11/Sv. 029

HR

Službeni list Europske unije

194

L 081/1

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE

17.03.2008.

(1)

Komisija je 20. studenoga 2006. primila pritužbu o uvozu određenih kompresora podrijetlom iz Narodne Republike Kine (NR Kina), koju je u skladu s člankom 5. Osnovne uredbe podnio Federazione ANIMA/COMPO (podnositelj pritužbe) u ime proizvođača koji predstavljaju veliki udio, u ovom slučaju više od 50 %, u ukupnoj proizvodnji Zajednice određenih kompresora.

(2)

Pritužba je sadržavala dokaze o dampingu i materijalnoj šteti, što je smatrano dovoljnim kako bi se opravdalo otvaranje postupka.

(3)

Dana 21. prosinca 2006. postupak je pokrenut objavom obavijesti o pokretanju postupka u Službenom listu Europske unije  (2).

(4)

S obzirom na potrebu podrobnijeg ispitivanja određenih obilježja ispitnog postupka, odlučeno ja da će se ispitni postupak nastaviti bez uvođenja privremenih mjera.

(5)

Komisija je o pokretanju postupka službeno obavijestila proizvođače izvoznike iz NR Kine, uvoznike, trgovce, korisnike i udruženja za koje se zna da se to na njih odnosi, predstavnike NR Kine, proizvođače Zajednice podnositelje pritužbe i druge proizvođače Zajednice za koje se zna da se to na njih odnosi. Zainteresirane stranke dobile su priliku iznijeti svoje stavove u pisanom obliku i zatražiti raspravu u roku određenom u obavijesti o pokretanju postupka. Svim zainteresiranim strankama koje su to zatražile te su pokazale da postoje posebni razlozi da ih se sasluša, odobreno je saslušanje.

(6)

Kako bi proizvođačima izvoznicima omogućila dostavljanje zahtjeva za primjenu tretmana tržišnog gospodarstva (MET) ili individualnog tretmana (IT), prema njihovoj želji, Komisija je kineskim proizvođačima izvoznicima za koje se zna da se na njih to odnosi i predstavnicima NR Kine poslala obrasce zahtjeva. Četrnaest proizvođača izvoznika, uključujući grupacije povezanih trgovačkih društava, zatražili su MET na temelju članka 2. stavka 7. Osnovne uredbe ili IT ako bi se u ispitnom postupku ustanovilo da ne zadovoljavaju uvjete za MET. Jedan je proizvođač izvoznik zatražio samo IT.

(7)

S obzirom na naočigled visoki broj proizvođača izvoznika iz NR Kine, uvoznika i proizvođača u Zajednici, Komisija je u obavijesti o pokretanju postupka navela kako je moguće da će se provesti odabir uzoraka s ciljem utvrđivanja dampinga i štete u skladu s člankom 17. Osnovne uredbe.

(8)

Kako bi se Komisiji omogućilo odlučivanje o tome treba li provesti odabir uzoraka ili ne te ako da, sam odabir uzoraka, svi proizvođači izvoznici iz NR Kine, uvoznici iz Zajednice i proizvođači iz Zajednice zamoljeni su da se jave Komisiji i dostave, kako je navedeno u obavijesti o pokretanju postupka, osnovne podatke o svojim aktivnostima povezanima s dotičnim proizvodom tijekom razdoblja ispitnog postupka (od 1. listopada 2005. do 30. rujna 2006.).

(9)

U pogledu proizvođača izvoznika, Komisija je odabrala, u skladu s člankom 17. osnovne Uredbe, uzorak koji se temeljio na najvećem reprezentativnom obujmu izvoza određenih kompresora u Zajednici, koji je moguće razumno ispitati u raspoloživom roku. Na temelju podataka primljenih od proizvođača izvoznika, Komisija je odabrala šest trgovačkih društava ili grupacija povezanih trgovačkih društava (trgovačkih društava iz uzorka) s najvećim obujmom izvoza u Zajednicu. U smislu obujma izvoza, šest trgovačkih društava iz uzorka činilo je 93 % ukupnog izvoza određenih kompresora iz NR Kine u Zajednicu tijekom razdoblja ispitnog postupka. Komisija se skladu s člankom 17. stavkom 2. Osnovne uredbe savjetovala s dotičnim strankama koje nisu imale prigovor.

(10)

Vezano za proizvođače iz Zajednice, s obzirom da su u ispitnom postupku surađivale samo tri grupacije trgovačkih društava, odlučeno je da odabir uzoraka nije potreban.

(11)

Vezano za izvoznike, s obzirom da je u ispitnom postupku surađivao samo jedan uvoznik, odlučeno je da odabir uzoraka nije potreban.

(12)

Upitnici su poslani svim trgovačkim društvima izabranima za odabir uzoraka i svim ostalim strankama za koje se zna da se to na njih odnosi. Potpuni odgovori primljeni su od šest proizvođača izvoznika iz NR Kine, tri proizvođača iz Zajednice i jednog uvoznika. Jedan proizvođač iz Zajednice odgovorio je samo na upitnik o odabiru uzoraka. Druge zainteresirane stranke nisu dostavile odgovore na upitnik.

(13)

Komisija je tražila i potvrdila sve podatke koje je smatrala potrebnima za utvrđivanje dampinga, nanesene štete i interesa Zajednice te je izvršila provjere u poslovnim prostorima sljedećih trgovačkih društava:

(14)

S obzirom na potrebu za uspostavom uobičajene vrijednosti za proizvođače izvoznike kojima nije moguće odobriti MET, provjera s ciljem uspostave uobičajene vrijednosti na temelju podataka iz analogne zemlje, u ovom slučaju Brazila, održala se u poslovnim prostorijama sljedećih trgovačkih društava:

(15)

Ispitni postupak o dampingu i šteti obuhvatio je razdoblje od 1. listopada 2005. do 30. rujna 2006. (razdoblje ispitnog postupka ili RIP). Ispitivanje trendova koji su važni za procjenu štete obuhvatilo je razdoblje od 1. siječnja 2003. do kraja razdoblja ispitnog postupka (razmatrano razdoblje).

(16)

Dotični proizvod su klipni kompresori s najvećim protokom od 2 kubična metra (m3) po minuti, podrijetlom iz NR Kine (kompresori ili dotični proizvod), koji se uobičajeno deklariraju pod oznakama KN ex 8414 40 10, ex 8414 80 22, ex 8414 80 28 i ex 8414 80 51.

(17)

Kompresor se obično sastoji od pumpe koju pogoni elektromotor, izravno ili putem mehanizma remenja. U većini slučajeva komprimirani zrak upumpava se u spremnik i izlazi kroz tlačni regulator i gumenu cijev. Kompresori, posebno oni veliki, mogu biti opremljeni kotačima koji ih čine pokretnima. Mogu se prodavati kao samostalni uređaji ili s priborom za raspršivanje, čišćenje ili napuhavanje guma i drugih predmeta.

(18)

Obavijest o pokretanju ovog postupka odnosila se i na pumpe za klipne kompresore. Ispitni postupak pokazao je da su pumpe za klipne kompresore jedan od (ali ne i jedini) bitnih sastavnih dijelova kompresora iz ispitnog postupka (one čine, ovisno o modelu, između 25 % i 35 % ukupne cijene konačnog proizvoda) i mogu se prodavati zasebno, kao i ugrađivati u druge kompresore koji nisu obuhvaćeni područjem primjene ovog ispitnog postupka. Ispitni je postupak također pokazao da nemaju iste tehničke i fizičke značajke kao cjeloviti kompresori i da se ne koriste za iste namjene. Cjeloviti kompresor sadrži i druge bitne sastavne dijelove (npr. spremnik, motor). Distribucijski kanali i viđenje pumpe koju imaju kupci s jedne strane i cjeloviti kompresor s druge strane, također se razlikuju. Zaključuje se da u ovom slučaju pumpe za tlačne kompresore ne bi, stoga, trebalo smatrati dotičnim proizvodom.

(19)

Dotični proizvod koristi se za pogonjenje alata na zrak ili za raspršivanje, čišćenje ili napuhavanje guma i drugih predmeta. Ispitni je postupak utvrdio da, unatoč različitim oblicima, materijalima i proizvodnom postupku, sve različite vrste dotičnog proizvoda dijele osnovne fizičke i tehničke značajke i da se u osnovi mogu koristiti za iste namjene. Posljedično, smatra se da čine jedan proizvod za potrebe ovog postupka.

(20)

Ispitni je postupak pokazao da su osnovne fizičke i tehničke značajke kompresora koje proizvodi i prodaje industrija Zajednice u Zajednici, kompresora koji se proizvode i prodaju na domaćem tržištu NR Kine i domaćem tržištu Brazila, analognoj zemlji, te kompresora koji se proizvode u NR Kini i prodaju Zajednici, u osnovi iste i da navedeni proizvodi imaju iste namjene.

(21)

Svi se ti kompresori, stoga, smatraju istovjetnima u smislu članka 1. stavka 4. Osnovne uredbe.

(22)

Četrnaest trgovačkih društava ili grupacije trgovačkih društva koji su se javili predstavljaju 100 % ukupnog izvoza dotičnog proizvoda u EZ. Razina suradnje bila je, stoga, visoka. Trinaest trgovačkih društava ili grupacija trgovačkih društava zatražili su MET, dok je jedno trgovačko društvo zatražilo samo IT. Kako je navedeno u uvodnoj izjavi 9., šest trgovačkih društava odabrano je za uzorak na temelju njihovog obujma izvoza.

(23)

Na temelju članka 2. stavka 7. točke (b) Osnovne uredbe, u antidampinškim ispitnim postupcima koji se odnose na uvoz podrijetlom iz NR Kine, uobičajena vrijednost određuje se u skladu s točkama od 1. do 6. spomenutog članka za proizvođače za koje se ustanovilo da ispunjavaju kriterije utvrđene u članku 2. stavku 7. točki (c) Osnovne uredbe.

(24)

Ukratko i isključivo za lakše upućivanje, kriteriji MET-a navedeni su dalje u tekstu u skraćenom obliku:

(25)

Pet trgovačkih društava ili grupacija trgovačkih društava kineskih proizvođača izvoznika uključenih u uzorak prvotno je zatražilo MET prema članku 2. stavku 7. točki (b) Osnovne uredbe i ispunilo je obrazac za odobravanje MET-a za proizvođače izvoznike u zadanim rokovima. Sve skupine uključivale su i proizvođače dotičnog proizvoda te trgovačka društva koja su povezana s proizvođačima i koja su uključena u prodaju dotičnog proizvoda. Naime, stalna praksa Komisije je ispitati ispunjava li grupacija povezanih trgovačkih društava kao cjelina uvjete za primjenu MET-a. Sljedeće grupacije zatražile su MET:

(26)

Za gore navedene proizvođače izvoznike koji surađuju i koji su bili uključeni u uzorak, Komisija je zatražila sve podatke koje je smatrala potrebnima i podatke koji su dostavljeni u zahtjevu za MET provjerila je u prostorijama dotičnih trgovačkih društava kako je smatrala potrebnim.

(27)

Ispitni postupak pokazao je da se MET nije mogao odobriti trima od pet gore navedenih kineskih proizvođača izvoznika koji su zatražili MET, budući da ni jedno od tih trgovačkih društava ili grupacija trgovačkih društava nisu zadovoljili 2. kriterij kako je sažet u uvodnoj odredbi 24. Usto, jedna od grupacija trgovačkih društava nije zadovoljila niti 3. kriterij.

(28)

Dva trgovačka društva ili grupacije trgovačkih društava (FIAC i Nu Air) ispunili su sve kriterije kako su sažeti u uvodnoj izjavi 24. i MET im se mogao odobriti.

(29)

Trgovačko društvo (Taizhou) koje čini dio grupacije trgovačkih društava (Hongyou/Taizhou) i trgovačko društvo Welath Shanghai/Nantong Wealth, nisu mogli dokazati da zadovoljavaju 2. kriterij kako je sažet u uvodnoj izjavi 24., budući da je utvrđeno da nemaju računovodstvene prakse i računovodstvene standarde u skladu s međunarodnim računovodstvenim standardima. Grupaciji trgovačkih društava Hongyou/Taizhou i trgovačkom društvu Wealth Shanghai/Nantong Wealth se, stoga, MET nije mogao odobriti.

(30)

Jedno trgovačko društvo (Xinlei) nije moglo dokazati da zadovoljava 2. kriterij kako je sažet u uvodnoj izjavi 24., budući da je utvrđeno da nema računovodstvene prakse i računovodstvene standarde u skladu s međunarodnim računovodstvenim standardima, Štoviše, trgovačko društvo nije moglo u potpunosti dokazati plaćanje svojih prava korištenja zemljišta. Nije, stoga, zadovoljilo niti 3. kriterij kako je sažet u uvodnoj izjavi 24. Prema tome, MET mu se nije mogao odobriti.

(31)

Jedan nepovezani uvoznik uložio je prigovor na dodjelu MET-a društvu Nu Air na temelju navodnih nedosljednosti u revidiranim financijskim izvještajima za 2004. i 2005. Međutim, Nu Air je dokazalo da nema nedosljednosti i dalo je objašnjenje na pitanja koje je postavio uvoznik. Prigovor je odbačen.

(32)

Isti je uvoznik uložio prigovor na dodjelu MET-a FIAC-u s obzirom na činjenicu da je 2002. to trgovačko društvo provelo pregovore o predugovoru s područnim nadležnim tijelima kojim bi im se dopustilo korištenje određene zemljišne čestice bez naknade u razdoblju od najviše tri godine, ovisno o formalnostima vezanima za izvlaštenje zemljišta. Međutim, ugovor je istekao, a FIAC ga nikada nije koristio niti je stekao vlasništvo nad dotičnim zemljištem. S druge strane FIAC je dokazao da je uvijek plaćao najamninu za prostore koje je koristio za obavljanje svojih djelatnosti. Ovaj argument je stoga odbačen.

(33)

Jedno trgovačko društvo (Hongyou), koje je dio grupacije trgovačkih društava Hongyou/Taizhou, uložilo je prigovor kazavši da im se MET ne bi trebao odbiti zbog problema u drugom društvu (točnije Taizhou). Međutim, na temelju Uredbe Komisije (EEZ) br. 2454/93 od 2. srpnja 1993. o utvrđivanju odredaba za provedbu Uredbe Vijeća (EEZ) br. 2913/92 o uspostavljanju Carinskoga kodeksa Zajednice (3), Hongyou i Taizhou treba smatrati povezanim strankama. Kako se MET nije mogao odobriti društvu Taizhou, tako se, stoga, nije mogao odobriti niti društvu Hongyou.

(34)

Na temelju gore navedenog, tri od pet kineskih trgovačkih društava ili grupacija trgovačkih društava iz uzorka koji su zatražili MET, nisu mogli dokazati da ispunjavaju kriterije određene člankom 2. stavkom 7. točkom (c) Osnovne uredbe.

(35)

Smatralo se, stoga, da se MET može odobriti dvama trgovačkim društvima (FIAC i Nu Air), a da se odbija trima ostalima trgovačkim društvima/grupacijama trgovačkih društava. Zatraženo je mišljenje Savjetodavnog odbora koji nije imao prigovora na zaključke službi Komisije.

(36)

Prema članku 2. stavku 7. točki (a) Osnovne uredbe, carina na području cijele zemlje, ako postoji, utvrđena je za zemlje koje su obuhvaćene tim člankom, osim u onim slučajevima kada trgovačka društva mogu dokazati da ispunjavaju sve kriterije određene člankom 9. stavkom 5. Osnovne uredbe.

(37)

Svi proizvođači izvoznici koji su zatražili MET također su zatražili IT u slučaju da im primjena MET-a ne bude odobrena. Jadno trgovačko društvo (Anlu) zatražilo je samo IT.

(38)

Tri trgovačka društva ili grupacije (Xinlei, Anlu and Wealth Shanghai/Nantong Wealth) od četiri trgovačka društva ili grupacije trgovačkih društava iz uzorka kojima nije mogao biti odobren MET (Xinlei, Honyou/Taizhou, Wealth Shanghai/Nantong Wealth) ili koji ga nisu zatražili (Anlu), ispunili su sve kriterije određene člankom 9. stavkom 5. i IT im je mogao biti odobren.

(39)

Utvrđeno je da društvo Taizhou nije dokazalo da kumulativno ispunjava sve zahtjeve za IT kako je utvrđeno u članku 9. stavku 5. Osnovne uredbe. Točnije, iznimno teški problemi s računovodstvenim sustavom društva onemogućili su da se provjeri je li ispunjen kriterij slobodnog utvrđenja izvoznih cijena i količina te uvjeta prodaje propisan člankom 9. stavkom 5. točkom (b) Osnovne uredbe.

(40)

Zahtjev za IT društva Taizhou je, stoga, odbijen.

(41)

Što se tiče utvrđivanja uobičajene vrijednosti, Komisija je u skladu s člankom 2. stavkom 2. Osnovne uredbe najprije utvrdila za svakog dotičnog izvoznog proizvođača iz uzorka kojem je MET mogao biti odobren, je li njegova domaća prodaja dotičnog proizvoda nezavisnim kupcima reprezentativna, odnosno predstavlja li ukupan obujam takve prodaje najmanje 5 % njegove ukupne odgovarajuće izvozne prodaje dotičnog proizvoda u Zajednici. Budući da dva trgovačka društva ili grupacije trgovačkih društava nisu skoro imali prodaju na domaćem tržištu, smatralo se da proizvod nije prodan u reprezentativnim količinama da bi se osigurala odgovarajuća osnova za određivanje uobičajene vrijednosti.

(42)

Kako se domaća prodaja nije mogla koristiti za određivane uobičajene vrijednosti, potrebno je bilo primijeniti drugu metodu. S tim u vezi, Komisija je koristila izračunanu uobičajenu vrijednost u skladu s člankom 2. stavkom 3. Osnovne uredbe. Uobičajena vrijednost izračunana je na temelju troškova proizvodnje dotičnog proizvoda navedenih trgovačkih društava ili grupacija trgovačkih društava. Za izračun uobičajene vrijednosti u skladu s člankom 2. stavkom 3. Osnovne uredbe, troškovima proizvodnje dodaje se razuman iznos troškova prodaje, općih i administrativnih troškova i dobit. Troškove prodaje, opće i administrativne troškove te iznos dobiti nije bilo moguće utvrditi na temelju prve rečenice članka 2. stavka 6. Osnovne uredbe jer, nijedno trgovačko društvo ili grupacija trgovačkih društava nisu zabilježili reprezentativnu domaću prodaju. Nije ih bilo moguće utvrditi na temelju članka 2. stavka 6. točke (a) jer nije bilo drugog trgovačkog društva kojemu je MET mogao biti odobren. Štoviše, troškove prodaje, opće i administrativne troškove te iznos dobiti nije bilo moguće utvrditi na temelju prve rečenice članka 2. stavka 6. Osnovne uredbe jer, ni jedno trgovačko društvo ili grupacija trgovačkih društava nisu zabilježili, u uobičajenom tijeku trgovine, reprezentativnu prodaju iste opće kategorije proizvoda. Troškovi prodaje, opći i administrativni troškovi te iznos dobiti su, stoga, utvrđeni u skladu s člankom 2. stavkom 6. točkom (c) (druga razumna metoda) na temelju troškova prodaje općih i administrativnih troškova te iznosa dobiti koji su nastali za proizvođača koji surađuje iz analogne zemlje. Javno dostupni podaci pokazali su da ta profitna marža nije prekoračila dobit koju su ostvarili drugi poznati proizvođači iste opće kategorije proizvoda (to jest električnih strojeva) u NR Kini tijekom RIP-a.

(43)

Prema članku 2. stavku 7. točki (a) Osnovne uredbe, uobičajenu vrijednost za proizvođače izvoznike kojima nije odobren MET treba ustanoviti na temelju cijena ili izračunane uobičajene vrijednosti u analognoj zemlji.

(44)

U obavijesti o pokretanju postupka Komisija je navela da je predvidjela koristiti Brazil kao odgovarajuću analognu zemlju za potrebe utvrđivanja uobičajene vrijednosti za NR Kinu. Zainteresirane stranke pozvane su da to komentiraju. Ni jedna zainteresirana stanka nije uložila prigovor na taj prijedlog.

(45)

U Brazilu postoje četiri poznata proizvođača koji proizvode oko 220 000 kompresora godišnje, a uvoz je oko 30 000 komada. Komisija je zatražila suradnju od svih poznatih proizvođača iz Brazila.

(46)

Dva proizvođača iz Brazila surađivala su u ispitnom postupku. Jedan od njih povezan je s proizvođačem iz Zajednice, grupacijom FIAC. Ispitni postupak pokazao je da ovaj proizvođač ima općenito visoke cijene, posebno zbog toga što proizvodi mali obujam sofisticiranih kompresora za medicinske namjene koji se ne mogu izravno usporediti s dotičnim proizvodom Zbog veoma različitih značajki proizvoda i tržišta bilo bi teško utvrditi odgovarajuće prilagodbe kako bi se ovi podaci koristili kao uobičajena vrijednost kompresora proizvedenih u Kini. Za drugog proizvođača iz Brazila koji surađuje utvrdilo se da proizvodi neke modele kompresora koji se mogu usporediti s onima koje u Zajednicu izvoze kineski proizvođači izvoznici. Cijene na brazilskom tržištu usporedivih modela tih proizvođača iz Brazila, koji se prodaju u uobičajenom tijeku trgovine, koristili su se, stoga, kao osnova za utvrđivanje uobičajene vrijednosti za proizvođače izvoznike kojima nije odobren MET.

(47)

Proizvođači izvoznici ostvarili su izvoznu prodaju u Zajednicu izravno nezavisnim kupcima ili putem povezanih ili nepovezanih trgovačkih društava koja se nalaze u Zajednici i izvan Zajednice.

(48)

Kada se izvozna prodaja u Zajednici vršila izravno nezavisnim kupcima u Zajednici ili putem nepovezanih trgovačkih društava, izvozne cijene utvrđene su na temelju stvarno plaćenih cijena ili cijena koje treba platiti za dotični proizvod u skladu s člankom 2. stavkom 8. Osnovne uredbe.

(49)

Kada se izvozna prodaja u Zajednici vršila putem povezanih trgovačkih društava koja se nalaze u Zajednici, izvozne cijene utvrđene su na temelju cijene prve ponovne prodaje tih povezanih trgovaca nezavisnim kupcima u Zajednici prema članku 2. stavku 9. Osnovne uredbe. Kada se izvozna prodaja vršila putem povezanih trgovaca izvan Zajednice, izvozna cijena utvrđena je na temelju cijene prve ponovne prodaje nezavisnim kupcima u Zajednici.

(50)

U pogledu dva kineska izvozna trgovačka društva iz uzorka kojima nije odobren ni MET niti IT (grupacija Taizhou/Honyou), podaci o njihovoj izvoznoj prodaji nisu se mogu koristiti za utvrđivanje pojedinih dampinških marža zbog razloga objašnjenih u gornjoj uvodnoj izjavi 29. Dampinška marža je, stoga, izračunana kako je određeno uvodnom izjavom 55.

(51)

Uobičajena vrijednost i izvozne cijene uspoređene su s obzirom na cijenu franko tvornica na istoj razini trgovine. Radi osiguranja primjerene usporedbe između uobičajene vrijednosti i izvoznih cijena, učinjene su odgovarajuće prilagodbe cijena za razlike koje utječu na cijene i usporedivost cijena u skladu s člankom 2. stavkom 10. Osnovne uredbe.

(52)

Na temelju toga, za sve ispitane kineske proizvođače izvoznike kojima je odobren MET/IT, učinjene su prilagodbe za razlike u razini trgovine, troškovima prijevoza i osiguranja, manipuliranja, utovara i popratnim troškovima, troškovima pakiranja, troškovima kreditiranja i postprodaje (jamstvo/garancija), kada je to bilo primjenjivo i opravdano. Za druga trgovačka društva učinjena je prilagodba na temelju prethodno navedenih prilagodbi.

(53)

Za prodaju ostvarenu putem povezanih trgovačkih društava s poslovnim nastanom izvan Zajednice, prilagodba je primijenjena u skladu s člankom 2. stavkom 10. točkom (i) Osnovne uredbe, ako se ustanovilo da navedena trgovačka društva obavljaju slične funkcije koje obavlja zastupnik koji radi za proviziju. Ta prilagodba temeljila se na troškovima prodaje, općim i administrativnim troškovima i podacima o dobiti dobivenima od nepovezanog trgovca iz Zajednice.

(54)

Dampinške marže, izražene kao postotak uvozne cijene CIF-a na granici Zajednice, neocarinjene, iznose kako slijedi:

(55)

Za dva trgovačka društva iz uzorka kojima nije odobren ni MET niti IT, dampinška marža izračunana je kao ponderirani prosjek marža utvrđenih za tri trgovačka društva ili grupacije trgovačkih društava kojima je odobren IT, ali ne i MET.

(56)

Za trgovačka društva koja surađuju, a nisu bila uključena u uzorak, dampinška marža izračunana je kao ponderirani prosjek marža utvrđenih za sva trgovačka društva iz uzorka.

(57)

S obzirom na visoku razinu suradnje (100 %) iz uvodne izjave 22., prosječna dampinška marža na području cijele zemlje postavljena je na najvišu razinu primjenjivu na sva trgovačka društva iz uzorka.

(58)

S obzirom na definiciju industrije Zajednice kako je određena člankom 4. stavkom 1. Osnovne uredbe, smatralo se da, pri pokretanju ispitnog postupka, proizvodnju sljedećih proizvođača iz Zajednice treba uključiti u definiciju proizvodnje Zajednice:

(59)

Dva proizvođača podnositelja pritužbe prestali su surađivati ubrzo nakon pokretanja postupka i nisu odgovorili na upitnik o odabiru uzoraka.

(60)

Ispitni postupak pokazao je da su sva tri trgovačka društva (grupacije trgovačkih društava) koja surađuju, osim svoje proizvodnje Zajednice, uvozila povećane količine dotičnog proizvoda za ponovnu prodaju na tržištu Zajednice. Kako je utvrđeno u ispitnom postupku, svi koji surađuju odlučili su izmjestiti dio svoje proizvodnje, barem u dijelu koji je bio najviše izložen povećanom dampinškom uvozu iz NR Kine. Uvozi (grupacija) trgovačkih društava koja su surađivala većinom su bili od njihovih odnosnih povezanih sestrinskih društava ili društva kćeri s poslovnim nastanom u NR Kini.

(61)

Ispitano je, stoga, je li središte interesa tih trgovačkih društava bilo u okviru Zajednice unatoč navedenim obujmovima uvoza.

(62)

Što se tiče obujma uvoza proizvođača koji surađuju u Zajednicu, utvrđeno je da su dva od tih trgovačkih društava (grupacija trgovačkih društava), (društvo A i društvo B), uvozila povećane, ali relativno male količine dotičnog proizvoda (tijekom razmatranog razdoblja obujmovi ponovne prodaje dotičnog proizvoda podrijetlom iz NR Kine ostali su niži u odnosu na odgovarajuću neto prodaju vlastite proizvodnje tih trgovačkih društava). Štoviše, ta su društva zadržala svoja sjedišta i djelatnosti istraživanja i razvoja u Zajednici. Zaključeno je, stoga, da je središte interesa trgovačkih društava A i B i dalje u Zajednici te da ih treba smatrati dijelom proizvodnje Zajednice unatoč njihovom uvozu iz NR Kine.

(63)

Vezano za drugu grupaciju trgovačkih društava (društvo C) koja je surađivala, utvrđeno je da, osim što je u razmatranom razdoblju zabilježeno znatno povećanje omjera uvezenog proizvoda koji se prodaje na tržištu Zajednice, od 2005., taj je omjer prekoračio obujmove istovjetnog proizvoda koji se proizvodi i prodaje u Zajednici. Tijekom razdoblja ispitnog postupka obujmovi ponovne prodaje dotičnog proizvoda podrijetlom iz NR Kine činili su većinu ukupne prodaje društva C na tržištu Zajednice.

(64)

Smatralo se da se unatoč znatnim obujmovima uvoza, uvezeni obujmovi mogu tumačiti kao dodatak paleti proizvoda ili kao obujmovi privremene naravi. Međutim, ustanovljeno je da se uvoz društva C ne može tumačiti kao dodatak paleti proizvoda, već da se temelji na strateškoj odluci o eksternalizaciji proizvodnje dotičnog proizvoda u NR Kini kako bi se smanjili troškovi proizvodnje i osigurao konkurentni položaj u odnosu na druge kineske uvoze. Utvrđeno je da je tijekom razdoblja ispitnog postupka mnoge modele proizvedene u NR Kini proizvodilo u Italiji drugo trgovačko društvo iz iste grupacije. Kompresori proizvedeni u NR Kini su, stoga, bili izravna konkurencija kompresorima koje je proizvela ista grupacija u Italiji. S obzirom na gore navedeno i uzimajući u obzir značaj ponovne prodaje uvezenih proizvoda u ukupnoj prodaji društva C, nije se moglo zaključiti da je središte interesa društva C vezano za proizvodnju dotičnog proizvoda i dalje u Zajednici. Učinilo se vjerojatnim da će društvo C nastaviti uvoziti ili čak povećati uvoz istovjetnog proizvoda iz dotične zemlje za ponovnu prodaju na tržištu Zajednice, što bi značilo da bi društvo C trebalo smatrati uvoznikom, a ne proizvođačem iz Zajednice.

(65)

Zaključak je, stoga, da društvo C ne bi trebalo uključiti u definiciju proizvodnje Zajednice.

(66)

Na kraju, proizvodnja Zajednice određenih kompresora u smislu članka 4. stavka 1. Osnovne uredbe definirana je kao sva proizvodnja svih trgovačkih društava iz uvodne izjave 58., osim proizvodnje društva C. Zbog nedostatka suradnje broja proizvođača i sastavljača iz Zajednice, proizvodnja je procijenjena na temelju podataka prikupljenih tijekom ispitnog postupka i podataka dostavljenih u pritužbi.

(67)

Postupak je pokrenut nakon što je talijanski savez ANIMA koji predstavlja četiri trgovačka društva koja proizvode kompresore, podnio pritužbu i nakon što ju je jedan proizvođač podržao (kako je podrobnije navedeno u uvodnoj izjavi 58.). Unatoč gore spomenutom nedostatku suradnje od strane dva trgovačka društva podnositelja pritužbe i isključenju jednog proizvođača iz Zajednice iz definicije proizvodnje Zajednice, za preostala dva proizvođača iz Zajednice koji su na odgovarajući način surađivali u ispitnom postupku utvrđeno je da čine veliki udio u ukupnoj proizvodnji Zajednice, koji u ovom slučaju predstavlja oko 50 %. Smatralo se, stoga, da dva proizvođača koji surađuju predstavljaju industriju Zajednice u smislu članka 4. stavka 1. i članka 5. stavka 4. Osnovne uredbe.

(68)

Preostali proizvođači navedeni u pritužbi i podrobnije opisani u uvodnoj izjavi 58., osim društva koje je isključeno iz definicije proizvodnje Zajednice, dalje u tekstu nazivaju se „drugi proizvođači iz Zajednice”. Ni jedan od tih drugih proizvođača iz Zajednice nije se usprotivio pritužbi.

(69)

Potrošnja u Zajednici utvrđena je na temelju obujma prodaje društva C i vlastite proizvodnje industrije Zajednice namijenjene tržištu Zajednice zatim na temelju podataka o obujmu tržišta Zajednice dobivenih od Eurostata, a s obzirom na druge proizvođače iz Zajednice, na temelju podataka iz pritužbe.

(70)

Tijekom razmatranog razdoblja tržište Zajednice za dotični proizvod i istovjetni proizvod zabilježilo je pad od 6 % te je u RIP-u dostiglo 3 066 000 komada. Točnije, potrošnja u Zajednici je u 2004. pala za 7 % prije nego li je lagano porasla za 1 postotni bod u 2005. i stabilizirala se na toj razini tijekom RIP-a. Pad potrošnje u Zajednici može se pripisati sve manjoj prodaji proizvođača iz Zajednice i smanjenom uvozu iz ostalih trećih zemalja (posebno SAD-a i Japana).

(71)

Obujam uvoza dotičnog proizvoda u Zajednicu uvelike se povećao između 2003. i RIP-a. Tijekom razmatranog razdoblja povećao se za 182 % i dostigao više od 1 600 000 komada. Točnije, uvoz iz dotične zemlje povećao se za 66 % između 2003. i 2004. zatim za dodatnih 10 postotnih bodova u 2005. te za šest postotnih bodova tijekom RIP-a.

(72)

Tržišni udio izvoznika iz dotične zemlje povećao se za više od 35 postotnih bodova tijekom razmatranog razdoblja i dostigao 53 % tijekom RIP-a. Kineski izvoznici povećali su svoj tržišni udio za 13 postotnih bodova između 2003. i 2004. i za još 20 postotnih bodova u 2005. Tijekom RIP-a tržišni udio izvoznika iz dotične zemlje lagano se povećao za još jedan postotni bod.

(73)

Cijene uvoza dotičnog proizvoda iz donje tablice temelje se na podacima dobivenima od izvoznika koji surađuju i provjerenima tijekom ispitnog postupka. Tijekom razmatranog razdoblja došlo je do općeg povećanja prosječne cijene uvoza dotičnog proizvoda podrijetlom iz NR Kine koja je porasla za 6 % između 2003. i RIP-a. Trend povećanja cijena može biti odraz promjene u mješavini proizvoda, budući da su proizvođači iz Kine postepeno počeli proizvoditi i izvoziti naprednije i skuplje kompresore.

(74)

Usporedba za usporedive modele dotičnog proizvoda napravljena je između prosječnih prodajnih cijena u Zajednici proizvođača izvoznika iz uzorka i industrije Zajednice. U tu svrhu, cijena industrije Zajednice franko tvornica prema nepovezanim kupcima, bez svih popusta i poreza, uspoređena je s cijenama CIF-a na granici Zajednice proizvođača izvoznika iz NR Kine, propisno prilagođenima troškovima istovara i carinjenja. S obzirom da industrija Zajednice obično prodaje svoju proizvodnju Zajednice izravno trgovcima na malo, dok se kineska roba prodaje trgovcima na malo putem povezanih i nepovezanih uvoznika i/ili trgovaca, učinjena je prilagodba uvozne cijene tamo gdje je to bilo potrebno kako bi se osigurala usporedba na istoj razini trgovine. Usporedba je pokazala da je tijekom RIP-a dotični proizvod prodan u Zajednici smanjio cijene industrije Zajednice za između 22 % i 43 %, ovisno o dotičnom izvozniku.

(75)

Prema članku 3. stavku 5. Osnovne uredbe, Komisija je ispitala sve relevantne gospodarske čimbenike i pokazatelje koji imaju utjecaj na stanje industrije Zajednice.

(76)

S obzirom da industrija Zajednice obuhvaća samo dva proizvođača, podaci vezani za industriju Zajednice iskazani su u indeksiranom obliku i/ili u omjerima kako bi se očuvala povjerljivost u skladu s člankom 19. Osnovne uredbe. Podsjeća se da se niže iskazani podaci samo odnose na istovjetni proizvod koji je u Zajednici proizvela industrija Zajednice, pri čemu se isključuju samostojeće pumpe i kompresori koje su proizvela povezana trgovačka društva iz industrije Zajednice u NR Kini i koje su naknadno ponovo preprodala u Zajednici.

(77)

Industrija Zajednice znatno se smanjila između 2003. i RIP-a. Točnije, pala je za 16 % u 2004. zatim za dodatna 23 postotna boda u 2005. i za još 7 postotnih bodova tijekom RIP-a. Tijekom RIP-a, obujam proizvodnje industrije Zajednice kretao se između 300 000 i 400 000 komada.

(78)

Kapacitet proizvodnje lagano se povećao za 3 % između 2003. i 2004. pa se dodatno povećao za 9 postotnih bodova u 2005. te se stabilizirao na toj razini tijekom RIP-a. Povećanje kapaciteta proizvodnje u 2005. pripisuje se ulaganju jednog proizvođača iz Zajednice u dodatnu proizvodnu liniju za kompresore koja opslužuje viši tržišni segment. Tijekom RIP-a, kapacitet proizvodnje industrije Zajednice kretao se između 600 000 i 800 000 komada.

(79)

Stopa iskorištenosti kapaciteta industrije Zajednice neprestano je padala tijekom razmatranog razdoblja, a u RIP-i bila je manja od polovice svoje razine u 2003. To odražava pad razina proizvodnje. Tijekom RIP-a, iskorištenost kapaciteta industrije Zajednice kretala se između 40 % i 50 %.

(80)

Razina završnih zaliha povećala se za 37 % u 2004. da bi se dodatno povećala za 45 postotnih bodova u 2005. prije nego li je pala za 138 postotnih bodova tijekom RIP-a. Tijekom RIP-a, zalihe industrije Zajednice kretale su se između 10 000 i 20 000 komada. S obzirom da se istovjetni proizvod u Zajednici proizvodi uglavnom po narudžbi, razina zaliha se ne smatra korisnim pokazateljem štete za ovaj proizvod.

(81)

Prodaja industrije Zajednice vlastite proizvodnje na tržištu Zajednice neprekidno je padala tijekom razmatranog razdoblja. Točnije, pala je za 19 % u 2004. zatim za dodatnih 24 postotna boda u 2005. i za još devet postotnih bodova tijekom RIP-a. Tijekom RIP-a, obujam prodaje industrije Zajednice kretao se između 200 000 i 300 000 komada.

(82)

Tržišni udio Zajednice vlastite proizvodnje na tržištu Zajednice neprestano je padao tijekom razmatranog razdoblja. Točnije, indeks koji odražava razvoj tržišnog udjela industrije Zajednice pao je za 13 % u 2004. zatim za 27 postotnih bodova u 2005. pa za još devet postotnih bodova tijekom RIP-a. Tijekom RIP-a, tržišni udio industrije Zajednice kretao se između 5 % i 10 %.

(83)

Između 2003. i RIP-a, kada se potrošnja u Zajednici smanjila se za 6 %, obujam prodaje industrije Zajednice na tržištu Zajednice smanjio se za mnogo više, to jest, za ogromnih 52 %. Tijekom razmatranog razdoblja tržišni udio industrije Zajednice skoro se prepolovio, dok je dampinški uvoz dobio više od 35 postotnih bodova tržišnog udjela, dostigavši tako 53 %. Stoga se zaključuje da industrija Zajednice nije mogla imati koristiti ni od kakvog rasta.

(84)

Razina zaposlenosti u industriji Zajednice pokazala je neprestan pad tijekom razmatranog razdoblja. Pala je za 10 % u 2004. zatim za dodatnih 16 postotnih bodova u 2005. i za još pet postotnih bodova tijekom RIP-a. Tijekom RIP-a, zaposlenost u industriji Zajednice posvećena proizvodnji i prodaji istovjetnog proizvoda kretala se između 150 i 200 osoba.

(85)

Produktivnost radne snage u industriji Zajednice, izmjerena kao proizvodnja (komada) po zaposlenoj osobi po godini, pala je za 7 % u 2004. zatim za dodatnih 10 postotnih bodova u 2005. i za još pet postotnih bodova tijekom RIP-a. Tijekom RIP-a, produktivnost industrije Zajednice kretala se između 1 500 i 2 000 komada po zaposleniku. Neprestani pad proizvodnje odraz je smanjenja proizvodnje koja je nastavila padati tijekom razmatranog razdoblja nešto brže od odgovarajuće zaposlenosti.

(86)

Prosječni trošak rada po zaposleniku povećao se za 8 % između 2003. i 2004. i stabilizirao se na toj razini u 2005. prije nego li je lagano pao za jedan postotni bod tijekom RIP-a. Povećanje u 2004. nastalo je posebno zbog povećanja plaća koje je dogovorio jedan od proizvođača industrije Zajednice nakon spora sa svojim sindikatima. Usto, tom dogovorenom povećanju plaća prethodio je štrajk u 2003., a proizašli neplaćeni sati relativno su snizili godišnji trošak rada u odnosu na godine koje su uslijedile.

(87)

Jedinične cijene za prodaju vlastite proizvodnje industrije Zajednice nepovezanim kupcima povećale su se za 20 % između 2003. i RIP-a. Točnije, prosječna prodajna cijena povećala se za 9 % u 2004. zatim za dodatnih 13 postotnih bodova u 2005. prije nego li je pala za dva postotna boda tijekom RIP-a. Tijekom RIP-a, prosječna jedinična cijena kretala se između 100 EUR i 150 EUR.

(88)

Povećanje prosječne jedinične cijene odraz je postepenog djelomičnog usmjeravanja proizvodnje industrije Zajednice ka višem segmentu tržišta, to jest, većoj kvaliteti, boljem učinku, većem kapacitetu i posljedično tome skupim modelima istovjetnog proizvoda.

(89)

S obzirom na obujam i razinu smanjenja cijene, ti uvozi su zasigurno bili čimbenici koji su utjecali na cijene.

(90)

Tijekom razmatranog razdoblja profitabilnost vlastite proizvodnje industrije Zajednice izražena kao postotak neto prodaje, ostala je negativna, ali se poboljšala tijekom razmatranog razdoblja. Negativna profitabilnost poboljšala se 2004. i dalje 2005. kada je razina gubitaka bila relativno najniža i kada je samo lagano pala tijekom RIP-a. Tijekom RIP–a, profitabilnost industrije Zajednice kretala se između – 3 % i – 10 %.

(91)

Povrat ulaganja (ROI), izražen kao postotak dobiti od neto knjigovodstvene vrijednosti ulaganja, slijedio je trend profitabilnosti. Ostao je negativan i tijekom razmatranog razdoblja. Poboljšao se u 2004. i dalje u 2005. prije nego li je lagano pao tijekom RIP-a. Tijekom RIP-a, ROI se kretao između – 30 % i – 15 %.

(92)

Neto novčani tok poslovnih djelatnosti ostao je također negativan tijekom razmotrenog razdoblja, ali se jasno poboljšao i bio je samo lagano negativan tijekom RIP-a te se kretao između – 100 000 EUR i 0 EUR.

(93)

Godišnje ulaganje industrije Zajednice u proizvodnju istovjetnog proizvoda povećalo se za 72 % u 2004. i za daljnjih 75 postotnih bodova u 2005. prije nego li je lagano palo za sedam postotnih bodova tijekom RIP-a. Međutim, neto ulaganje tijekom RIP-a bilo je relativno malo i kretalo se između 1 300 000 EUR i 2 300 000 EUR. Navedeno se povećanje može pripisati ulaganju jednog proizvođača iz Zajednice u leasing nove zgrade s ciljem centraliziranja i modernizacije postupka proizvodnje, kao i nekim ulaganjima industrije Zajednice namijenjenima održavanju i obnovi postojeće opreme, ali i novoj opremi i modulima u pokušaju poboljšana konkurentnosti njihovog proizvoda u odnosu na dampinški uvoz iz Kine.

(94)

Komisiji nije dostavljen nikakav dokaz o smanjenoj ili povećanoj sposobnosti prikupljanja kapitala tijekom razmotrenog razdoblja.

(95)

S obzirom na obujam, tržišni udio i cijene izvoza iz dotične zemlje, učinak iznosa stvarnih marža dampinga na industriju Zajednice ne može se smatrati zanemarivim.

(96)

Zbog nedostatka podataka o postojanju dampinga prije ocjene situacije u ovom postupku, taj se čimbenik smatra nevažnim.

(97)

Između 2003. i RIP-a obujam dampinškog uvoza dotičnog proizvoda podrijetlom iz NR Kine uvelike se povećao za 182 %, a njegov udio na tržištu Zajednice porastao je za više od 35 postotnih bodova. Prosječne cijene dampinškog uvoza bile su znatno niže od cijena industrije Zajednice tijekom razmatranog razdoblja. Štoviše, tijekom RIP-a, cijene uvoza iz NR Kine znatno su smanjile cijene industrije Zajednice. Na osnovu ponderiranog prosjeka, smanjenje cijena u RIP-u kretalo se između 22 % i 43 %.

(98)

Neki pokazatelji zabilježili su pozitivan razvoj između 2003. i RIP-a. Prosječna jedinična prodajna cijena povećala se za 20 %, pokazatelj kapaciteta proizvodnje porastao je za 12 %, a ulaganje se povećalo za 140 %. Međutim, iz uvodnih izjava 78., 88. i 93. razvidno je da određeni razlozi objašnjavaju taj razvoj. Usto, kako je navedeno u uvodnoj izjavi 90., profitabilnost tijekom razmatranog razdoblja pokazala je znakove oporavka zbog znatnog smanjenja gubitaka između 2003. i RIP-a. Međutim, valja se prisjetiti da je profitabilnost ostala negativna i da se razina gubitaka tijekom RIP-a ne može smatrati neznatnom.

(99)

U razmatranom razdoblju utvrđeno je znatno pogoršanje situacije u industriji Zajednice. Većina pokazatelja štete negativno se razvila između 2003. i RIP-a: obujam proizvodnje se smanjio za 46 %, kapacitet iskorištenosti više se nego prepolovio, prodaja industrije Zajednice se smanjila za 52 %, a odnosni tržišni udio se prepolovio i zaposlenost se smanjila za 31 %, dok je produktivnost pala za 22 %.

(100)

S obzirom na gore navedeno, zaključuje se da je industrija Zajednice pretrpjela materijalnu štetu u smislu članka 3. stavka 5. Osnovne uredbe.

(101)

U skladu s člankom 3. stavcima 6. i 7. Osnovne uredbe, Komisija je ispitala je li dampinški uvoz prouzročio štetu industriji Zajednice u mjeri koja se može smatrati materijalnom. Poznati čimbenici, osim dampinškog uvoza, koji su u isto vrijeme mogli prouzročiti štetu industriji Zajednice, također su ispitani kako bi se osiguralo da se moguća šteta koju su prouzročiti ti ostali čimbenici ne pripiše dampinškom uvozu.

(102)

Znatno povećanje obujma dampinškog uvoza za 182 % između 2003. i RIP-a te njegovog odgovarajućeg udjela na tržištu Zajednice, to jest, za 35 postotnih bodova, kao i utvrđeno smanjenje cijena (između 22 % i 43 % tijekom RIP-a), općenito se dogodilo istodobno s pogoršanjem gospodarske situacije u industriji Zajednice kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 99. Usto, tijekom razmatranog razdoblja dampinške cijene bile su u prosjeku znatno niže od cijena industrije Zajednice. Smatra se da je taj dampinški uvoz stvorio pritisak na sniženje cijena, spriječivši industriju Zajednice da poveća svoje prodajne cijene na razinu koja bi bila potrebna za ostvarenje dobiti te da je taj dampinški uvoz imao znatan negativni utjecaj na situaciju u industriji Zajednice. Štoviše, čini se da je industrija Zajednice izgubila znatni dio svojeg tržišnog udjela zbog povećanog obujma dampinškog uvoza. Smanjeni obujam prodaje doveo je do relativnog povećanja fiksnih troškova IZ-a što je imalo također negativni utjecaj na financijsku situaciju. Stoga, postoji jasna uzročno-posljedična veza između uvoza iz NR Kine i štete koju je pretrpjela industrija Zajednice.

(103)

Kako je razvidno iz donje tablice, tijekom razmatranog razdoblja došlo je do smanjenja obujma izvozne prodaje za 33 %, koje, međutim, nije bilo toliko duboko koliko je bilo duboko smanjenje prodaje EZ-a opisano u uvodnoj izjavi 81. Tijekom RIP-a, izvozna prodaja kretala se između 100 000 komada i 150 000 komada. Između 2003 i RIP-a, prosječna jedinična cijena izvozne prodaje kretala se između 100 EUR i 150 EUR.

(104)

S obzirom na stabilnost cijena na izvoznim tržištima i na relativno mali pad izvoznog obujma, smatra se da, premda je izvozna djelatnost mogla doprinijeti šteti koju je pretrpjela industrija Zajednice, to se nije dogodilo u mjeri u kojoj je to moglo prekinuti uzročno-posljedičnu vezu.

(105)

Jedna zainteresirana strana tvrdila je da povećanje samo troškova proizvodnje u industriji Zajednice nije moglo prouzročiti povećanje cijene sirovine (posebno metalnih dijelova), nego i drugi uzroci, čime je ukazivala na to da je industrija Zajednice nanijela štetu samoj sebi. Napominje se da ta stranka nije dala određene uzroke koji bi ukazali na to da je industrija Zajednica nanijela štetu samoj sebi.

(106)

Ispitni postupak pokazao je da su se jedinični troškovi proizvodnje industrije Zajednice povećali za oko 8 % između 2003. i RIP-a. Povećanje bi se moglo djelomično pripisati očitom rastu cijena sirovine. Ispitni postupak pokazao je da se dio tog povećanja troškova dogodio zbog pogoršane strukture troškova, posebno fiksnih jediničnih troškova, koja je porasla kao posljedica znatnog smanjenja broja proizvedenih komada. Bez obzira na navedeno, većinu povećanja treba pripisati primjetnom rastu cijene sastavnih dijelova koji se koriste za proizvodnju modela za viši tržišni segment.

(107)

Međutim, povećanje prosječnog jediničnog troška proizvodnje više je nego kompenziran povećanjem prosječne prodajne jedinične cijene (vidjeti uvodnu izjavu 87.) koja je dovela do poboljšanja (iako još uvijek negativnog) profitabilnosti kako je opisano u uvodnoj izjavi 90. Smatra se, stoga, da rast troška proizvodnje nije doprinio šteti koju su pretrpjeli proizvođači iz Zajednice.

(108)

Na temelju podataka Eurostata obujam uvoza u Zajednicu istovjetnog proizvoda podrijetlom iz ostatka svijeta (to jest, isključujući NR Kinu) smanjio se za 33 % u 2004. te za dodatnih sedam postotnih bodova u 2005. prije nego li se lagano oporavio za devet postotnih bodova tijekom RIP-a. Pad između 2003. i RIP-a sveukupno iznosi 31 %. Odgovarajući tržišni udio uvoza iz ostatka svijeta smanjio se s 35 % u 2003. na 26 % tijekom RIP-a.

(109)

Nisu bili raspoloživi nikakvi detaljni podaci o cijenama uvoza iz ostatka svijeta. S obzirom da podaci Eurostata ne uzimaju u obzir mješavinu proizvoda, ti se podaci nisu mogli koristiti za razumne usporedbe s cijenama industrije Zajednice. Ispitni postupak nije ukazao na to da su cijene uvoza iz ostatka svijeta smanjile cijene Zajednice.

(110)

S obzirom na opadajući obujam i tržišni udio i na nedostatak dokaza o suprotnom, zaključuje se da uvoz iz ostatka svijeta nije, možda uopće, prouzročio materijalnu štetu industriji Zajednice.

(111)

Kako je navedeno u uvodnoj izjavi 65., jedan je proizvođač iz Zajednice isključen iz definicije proizvodnje Zajednice. Usto, određeni broj proizvođača i sastavljača nije sudjelovao u ovom postupku (vidjeti uvodnu izjavu 58.). Na temelju podataka dobivenih tijekom ispitnog postupka od proizvođača koji surađuju i podataka iz pritužbe, procjenjuje se da je obujam prodaje tih drugih proizvođača iz Zajednice za tržište EZ-a bio oko 1 000 000 komada u 2003. i da je znatno padao tijekom razmatranog razdoblja dostigavši oko 400 000 komada u RIP-u. Slično tome, odgovarajući tržišni udio padao je tijekom cijelog razmatranog razdoblja, s 31 % u 2003. na 13 % u RIP-u. Ti proizvođači, stoga, nisu povećali ni obujam prodaje ni tržišni udio na račun industrije Zajednice. Upravo suprotno, baš kao i industrija Zajednice, izgubili su veliki dio svoje prodaje i tržišnog udjela zbog dampinškog uvoza iz Kine.

(112)

S obzirom na gore navedeno te na nedostatak podataka o suprotnom, zaključuje se da drugi proizvođači iz Zajednice nisu doprinijeli šteti koju je pretrpjela industrija Zajednice.

(113)

Kako je razvidno iz uvodne izjave 70., potrošnja je pala za oko 200 000 komada ili 5 % tijekom razmatranog razdoblja. Međutim, napominje se da je tijekom istog razdoblja pad prodaje industrije Zajednice na tržištu Zajednice bio mnogo ozbiljniji, kako u apsolutnom smislu (prodaja je pala za između 250 000 i 300 000 komada), tako i u relativnom smislu (prodaja je uvelike pala za 52 %). Istodobno, dok je industrija Zajednice izgubila skoro polovicu svojeg tržišnog udjela (vidjeti uvodnu izjavu 82.), tržišni udio kineskih kompresora povećao se za 35 postotna boda (vidjeti uvodnu izjavu 71.). Zaključuje se, stoga, da pad potrošnje nije prouzročio štetu koju je pretrpjela industrija Zajednice.

(114)

Vremensko preklapanje ogromnog porasta dampinškog uvoza iz NR Kine zatim odgovarajućeg porasta njihovog tržišnog udjela i utvrđenog snižavanja cijena s jedne strane, i pogoršanja stanja industrije Zajednice s druge strane, dovelo je do zaključka da je dampinški uvoz prouzročio materijalnu štetu koju je pretrpjela industrija Zajednice u smislu članka 3. stavka 6. Osnovne uredbe.

(115)

Ispitni postupak pokazao je da je realizacija izvoza industrije Zajednice mogla doprinijeti, do određene razine, pretrpljenoj šteti, ali ne i u mjeri u kojoj bi to prekinulo uzročno-posljedičnu vezu. Analizirani su ostali čimbenici, ali je utvrđeno da nisu doprinijeli pretrpljenoj šteti. Utvrđeno je da je porast jediničnog troška proizvodnje industrije Zajednice bio više no kompenziran istovremenim povećanjem prodajne cijene te se naknadno došlo do zaključka da nije mogao doprinijeti pretrpljenoj šteti. Što se tiče uvoza iz trećih zemalja, s obzirom na njihov smanjeni obujam i tržišni udio te na nemogućnost odgovarajućeg uspoređivanja s cijenama Zajednice, zaključeno je da taj uvoz nije prouzročio štetu. Vezano za konkurenciju drugih proizvođača iz Zajednice, s obzirom na njihov smanjeni obujam prodaje i izgubljeni tržišni udio zbog dampinškog uvoza, utvrđeno je da njihovo poslovanje nije doprinijelo pretrpljenoj šteti. U pogledu pada potrošnje, s obzirom da je bio manji od smanjenja prodaje proizvođača iz Zajednice u Zajednici te da se preklopio sa znatnim povećanjem dampinškog uvoza iz Kine, zaključeno je da kao takav nije prouzročio štetu.

(116)

Na temelju gore navedene analize koja je ispravno prepoznala razliku i razdvojila učinke svih poznatih čimbenika na stanje industrije Zajednice od štetnog utjecaja dampinškog uvoza, zaključuje se da je uvoz iz NR Kine prouzročio materijalnu štetu industriji Zajednice u smislu članka 3. stavka 6. Osnovne uredbe.

(117)

Vijeće i Komisija ispitali su postoje li uvjerljivi razlozi koji bi doveli do zaključka da donošenje mjera u ovom konkretnom slučaju nije u interesu Zajednice. U tu svrhu i prema članku 21. stavku 1. Osnovne uredbe, Vijeće i Komisija razmotrili su vjerojatni učinak mjera na sve dotične stranke. Službe Komisije prvobitno su dostavile konačnu objavu u smislu članka 20. stavka 4. prve rečenice Osnovne uredbe, koja nije bila usmjerena k uvođenju mjera. Prema toj objavi određeni subjekti, posebno dva proizvođača iz Zajednice koja sudjeluju, iznijeli su neke argumente koji su doveli do ponovnog ispitivanja problema. O najvažnijima od tih argumenata raspravljat će se u nastavku.

(118)

Ne dovodeći u pitanje definiciju industrije Zajednice (vidjeti uvodnu izjavu 67.), važno je imati na umu da su, kako je navedeno u uvodnoj izjavi 60., sve grupacije trgovačkih društava iz Zajednice koje surađuju uspostavile svoje proizvodne pogone u NR Kini i uvozile velike količine dotičnog proizvoda za ponovnu prodaju na tržištu Zajednice. Kako je navedeno u uvodnoj izjavi 58., jedna grupacija trgovačkih društava prodala je svoj proizvodni pogon koji se nalazio u Zajednici drugom trgovačkom društvu 2007. godine, to jest, nakon RIP-a. S obzirom da se radi o događaju nakon RIP-a i da je tijekom razmatranog razdoblja ta grupacija proizvodila istovjetni proizvod u Zajednici, o njezinim se interesima raspravlja pod ovim naslovom, a na navedenu grupaciju se poziva kao na proizvođača iz Zajednice.

(119)

Ispitni postupak pokazao je da bi, ako se mjere ne uvedu, industrija Zajednice vjerojatno nastavila trpjeti štetu. Naime, stanje u industriji Zajednice bi se vjerojatno dodatno pogoršalo, a njezin tržišni udio još više pao.

(120)

S druge strane, ako se mjere uvedu, to bi moglo omogućiti povećanje cijena i/ili obujma prodaje (i tržišnog udjela), što bi zauzvrat industriji Zajednice omogućilo da poboljša svoje financijsko i gospodarsko stanje.

(121)

Što se tiče mogućeg razvoja tržišnog udjela industrije Zajednice, treba napomenuti da su svi proizvođači koji surađuju tijekom postupka naveli da bi se uvođenjem mjera obrnuo trenutni proces izmještanja te da bi se (barem dio) proizvodnje vratio u Zajednicu.

(122)

Vezano za navedeno, analiza detaljnih podataka koje su dostavila dva proizvođača iz Zajednice koji surađuju i njihova povezana društva-kćeri u NR Kini, jasno je pokazala da je u posebnom gospodarskom stanju koje u zadnjih nekoliko godina prevladava u NR Kini bilo važnih razlika u troškovima u korist proizvodnje dotičnog proizvoda namijenjenog tržištu Zajednice u NR Kini, a ne u Zajednici. Te razlike i damping koji prakticiraju izvoznici iz Kine na tržištu Zajednice mogli su prvobitno dovesti do toga da svi proizvođači iz Zajednice koji surađuju izmjeste svoju proizvodnju (ili njezin dio).

(123)

Ispitano je, stoga, bi li uvođenje antidampinških pristojbi, koje su u slučaju izvoznika povezanih s proizvođačima spomenutim u uvodnoj izjavi 122. relativno niske, promijenilo, barem vezano za dva proizvođača koja surađuju, glavne gospodarske parametre koji su doveli do procesa izmještanja. Utvrđeno je da bi puni trošak kompresora koji se prodaju u Zajednici i koji se proizvode u NR Kini (uključujući, između ostalog, troškove proizvodnje, prodaje, opće i administrativne troškove, prekomorsku vozarinu, konvencionalnu carinu i antidampinšku pristojbu) bio isto visok, iako nešto niži, kao puni trošak proizvodnje i prodaje sličnih kompresora u Zajednici.

(124)

Štoviše, ta dva trgovačka društva ponovila su svoje stajalište da bi oni, ako mjere smanje razinu smanjenja cijene prouzročene kineskim dampinškim proizvodima, bili u položaju povećati i/ili ponovno uspostaviti svoju proizvodnju u Zajednici i iskoristiti postojeće neiskorištene kapacitete.

(125)

Ne može se, stoga, isključiti da bi, kako su dva navedena proizvođača koji surađuju navela u svojim podnescima nakon objave, ti proizvođači mogli koristiti svoje znatne rezervne kapacitete u Europi. Čini se da bi, s obzirom na tu činjenicu, predložene mjere mogle približno dovesti na istu razinu trošak robe isporučene na tržište Zajednice, a proizvedene u NR Kini i one proizvedene u Zajednici. Slijedom navedenog, ne može se isključiti da će posljedično uvođenju mjera ti proizvođači povećati svoju proizvodnju u Zajednici. Na kraju, ne može se isključiti da, ako carine na izvoz njihovih povezanih proizvođača iz NR Kine smanje razliku u trošku robe koja je proizvedena u NR Kini i u Zajednici te isporučena tržištu Zajednice, ti proizvođači radije neće koncentrirati svu proizvodnju izvan Zajednice kako bi specijalizirali proizvodnju određenih modela na određenim mjestima ili kako bi diversificirali rizik.

(126)

Što se tiče trećeg proizvođača koji surađuje, njegovo povezano trgovačko društvo u NR Kini nije uključeno u uzorak za izračun dampinških marži pa bi se na njega, u slučaju uvođenja mjera, u načelu primjenjivala pristojba od 51,6 % koja se primjenjuje na trgovačka društva koja surađuju, a nisu uključena u uzorak. S obzirom da nije bilo uključeno u uzorak, Komisija ne posjeduje provjerene podatke u troškovima proizvodnje tog kineskog trgovačkog društva. Ne može se, stoga, isključiti da bi puni trošak kompresora koji se prodaju u Zajednici i koji se proizvode u NR Kini (uključujući, između ostalog, troškove proizvodnje, prodaje, opće i administrativne troškove, prekomorsku vozarinu, konvencionalnu carinu i antidampinšku pristojbu) prekoračio trošak proizvodnje i prodaje sličnih kompresora u Zajednici.

(127)

Nakon objave, talijanski savez proizvođača kompresora koji je podnio pritužbu (ANIMA) istaknuo je potrebu za antidampinškim mjerama kako bi se proizvođačima omogućio nastavak proizvodnje u Zajednici te njihov gospodarski opstanak. Jasno su naveli da bi oni i dalje bili za uvođenje mjera bez obzira što bi povezani kineski dobavljači nekih europskih proizvođača bili podložni relativno visokim antidampinškim pristojbama.

(128)

Provedena je evaluacija potencijalne koristi industrije Zajednice u slučaju uvođenja mjera. Istaknuto je da bi neuvođenje mjera moglo dovesti do dodatnog pogoršanja stanja u industriji Zajednice te većeg pada njezinog tržišnog udjela. To bi vjerojatno dovelo do gubitka određenog broja radnih mjesta i ulaganja u izgradnju proizvodnog kapaciteta u Zajednici. Te je elemente, iako ih je teško kvantificirati, također potrebno uzeti u obzir pri sveukupnoj procjeni interesa Zajednice. S druge strane, ako se antidampinške pristojbe uvedu, ne može se isključiti da bi se moglo dogoditi povećanje proizvodnje u Zajednici, što bi vjerojatno uključilo vraćanje određenog dijela proizvodnje u Zajednicu. To bi moglo dovesti do povećanja zaposlenosti te bi moglo imati dodatni utjecaj na industriju na početku proizvodnog lanca koja opskrbljuje proizvođače kompresora iz Zajednice polugotovim proizvodima.

(129)

Ti proizvođači nisu surađivali u ispitnom postupku. Njihov tržišni udio sličan je tržišnom udjelu industrije Zajednice. S obzirom na nedostatak suradnje i na činjenicu da većina tih proizvođača nije zauzela jasan stav o ovom postupku, nema naznaka o tome kakav bi bio interes tih proizvođača. Nakon objave jedan proizvođač koji ne surađuje i dva proizvođača koja su podnijela pritužbu, ali nisu dalje surađivala u ovom postupku (vidjeti uvodnu izjavu 59.), kao i talijanska udruga proizvođača kompresora (ANIMA) ponovo su ponovili argumente navedene u uvodnoj izjavi 127. Jasno su iznijeli da se slažu s uvođenjem mjera.

(130)

Tijekom RIP-a, jedini nepovezani uvoznik koji surađuje uvezao je oko 20 % ukupnog uvoznog obujma Zajednice dotičnog proizvoda podrijetlom iz NR Kine. Zbog nepostojanja druge suradnje i s obzirom na gore navedeni postotak, taj se uvoznik smatra predstavnikom stanja nepovezanih uvoznika. Ta stranka koja surađuje navela je da je protiv uvođenja antidampinških mjera na uvoz ovog konkretnog proizvoda iz NR Kine. Tijekom RIP-a djelatnost ponovne prodaje dotičnog proizvoda činila je između 2 % i 8 % ukupnog prometa trgovačkih društava ovih uvoznika. Vezano za radnu snagu, između 30 i 70 osoba izravno je uključeno u kupnju dotičnog proizvoda, trgovanje s dotičnim proizvodom i njegovu ponovnu prodaju.

(131)

Zatražena je i suradnja udruga potrošača kao i poznatih trgovaca na malo, distributera, trgovaca i/ili gospodarskih subjekata uključenih u distribucijski lanac u Zajednici. Međutim, nije ostvarena nikakva suradnja. S obzirom da je samo jedan nepovezani uvoznik surađivao u ovom postupku i s obzirom na nesudjelovanje drugih gospodarskih subjekata iz Zajednice ili udruga potrošača, smatralo se svrsishodnim analizirati globalni, sveopći potencijalni utjecaj mogućih mjera na sve te stranke. Općenito, zaključilo se da bi moguće mjere mogle negativno utjecati na stanje potrošača i gospodarskih subjekata koji sudjeluju u distribucijskom lancu u Zajednici.

(132)

Iz razloga navedenih u uvodnoj izjavi 125. i uvodnoj izjavi 126., u ovom konkretnom slučaju ne može se isključiti da bi proizvođači iz Zajednice koji surađuju mogli iskoristiti priliku kako bi ostvarili korist od mjera povratom dijela proizvodnje izgubljene zbog štetnog dampinga korištenjem postojećih neiskorištenih kapaciteta.

(133)

Uviđa se da bi uvođenje mjera moglo imati negativni utjecaj na potrošače i sve gospodarske subjekte u distribucijskom lancu Zajednici. Međutim, također je jasno da bi, ako se proizvodnja u Zajednici poveća (pa time vjerojatno i broj zaposlenih u toj proizvodnji u Zajednici), mjere stvorile određene koristi za Zajednicu.

(134)

Članak 21. Osnovne uredbe odnosi se na neophodnost pridavanja posebne pažnje potrebi za ispravkom učinaka štetnog dampinga koji narušavaju trgovinu i ponovne uspostave učinkovite konkurencije, premda tu odredbu ne treba sagledavati u sveopćem okviru analize interesa Unije kako je utvrđeno u spomenutom članku. Učinke uvođenja ili neuvođenja mjera po sve dotične stranke treba, stoga, ispitati.

(135)

Može se zaključiti da se, s obzirom na visoke dampinške i štetne marže, smatra da, u konkretnom slučaju, dostavljeni podaci ne pružaju dovoljan dokaz kako bi se zaključilo da bi moguće uvođenje mjera bilo jasno nerazmjerno i protivno interesu Zajednice.

(136)

Međutim ako, unatoč uvođenju pristojbi, situacija koja je prevladavala prije uvođenja mjera (posebno onih 53 % tržišnog udjela uvoza iz NR Kine i relativno mali tržišni udio proizvođača iz Zajednice koji surađuju) ostane ista, trošak moguće pristojbe koji bi snosili potrošači i gospodarski subjekti iz Zajednice (uključujući uvoznike, trgovce i trgovce na malo) mogao bi se, dugoročno gledajući, smatrati većim od koristi za industriju Zajednice. Mjere će se, stoga, uvesti na dvije godine i zatražit će se ispunjavanje određenih zahtjeva izvještavanja posebno od proizvođača iz Zajednice.

(137)

Razina svih antidampinških mjera treba biti dostatna za uklanjanje štete industriji Zajednice koju je uzrokovao dampinški uvoz bez prekoračenja utvrđenih dampinških marža. Kod izračuna iznosa pristojbe potrebnog za uklanjanje učinaka štetnog dampinga, smatralo se da bi sve mjere trebale omogućiti industriji Zajednice dobit prije oporezivanja koja se objektivno može ostvariti u uobičajenim uvjetima tržišnog natjecanja, tj. u slučaju da nema dampinškog uvoza. S obzirom da industrija Zajednice nije bila profitabilna u pogledu istovjetnog proizvoda tijekom čitavog razmotrenog razdoblja, smatralo se da je profitna marža od 5 % koju je ostvarila od drugih proizvoda iz iste kategorije koje je proizvela i prodala tijekom RIP-a, odgovarajuće razine koju bi se moglo očekivati da industrija Zajednice ostvari od istovjetnog proizvoda u nedostatku štetnog dampinga.

(138)

Potrebno povećanje cijene zatim je utvrđeno na temelju usporedbe, za pojedine proizvode, ponderiranog prosjeka uvozne cijene, kako je utvrđeno za izračunavanje sniženja cijena, s neštetnom cijenom istovjetnog proizvoda koji je industrija Zajednice prodala na tržištu Zajednice. Neštetna cijena izračunana je na način da se prodajna cijena industrije Zajednice prilagodila tako da odražava gore navedenu profitnu maržu. Sve razlike koje su posljedica navedene usporedbe izražene su kao postotak ukupne uvozne vrijednosti CIF.

(139)

Spomenuta usporedba cijena pokazala je da se izračunane marže štete kreću između 61,3 % i 160,8 % te da su u slučaju svih trgovačkih društava više od dampinških marži. S obzirom na gore navedeno i prema članku 9. stavku 4. Osnovne uredbe, smatra se da konačnu antidampinšku pristojbu treba uvesti u pogledu uvoza određenih kompresora podrijetlom iz NR Kine na razini nižoj od dampinških marža.

(140)

Slijedom navedenog, antidampinške pristojbe trebale bi biti sljedeće:

(141)

Pojedine antidampinške pristojbe koje su navedene u ovoj Uredbi utvrđene su na temelju nalaza ovog ispitnog postupka. Stoga odražavaju stanje utvrđeno tijekom tog ispitnog postupka u pogledu tih trgovačkih društava. Te stope pristojbi (za razliku od pristojbe koja se primjenjuje na području cijele zemlje na „sva ostala trgovačka društva”) primjenjuju se stoga isključivo na uvoz proizvoda podrijetlom iz NR Kine koje proizvode ta trgovačka društva, odnosno navedene određene pravne osobe. Uvezeni proizvodi koje proizvodi drugo trgovačko društvo koje se posebno ne spominje u izvršnom dijelu ove Uredbe sa svojim nazivom i adresom, uključujući subjekte povezane s onima koji se posebno spominju, ne mogu se okoristiti tim stopama i podliježu carini na području cijele zemlje.

(142)

Svi zahtjevi kojima se traži primjena stopa antidampinške pristojbe za pojedinačna trgovačka društva (npr. nakon promjene naziva subjekta ili nakon osnivanja novog proizvodnog ili prodajnog subjekta) upućuju se bez odlaganja Komisiji sa svim odgovarajućim podacima, posebno o promjenama djelatnosti trgovačkog društva u vezi s proizvodnjom, domaćom i izvoznom prodajom povezanom s, primjerice, takvom promjenom naziva ili takvom promjenom proizvodnog ili prodajnog tijela. Prema potrebi, Uredba će se na odgovarajući način izmijeniti tako što će se ažurirati popis trgovačkih društava za koje vrijede pojedinačne carine.

(143)

Mjere se uvode kako bi se proizvođačima iz Zajednice omogućio oporavak od štetnog učinka dampinga. U mjeri u kojoj se može dogoditi početna neuravnoteženost potencijalne koristi za proizvođače iz Zajednice i troška za potrošače i druge gospodarske subjekte iz Zajednice, ta se neuravnoteženost može kompenzirati povećanjem i/ili ponovnom uspostavom proizvodnje u Zajednici. Međutim, kako je već gore navedeno, s obzirom na veličinu tereta mogućih pristojbi i uzimajući u obzir da se predviđeni scenarij povećane proizvodnje u Zajednici možda ne ostvari, smatra se razboritim ograničiti, u takvim izvanrednim okolnostima, trajanje mjera samo na razdoblje od dvije godine.

(144)

To bi razdoblje trebalo biti dostatno za proizvođače iz Zajednice da povećaju i/ili ponovno pokrenu svoju proizvodnju u Europi i da istodobno ozbiljno ne dovedu u opasnost stanje potrošača i drugih gospodarskih subjekata iz Zajednice. Smatra se da će razdoblje od dvije godine biti najbolje za analizu toga je li uvođenje mjera uistinu imalo učinak povećanja europske proizvodnje i je li time uravnotežilo negativne učinke po uvoznike i potrošače.

(145)

Pažljivo praćenje stanja na tržištu Zajednice nakon uvođenja mjera također se smatra svrsishodnim s obzirom na moguće hitno revidiranje mjera ako se bude činilo da pristojbe ne postižu svoj učinak, to jest, da kratkoročno ne osiguravaju mogućnost održivosti postojećih proizvođača te da srednjoročno ne osiguravaju poboljšanje njihovog gospodarskog i financijskog stanja.

(146)

U tu će svrhu komisija pozvati proizvođače iz Zajednice da je povremeno izvještavaju o razvoju određenog broja ključnih gospodarskih i financijskih pokazatelja. Pozvati može i uvoznike te druge uključene subjekte ili oni mogu dostaviti te podatke na vlastitu inicijativu. Komisija će na temelju tih podataka povremeno procjenjivati stanje uvoza i proizvodnje Zajednice kako bi bila u mogućnosti brzo djelovati ako to bude potrebno.

(147)

Sve su stranke bile obaviještene o bitnim činjenicama i razmatranjima na temelju kojih se namjeravalo preporučiti uvođenje konačnih antidampinških pristojbi. Nakon te objave također im je dano razdoblje za očitovanje. Primjedbe koje su stranke dostavile propisno su razmotrene te su, prema potrebi, na odgovarajući način promijenjeni nalazi. Sve su stranke dobile detaljne odgovore na primjedbe koje su dostavile.

(148)

Kako bi se osigurao jednaki tretman novim izvoznicima i trgovačkim društvima koja surađuju, a nisu uključena u uzorak, i koji su navedeni u Prilogu ovoj Uredbi, trebalo bi propisati ponderiranu prosječnu pristojbu uvedenu za potonja trgovačka društva, koju treba primijeniti na nove izvoznike koji bi u suprotnom imali pravo na reviziju sukladno članku 11. stavku 4. Osnovne uredbe.

—

nije u Zajednicu izvozio proizvod opisan u stavku 1. u razdoblju između 1. listopada 2005. i 30. rujna 2006. (razdoblje ispitnog postupka),

—

nije povezan s nijednim izvoznikom ili proizvođačem iz Narodne Republike Kine na kojeg se primjenjuju antidampinške mjere uvedene ovom Uredbom,

—

uistinu je u zajednicu izvozio dotični proizvod nakon razdoblja ispitnog postupka na kojem se temelje mjere, ili da je sklopio neopozivu ugovornu obvezu izvoza znatne količine u Zajednicu,

—

da posluje u skladu s uvjetima tržišne ekonomije kako je definirana u članku 2. stavku 7. točki (c) Osnovne uredbe, ili da ispunjava zahtjeve za pojedinačnu carinu u skladu s člankom 9. stavkom 5. te Uredbe,