u državama članicama koje nisu nove države članice:

—	60 % u 2009.,

—	70 % u 2010.,

—	80 % u 2011.,

—	90 % u 2012.,

—	100 % od 2013.

U Bugarskoj i Rumunjskoj izravna se plaćanja uvode u skladu sa sljedećim rasporedom povećanja izraženih u obliku postotka tada primjenjivog iznosa tih plaćanja u državama članicama koje nisu nove države članice:

—	35 % u 2009.,

—	40 % u 2010.,

—	50 % u 2011.,

—	60 % u 2012.,

—	70 % u 2013.,

—	80 % u 2014.,

—	90 % u 2015.,

—	100 % od 2016.

POGLAVLJE 2.

Program jedinstvenih plaćanja po površini

Članak 122.

Program jedinstvenih plaćanja po površini

1.   Nove države članice, koje su odlučile zamijeniti izravna plaćanja programom jedinstvenih plaćanja po površini, uz iznimku prijelaznih plaćanja za jagodasto voće iz odjeljka 9. poglavlja 1. glave IV. ove Uredbe za 2009., 2010. i 2011, te plaćanja za energetske usjeve iz poglavlja 5. glave IV. Uredbe (EZ) br. 1782/2003 za 2009., dodjeljuju poljoprivrednicima potporu u skladu s ovim člankom.

2.   Jedinstveno plaćanje po površini dodjeljuje se jedanput godišnje. Računa se tako da se godišnja financijska omotnica iz članka 123. podijeli s poljoprivrednom površinom svake nove države članice utvrđenom u skladu s člankom 124.

3.   Program jedinstvenih plaćanja po površini dostupan je do 31. prosinca 2013. Nove su države članice dužne do 1. kolovoza posljednje godine primjene obavijestiti Komisiju o svojoj namjeri obustave primjene programa.

4.   Po isteku razdoblja primjene programa jedinstvenih plaćanja po površini primjenjuju se izravna plaćanja u skladu s odnosnim pravilima Zajednice i na osnovu količinskih parametara, kao što su osnovna površina, gornje granice premije i najveće zajamčene količine, utvrđene u Aktima o pristupanju iz 2003. i 2005. i naknadnom zakonodavstvu Zajednice za svako izravno plaćanje. Od toga se trenutka primjenjuju postoci iz članka 121. ove Uredbe za odnosne godine.

Članak 123.

Godišnja financijska omotnica

1.   Za svaku novu državu članicu Komisija utvrđuje godišnju financijsku omotnicu kao ukupni iznos sredstava koja bi bila dostupna za odnosnu kalendarsku godinu za dodjelu izravnih plaćanja u novoj državi članici.

Godišnja se financijska omotnica utvrđuje u skladu s odnosnim pravilima Zajednice i na osnovu količinskih parametara, kao što su osnovna površina, gornje granice premije i najveće zajamčene količine, utvrđene u Aktima o pristupanju iz 2003. i 2005. i naknadnom zakonodavstvu Zajednice za svako izravno plaćanje.

Godišnja se financijska omotnica prilagođava uporabom odgovarajućeg postotka iz članka 121. za postupno uvođenje izravnih plaćanja, uz iznimku iznosa dostupnih u skladu s Prilogom XV. ili u skladu s razlikom između tih iznosa ili iznosa koji odgovaraju sektoru voća i povrća i stvarno primijenjenih iznosa iz članka 130. stavka 1.

2.   Ako u određenoj godini jedinstvena plaćanja po površini u novoj državi članici prijeđu godišnju financijsku omotnicu, nacionalni se iznos po hektaru koji se primjenjuje u toj državi članici razmjerno smanjuje primjenom koeficijenta sniženja.

Članak 124.

Površina u okviru programa jedinstvenih plaćanja po površini

1.   Poljoprivredna površina nove države članice, osim Bugarske i Rumunjske, u okviru programa jedinstvenih plaćanja po površini je onaj dio njezine poljoprivredne površine u uporabi koji je na dan 30. lipnja 2003. bio u dobrom poljoprivrednom stanju, bez obzira na to je li na taj dan korišten za proizvodnju, i prema potrebi se prilagođava u skladu s objektivnim i nediskriminacijskim mjerilima koja utvrđuje nova država članica nakon odobrenja Komisije.

Za potrebe ove glave „poljoprivredna površina u uporabi” znači ukupna površina koja se koristi kao obradivo zemljište, trajni travnjak, trajni nasad i vrt, kako je utvrdila Komisija iz statističkih razloga.

Za Bugarsku i Rumunjsku poljoprivredna površina u okviru programa jedinstvenih plaćanja po površini je onaj dio njezine poljoprivredne površine u uporabi koji je u dobrom poljoprivrednom stanju, bez obzira na to je li se koristi za proizvodnju, i prema potrebi se prilagođava u skladu s objektivnim i nediskriminacijskim mjerilima koja utvrđuju Bugarska ili Rumunjska nakon odobrenja Komisije.

2.   Za dodjelu su plaćanja u okviru programa jedinstvenih plaćanja po površini prihvatljive sve poljoprivredne parcele koje ispunjavaju mjerila iz stavka 1., te poljoprivredne parcele zasađene kulturama kratkih ophodnji (oznaka KN ex 0602 90 41), koje su na dan 30. lipnja 2003. bile u dobrom poljoprivrednom stanju. Međutim, za Bugarsku i Rumunjsku, za dodjelu su plaćanja prihvatljive sve poljoprivredne parcele koje ispunjavaju mjerila iz stavka 1., te poljoprivredne parcele zasađene kulturama kratkih ophodnji (oznaka KN ex 0602 90 41).

Osim u slučaju više sile ili u iznimnim okolnostima, poljoprivrednik mora imati parcele iz prvog podstavka na raspolaganju na dan koji utvrđuje država članica, a najkasnije na dan za izmjenu zahtjeva za potporu utvrđen u toj državi članici.

Najmanja veličina prihvatljive površine po gospodarstvu za koju se mogu zatražiti plaćanja iznosi 0,3 ha. Međutim, svaka nova država članica može na temelju objektivnih mjerila i uz odobrenje Komisije odlučiti da se najmanja veličina poveća, ali do najviše 1 ha.

3.   Proizvodnja ili uporaba čimbenika proizvodnje nisu obvezne. Međutim, poljoprivrednici mogu koristiti zemljište iz stavka 4. ovog članka u bilo koju poljoprivrednu svrhu. Na proizvodnju se konoplje primjenjuje članak 39.

4.   Svako je zemljište za koje se dodjeljuju plaćanja u okviru programa jedinstvenih plaćanja po površini potrebno održavati u dobrim poljoprivrednim i okolišnim uvjetima u skladu s člankom 6.

5.   Svaki poljoprivrednik koji prima potporu u okviru programa jedinstvenih plaćanja po površini dužan je poštovati zakonom propisane zahtjeve o upravljanju iz Priloga II. u skladu sa sljedećim rasporedom:

(a)	zahtjevi iz točke A Priloga II. primjenjuju se od 1. siječnja 2009.;

(b)	zahtjevi iz točke B Priloga II. primjenjuju se od 1. siječnja 2011.;

(c)	zahtjevi iz točke C Priloga II. primjenjuju se od 1. siječnja 2013.

6.   Za Bugarsku i Rumunjsku primjena je članaka 4., 5., 23., 24. i 25. neobvezna do 31. prosinca 2011. u mjeri u kojoj se te odredbe odnose na zakonom propisane zahtjeve o upravljanju. Poljoprivrednik koji prima plaćanja u okviru programa jedinstvenih plaćanja po površini u tim državama članicama dužan je od 1. siječnja 2012. poštovati zakonom propisane zahtjeve o upravljanju iz Priloga II. u skladu sa sljedećim rasporedom:

(a)	zahtjevi iz točke A Priloga II. primjenjuju se od 1. siječnja 2012.;

(b)	zahtjevi iz točke B Priloga II. primjenjuju se od 1. siječnja 2014.;

(c)	zahtjevi iz točke C Priloga II. primjenjuju se od 1. siječnja 2016.

7.   Nove države članice mogu također iskoristiti mogućnosti predviđene stavcima 5. i 6. ako odluče obustaviti primjenu programa jedinstvenih plaćanja po površini prije isteka razdoblja primjene tog programa iz članka 122. stavka 3.

8.   Primjena programa jedinstvenih plaćanja po površini ne smije ni na koji način utjecati na obvezu bilo koje nove države članice u pogledu provedbe pravila Zajednice o identifikaciji i registraciji životinja iz Uredbe (EZ) br. 1760/2000 i Uredbe (EZ) br. 21/2004.

Članak 125.

Izvješćivanje

Nove su države članice dužne podrobno izvijestiti Komisiju o mjerama koje su poduzele radi primjene ovog poglavlja, a posebno o mjerama koje su poduzele u skladu s člankom 123. stavkom 2.

POGLAVLJE 3.

Zasebna plaćanja i posebna potpora

Članak 126.

Zasebno plaćanje za šećer

1.   Ako je nova država članica iskoristila mogućnost iz članka 143.ba Uredbe (EZ) br. 1782/2003, ona dodjeljuje zasebno plaćanje za šećer poljoprivrednicima koji za to ostvaruju pravo u okviru programa jedinstvenih plaćanja po površini. To se plaćanje dodjeljuje na osnovu mjerila koja su odnosne države članice utvrdile u 2006. i 2007.

2.   Zasebno plaćanje za šećer dodjeljuje se u okviru gornjih granica iz Priloga XV.

3.   Odstupajući od stavka 2., svaka odnosna nova država članica može do 31. ožujka godine za koju se dodjeljuje zasebno plaćanje za šećer, te na osnovu objektivnih mjerila, donijeti odluku o primjeni niže gornje granice na zasebno plaćanje za šećer u odnosu na onu iz Priloga XV. Ako ukupni iznos utvrđen u skladu sa stavkom 1. prelazi gornju granicu koju je utvrdila odnosna nova država članica, godišnji se iznos koji se dodjeljuje poljoprivrednicima razmjerno smanjuje.

Članak 127.

Zasebno plaćanje za voće i povrće

1.   Ako je nova država članica iskoristila mogućnost iz članka 143.bb Uredbe (EZ) br. 1782/2003, ona dodjeljuje zasebno plaćanje za voće i povrće poljoprivrednicima koji za to ispunjavaju uvjete u okviru programa jedinstvenih plaćanja po površini. To se plaćanje dodjeljuje u skladu s mjerilima koja je država članica utvrdila u 2007.

2.   Zasebno plaćanje za voće i povrće dodjeljuje se u granicama sredstava nacionalne gornje granice iz članka 40. ove Uredbe koja odgovaraju plaćanju za voće i povrće ili u okviru niže gornje granice ako je nova država članica iskoristila mogućnost iz članka 143.bb stavka 3. Uredbe (EZ) br. 1782/2003.

Članak 128.

Zasebno prijelazno plaćanje za voće i povrće

1.   Ako je nova država članica iskoristila mogućnost iz članka 143.bc stavka 1. Uredbe (EZ) br. 1782/2003, može do 31. prosinca 2011. zadržati do 50 % sredstava nacionalne gornje granice iz članka 40. ove Uredbe koja odgovaraju plaćanju za rajčice oznake KN 0702 00 00 u skladu s odlukom koju je donijela 2007.

U tom slučaju, te u okviru gornje granice utvrđene u skladu s postupkom iz članka 141. stavka 2. ove Uredbe odnosna država članica svake godine isplaćuje poljoprivrednicima dodatni iznos.

Dodatno se plaćanje dodjeljuje poljoprivrednicima koji proizvode rajčice pod uvjetima utvrđenima u odjeljku 8. poglavlja 1. glave IV. ove Uredbe.

2.   Ako je nova država članica iskoristila mogućnost iz članka 143.bc stavka 2. Uredbe (EZ) br. 1782/2003, može u skladu s odlukom koju je donijela 2007. zadržati:

(a)	do 31. prosinca 2010. do 100 % sredstava nacionalnih gornjih granica iz članka 40. ove Uredbe koja odgovaraju plaćanju za voćne i povrtne kulture, osim jednogodišnjih kultura, iz trećeg podstavka članka 54. stavka 2. ove Uredbe;

(b)	od 1. siječnja 2011. do 31. prosinca 2012. do 75 % sredstava nacionalnih gornjih granica iz članka 40. ove Uredbe koja odgovaraju plaćanju za voćne i povrtne kulture, osim jednogodišnjih kultura, iz trećeg podstavka članka 54. stavka 2. ove Uredbe.

U tom slučaju, te u okviru gornje granice utvrđene u skladu s postupkom iz članka 141. stavka 2. ove Uredbe odnosna država članica svake godine isplaćuje poljoprivrednicima dodatni iznos.

Dodatno se plaćanje dodjeljuje poljoprivrednicima koji proizvode jedan ili više proizvoda voća i povrća, kako je utvrdila odnosna država članica, navedenih u trećem podstavku članka 54. stavka 2. ove Uredbe.

3.   Nove države članice koje su iskoristile mogućnost iz članka 143.bc Uredbe (EZ) br. 1782/2003 mogu do 1. kolovoza 2009. odlučiti da će preispitati odluku koju su donijele 2007. kako bi:

(a)	uključile sva ili dio tih plaćanja u program jedinstvenih plaćanja po površini. U tom slučaju, odstupajući od članka 130. ove Uredbe, odnosni se iznosi uključuju u godišnji financijski okvir iz članka 123. stavka 1. ove Uredbe; ili

(b)

uključile sva ili dio tih plaćanja u zasebno plaćanje za voće i povrće iz članka 127. ove Uredbe. U tom se slučaju dodjeljuje novo plaćanje u skladu s objektivnim i nediskriminacijskim mjerilima poput onih iz stavka 2. točke A Priloga IX. ovoj Uredbi, te za reprezentativno razdoblje koje završava 2008.

Članak 129.

Zasebno plaćanje za jagodasto voće

1.   Odstupajući od članka 122., nove države članice koje primjenjuju program jedinstvenih plaćanja po površini mogu do 1. kolovoza 2011. donijeti odluku o dodjeli zasebnog plaćanja za jagodasto voće od 2012. Ono se dodjeljuje u skladu s objektivnim i nediskriminacijskim mjerilima, kao što su plaćanja primljena u okviru prijelaznog plaćanja za jagodasto voće iz članka 98., te za reprezentativno razdoblje koje utvrđuje ta država članica, ali najkasnije 2008.

2.   Zasebno plaćanje za jagodasto voće dodjeljuje se u granicama iznosa iz Priloga XII. koji odgovaraju plaćanju za jagodasto voće.

3.   Države članice koje primjenjuju ovaj članak mogu u 2012. uz zasebno plaćanje za jagodasto voće dodijeliti i državnu potporu. Ukupni iznos potpore Zajednice i državne potpore ne smije prijeći sljedeće gornje granice:

—	Bugarska: 960 000 EUR,

—	Latvija: 160 000 EUR,

—	Litva: 240 000 EUR,

—	Mađarska: 680 000 EUR,

—	Poljska: 19 200 000 EUR.

Članak 130.

Zajedničke odredbe za zasebna plaćanja

1.   Sredstva dostupna za dodjelu plaćanja iz članaka 126., 127., 128. i 129. ne uključuju se u godišnju financijsku omotnicu iz članka 123. stavka 1. Međutim, ako se primjenjuje članak 126. stavak 3., razlika između gornje granice iz Priloga XV. i stvarno primijenjene gornje granice uključuje se u godišnju financijsku omotnicu iz članka 123. stavka 1.

2.   Članak 132. ne primjenjuje se na zasebna plaćanja iz članaka 127., 128. i 129. Osim u slučaju Bugarske i Rumunjske, članak 132. ne primjenjuje se na zasebna plaćanja iz članka 126.

3.   U slučaju stvarnog ili budućeg nasljeđivanja zasebno plaćanje za šećer iz članka 126., zasebno plaćanje za voće i povrće iz članka 127. i zasebno plaćanje za jagodasto voće iz članka 129. dodjeljuju se poljoprivredniku koji je naslijedio gospodarstvo pod uvjetom da on ispunjava uvjete za potporu u okviru programa jedinstvenih plaćanja po površini.

Članak 131.

Posebna potpora

1.   Nove države članice koje primjenjuju program jedinstvenih plaćanja po površini mogu do 1. kolovoza 2009., 1. kolovoza 2010. ili 1. kolovoza 2011. odlučiti da od godine nakon godine u kojoj su donijele tu odluku iskoriste do 10 % njihove nacionalne gornje granice iz članka 40. za dodjelu potpore poljoprivrednicima, kako je utvrđeno u članku 68. stavku 1. i u skladu s poglavljem 5. glave III., ovisno o tome što se na njih primjenjuje.

2.   Odstupajući od članka 68. stavka 4. točke (c), potpora za mjere iz članka 68. stavka 1. točke (c) dodjeljuje se u obliku povećanja iznosa po hektaru koji se dodjeljuju u okviru programa jedinstvenih plaćanja po površini.

Drugi podstavak članka 68. stavka 3. ne primjenjuje se na nove države članice koje primjenjuju program jedinstvenih plaćanja po površini.

3.   Odstupajući od članka 69. stavka 6., nove države članice koje primjenjuju program jedinstvenih plaćanja po površini iz članka 122. dužne su prikupiti sredstva potrebna za potporu iz stavka 1. ovog članka tako da:

(a)	smanje svoju godišnju financijsku omotnicu iz članka 123.; i/ili

(b)	linearno smanje izravna plaćanja, osim programa jedinstvenih plaćanja po površini.

4.   Iznose iz stavka 1. ovog članka utvrđuje Komisija u skladu s postupkom iz članka 141. stavka 2.

Ti se iznosi odbijaju od godišnjih financijskih omotnica iz članka 123. stavka 1. odnosne nove države članice.

POGLAVLJE 4.

Dodatna nacionalna izravna plaćanja i izravna plaćanja

Članak 132.

Dodatna nacionalna izravna plaćanja i izravna plaćanja

1.   Za potrebe ovog članka „nacionalni program usporediv sa ZPP-om” znači bilo koji nacionalni program izravnih plaćanja koji se primjenjivao prije datuma pristupanja novih država članica za dodjelu potpore poljoprivrednicima za proizvodnju obuhvaćenu jednim od izravnih plaćanja.

2.   Uz odobrenje Komisije nove države članice imaju mogućnost nadopuniti bilo koje izravno plaćanje:

(a)

u pogledu svih izravnih plaćanja, do 30 postotnih bodova iznad primjenjivog iznosa iz članka 121. u odnosnoj godini. Na Bugarsku i Rumunjsku primjenjuje se sljedeće: u 2009. 65 % iznosa izravnih plaćanja u Zajednici u njezinom sastavu na dan 30. travnja 2004., a od 2010. do 50 postotnih bodova iznad primjenjivog iznosa iz drugoga stavka članka 121. u odnosnoj godini. Međutim, Češka može nadopuniti izravna plaćanja u sektoru krumpirovog škroba do 100 % iznosa koji se primjenjuje u državama članicama koje nisu nove države članice. U pogledu izravnih plaćanja iz poglavlja 7. glave IV. Uredbe (EZ) br. 1782/2003, nove države članice mogu nadopuniti izravna plaćanja do 100 %. Na Bugarsku i Rumunjsku primjenjuju se sljedeće najviše stope: 95 % u 2009. i 100 % od 2010.; ili

(b)

i. u pogledu izravnih plaćanja osim programa jedinstvenih plaćanja, do ukupnog iznosa izravne potpore, uvećanog za 10 postotnih bodova, na koju bi poljoprivrednik u novoj državi članici imao pravo za pojedine proizvode u kalendarskoj godini 2003. u okviru nacionalnog programa usporedivog sa ZPP-om. Međutim, u Litvi se referentnom godinom smatra kalendarska godina 2002. U Bugarskoj i Rumunjskoj referentnom se godinom smatra kalendarska godina 2006. Za Sloveniju povećanje iznosi 25 postotnih bodova; ii. u pogledu programa izravnih plaćanja, do ukupnog iznosa dodatne nacionalne izravne potpore koju može dodijeliti nova država članica za određenu godinu i koji je ograničen posebnom financijskom omotnicom. Ta je omotnica jednaka razlici između: — ukupnog iznosa nacionalne izravne potpore usporedive sa ZPP-om koja bi bila dostupna u odnosnoj novoj državi članici za kalendarsku godinu 2003. ili, u slučaju Litve, za kalendarsku godinu 2002., svaki put uvećanog za 10 postotnih bodova. Međutim, u Bugarskoj i Rumunjskoj referentna se godina smatra kalendarska godina 2006. Za Sloveniju povećanje iznosi 25 postotnih bodova, i — nacionalne gornje granice te nove države članice iz Priloga VIII., prema potrebi prilagođene u skladu s člankom 51. stavkom 2. Za izračun ukupnog iznosa iz prve alineje ove podtočke uključuju se nacionalna izravna plaćanja ili njihove sastavnice koje odgovaraju izravnim plaćanjima Zajednice, ili njihove sastavnice koje su uzete u obzir pri izračunu stvarne gornje granice predmetne nove države članice u skladu s člankom 40. i člankom 51. stavkom 2. Za svako odnosno izravno plaćanje nova država članica može donijeti odluku o primjeni točke (a) ili točke (b) prvog podstavka. Ukupna izravna potpora koja se može dodijeliti poljoprivredniku u novoj državi članici nakon pristupanja u okviru odgovarajućeg izravnog plaćanja, uključujući sva dodatna nacionalna izravna plaćanja, ne smije prijeći iznos izravne potpore na koju bi poljoprivrednik imao pravo u okviru odgovarajućeg izravnog plaćanja koje se tada primjenjuje u državama članicama koje nisu nove države članice, uzimajući u obzir, i to od 2012., primjenu članka 7. u vezi s člankom 10.

3.   Cipar može nadopuniti izravnu potporu koja se isplaćuje poljoprivredniku u okviru bilo kojeg izravnog plaćanja za programe potpore iz Priloga I. do ukupnog iznosa potpore na koju bi poljoprivrednik imao pravo na Cipru u 2001.

Ciparske su vlasti dužne osigurati da ukupna izravna potpora koja se dodjeljuje poljoprivrednicima na Cipru nakon pristupanja u okviru odgovarajućeg izravnog plaćanja, uključujući sva dodatna nacionalna izravna plaćanja, ni u kojem slučaju ne prijeđe iznos izravne potpore na koju bi poljoprivrednik imao pravo u okviru tog izravnog plaćanja u odnosnoj godini u državama članicama koje nisu nove države članice.

Ukupni iznosi dodatne nacionalne potpore koja se dodjeljuje navedeni su u Prilogu XVI.

Dodatna nacionalna potpora koja se dodjeljuje prilagođava se u mjeri u kojoj je to potrebno zbog razvoja ZPP-a.

Stavci 2. i 5. ne primjenjuju se na Cipar.

4.   Ako nova država članica odluči primjenjivati program jedinstvenih plaćanja po površini, ta nova država članica može dodijeliti dodatnu nacionalnu izravnu potporu pod uvjetima iz stavaka 5. i 8.

5.   Ukupni iznos dodatne nacionalne potpore dodijeljene u godini u kojoj se primjenjuje program jedinstvenih plaćanja po površini može biti ograničen posebnim financijskim okvirom po (pod)sektoru pod uvjetom da se takav posebni financijski okvir za (pod)sektor odnosi samo na:

(a)	izravna plaćanja kombinirana s programom jedinstvenih plaćanja; i/ili

(b)	za 2009. jedno ili više izravnih plaćanja koja su isključena ili mogu biti isključena iz programa jedinstvenih plaćanja u skladu s člankom 70. stavkom 2. Uredbe (EZ) br. 1782/2003, ili koja se mogu djelomično provesti u skladu s člankom 64. stavkom 2. te Uredbe;

(c)	od 2010. jedno ili više izravnih plaćanja koja se mogu djelomično provesti ili posebnu potporu iz članka 51. stavka 2. i članka 68. ove Uredbe.

Ovaj je okvir jednak razlici između:

(a)	ukupnog iznosa potpore po (pod)sektoru koji proizlazi iz primjene točke (a) ili (b) prvog podstavka stavka 2., ovisno o slučaju; i

(b)	ukupnog iznosa izravne potpore koja bi bila dostupna u odnosnoj novoj državi članici za isti (pod)sektor u predmetnoj godini u okviru programa jedinstvenih plaćanja po površini.

6.   Nova država članica može na temelju objektivnih mjerila i uz odobrenje Komisije utvrditi iznose dodatne nacionalne potpore koja će se dodijeliti.

7.   Odobrenje Komisije:

(a)	utvrđuje odnosne nacionalne programe izravnih plaćanja usporedivih sa ZPP-om ako se primjenjuje točka (b) prvog podstavka stavka 2.;

(b)	utvrđuje iznos do kojeg je moguća isplata dodatne nacionalne potpore, stopu dodatne nacionalne potpore i, prema potrebi, uvjete za njezinu dodjelu;

(c)	dodjeljuje se uz prilagodbe koje se vrše u mjeri u kojoj je to potrebno zbog razvoja ZPP-a.

8.   Dodatna nacionalna plaćanja ili potpora ne dodjeljuju se za poljoprivredne aktivnosti za koje izravna plaćanja nisu predviđena u državama članicama koje nisu nove države članice.

Članak 133.

Državna potpora na Cipru

Uz dodatna nacionalna izravna plaćanja, Cipar može dodjeljivati prijelaznu i degresivnu nacionalnu pomoć do kraja 2012. Državna se potpora dodjeljuje u obliku sličnom pomoći Zajednice, poput proizvodno nevezanih plaćanja.

Uzimajući u obzir prirodu i iznos državne potpore dodijeljene u 2001., Cipar može dodjeljivati državnu potporu za (pod)sektore iz Priloga XVII. te do iznosa utvrđenih u tom Prilogu.

Na dodijeljenu se državnu potporu primjenjuju prilagodbe u mjeri u kojoj je to potrebno zbog razvoja ZPP-a. Ako se takve prilagodbe pokažu nužnima, iznos potpore ili uvjeti za njezinu dodjelu izmjenjuju se na temelju odluke Komisije.

Cipar je dužan dostaviti Komisiji godišnje izvješće o provedbi mjera državne potpore, a u njemu je potrebno navesti oblike potpore i iznose po (pod)sektoru.

GLAVA VI.

FINANCIJSKI TRANSFERI

Članak 134.

Financijski transfer za restrukturiranje u regijama u kojima se proizvodi pamuk

Iznos u visini od 22 000 000 EUR po kalendarskoj godini dostupan je kao dodatna potpora Zajednice za mjere u regijama u kojima se proizvodi pamuk u okviru programa ruralnog razvoja koje financira EPFRR.

Članak 135.

Financijski transfer za restrukturiranje u regijama u kojima se proizvodi duhan

Od financijske godine 2011. iznos u visini od 484 000 000 EUR dostupan je kao dodatna potpora Zajednice za mjere u regijama u kojima se proizvodi duhan u okviru programa ruralnog razvoja koje financira EPFRR za države članice u kojima su proizvođači duhana u 2000., 2001. i 2002. primili potporu u skladu s Uredbom Vijeća (EEZ) br. 2075/92 od 30. lipnja 1992. o zajedničkom uređenju tržišta sirovog duhana (36).

Članak 136.

Prijenos sredstava EPFRR-u

Države članice mogu do 1. kolovoza 2009. odlučiti da od financijske godine 2011. osiguraju iznos, koji se računa u skladu s člankom 69. stavkom 7., za potporu Zajednice u okviru programa ruralnog razvoja koje financira EPFRR, a bez primjene članka 69. stavka 6. točke (a).

GLAVA VII.

PROVEDBENE, PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

POGLAVLJE I.

Provedbene odredbe

Članak 137.

Potvrda prava na plaćanje

1.   Prava na plaćanje dodijeljena poljoprivrednicima prije 1. siječnja 2009. smatraju se zakonitima i redovitima od 1. siječnja 2010.

2.   Stavak 1. ne primjenjuje se na prava na plaćanje dodijeljena poljoprivrednicima na temelju činjenično netočnih zahtjeva, osim u slučajevima u kojima poljoprivrednik opravdano nije bio u stanju zamijetiti pogrešku.

3.   Stavkom 1. ovog članka ne dovodi se u pitanje ovlast Komisije da donosi odluke iz članka 31. Uredbe (EZ) br. 1290/2005 u pogledu izdataka za plaćanja dodijeljena za bilo koju kalendarsku godinu do 2009. uključivo s tom godinom.

Članak 138.

Primjena u najudaljenijim regijama

Glave III. i IV. ne primjenjuju se u francuskim prekomorskim departmanima, na Azorima i Madeiri i na Kanarskim otocima.

Članak 139.

Državna potpora

Odstupajući od članka 180. Uredbe (EZ) br. 1234/2007 i članka 3. Uredbe Vijeća (EZ) br. 1184/2006 od 24. srpnja 2006. o primjeni određenih pravila tržišnog natjecanja na proizvodnju i trgovinu poljoprivrednim proizvodima (37), članci 87., 88. i 89. Ugovora ne primjenjuju se na plaćanja koja su izvršile države članice na temelju članaka 41., 57., 64., 68., 69., 70. i 71., te članka 82. stavka 2., članka 86., članka 98. stavka 4., članka 111. stavka 5., članka 120., članka 129. stavka 3. i članaka 131., 132. i 133. ove Uredbe, a u skladu s ovom Uredbom.

Članak 140.

Priopćavanje podataka Komisiji

Države su članice dužne podrobno izvijestiti Komisiju o mjerama koje su poduzele radi provedbe ove Uredbe, a posebno o mjerama povezanima s člancima 6., 12., 28., 41., 45., 46., 47., 48., 51., 57., 58., 68., 69., 70., 71., 72. and 131.

Članak 141.

Odbor za upravljanje izravnim plaćanjima

1.   Komisiji pomaže odbor za upravljanje izravnim plaćanjima.

2.   Pri upućivanju na ovaj stavak primjenjuju se članci 4. i 7. Odluke 1999/468/EZ.

Razdoblje predviđeno člankom 4. stavkom 3. Odluke 1999/468/EZ je mjesec dana.

Članak 142.

Provedbena pravila

U skladu s postupkom iz članka 141. stavka 2. donose se podrobna pravila za provedbu ove Uredbe. Ona moraju posebno uključivati:

(a)	podrobna pravila o uspostavi sustava poljoprivredne savjetodavne službe;

(b)	podrobna pravila o mjerilima za dodjelu iznosa ostvarenih primjenom modulacije;

(c)

podrobna pravila za dodjelu potpore iz ove Uredbe, uključujući uvjete prihvatljivosti, datume za podnošenje zahtjeva i plaćanje, odredbe za nadzor, odnosno za provjeru i utvrđivanje prava na potporu, uključivo sa svim potrebnim razmjenama podataka s državama članicama, te za utvrđivanje prekoračenja osnovnih površina ili najvećih zajamčenih površina, kao i podrobna pravila za utvrđivanje razdoblja obveznog držanja, povlačenje i ponovnu dodjelu neiskorištenih prava na premiju iz odjeljaka 10. i 11. poglavlja 1. glave IV.;

(d)

u pogledu programa jedinstvenih plaćanja, podrobna pravila koja se posebno odnose na uspostavu nacionalne rezerve, prijenos prava na plaćanje, definiciju trajnih nasada, trajnih pašnjaka i travnjaka, mogućnosti predviđene poglavljima 2. i 3. glave III. i uključenje proizvodno vezanih plaćanja iz poglavlja 4. glave III.;

(e)	podrobna pravila za provedbu odredaba glave V.;

(f)	podrobna pravila za uključenje potpore za voće i povrće, merkantilni krumpir i rasadnike u program jedinstvenih plaćanja, uključujući postupak za podnošenje zahtjeva u prvoj godini provedbe, te podrobna pravila u vezi s plaćanjima iz odjeljaka 8. i 9. poglavlja 1. glave IV.;

(g)	podrobna pravila o uključenju potpore za vino u program jedinstvenih plaćanja, uključujući postupak za podnošenje zahtjeva u prvoj godini provedbe, i to u skladu s Uredbom (EZ) br. 479/2008.;

(h)	u pogledu konoplje, podrobna pravila o posebnim mjerama i metodama nadzora za utvrđivanje sadržaja tetrahidrokanabiola;

(i)	izmjene Priloga I. za kojima se može javiti potreba, uzimajući u obzir mjerila iz članka 1.;

(j)	izmjene Priloga V. i IX. za kojima se može javiti potreba, uzimajući posebno u obzir novo zakonodavstvo Zajednice:

(k)	osnovna obilježja sustava za identifikaciju poljoprivrednih parcela i njihovu definiciju;

(l)	moguće izmjene zahtjeva za potporu i izuzeće iz zahtjeva za podnošenje zahtjeva za potporu;

(m)	pravila o najmanjoj količini podataka koje je potrebno navesti u zahtjevu za potporu;

(n)	pravila o administrativnim provjerama, kontrolama na terenu i provjerama koje se obavljaju daljinskim istraživanjem:

(o)	pravila za primjenu sniženja i isključenja iz plaćanja u slučaju neispunjenja obveza iz članaka 4. i 22., uključujući slučajeve neprimjene sniženja i isključenja;

(p)	izmjene Priloga VI. za kojima se može javiti potreba, uzimajući u obzir mjerila iz članka 26.;

(q)	komunikaciju između država članica i Komisije;

(r)

mjere koje su potrebne i opravdane za rješavanje praktičnih i specifičnih problema u hitnim slučajevima, a posebno mjere povezane s provedbom poglavlja 4. glave II. i poglavlja 2. i 3. glave III.; te mjere mogu odstupati od određenih dijelova ove Uredbe, ali samo u mjeri i u trajanju u kojima je to nužno potrebno;

(s)	u pogledu pamuka, podrobna pravila u vezi s: i. izračunom sniženja potpore iz članka 90. stavka 4.; ii. odobrenim međustrukovnim organizacijama, a posebno o njihovom financiranju, te o sustavu nadzora i izricanja kazni.

POGLAVLJE 2.

Prijelazne i završne odredbe

Članak 143.

Izmjene Uredbe (EZ) br. 1290/2005

Uredba (EZ) br. 1290/2005 mijenja se kako slijedi:

1.

Članak 12. stavak 2. zamjenjuje se sljedećim: „2.   Komisija utvrđuje iznose koji se stavljaju na raspolaganju EPFRR-u u skladu s člankom 9., člankom 10. stavkom 4., te člancima 134., 135. i 136. Uredbe Vijeća (EZ) br. 73/2009 od 19. siječnja 2009. o utvrđivanju zajedničkih pravila za programe izravne potpore u okviru zajedničke poljoprivredne politike i određenih programa potpore za poljoprivrednike u okviru Zajedničke poljoprivredne politike i određenih programa potpore za poljoprivrednike (38), člankom 4. stavkom 1. Uredbe Vijeća (EZ) br. 378/2007 od 27. ožujka 2007. o utvrđivanju pravila za neobveznu modulaciju izravnih plaćanja predviđenih Uredbom (EZ) br. 1782/2003 (39) i člankom 23. stavkom 2. Uredbe Vijeća (EZ) br. 479/2008 od 29. travnja 2008. o zajedničkom uređenju tržišta vina (40).

2.	Članak 18. stavak 3. zamjenjuje se sljedećim: „3.   Nacionalne gornje granice za izravna plaćanja iz članka 8. stavka 2. Uredbe (EZ) br. 73/2009, ispravljene na temelju prilagodbi utvrđenih člankom 11. stavkom 1. te Uredbe, smatraju se financijskim gornjim granicama u eurima.”

Članak 144.

Izmjene Uredbe (EZ) br. 247/2006

Uredba (EZ) br. 247/2006 mijenja se kako slijedi:

1.

Članak 23. stavak 2. zamjenjuje se sljedećim: „2.   Zajednica financira mjere iz glava II. i III. ove Uredbe do sljedećih najviših godišnjih iznosa: (u milijunima EUR)   Financijska godina 2007. Financijska godina 2008. Financijska godina 2009. Financijska godina 2010. Financijska godina 2011. i naredne Francuski prekomorski departmani 126,6 262,6 269,4 273,0 278,41 Azori i Madeira 77,9 86,98 87,08 87,18 106,21 Kanarski otoci 127,3 268,4 268,4 268,4 268,42”

2.

Dodaje se sljedeći članak: „Članak 24.b 1.   Države su članice dužne do 1. kolovoza 2009. dostaviti Komisiji nacrt izmjena svojih sveobuhvatnih programa, kojima se uvažavaju izmjene članka 23. stavka 2. Uredbom Vijeća (EZ) br. 73/2009 od 19. siječnja 2009. o utvrđivanju zajedničkih pravila za programe izravne potpore za poljoprivrednike u okviru zajedničke poljoprivredne politike i utvrđivanju određenih programa potpore za poljoprivrednike (41). 2.   Komisija ocjenjuje zaprimljene izmjene i odlučuje o njihovom odobrenju u roku od četiri mjeseca od njihovog podnošenja u skladu s postupkom iz članka 26. stavka 2. Izmjene se primjenjuju od 1. siječnja 2010.

Članak 145.

Izmjene Uredbe (EZ) br. 378/2007

Uredba (EZ) br. 378/2007 mijenja se kako slijedi:

1.

Članak 1. mijenja se kako slijedi: (a) stavak 3. zamjenjuje se sljedećim: „3.   Sniženja u okviru neobvezne modulacije vrše se na istoj osnovici za obračun koja se primjenjuje na modulaciju u skladu s člankom 7. Uredbe Vijeća (EZ) br. 73/2009 od 19. siječnja 2009. o utvrđivanju zajedničkih pravila za programe izravne potpore za poljoprivrednike u okviru zajedničke poljoprivredne politike i utvrđivanju određenih programa potpore za poljoprivrednike (42). (b) dodaje se sljedeći stavak: „5.   Stope modulacije koje se odnose na određenog poljoprivrednika, a koje proizlaze iz primjene članka 7. Uredbe (EZ) br. 73/2009, snižene za 5 postotnih bodova, odbijaju se od stope neobvezne modulacije koju primjenjuju države članice u skladu sa stavkom 4. ovog članka. Postotak koji je potrebno odbiti i konačna stopa neobvezne modulacije moraju biti jednaki ili viši od 0.”

2.

U članku 3. stavku 1. točka (a) zamjenjuje se sljedećim: „(a) odstupajući od članka 1. stavka 3. ove Uredbe, za primjenu sniženja u okviru modulacije na temelju izračuna koji se primjenjuje na modulaciju u skladu s člankom 7. Uredbe (EZ) br. 73/2009, ne uzimajući u obzir isključenje u iznosu od 5 000 EUR iz stavka 1. tog članka; i/ili”.

Članak 146.

Odredbe o stavljanju izvan snage

1.   Uredba (EZ) br. 1782/2003 ovim se stavlja izvan snage.

Međutim, članak 20. stavak 2., članak 64. stavak 2., članci 66., 67., 68., 68.a, 68.b i 69., članak 70. stavak 1. točka (b) i članak 70. stavak 2., poglavlja 1. (tvrda pšenica), 5. (energetski usjevi), 7. (premija u mljekarstvu), 10. (plaćanje po površini za ratarske usjeve), 10.b (potpora za maslinike), 10.c (potpora za proizvodnju duhana) i 10.d (plaćanje po površini za hmelj) glave IV. te Uredbe i dalje se primjenjuju u 2009.

2.   Upućivanja sadržana u ovoj Uredbi na Uredbu (EZ) br. 1782/2003 smatraju se upućivanjima na tu Uredbu kako je bila na snazi prije stavljanja izvan snage.

Upućivanja sadržana u drugim aktima na Uredbu (EZ) br. 1782/2003 smatraju se upućivanjima na ovu Uredbu i tumače se u skladu s korelacijskom tablicom iz Priloga XVIII.

Članak 147.

Prijelazne odredbe

U skladu s postupkom iz članka 141. stavka 2. Komisija može donijeti mjere potrebne za lakši prijelaz s postupaka iz Uredbe (EZ) br. 1782/2003 na postupke utvrđene ovom Uredbom.

Članak 148.

Prijelazni postupci za nove države članice

Ako su potrebne prijelazne mjere za lakši prijelaz novih država članica s programa jedinstvenih plaćanja po površini na program jedinstvenih plaćanja i druge programe potpore iz glava III. i IV., te se mjere donose u skladu s postupkom iz članka 141. stavka 2.

Članak 149.

Stupanje na snagu i primjena

Ova Uredba stupa na snagu sljedećeg dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Primjenjuje se od 1. siječnja 2009.

Međutim:

(a)	članak 138. primjenjuje se od 1. siječnja 2010.;

(b)	norme o uspostavi i/ili očuvanju staništa, poštovanje postupaka za dodjelu odobrenja za uporabu vode za navodnjavanje i opis obilježja krajobraza, kako je utvrđeno Prilogom III., primjenjuju se od 1. siječnja 2010.;

(c)	norma o uspostavi graničnih pojaseva duž vodenih tokova, kako je utvrđeno Prilogom III., primjenjuje se najranije od 1. siječnja 2010., a najkasnije od 1. siječnja 2012.

---

(1)  Mišljenje od 19. studenoga 2008. (još nije objavljeno u Službenom listu).

(2)  Mišljenje od 23. listopada 2008. (još nije objavljeno u Službenom listu). Mišljenje doneseno nakon neobveznog savjetovanja.

(3)  Mišljenje od 8. listopada 2008. (još nije objavljeno u Službenom listu). Mišljenje doneseno nakon neobveznog savjetovanja.

(4)  SL L 270, 21.10.2003., str. 1.

(5)  Odluka Vijeća 2002/358/EZ od 25. travnja 2002. o odobravanju, u ime Europske zajednice, Kyotskog protokola uz Okvirnu konvenciju Ujedinjenih naroda o promjeni klime i zajedničkom ispunjavanju obveza koje iz njega proizlaze (SL L 130, 15.5.2002., str. 1.).

(6)  SL L 299, 16.11.2007., str. 1.

(7)  SL L 277, 21.10.2005., str. 1.

(8)  SL L 95, 5.4.2007., str. 1.

(9)  SL L 209, 11.8.2005., str. 1.

(10)  SL L 63, 23.6.2007., str. 17.

(11)  SL L 30, 31.1.2009., str. 1.

(12)  SL L 204, 11.8.2000., str. 1.

(13)  SL L 5, 9.1.2004., str. 8.

(14)  SL L 58, 28.2.2006., str. 42.

(15)  SL L 42, 14.2.2006., str. 1.

(16)  SL L 184, 17.7.1999., str. 23.

(17)  SL C 139, 14.6.2006., str. 1.

(18)  SL L 323, 28.11.2002., str. 48.

(19)  SL L 213, 8.8.2008., str. 31.

(20)  SL L 103, 25.4.1979., str. 1.

(21)  SL L 206, 22.7.1992., str. 7.

(22)  SL L 327, 22.12.2000., str. 1.

(23)  SL L 160, 26.6.1999., str. 80.

(24)  SL L 148, 6.6.2008., str. 1.

(25)  SL L 297, 21.11.1996., str. 29.

(26)  SL L 297, 21.11.1996., str. 49.

(27)  SL L 93, 31.3.2006., str. 1.

(28)  SL L 93, 31.3.2006., str. 12.

(29)  SL L 189, 20.7.2007., str. 1.

(30)  SL L 3, 5.1.2008., str. 1.

(31)  SL L 224, 18.8.1990., str. 19.

(32)  SL L 58, 28.2.2006., str. 1.

(33)  SL L 210, 31.7.2006., str. 25.

(34)  SL L 125, 23.5.1996., str. 10.

(35)  SL L 125, 23.5.1996., str. 3.

(36)  SL L 215, 30.7.1992., str. 70.

(37)  SL L 214, 4.8.2006., str. 7.

(38)  SL L 30, 31.1.2009., str. 16.

(39)  SL L 95, 5.4.2007., str. 1.

(40)  SL L 148, 6.6.2008., str. 1.”

(41)  SL L 30, 31.1.2009., str. 16.”

(42)  SL L 30, 31.1.2009., str. 16.”;

---

PRILOG I.

Popis programa potpore

Sektor	Pravna osnova	Napomene
Jedinstveno plaćanje	Glava III. ove Uredbe	Proizvodno nevezano plaćanje
Program jedinstvenih plaćanja po površini	Glava V. poglavlje 2. ove Uredbe	Proizvodno nevezano plaćanje koje zamjenjuje sva izravna plaćanja iz ovog Priloga, osim zasebnih plaćanja
Tvrda pšenica	Glava IV. poglavlje 1. Uredbe (EZ) br. 1782/2003 (1)	Plaćanje po površini
Proteinski usjevi	Glava IV. poglavlje 1. odjeljak 3. ove Uredbe	Plaćanje po površini
Riža	Glava IV. poglavlje 1. odjeljak 1. ove Uredbe	Plaćanje po površini
Orašasti plodovi	Glava IV. poglavlje 1. odjeljak 4. ove Uredbe	Plaćanje po površini
Energetski usjevi	Glava IV. poglavlje 5. Uredbe (EZ) br. 1782/2003 (1)	Plaćanje po površini
Krumpir za proizvodnju škroba	Glava IV. poglavlje 1. odjeljak 2. ove Uredbe	Potpora za proizvodnju za uzgajivače
Sjeme	Glava IV. poglavlje 1. odjeljak 5. ove Uredbe	Potpora za proizvodnju
Ratarski usjevi	Glava IV. poglavlje 10. Uredbe (EZ) br. 1782/2003 (1)	Plaćanje po površini
Ovčje i kozje meso	Glava IV. poglavlje 1. odjeljak 10. ove Uredbe	Premije za ovce i koze
Goveđe i teleće meso	Glava IV. poglavlje 1. odjeljak 11. ove Uredbe	Posebna premija, premija za krave dojilje (uključujući potporu koja se isplaćuje za junice i dodatnu nacionalnu premiju za krave dojilje ako je sufinancirana) i premija za klanje
Posebne vrste poljoprivrednih djelatnosti i proizvodnja određene kakvoće	Članak 69. Uredbe (EZ) br. 1782/2003 (1)
Posebna potpora	Glava III. poglavlje 5. ove Uredbe
Maslinici	Glava IV. poglavlje 10.b Uredbe (EZ) br. 1782/2003 (1)	Potpora po površini
Dudov svilac	Članak 111. Uredbe (EZ) br. 1234/2007	Potpora za poticanje uzgoja
Duhan	Glava IV. poglavlje 10.c Uredbe (EZ) br. 1782/2003 (1)	Potpora za proizvodnju
Hmelj	Glava IV. poglavlje 10.d Uredbe (EZ) br. 1782/2003 (1)	Potpora po površini
Šećerna repa, šećerna trska i cikorija za proizvodnju šećera ili inulinskog sirupa	Članak 126. ove Uredbe	Proizvodno nevezana plaćanja
Šećerna repa i šećerna trska za proizvodnju šećera	Glava IV. poglavlje 1. odjeljak 7. ove Uredbe	Potpora za proizvodnju
Voće i povrće dostavljeno za preradu	Glava IV. poglavlje 1. odjeljak 8. ove Uredbe	Prijelazna plaćanja za voće i povrće
Jagode i maline namijenjene za preradu	Glava IV. poglavlje 1. odjeljak 9. ove Uredbe	Prijelazno plaćanje za jagodasto voće
Voće i povrće	Članak 127. ove Uredbe	Zasebno plaćanje za voće i povrće
Posei	Glava III. Uredbe (EZ) br. 247/2006	Izravna plaćanja u okviru mjera utvrđenih programima
Egejski otoci	Poglavlje 3. Uredbe (EZ) br. 1405/2006	Izravna plaćanja u okviru mjera utvrđenih programima
Pamuk	Glava IV. poglavlje 1. odjeljak 6. ove Uredbe	Plaćanje po površini

---

(1)  Samo za 2009.

---

PRILOG II.

Zakonom propisani zahtjevi o upravljanju iz članaka 4. i 5.

Točka A.
Okoliš
1.	Direktiva Vijeća 79/409/EEZ od 2. travnja 1979. o očuvanju divljih ptica (SL L 103, 25.4.1979., str. 1.)	Članak 3. stavak 1., članak 3. stavak 2. točka (b), članak 4. stavci 1., 2. i 4., članak 5. točke (a), (b) i (d)
2.	Direktiva Vijeća 80/68/EEZ od 17. prosinca 1979. o zaštiti podzemnih voda od onečišćenja izazvanog određenim opasnim tvarima (SL L 20, 26.1.1980., str. 43.)	Članci 4. i 5.
3.	Direktiva Vijeća 86/278/EEZ od 12. lipnja 1986. o zaštiti okoliša, posebno tla, pri uporabi mulja otpadnih voda u poljoprivredi (SL L 181, 4.7.1986., str. 6.)	Članak 3.
4.	Direktiva Vijeća 91/676/EEZ od 12. prosinca 1991. o zaštiti voda od onečišćenja uzrokovanog nitratima poljoprivrednog podrijetla (SL L 375, 31.12.1991., str. 1.)	Članci 4. i 5.
5.	Direktiva Vijeća 92/43/EEZ od 21. svibnja 1992. o očuvanju prirodnih staništa i divlje faune i flore (SL L 206, 22.7.1992., str. 7.)	Članak 6. i članak 13. stavak 1. točka (a)
Javno zdravlje i zdravlje životinja
Označavanje i registracija životinja
6.	Direktiva Vijeća 2008/71/EZ od 15. srpnja 2008. o identifikaciji i registraciji svinja (SL L 213, 8.8.2008., str. 31.)	Članci 3., 4. i 5.
7.	Uredba (EZ) br. 1760/2000 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. srpnja 2000. o uspostavi sustava za identifikaciju i registraciju goveda i o označivanju goveđeg mesa i proizvoda od goveđeg mesa (SL L 204, 11.8.2000., str. 1.)	Članci 4. i 7.
8.	Uredba Vijeća (EZ) br. 21/2004 od 17. prosinca 2004. o uspostavi sustava za identifikaciju i registraciju ovaca i koza (SL L 5, 9.1.2004., str. 8.)	Članci 3., 4. i 5.
Točka B.
Javno zdravlje, te zdravlje životinja i bilja
9.	Direktiva Vijeća 91/414/EEZ od 15. srpnja 1991. o stavljanju sredstava za zaštitu bilja na tržište (SL L 230, 19.8.1991., str. 1.)	Članak 3.
10.	Direktiva Vijeća 96/22/EZ od 29. travnja 1996. o zabrani uporabe određenih tvari na farmskim životinjama koje imaju hormonalno ili tireostatsko djelovanje ili beta-agonista (SL L 125, 23.5.1996., str. 3.)	Članak 3. točke (a), (b), (d) i (e) i članci 4., 5. i 7.
11.	Uredba (EZ) br. 178/2002 Europskog parlamenta i Vijeća od 28. siječnja 2002. o utvrđivanju općih načela i zahtjeva propisa o hrani, osnivanju Europske agencije za sigurnost hrane te utvrđivanju postupaka u pitanjima sigurnosti hrane (SL L 31, 1.2.2002., str. 1.)	Članci 14. i 15., članak 17. stavak 1. (1) i članci 18., 19. i 20.
12.	Uredba (EZ) br. 999/2001 Europskog parlamenta i Vijeća od 22. svibnja 2001. o utvrđivanju pravila za sprečavanje pojave, kontrolu i iskorjenjivanje određenih transmisivnih spongiformnih encefalopatija (SL L 147, 31.5.2001., str. 1.)	Članci 7., 11., 12., 13. i 15.
Izvješćivanje o bolestima
13.	Direktiva Vijeća 85/511/EEZ od 18. studenoga 1985. o uvođenju mjera Zajednice za kontrolu bolesti slinavke i šapa (SL L 315, 26.11.1985., str. 11.)	Članak 3.
14.	Direktiva Vijeća 92/119/EEZ od 17. prosinca 1992. o uvođenju općih mjera Zajednice za kontrolu određenih bolesti životinja i posebnih mjera koje se odnose na vezikularnu bolest svinja (SL L 62, 15.3.1993., str 69.)	Članak 3.
15.	Direktiva Vijeća 2000/75/EZ od 20. studenoga 2000. o utvrđivanju posebnih odredaba za kontrolu i iskorjenjivanje bolesti plavog jezika (SL L 327, 22.12.2000., str. 74.)	Članak 3.
Točka C.
Dobrobit životinja
16.	Direktiva Vijeća 92/629/EEZ od 19. studenoga 1991. o utvrđivanju minimalnih normi za zaštitu teladi (SL L 340, 11.12.1991., str. 28.)	Članci 3. i 4.
17.	Direktiva Vijeća 91/630/EEZ od 19. studenoga 1991. o utvrđivanju minimalnih normi za zaštitu svinja (SL L 340, 11.12.1991., str. 33.)	Članak 3. i članak 4. stavak 1.
18.	Direktiva Vijeća 98/58/EZ od 20. srpnja 1998. o zaštiti životinja koje se drže u svrhu proizvodnje (SL L 221, 8.8.1998., str. 23.)	Članak 4.

---

(1)  Proveden posebno:

—	Uredbom (EEZ) br. 2377/90: članci 2., 4. i 5.,

—	Uredbom (EZ) br. 852/2004: članak 4. stavak 1. i Prilog I. dio A (glava II. odjeljak 4. točke (g), (h) i (j), odjeljak 5. točke (f) i (h), odjeljak 6.; glava III. odjeljak 8. točke (a), (b), (d) i (e), odjeljak 9. točke (a) i (c)),

—

Uredbom (EZ) br. 853/2004: članak 3. stavak 1. i Prilog III. odjeljak IX. poglavlje 1. (glava I.-1. točke (b), (c), (d) i (e); glava I.-2. točka (a) podtočke i., ii. i iii., točka (b) podtočke i. i ii., točka (c); glava I.-3.; glava I.-4.; glava I.-5.; glava II.-A stavci 1., 2., 3. i 4.; glava II.B stavak 1. točke (a) i (d), stavak 2. stavak 4. točke (a) i (b)), Prilog III. odjeljak X. poglavlje 1. stavak 1.,

—	Uredbom (EZ) br. 183/2005: članak 5. stavak 1. i Prilog I. dio A (glava I.-4. točke (e) i (g); glava II.-2. točke (a), (b) i (e)), članak 5. stavak 5. i Prilog III. (točke 1. i 2.), članak 5. stavak 6., i

—	Uredbom (EZ) br. 396/2005: članak 18.

---

PRILOG III.

Dobri poljoprivredni i okolišni uvjeti iz članka 6.

Problem	Obvezne norme	Neobvezne norme
Erozija tla: zaštita tla putem primjerenih mjera	— Minimalni pokrov tla	— Potporne terase
	— Minimalno upravljanje zemljištem kojime se poštuju posebni uvjeti lokacije
Organske tvari u tlu: očuvanje razina organskih tvari u tlu putem primjerenih postupaka	— Upravljanje žetvenim ostacima	— Norme za plodored
Struktura tla: očuvanje strukture tla putem primjerenih mjera		— Primjerena uporaba strojeva
Minimalna razina održavanja: Osiguranje minimalne razine održavanja i sprečavanje uništavanje staništa	— Očuvanje obilježja krajobraza, uključujući, prema potrebi, živice, bare, drvorede ili pojedinačno drveće, te granice polja	— Minimalni broj stoke i/ili odgovarajući režimi
		— Uspostava i/ili očuvanje staništa
	— Izbjegavanje širenja neželjene vegetacije na poljoprivrednome zemljištu	— Zabrana krčenja stabala maslina
	— Zaštita trajnih pašnjaka	— Očuvanje maslinika i vinove loze u dobrom vegetativnom stanju
Zaštita i upravljanje vodama: Zaštita voda od onečišćenja i otpadnih voda, te upravljanje uporabom vode	— Uspostava graničnih pojaseva duž vodotokova (1)
	— Ako je za uporabu vode za navodnjavanje potrebno odobrenje, poštovanje postupka za dodjelu odobrenja

---

(1)  Napomena: granični pojasevi u okviru dobrih poljoprivrednih i okolišnih uvjeta unutar i izvan osjetljivih zona utvrđenih u skladu s člankom 3. stavkom 2. Direktive 91/676/EEZ moraju biti sukladni zahtjevima koji su povezani s uvjetima za uporabu gnojiva na površinama u blizini vodenih tokova iz točke A.4. Priloga II. Direktivi 91/676/EEZ, koji se primjenjuju u skladu s programima djelovanja država članica donesenima na temelju članka 5. stavka 4. Direktive 91/676/EEZ.

---

PRILOG IV.

(u milijunima EUR)
Kalendarska godina	2009	2010	2011	2012
Belgija	583,2	575,4	570,8	569,0
Češka				825,9
Danska	987,4	977,3	968,9	964,3
Njemačka	5 524,8	5 445,2	5 399,7	5 372,2
Estonija				92,0
Irska	1 283,1	1 272,4	1 263,8	1 255,5
Grčka	2 561,4	2 365,1	2 358,9	2 343,8
Španjolska	5 018,3	5 015,5	4 998,3	5 010,3
Francuska	8 064,4	7 943,7	7 876,2	7 846,8
Italija	4 345,9	4 147,9	4 121,0	4 117,9
Cipar				49,1
Latvija				133,9
Litva				346,7
Luksemburg	35,6	35,2	35,1	34,7
Mađarska				1 204,5
Malta				5,1
Nizozemska	836,9	829,1	822,5	830,6
Austrija	727,6	722,4	718,8	715,5
Poljska				2 787,1
Portugal	557,7	545,0	545,0	545,0
Slovenija				131,5
Slovačka				357,9
Finska	550,0	544,5	541,4	539,2
Švedska	733,1	726,5	721,1	717,5
Ujedinjena Kraljevina	3 373,1	3 345,6	3 339,6	3 336,1

---

PRILOG V.

Popis žitarica iz članka 9. stavka 3.

oznaka KN	Opis
Žitarice
1001 10 00	Tvrda pšenica
1001 90	Ostala pšenica i suražica, osim tvrde pšenice
1002 00 00	Raž
1003 00	Ječam
1004 00 00	Zob
1005	Kukuruz
1007 00	Sirak za zrno
1008	Heljda, proso i sjeme za ptice; ostale žitarice
0709 90 60	Slatki kukuruz

---

PRILOG VI.

Sukladni programi potpore iz članka 26.

Sektor	Pravna osnova
Područja s otežanim uvjetima gospodarenja s okolišnim ograničenjima	Članak 13. točka (a), članak 14. stavak 1., prve dvije alineje članka 14. stavka 2., članci 15. i 17. do 20., članak 51. stavak 3. i članak 55. stavak 4. Uredbe (EZ) br. 1257/1999
Mjere kojima je cilj održiva uporaba poljoprivrednog zemljišta putem:
plaćanja poljoprivrednicima u brdsko-planinskim područjima zbog prirodnih ograničenja	Članak 36. točka (a) podtočka i. Uredbe (EZ) br. 1698/2005
plaćanja poljoprivrednicima u područjima s ograničenjima, koja nisu brdsko-planinska područja	Članak 36. točka (a) podtočka ii. Uredbe (EZ) br. 1698/2005
plaćanja u okviru Nature 2000 i plaćanja povezanih s Direktivom 2000/60/EZ	Članak 36. točka (a) podtočka iii. Uredbe (EZ) br. 1698/2005
poljoprivredno-okolišnih plaćanja	Članak 36. točka (a) podtočka iv. Uredbe (EZ) br. 1698/2005
Mjere kojima je cilj održiva uporaba šumskoga zemljišta putem:
prvoga pošumljavanja poljoprivrednoga zemljišta	Članak 36. točka (b) podtočka i. Uredbe (EZ) br. 1698/2005
plaćanja u okviru Nature 2000	Članak 36. točka (b) podtočka iv. Uredbe (EZ) br. 1698/2005
šumarsko-okolišnih plaćanja	Članak 36. točka (b) podtočka v. Uredbe (EZ) br. 1698/2005
Vino	Članak 117. Uredbe (EZ) br. 479/2008

---

PRILOG VII.

Koeficijenti koji se primjenjuju u skladu s člankom 28. stavkom 1.

Država članica	Ograničenje za prag u EUR (članak 28. stavak 1. točka (a))	Ograničenje za prag u hektarima (članak 28. stavak 1. točka (b))
Belgija	400	2
Bugarska	200	0,5
Češka	200	5
Danska	300	5
Njemačka	300	4
Estonija	100	3
Irska	200	3
Grčka	400	0,4
Španjolska	300	2
Francuska	300	4
Italija	400	0,5
Cipar	300	0,3
Latvija	100	1
Litva	100	1
Luksemburg	300	4
Mađarska	200	0,3
Malta	500	0,1
Nizozemska	500	2
Austrija	200	2
Poljska	200	0,5
Portugal	200	0,3
Rumunjska	200	0,3
Slovenija	300	0,3
Slovačka	200	2
Finska	200	3
Švedska	200	4
Ujedinjena Kraljevina	200	5

---

PRILOG VIII.

Nacionalne gornje granice iz članka 40.

Tablica 1.

1000 EUR
Država članica	2009.	2010.	2011.	2012.	2013.	2014.	2015.	2016. i naredne godine
Belgija	614 179	611 805	611 805	614 855	614 855	614 855	614 855	614 855
Danska	1 030 478	1 030 478	1 030 478	1 049 002	1 049 002	1 049 002	1 049 002	1 049 002
Njemačka	5 770 254	5 771 977	5 771 977	5 852 908	5 852 908	5 852 908	5 852 908	5 852 908
Grčka	2 380 713	2 211 683	2 214 683	2 232 533	2 216 533	2 216 533	2 216 533	2 216 533
Španjolska	4 858 043	5 091 044	5 108 650	5 282 193	5 139 444	5 139 444	5 139 444	5 139 444
Francuska	8 407 555	8 420 822	8 420 822	8 521 236	8 521 236	8 521 236	8 521 236	8 521 236
Irska	1 342 268	1 340 521	1 340 521	1 340 869	1 340 869	1 340 869	1 340 869	1 340 869
Italija	4 143 175	4 207 177	4 227 177	4 370 024	4 370 024	4 370 024	4 370 024	4 370 024
Luksemburg	37 518	37 536	37 646	37 671	37 084	37 084	37 084	37 084
Nizozemska	853 090	853 090	853 090	897 751	897 751	897 751	897 751	897 751
Austrija	745 561	745 235	745 235	751 606	751 606	751 606	751 606	751 606
Portugal	608 751	589 499	589 499	605 962	605 962	605 962	605 962	605 962
Finska	566 801	565 520	565 520	570 548	570 548	570 548	570 548	570 548
Švedska	763 082	763 082	763 082	770 906	770 906	770 906	770 906	770 906
Ujedinjena Kraljevina	3 985 895	3 975 916	3 975 973	3 988 042	3 987 922	3 987 922	3 987 922	3 987 922

Tablica 2.  (1)

Bugarska	287 399	336 041	416 372	499 327	580 087	660 848	741 606	814 295
Češka	559 622	654 241	739 941	832 144	909 313	909 313	909 313	909 313
Estonija	60 500	71 603	81 703	92 042	101 165	101 165	101 165	101 165
Cipar	31 670	38 928	43 749	49 146	53 499	53 499	53 499	53 499
Latvija	90 016	105 368	119 268	133 978	146 479	146 479	146 479	146 479
Litva	230 560	271 029	307 729	346 958	380 109	380 109	380 109	380 109
Mađarska	807 366	947 114	1 073 824	1 205 037	1 318 975	1 318 975	1 318 975	1 318 975
Malta	3 752	4 231	4 726	5 137	5 102	5 102	5 102	5 102
Poljska	1 877 107	2 192 294	2 477 294	2 788 247	3 044 518	3 044 518	3 044 518	3 044 518
Rumunjska	623 399	729 863	907 473	1 086 608	1 264 472	1 442 335	1 620 201	1 780 406
Slovenija	87 942	103 389	117 406	131 537	144 236	144 236	144 236	144 236
Slovačka	240 014	280 364	316 964	355 242	388 176	388 176	388 176	388 176

---

(1)  Gornja granica izračunana uzimajući u obzir raspored povećanja iz članka 121.

---

PRILOG IX.

Prava na plaćanje iz članka 33. stavka 1. točke (b) podtočke iii.

A.   Voće i povrće, merkantilni krumpir i rasadnici

1.

U smislu ovog Priloga „voće i povrće” znači proizvodi iz članka 1. stavka 1. točaka i. i (j) Uredbe (EZ) br. 1234/2007, a „merkantilni krumpir” znači krumpir oznake KN 0701 osim krumpira namijenjenog za proizvodnju krumpirovog škroba, za koji se potpora dodjeljuje na temelju članka 77. ove Uredbe. Poljoprivrednici primaju pravo na plaćanje po hektaru, što se računa tako da se referentni iznos iz točke 2. podijeli s brojem hektara izračunanim u skladu s točkom 3.

2.

Države članice utvrđuju iznos koji se uključuje u referentni iznos svakoga poljoprivrednika u skladu s objektivnim i nediskriminacijskim mjerilima, kao što su: (a) iznos tržišne potpore koju je poljoprivrednik primio izravno ili neizravno za voće i povrće, merkantilni krumpir i rasadnike; (b) površina koja se koristi za proizvodnju voća i povrća, merkantilnog krumpira i rasadnika; (c) količina proizvedenoga voća i povrća, merkantilnog krumpira i rasadnika, za reprezentativno razdoblje, koje se može razlikovati za svaki proizvod, tijekom jedne ili više tržišnih godina počevši od tržišne godine koja završava 2001. i, u slučaju novih država članica, od tržišne godine koja završava 2004. do tržišne godine koja završava 2007. Primjena se mjerila iz ove točke može razlikovati za pojedino voće i povrće, merkantilni krumpir i rasadnike ako je to opravdano objektivnim razlozima. Iz istih razloga države članice mogu odlučiti da ne utvrde iznose koji se uključuju u referentni iznos i primjenjive hektare iz ove točke prije isteka trogodišnjeg prijelaznoga razdoblja koje završava 31. prosinca 2010.

3.	Države članice računaju primjenjive hektare u skladu s objektivnim i nediskriminacijskim mjerilima, kao što su površine iz točke (b) prve podtočke točke 2.

4.

Poljoprivrednik na čiju su proizvodnju tijekom reprezentativnoga razdoblja iz točke 2. nepovoljno utjecali viša sila ili iznimne okolnosti, do čega je došlo prije ili tijekom toga referentnoga razdoblja, može zatražiti da se referentni iznos iz točke 2. računa na osnovu kalendarske godine ili godina reprezentativnoga razdoblja na koje viša sila ili iznimne okolnosti nisu imali utjecaja.

5.	Ako je čitavo referentno razdoblje bilo pod utjecajem više sile ili iznimnih okolnosti, odnosna država članica računa referentni iznos na temelju posljednje tržišne godine prije reprezentativnog razdoblja utvrđenog u skladu s točkom 3. U tom se slučaju točka 1. primjenjuje mutatis mutandis.

6.	Odnosni poljoprivrednik dužan je pisanim putem obavijestiti nadležno tijelo o pojavi više sile ili iznimnih okolnosti, te dostaviti mu dokaze o tom događaju koje ono zatraži, i to u roku koji utvrđuje svaka pojedina država članica.

B.   Vino (krčenje)

Poljoprivrednicima koji sudjeluju u programu krčenja iz poglavlja 3. glave V. Uredbe (EZ) br. 479/2008 dodjeljuju se u godini nakon krčenja prava na plaćanje jednaka broju hektara za koje su primili premiju za krčenje.

Jedinična vrijednost tih prava na plaćanje jednaka je regionalnoj prosječnoj vrijednosti prava na plaćanje odgovarajuće regije. Međutim, ni u kojem slučaju jedinična vrijednost ne smije prijeći 350 EUR/ha.

Odstupajući od prve podtočke, ako su za dodjelu prava na plaćanje prethodno uzeti u obzir hektari za koje je poljoprivrednik primio premiju za krčenje, vrijednost prava na plaćanje odnosnoga poljoprivrednika povećava se za iznos dobiven množenjem broja iskrčenih hektara iz prve podtočke s jediničnom vrijednosti iz druge podtočke.

C.   Vino (prijenos iz programa potpore)

Ako države članice odluče dodijeliti potporu u skladu s člankom 9. Uredbe (EZ) br. 479/2008, one utvrđuju referentni iznos za svakoga poljoprivrednika, kao i primjenjive hektare:

(a)	u skladu s objektivnim i nediskriminacijskim mjerilima;

(b)

za reprezentativno referentno razdoblje od jedne ili više vinskih godina počevši od vinske godine 2005./2006. Međutim, referentna mjerila koja se koriste za utvrđivanje referentnog iznosa i primjenjivih hektara ne temelje se na referentnom razdoblju koje uključuje vinske godine nakon vinske godine 2007./2008. ako se prijenos u okviru programa potpore odnosi na naknadu poljoprivrednicima koji su prethodno primili potporu za destilaciju alkohola za piće ili koji su bili gospodarski korisnici potpore za uporabu koncentriranog vinskog mošta za obogaćivanje vina u okviru Uredbe (EZ) br. 479/2008;

(c)	koji ne smije prijeći ukupni raspoloživi iznos za ovu mjeru iz članka 6. točke (e) Uredbe (EZ) br. 479/2008.

Poljoprivrednici primaju pravo na plaćanje po hektaru, koje se računa tako da se gore navedeni referentni iznos podijeli s brojem primjenjivih hektara.

---

PRILOG X.

Udjeli nacionalnih gornjih granica iz članka 54.

1.

Udio nacionalnih gornjih granica iz članka 54. stavka 1. za rajčice je sljedeći: Država članica Iznos (u milijunima EUR po kalendarskoj godini) Bugarska 5,394 Češka 0,414 Grčka 35,733 Španjolska 56,233 Francuska 8,033 Italija 183,967 Cipar 0,274 Malta 0,932 Mađarska 4,512 Rumunjska 1,738 Poljska 6,715 Portugal 33,333 Slovačka 1,018

2.

Udio nacionalnih gornjih granica iz članka 54. stavka 2. za voćne i povrtne kulture, osim jednogodišnjih kultura, je sljedeći: Država članica Iznos (u milijunima EUR po kalendarskoj godini) Bugarska 0,851 Češka 0,063 Grčka 153,833 Španjolska 110,633 Francuska 44,033 Italija 131,700 Cipar u 2009.: 4,856 u 2010.: 4,919 u 2011.: 4,982 u 2012.: 5,045 Mađarska 0,244 Rumunjska 0,025 Portugal 2,900 Slovačka 0,007

---

PRILOG XI.

Uključenje proizvodno vezane potpore u program jedinstvenih plaćanja u skladu s člankom 63.

1.

(a) Od 2010. premija za tvrdu pšenicu posebne kakvoće iz poglavlja 1. glave IV. Uredbe (EZ) br. 1782/2003; (b) najkasnije od 2012. premija za proteinske usjeve iz odjeljka 3. poglavlja 1. glave IV. ove Uredbe; (c) najkasnije od 2012. posebno plaćanje za rižu iz odjeljka 1. poglavlja 1. glave IV. ove Uredbe; (d) najkasnije od 2012. plaćanje po površini za orašaste plodove iz odjeljka 4. poglavlja 1. glave IV. ove Uredbe; (e) najkasnije od 2012. potpora za uzgajivače krumpira za proizvodnju škroba iz odjeljka 2. poglavlja 1. glave IV. ove Uredbe.

2.

(a) Od 2012. potpora za preradu sušene krme iz pododjeljka I. odjeljka I. poglavlja 4. glave I. dijela II. Uredbe (EZ) br. 1234/2007; (b) od 2012. potpora za preradu lana i konoplje koji se uzgajaju za vlakna iz pododjeljka II. odjeljka I. poglavlja 4. glave I. dijela II. Uredbe (EZ) br. 1234/2007; (c) od 2012. premija za krumpirov škrob iz članka 95.a Uredbe (EZ) br. 1234/2007; (d) od 2012. prijelazno plaćanje za jagodasto voće iz odjeljka 9. poglavlja 1. glave IV. ove Uredbe.

3.

Od 2010. ako je država članica dodijelila: (a) plaćanje po površini za ratarske usjeve iz poglavlja 10. glave IV. Uredbe (EZ) br. 1782/2003; (b) potporu za maslinike iz poglavlja 10.b glave IV. Uredbe (EZ) br. 1782/2003; (c) potporu po površini za hmelj iz poglavlja 10.d glave IV. Uredbe (EZ) br. 1782/2003. Najkasnije od 2012. ako je država članica dodijelila: (a) potporu za sjeme iz odjeljka 5. poglavlja 1. glave IV. ove Uredbe; (b) plaćanja za goveđe i teleće meso, osim premije za krave dojilje, iz članka 53. ove Uredbe.

4.

Od 2010. ako primjenom članka 51. stavka 1. ove Uredbe država članica više ne dodjeljuje sljedeća plaćanja ili ako ih odluči dodjeljivati u sniženome iznosu: (a) plaćanja za ovce i koze iz članka 67. Uredbe (EZ) br. 1782/2003; (b) plaćanja za goveđe i teleće meso iz članka 68. Uredbe (EZ) br. 1782/2003 ili članka 53. stavka 2. ove Uredbe u slučaju primjene drugoga podstavka članka 51. stavka 1. ove Uredbe; (c) prijelazno plaćanje za voće i povrće iz članka 68.b Uredbe (EZ) br. 1782/2003.

---

PRILOG XII.

Uključenje proizvodno vezane potpore u program jedinstvenih plaćanja u skladu s člankom 64.

Sušena krma (Uredba (EZ) br. 1234/2007)

1000 EUR
Država članica	2012.	2013.	2014.	2015.	2016. i naredne godine
Danska	2 779	2 779	2 779	2 779	2 779
Njemačka	8 475	8 475	8 475	8 475	8 475
Irska	132	132	132	132	132
Grčka	1 238	1 238	1 238	1 238	1 238
Španjolska	43 725	43 725	43 725	43 725	43 725
Francuska	35 752	35 752	35 752	35 752	35 752
Italija	22 605	22 605	22 605	22 605	22 605
Nizozemska	5 202	5 202	5 202	5 202	5 202
Austrija	64	64	64	64	64
Portugal	69	69	69	69	69
Finska	10	10	10	10	10
Švedska	180	180	180	180	180
Ujedinjena Kraljevina	1 478	1 478	1 478	1 478	1 478
Češka	922	922	922	922	922
Litva	21	21	21	21	21
Mađarska	1 421	1 421	1 421	1 421	1 421
Poljska	147	147	147	147	147
Slovačka	91	91	91	91	91

Premija za tvrdu pšenicu posebne kakvoće

1000 EUR
Država članica	2010.	2011.	2012.	2013.	2014.	2015.	2016. i naredne godine
Grčka	20 301	20 301	20 301	20 301	20 301	20 301	20 301
Španjolska	22 372	22 372	22 372	22 372	22 372	22 372	22 372
Francuska	8 320	8 320	8 320	8 320	8 320	8 320	8 320
Italija	42 457	42 457	42 457	42 457	42 457	42 457	42 457
Austrija	280	280	280	280	280	280	280
Portugal	80	80	80	80	80	80	80
Bugarska	349	436	523	610	698	785	872
Cipar	173	198	223	247	247	247	247
Mađarska	70	80	90	100	100	100	100

Premija za proteinske usjeve

1000 EUR
Država članica	2010.	2011.	2012.	2013.	2014.	2015.	2016. i naredne godine
Belgija	84	84	84	84	84	84	84
Danska	843	843	843	843	843	843	843
Njemačka	7 231	7 231	7 231	7 231	7 231	7 231	7 231
Irska	216	216	216	216	216	216	216
Grčka	242	242	242	242	242	242	242
Španjolska	10 905	10 905	10 905	10 905	10 905	10 905	10 905
Francuska	17 635	17 635	17 635	17 635	17 635	17 635	17 635
Italija	5 009	5 009	5 009	5 009	5 009	5 009	5 009
Luksemburg	21	21	21	21	21	21	21
Nizozemska	67	67	67	67	67	67	67
Austrija	2 051	2 051	2 051	2 051	2 051	2 051	2 051
Portugal	214	214	214	214	214	214	214
Finska	303	303	303	303	303	303	303
Švedska	2 147	2 147	2 147	2 147	2 147	2 147	2 147
Ujedinjena Kraljevina	10 500	10 500	10 500	10 500	10 500	10 500	10 500
Bugarska	160	201	241	281	321	361	401
Češka	1 858	2 123	2 389	2 654	2 654	2 654	2 654
Estonija	169	194	218	242	242	242	242
Cipar	17	19	22	24	24	24	24
Latvija	109	124	140	155	155	155	155
Litva	1 486	1 698	1 911	2 123	2 123	2 123	2 123
Mađarska	1 369	1 565	1 760	1 956	1 956	1 956	1 956
Poljska	1 723	1 970	2 216	2 462	2 462	2 462	2 462
Rumunjska	911	1 139	1 367	1 595	1 822	2 050	2 278
Slovenija	63	72	81	90	90	90	90
Slovačka	1 003	1 146	1 290	1 433	1 433	1 433	1 433

Posebno plaćanje za rižu

1000 EUR
Država članica	2010.	2011.	2012.	2013.	2014.	2015.	2016. i naredne godine
Grčka	11 407	11 407	11 407	11 407	11 407	11 407	11 407
Španjolska	49 993	49 993	49 993	49 993	49 993	49 993	49 993
Francuska	7 844	7 844	7 844	7 844	7 844	7 844	7 844
Italija	99 473	99 473	99 473	99 473	99 473	99 473	99 473
Portugal	11 193	11 193	11 193	11 193	11 193	11 193	11 193
Bugarska	575	719	863	1 007	1 151	1 294	1 438
Mađarska	524	599	674	749	749	749	749
Rumunjska	25	32	38	44	50	57	63

Plaćanje po površini za orašaste plodove

1000 EUR
Država članica	2010.	2011.	2012.	2013.	2014.	2015.	2016. i naredne godine
Belgija	12	12	12	12	12	12	12
Njemačka	181	181	181	181	181	181	181
Grčka	4 963	4 963	4 963	4 963	4 963	4 963	4 963
Španjolska	68 610	68 610	68 610	68 610	68 610	68 610	68 610
Francuska	2 089	2 089	2 089	2 089	2 089	2 089	2 089
Italija	15 710	15 710	15 710	15 710	15 710	15 710	15 710
Luksemburg	12	12	12	12	12	12	12
Nizozemska	12	12	12	12	12	12	12
Austrija	12	12	12	12	12	12	12
Portugal	4 987	4 987	4 987	4 987	4 987	4 987	4 987
Ujedinjena Kraljevina	12	12	12	12	12	12	12
Bugarska	579	724	868	1 013	1 158	1 302	1 447
Cipar	431	493	554	616	616	616	616
Mađarska	245	280	315	350	350	350	350
Poljska	355	406	456	507	507	507	507
Rumunjska	79	99	119	139	159	179	199
Slovenija	25	29	33	36	36	36	36
Slovačka	262	299	337	374	374	374	374

Lan i konoplja koji se uzgajaju za vlakna (Uredba (EZ) br. 1234/2007)

1000 EUR
Država članica	2012.	2013.	2014.	2015.	2016. i naredne godine
Belgija	2 954	2 954	2 954	2 954	2 954
Danska	3	3	3	3	3
Njemačka	244	244	244	244	244
Španjolska	138	138	138	138	138
Francuska	13 592	13 592	13 592	13 592	13 592
Italija	50	50	50	50	50
Nizozemska	1 111	1 111	1 111	1 111	1 111
Austrija	20	20	20	20	20
Finska	5	5	5	5	5
Ujedinjena Kraljevina	83	83	83	83	83
Češka	534	534	534	534	534
Latvija	104	104	104	104	104
Litva	360	360	360	360	360
Mađarska	42	42	42	42	42
Poljska	114	114	114	114	114

Premija za krumpirov škrob (članak 95.a Uredbe (EZ) br. 1234/2007)

1000 EUR
Država članica	2012.	2013.	2014.	2015.	2016. i naredne godine
Danska	3 743	3 743	3 743	3 743	3 743
Njemačka	16 279	16 279	16 279	16 279	16 279
Španjolska	43	43	43	43	43
Francuska	5 904	5 904	5 904	5 904	5 904
Nizozemska	9 614	9 614	9 614	9 614	9 614
Austrija	1 061	1 061	1 061	1 061	1 061
Finska	1 183	1 183	1 183	1 183	1 183
Švedska	1 381	1 381	1 381	1 381	1 381
Češka	749	749	749	749	749
Estonija	6	6	6	6	6
Latvija	129	129	129	129	129
Litva	27	27	27	27	27
Poljska	3 226	3 226	3 226	3 226	3 226
Slovačka	16	16	16	16	16

Potpora za uzgajivače krumpira za proizvodnju škroba

1000 EUR
Država članica	2010.	2011.	2012.	2013.	2014.	2015.	2016. i naredne godine
Danska	11 156	11 156	11 156	11 156	11 156	11 156	11 156
Njemačka	48 521	48 521	48 521	48 521	48 521	48 521	48 521
Španjolska	129	129	129	129	129	129	129
Francuska	17 598	17 598	17 598	17 598	17 598	17 598	17 598
Nizozemska	28 655	28 655	28 655	28 655	28 655	28 655	28 655
Austrija	3 163	3 163	3 163	3 163	3 163	3 163	3 163
Finska	3 527	3 527	3 527	3 527	3 527	3 527	3 527
Švedska	4 116	4 116	4 116	4 116	4 116	4 116	4 116
Češka	1 563	1 786	2 009	2 232	2 232	2 232	2 232
Estonija	12	13	15	17	17	17	17
Latvija	268	307	345	383	383	383	383
Litva	56	64	72	80	80	80	80
Poljska	6 731	7 692	8 654	9 615	9 615	9 615	9 615
Slovačka	34	39	44	48	48	48	48

Potpora za maslinike

1000 EUR
Država članica	2010.	2011.	2012.	2013.	2014.	2015.	2016. i naredne godine
Španjolska	103 140	103 140	103 140	103 140	103 140	103 140	103 140
Cipar	2 051	2 344	2 637	2 930	2 930	2 930	2 930

Plaćanja za jagodasto voće

1000 EUR
Država članica	2012.	2013.	2014.	2015.	2016. i naredne godine
Bugarska	552	552	552	552	552
Latvija	92	92	92	92	92
Litva	138	138	138	138	138
Mađarska	391	391	391	391	391
Poljska	11 040	11 040	11 040	11 040	11 040

---

PRILOG XIII.

Popis sjemenskih vrsta iz članka 87.

oznaka KN	Opis	Iznos potpore (EUR/100 kg)
	1. Ceres
1001 90 10	Triticum Spelta L.	14,37
1006 10 10	Oryza sativa L. (1)
	— dugozrnate sorte sa zrnima duljine veće od 6,0 milimetara i omjera duljine/širine jednakog ili većeg od 3	17,27
	— ostale sorte sa zrnima duljine veće, manje ili jednake 6,0 milimetara i omjera duljine/širine manjeg od 3	14,85
	2. Oleagineae
ex 1204 00 10	Linum usitatissimum L. (lan za vlakna)	28,38
ex 1204 00 10	Linum usitatissimum L. (sjeme lana)	22,46
ex 1207 99 10	Cannabis sativa L. (2) (sorte sa sadržajem tetrahidrokanabiola ne većim od 0,2 %)	20,53
	3. Gramineae
ex 1209 29 10	Agrostis canina L.	75,95
ex 1209 29 10	Agrostis gigantea Roth.	75,95
ex 1209 29 10	Agrostis stolonifera L.	75,95
ex 1209 29 10	Agrostis capillaris L.	75,95
ex 1209 29 80	Arrhenatherum elatius (L.) P. Beauv. ex J.S. i K.B. Prest.	67,14
ex 1209 29 10	Dactylis glomerata L.	52,77
ex 1209 23 80	Festuca arundinacea Schreb.	58,93
ex 1209 23 80	Festuca ovina L.	43,59
1209 23 11	Festuca pratensis Huds.	43,59
1209 23 15	Festuca rubra L.	36,83
ex 1209 29 80	Festulolium	32,36
1209 25 10	Lolium multiflorum Lam.	21,13
1209 25 90	Lolium perenne L.	30,99
ex 1209 29 80	Lolium x boucheanum Kunth	21,13
ex 1209 29 80	Phleum Bertolinii (DC)	50,96
1209 26 00	Phleum pratense L.	83,56
ex 1209 29 80	Poa nemoralis L.	38,88
1209 24 00	Poa pratensis L.	38,52
ex 1209 29 10	Poa palustris i Poa trivialis L.	38,88
	4. Leguminosae
ex 1209 29 80	Hedysarum coronarium L.	36,47
ex 1209 29 80	Medicago lupulina L.	31,88
ex 1209 21 00	Medicago sativa L. (ekotipovi)	22,10
ex 1209 21 00	Medicago sativa L. (sorte)	36,59
ex 1209 29 80	Onobrichis viciifolia Scop.	20,04
ex 0713 10 10	Pisum sativum L. (partim) (poljski grašak)	0
ex 1209 22 80	Trifolium alexandrinum L.	45,76
ex 1209 22 80	Trifolium hybridum L.	45,89
ex 1209 22 80	Trifolium incarnatum L.	45,76
1209 22 10	Trifolium pratense L.	53,49
ex 1209 22 80	Trifolium repens L.	75,11
ex 1209 22 80	Trifolium repens L. var. giganteum	70,76
ex 1209 22 80	Trifolium resupinatum L.	45,76
ex 0713 50 10	Vicia faba L. (partim) (stočni bob)	0
ex 1209 29 10	Vicia sativa L.	30,67
ex 1209 29 10	Vicia villosa Roth.	24,03

---

(1)  Mjerenje se zrna obavlja na oljuštenoj riži na sljedeći način:

(a)	uzeti reprezentativni uzorak iz proizvodne serije;

(b)	prosijati uzorak kako bi se dobila samo čitava zrna, uključivo s nezrelim zrnima;

(c)	izvršiti dva mjerenje na po 100 zrna i izračunani prosječnu duljinu;

(d)	izraziti rezultat u milimetrima, zaokružen na jednu decimalnu znamenku.

(2)  Sadržaj tetrahidrokanabiola (THC) određene sorte utvrđuje se analizom uzorka koji se održava na stalnoj masi. Kako bi se dodijelila potpora, masa THC-a u odnosu na masu uzorka ne smije biti veća od 0,2 %. Uzorak čini gornja trećina reprezentativnog broja biljaka, koje se nasumice odabiru pri kraju razdoblja cvatnje i bez stabljika i sjemena.

---

PRILOG XIV.

Gornje granice potpore za sjeme u novim državama članicama iz članka 87. stavka 3.

(u milijunima EUR)
Kalendarska godina	Bugarska	Češka	Estonija	Cipar	Latvija	Litva	Mađarska	Malta	Poljska	Rumunjska	Slovenija	Slovačka
2009.	0,15	1,75	0,07	0,06	0,21	0,21	1,55	0,06	1,11	0,26	0,17	0,07
2010.	0,17	2,04	0,08	0,07	0,24	0,24	1,81	0,07	1,30	0,30	0,19	0,08
2011.	0,22	2,33	0,10	0,08	0,28	0,28	2,07	0,08	1,48	0,38	0,22	0,09
2012.	0,26	2,62	0,11	0,09	0,31	0,31	2,33	0,09	1,67	0,45	0,25	0,11
2013.	0,30	2,91	0,12	0,10	0,35	0,35	2,59	0,10	1,85	0,53	0,28	0,12
2014.	0,34	2,91	0,12	0,10	0,35	0,35	2,59	0,10	1,85	0,60	0,28	0,12
2015.	0,39	2,91	0,12	0,10	0,35	0,35	2,59	0,10	1,85	0,68	0,28	0,12
2016.	0,43	2,91	0,12	0,10	0,35	0,35	2,59	0,10	1,85	0,75	0,28	0,12
naredne godine	0,43	2,91	0,12	0,10	0,35	0,35	2,59	0,10	1,85	0,75	0,28	0,12

---

PRILOG XV.

Gornje granice za izračun iznosa potpore iz članka 95. (šećer)

1000 EUR
Država članica	2009.	2010.	2011.	2012.	2013.	2014.	2015.	2016. i naredne godine
Belgija	81 752	81 752	81 752	81 752	81 752	81 752	81 752	81 752
Bugarska (1)	154	176	220	264	308	352	396	440
Češka	44 245	44 245	44 245	44 245	44 245	44 245	44 245	44 245
Danska	34 478	34 478	34 478	34 478	34 478	34 478	34 478	34 478
Njemačka	278 254	278 254	278 254	278 254	278 254	278 254	278 254	278 254
Grčka	29 384	29 384	29 384	29 384	29 384	29 384	29 384	29 384
Španjolska	96 203	96 203	96 203	96 203	96 203	96 203	96 203	96 203
Francuska	272 259	272 259	272 259	272 259	272 259	272 259	272 259	272 259
Irska	18 441	18 441	18 441	18 441	18 441	18 441	18 441	18 441
Italija	135 994	135 994	135 994	135 994	135 994	135 994	135 994	135 994
Latvija	6 616	6 616	6 616	6 616	6 616	6 616	6 616	6 616
Litva	10 260	10 260	10 260	10 260	10 260	10 260	10 260	10 260
Mađarska	41 010	41 010	41 010	41 010	41 010	41 010	41 010	41 010
Nizozemska	73 504	73 504	73 504	73 504	73 504	73 504	73 504	73 504
Austrija	32 955	32 955	32 955	32 955	32 955	32 955	32 955	32 955
Poljska	159 392	159 392	159 392	159 392	159 392	159 392	159 392	159 392
Portugal	6 452	6 452	6 452	6 452	6 452	6 452	6 452	6 452
Rumunjska (1)	3 536	4 041	5 051	6 062	7 072	8 082	9 093	10 103
Slovenija	3 740	3 740	3 740	3 740	3 740	3 740	3 740	3 740
Slovačka	19 289	19 289	19 289	19 289	19 289	19 289	19 289	19 289
Finska	13 520	13 520	13 520	13 520	13 520	13 520	13 520	13 520
Švedska	34 082	34 082	34 082	34 082	34 082	34 082	34 082	34 082
Ujedinjena Kraljevina	105 376	105 376	105 376	105 376	105 376	105 376	105 376	105 376

---

(1)  Gornje granice izračunane uzimajući u obzir raspored povećanja iz članka 121.

---

PRILOG XVI.

Tablica 1.

Cipar: dodatna nacionalna izravna plaćanja ako se primjenjuju redovni programi za izravna plaćanja

(EUR)
Raspored povećanja	60 %	70 %	80 %	90 %
Sektor	2009.	2010.	2011.	2012.
Ratarski usjevi (osim tvrde pšenice)	4 220 705	3 165 529	2 110 353	1 055 176
Tvrda pšenica	1 162 157	871 618	581 078	290 539
Mahunasto povrće u zrnu	16 362	12 272	8 181	4 091
Mlijeko i mljekarstvo	1 422 379	1 066 784	711 190	355 595
Goveđe meso	1 843 578	1 382 684	921 789	460 895
Ovce i koze	4 409 113	3 306 835	2 204 556	1 102 278
Maslinovo ulje	3 174 000	2 380 500	1 587 000	793 500
Duhan	417 340	313 005	208 670	104 335
Banane	1 755 000	1 316 250	877 500	0
Suho grožđe	0	0	0	0
Bademi	0	0	0	0
Ukupno	18 420 634	13 815 476	9 210 317	4 166 409

Dodatna nacionalna izravna plaćanja u okviru programa jedinstvenih plaćanja:

Ukupni iznos dodatnih nacionalnih izravnih plaćanja koja se mogu dodijeliti u okviru programa jedinstvenih plaćanja jednak je zbroju sektorskih gornjih granica iz ove tablice za sektore koji su uključeni u program jedinstvenih plaćanja u mjeri u kojoj je potpora u tim sektorima odvojena od proizvodnje.

Tablica 2.

Cipar: Dodatna nacionalna izravna plaćanja ako se primjenjuje program jedinstvenih plaćanja po površini za izravna plaćanja

(EUR)
Sektor	2009.	2010.	2011.	2012.
Ratarski usjevi (osim tvrde pšenice)	0	0	0	0
Tvrda pšenica	1 795 543	1 572 955	1 350 367	1 127 779
Mahunasto povrće u zrnu	0	0	0	0
Mlijeko i mljekarstvo	3 456 448	3 438 488	3 420 448	3 402 448
Goveđe meso	4 608 945	4 608 945	4 608 945	4 608 945
Ovce i koze	10 724 282	10 670 282	10 616 282	10 562 282
Maslinovo ulje	5 547 000	5 115 000	4 683 000	4 251 000
Suho grožđe	156 332	149 600	142 868	136 136
Banane	4 323 820	4 312 300	4 300 780	4 289 260
Duhan	1 038 575	1 035 875	1 033 175	1 030 475
Ukupno	31 650 945	30 903 405	30 155 865	29 408 325

---

PRILOG XVII.

DRŽAVNA POTPORA NA CIPRU

(EUR)
Sektor	2009.	2010.	2011.	2012.
Ratarski usjevi (osim tvrde pšenice)	2 263 018	1 131 509	565 755	282 877
Mlijeko i mljekarstvo	562 189	281 094	140 547	70 274
Goveđe meso	64 887	0	0	0
Ovce i koze	1 027 917	513 958	256 979	128 490
Sektor svinja	2 732 606	1 366 303	683 152	341 576
Perad i jaja	1 142 374	571 187	285 594	142 797
Vino	4 307 990	2 153 995	1 076 998	538 499
Maslinovo ulje	2 088 857	1 044 429	522 215	261 107
Stolno grožđe	1 058 897	529 448	264 724	132 362
Prerađene rajčice	117 458	58 729	29 365	14 682
Banane	127 286	63 643	31 822	15 911
Plodovi listopadnog drveća, uključujući koštičavo voće	2 774 230	1 387 115	693 558	346 779
Ukupno	18 267 707	9 101 410	4 552 716	2 277 365

---

PRILOG XVIII.

KORELACIJSKA TABLICA

Uredba (EZ) br. 1782/2003	Ova Uredba
Članak 1.	Članak 1.
Članak 2.	Članak 2.
Članak 3.	Članak 4.
Članak 4.	Članak 5.
Članak 5.	Članak 6.
Članak 6.	Članak 23.
Članak 7.	Članak 24.
Članak 8.	—
Članak 9.	Članak 25.
Članak 10. stavak 1.	Članak 7.
Članak 10. stavak 2.	Članak 9. stavak 1.
Članak 10. stavak 3.	Članak 9. stavak 2.
Članak 10. stavak 4.	Članak 9. stavak 3.
—	Članak 9. stavak 4.
Članak 11.	Članak 11. stavci 1. i 2.
Članak 12.	—
—	Članak 8.
Članak 12.a stavak 1.	Članak 10.
Članak 12.a stavak 2.	Članak 11. stavak 3.
Članak 13.	Članak 12.
Članak 14.	Članak 12.
Članak 15.	Članak 13.
Članak 16.	Članak 12.
Članak 17.	Članak 14.
Članak 18.	Članak 15.
Članak 19.	Članak 16.
Članak 20.	Članak 17.
Članak 21.	Članak 18.
Članak 22.	Članak 19.
Članak 23.	Članak 20.
Članak 24.	Članak 21.
Članak 25.	Članak 22.
Članak 26.	Članak 26.
Članak 27.	Članak 27.
—	Članak 28.
Članak 28.	Članak 29.
Članak 29.	Članak 30.
Članak 30.	Članak 32.
Članak 31.	—
Članak 32.	Članak 3.
Članak 33.	Članak 33.
Članak 34.	—
Članak 35.	Članak 37.
Članak 36.	—
Članak 37.	Prilog IX.
Članak 38.	—
Članak 39.	—
Članak 40. stavci 1., 2. i 3.	Prilog IX. točka A podtočke 4., 5. i 6.
Članak 40. stavak 4.	Članak 31.
Članak 40. stavak 5.	—
Članak 41.	Članak 40.
Članak 42.	Članak 41.
Članak 43.	Prilog IX.
Članak 44. stavci 1. i 2.	Članak 34.
Članak 44. stavci 3. i 4.	Članak 35.
Članak 45.	Članak 42.
Članak 46.	Članak 43.
Članak 47.	—
Članak 48.	—
Članak 49.	Članak 44.
Članak 50.	—
Članak 51. prvi stavak	—
Članak 51. drugi stavak	Članak 38.
Članak 52.	Članak 39.
Članak 53.	—
Članak 54.	—
Članak 55.	—
Članak 56.	—
Članak 57.	—
—	Članak 45.
Članak 58.	Članak 46.
Članak 59.	Članak 47.
Članak 60.	—
Članak 61.	Članak 49.
Članak 62.	—
Članak 63. stavak 1.	Članak 51. stavak 1.
Članak 63. stavak 2.	—
Članak 63. stavak 3.	Članak 48.
Članak 63. stavak 4.	Članak 50. stavak 2.
Članak 64.	Članak 51.
Članak 65.	—
Članak 66.	—
Članak 67.	Članak 52.
Članak 68.	Članak 53.
Članak 68.a	—
Članak 68.b	Članak 54.
Članak 69.	—
Članak 70.	—
Članak 71.	—
Članak 71.a	Članak 55.
Članak 71.b	Članak 56.
Članak 71.c	—
Članak 71.d	Članak 57.
Članak 71.e	Članak 58.
Članak 71.f	Članak 59.
Članak 71.g	—
Članak 71.h	Članak 61.
Članak 71.i	—
Članak 71.j	—
Članak 71.k	Članak 62.
Članak 71.l	—
Članak 71.m	Članak 60.
—	Članak 63.
—	Članak 64.
—	Članak 65.
—	Članak 66.
—	Članak 68.
—	Članak 70.
—	Članak 69.
Članak 72.	—
Članak 73.	—
Članak 74.	—
Članak 75.	—
Članak 76.	Članak 79.
Članak 77.	Članak 80.
Članak 78.	Članak 81.
Članak 79.	Članak 73.
Članak 80.	Članak 74.
Članak 81.	Članak 75.
Članak 82.	Članak 76.
Članak 83.	Članak 82.
Članak 84.	Članak 83.
Članak 85.	Članak 84.
Članak 86. stavci 1., 2. i 4.	Članak 85. stavci 1., 2. i 3.
Članak 86. stavak 3.	—
Članak 87.	Članak 120.
Članak 88.	—
Članak 89.	—
Članak 90.	—
Članak 91.	—
Članak 92.	—
Članak 93.	Članak 77.
Članak 94.	Članak 78.
Članak 95.	—
Članak 96.	—
Članak 97.	—
Članak 98.	—
Članak 99.	Članak 87.
Članak 100.	—
Članak 101.	—
Članak 102.	—
Članak 103.	—
Članak 104.	—
Članak 105.	—
Članak 106.	—
Članak 107.	—
Članak 108.	—
Članak 109.	—
Članak 110.	—
Članak 110.a	Članak 88.
Članak 110.b	Članak 89.
Članak 110.c	Članak 90.
Članak 110.d	Članak 91.
Članak 110.e	Članak 92.
Članak 110.f	—
Članak 110.g	—
Članak 110.h	—
Članak 110.i	—
Članak 110.j	—
Članak 110.k	—
Članak 110.l	—
Članak 110.m	—
Članak 110.n	—
Članak 110.o	—
Članak 110.p	—
Članak 110.q	Članak 93.
Članak 110.r	Članak 94.
Članak 110.s	Članak 95.
Članak 110.t	Članak 96.
Članak 110.u	Članak 97.
Članak 110.v	Članak 98.
Članak 111.	Članak 99.
Članak 112.	Članak 100.
Članak 113.	Članak 101.
Članak 114.	Članak 102.
Članak 115.	Članak 103.
Članak 116.	Članak 104.
Članak 117.	Članak 105.
Članak 118.	Članak 106.
Članak 119.	—
Članak 120.	Članak 107.
Članak 121.	Članak 108.
Članak 122.	Članak 109.
Članak 123.	Članak 110.
Članak 124.	—
Članak 125.	Članak 111.
Članak 126.	Članak 112.
Članak 127.	Članak 113.
Članak 128.	Članak 114.
Članak 129.	Članak 115.
Članak 130.	Članak 116.
Članak 131.	—
Članak 132.	—
Članak 133.	—
Članak 134.	—
Članak 135.	—
Članak 136.	—
Članak 136.a	—
Članak 137.	—
Članak 138.	Članak 117.
Članak 139.	Članak 118.
Članak 140.	Članak 119.
Članak 141.	—
Članak 142.	—
Članak 143.	—
Članak 143.a	Članak 121.
Članak 143.b stavci 1., 2., 9. i 10.	Članak 122.
Članak 143.b stavci 3. i 7.	Članak 123.
Članak 143.b stavci 4., 5. i 6.	Članak 124.
Članak 143.b stavak 13.	Članak 125.
Članak 143.ba stavci 1. do 3.	Članak 126.
Članak 143.ba stavak 3.a	—
Članak 143.ba stavci 4. do 6.	Članak 130.
Članak 143.bb stavci 1. i 2.	Članak 127.
Članak 143.bb stavak 3.	—
Članak 143.bb stavci 4. do 6.	Članak 130.
Članak 143.bc stavci 1. i 2.	Članak 128.
—	Članak 129.
Članak 143.bc stavci 3. i 4.	Članak 130. stavci 1. i 2.
—	Članak 131.
Članak 143.c stavci 1. do 8.	Članak 132.
Članak 143.c stavak 9.	Članak 133.
Članak 143.c stavak 10.	—
Članak 143.d	Članak 134.
Članak 143.e	Članak 135.
—	Članak 136.
—	Članak 137.
—	Članak 138.
—	Članak 139.
Članak 144.	Članak 141.
Članak 145.	Članak 142.
Članak 146.	Članak 140.
Članak 147.	—
Članak 148.	—
Članak 149.	—
Članak 150.	—
Članak 151.	—
Članak 152.	—
—	Članak 143.
—	Članak 144.
—	Članak 145.
Članak 153.	Članak 146.
Članak 154.	—
Članak 154.a	Članak 148.
Članak 155.	Članak 147.
Članak 155.a	—
Članak 156.	Članak 149.

---