11/Sv. 128

HR

Službeni list Europske unije

96

L 300/13

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE

(1)

Komisija je 4. veljače 2006. obaviješću objavljenom u Službenom listu Europske unije  (2) (obavijest o pokretanju postupka) najavila pokretanje antidampinškog postupka u vezi s uvozom dasaka za glačanje podrijetlom iz Narodne Republike Kine (NRK-a) i Ukrajine u Zajednicu.

(2)

Antidampinški postupak pokrenut je nakon što su 23. prosinca 2005. tri proizvođača iz Zajednice (podnositelji pritužbe) koji predstavljaju većinski udio, u ovom slučaju više od 40 %, ukupne proizvodnje dasaka za glačanje u Zajednici, podnijela pritužbu. Pritužba je sadržavala dokaze o dampingu navedenog proizvoda i o materijalnoj šteti koja je iz tog proizašla, što se smatralo dostatnim za opravdanje pokretanja postupka.

(3)

Komisija je službeno obavijestila podnositelje pritužbe, druge poznate proizvođače u Zajednici, proizvođače izvoznike u NR Kini i Ukrajini, uvoznike i trgovce na malo za koje se zna da se to na njih odnosi, predstavnike dotičnih zemalja izvoznica, proizvođače u Sjedinjenim Američkim Državama, koje su prvobitno bile predviđene kao analogna zemlja, i proizvođače iz drugih mogućih analognih zemalja. Pored toga, Komisija je kontaktirala sve druge subjekte Zajednice koji možda sudjeluju u proizvodnji i/ili distribuciji istovjetnog proizvoda/dotičnog proizvoda čiji su kontaktni podaci Komisiji dostavljeni nakon pokretanja postupka. Zainteresiranim strankama dana je mogućnost da u pisanom obliku izraze svoje stavove te da zatraže raspravu u roku navedenom u obavijesti o pokretanju postupka. Svim zainteresiranim strankama koje su to zatražile i pokazale su da postoje određeni razlozi zbog kojih ih se treba saslušati odobrena je rasprava.

(4)

S obzirom na veliki broj kineskih proizvođača izvoznika, za utvrđivanje dampinga u obavijesti o pokretanju postupka predviđen je odabir uzoraka, u skladu s člankom 17. Osnovne uredbe. Da bi Komisiji pomogli da odluči je li odabir uzoraka potreban, i ako je potreban, da odabere uzorak, svi kineski proizvođači izvoznici zamoljeni su da se jave Komisiji i da dostave, kako je navedeno u obavijesti o pokretanju postupka, osnovne informacije o svojim aktivnostima u vezi s dotičnim proizvodom tijekom razdoblja od 1. siječnja 2005. do 31. prosinca 2005. Međutim, samo se šest kineskih proizvođača izvoznika javilo i dostavilo zatražene informacije za odabir uzoraka u roku navedenom u obavijesti o pokretanju postupka. Stoga je odlučeno da odabir uzoraka nije potreban.

(5)

Da bi se proizvođačima izvoznicima u dotičnim zemljama omogućilo da podnesu zahtjev za tretman tržišnog gospodarstva (MET) ili individualni tretman (IT), ako to žele, Komisija je proizvođačima izvoznicima za koje se zna da se to na njih odnosi i tijelima NRK-a i Ukrajine poslala obrasce zahtjeva. Osam trgovačkih društava u NR Kini i jedno trgovačko društvo u Ukrajini zatražili su tretman tržišnog gospodarstva prema članku 2. stavku 7. Osnovne uredbe ili individualni tretman ako se u ispitnom postupku utvrdi da nisu ispunili uvjete za MET.

(6)

Komisija je poslala upitnike svim strankama za koje se zna da se to na njih odnosi i svim drugim strankama koje su to zatražile u roku navedenom u obavijesti o pokretanju postupka.

(7)

Primljeni su odgovori na upitnike od šest kineskih proizvođača izvoznika, jednog ukrajinskog proizvođača izvoznika, četiri proizvođača iz Zajednice, dva uvoznika koji nisu povezani s proizvođačima izvoznicima i jednog trgovca. Pored toga, jedan je uvoznik poslao komentare bez da je ispunio upitnik.

(8)

Određene informacije primljene su od 17 proizvođača istovjetnog proizvoda iz Zajednice (od kojih je 15 podržalo pritužbu, jedan je bio suzdržan i jedan protiv) i triju trgovačkih društava koje uvoze samo dotični proizvod.

(9)

Komisija je tražila i provjerila sve informacije koje je smatrala potrebnima za potrebe MET-a i za privremeno određivanje dampinga, štete koja je iz toga proizašla i interesa Zajednice. Provedeni su posjeti radi provjere kako slijedi:

(10)

U svjetlu potrebe da se utvrdi uobičajena vrijednost za proizvođače izvoznike u NR Kini i Ukrajini kojima MET možda neće biti odobren, provjera za utvrđivanje uobičajene vrijednosti na temelju podataka iz analogne zemlje obavljena je u prostorijama sljedećeg trgovačkog društva:

(11)

Ispitni postupak u vezi s dampingom i štetom obuhvatio je razdoblje od 1. siječnja 2005. do 31. prosinca 2005. (razdoblje ispitnog postupka ili RIP). Ispitivanje kretanja važnih za procjenu štete obuhvatilo je razdoblje od 1. siječnja 2002. do kraja RIP-a (razmatrano razdoblje).

(12)

Dotični proizvod su daske za glačanje, samostojeće ili ne, sa ili bez sustava upijanja pare i/ili sustava za grijanje i/ili sustava za puhanje zraka, uključujući daske za rukave i njihove ključne dijelove, to jest podnožje, presvlaku i površinu za odlaganje glačala podrijetlom iz Narodne Republike Kine i Ukrajine (dotični proizvod), obično uvrštene pod oznake KN ex 3924 90 90, ex 4421 90 98, ex 7323 93 90, ex 7323 99 91, ex 7323 99 99, ex 8516 79 70 i ex 8516 90 00.

(13)

Postoji više vrsta dasaka za glačanje i njihovih ključnih dijelova, što uglavnom ovisi o njihovoj izradi i veličini, materijalu od kojega se izrađuju i opremi. Međutim, sve različite vrste imaju iste osnovne fizičke značajke i istu uporabu. Stoga se za potrebe ovog ispitnog postupka sve postojeće vrste smatraju jednim proizvodom.

(14)

Za dotični se proizvod i daske za glačanje i njihove ključne dijelove proizvedene i prodane na domaćem tržištu NRK-a i Ukrajine, i na domaćem tržištu Turske, koja je konačno predstavljala analognu zemlju, kao i za daske za glačanje i njihove ključne dijelove koje u Zajednici proizvodi i prodaje industrija Zajednice utvrdilo da imaju iste osnovne fizičke i tehničke značajke i uporabe. Stoga se ti proizvodi privremeno smatraju istovjetnima u smislu članka 1. stavka 4. Osnovne uredbe.

(15)

Prema članku 2. stavku 7. točki (b) Osnovne uredbe, u antidampinškim ispitnim postupcima u vezi s uvozom podrijetlom iz NRK-a i Ukrajine (u potonjem slučaju za sve postupke podnesene ili pokrenute prije 30. prosinca 2005.), uobičajena vrijednost utvrđuje se u skladu sa stavcima 1. do 6. navedenog članka za one proizvođače izvoznike koji su pokazali da ispunjavaju kriterije navedene u članku 2. stavku 7. točki (c) Osnovne uredbe, to jest ako su ti proizvođači izvoznici dokazali da pri proizvodnji i prodaji istovjetnog proizvoda prevladavaju uvjeti tržišnog gospodarstva. Ukratko, i radi lakšeg pozivanja, ti su kriteriji u skraćenom obliku dolje navedeni:

(16)

Osam je kineskih proizvođača izvoznika na početku zahtijevalo MET prema članku 2. stavku 7. točki (b) Osnovne uredbe te je u zadanom roku ispunilo obrazac zahtjeva za MET za proizvođače izvoznike. Međutim, dvoje je od njih naknadno odlučilo da neće sudjelovati u ispitnom postupku. Zato su se razmotrili samo zahtjevi za MET preostalih šest surađujućih kineskih proizvođača izvoznika navedenih u uvodnoj izjavi 9.

(17)

Jedini ukrajinski proizvođač izvoznik zatražio je MET prema članku 2. stavku 7. točki (b) Osnovne uredbe i u zadanom je roku ispunio obrazac zahtjeva za MET za proizvođače izvoznike.

(18)

Međutim, ukrajinski proizvođač primijetio je da je Ukrajina Uredbom Vijeća (EZ) br. 2117/2005 uklonjena s popisa zemalja s netržišnim gospodarstvom navedenima u članku 2. stavku 7. točki (b) Osnovne uredbe. Trgovačko društvo je tvrdilo da je odluka da se Ukrajini dodijeli status tržišnog gospodarstva donesena na temelju procjene situacije u prethodnim mjesecima. Stoga je podnijelo zahtjev da mu se odobri tretman tržišnog gospodarstva zato i. što je RIP kalendarska godina 2005.; ii. podnositelji pritužbe su trebali podastrijeti dokaze da se uvjeti tržišnog gospodarstva nisu primjenjivali na dotične ukrajinske proizvođače, te iii. neodobravanje statusa MET-a Ukrajini bi Ukrajinu diskriminiralo u odnosu na Rusiju.

(19)

U tom pogledu, primjećuje se da se u Uredbi Vijeća (EZ) br. 2117/2005 jasno navodi da se uobičajena vrijednost za ukrajinske izvoznike i proizvođače utvrđuje u skladu s odredbama članka 2. stavaka 1. do 6. Osnovne uredbe samo u ispitnim postupcima pokrenutima nakon 30. prosinca 2005., na temelju zahtjeva za pokretanje podnesenog nakon gore navedenog datuma ili na inicijativu Komisije. Budući da je pritužba u ovom postupku podnesena 23. prosinca 2005., očito je da se odredbe članka 2. stavaka 1. do 6. Osnovne uredbe ne mogu primjenjivati i da ukrajinsko trgovačko društvo koje je surađivalo stoga mora dokazati da udovoljava kriterijima navedenima u članku 2. stavku 7. točki (c) Osnovne uredbe. Iz teksta prethodnog članka očito je da su proizvođači izvoznici oni koji nose teret dokaza o ispunjenju kriterija za MET, a ne podnositelji pritužbe. Nadalje, treba napomenuti da se odobravanje statusa MET-a određenoj zemlji temelji na sveobuhvatnoj procjeni njezinog gospodarskog položaja kao cjeline, s ciljem da se utvrdi može li se u antidampinškom ispitnom postupku općenito osloniti na troškove i cijene. Drugim riječima, to nije procjena određenog položaja svakog pojedinačnog poduzeća. Naposljetku, argument da bi Ukrajina bila diskriminirana u odnosu na Rusiju neutemeljen je budući da se Rusija od 2002. smatra tržišnim gospodarstvom. Iz tih razloga Komisija je odbila tvrdnje ukrajinskog proizvođača izvoznika i nastavila s postupkom određivanja MET-a.

(20)

Za proizvođače izvoznike koji su surađivali Komisija je tražila sve informacije koje je smatrala potrebnima te je provjerila informacije sadržane u zahtjevu za MET u prostorijama dotičnih trgovačkih društava.

(21)

Jedan kineski proizvođač izvoznik, Since Hardware (Guangzhou) Co., Ltd, Guangzhou, dokazao je da ispunjava svih pet kriterija određenih u članku 2. stavku 7. točki (c) Osnovne uredbe i odobren mu je MET.

(22)

Što se tiče preostalih kineskih proizvođača izvoznika navedenih u uvodnoj izjavi 9, jedan nije ispunio kriterije 1, 2 i 3, jedan nije ispunio kriterije 2 i 3, a tri nisu ispunila kriterij 2.

(23)

Svi kineski proizvođači izvoznici koji su surađivali i industrija Zajednice dobili su mogućnost da komentiraju gore navedene zaključke. Četiri trgovačka društva nisu se složila s donesenim odlukama te su tvrdile da im se treba odobriti MET.

(24)

Što se tiče kriterija 1, jedan kineski proizvođač izvoznik nije dokazao da ispunjava taj kriterij. Posebno, u niti jednoj fazi ispitnog postupka nije dokazao da je jedan od njegova dva dioničara stvarno platio dionice dobivene od države. Nadalje, trgovačko društvo je dobilo električnu energiju od države na izvanugovornoj osnovi. Trgovačko društvo je osporilo objavljene nalaze, ali nije pružila nikakve provjerljive dokaze s tim u vezi. Stoga se njezini komentari ne mogu uzeti u obzir. Slijedom toga, zaključeno je da trgovačko društvo nije dokazalo da ispunjava kriterij 1.

(25)

Što se tiče kriterija 2, pet trgovačkih društava nije uspjelo dokazati da imaju jasnu računovodstvenu dokumentaciju, za koju je provedena neovisna revizija u skladu s Međunarodnim računovodstvenim standardima. Naime, ispitivanje dotične dokumentacije pokazalo je značajne nedostatke u svih pet slučajeva. Na primjer, trgovačka društva u svojoj dokumentaciji nisu raščlanila sve različite prihode i troškove, ali su upotrijebila opsežan sustav kompenzacije između takvih prihoda i troškova na mjesečnoj razini. Također nisu poštivala načelo nastanka poslovnog dohotka. Ustvari, razvrstavala su transakcije po mjesecu i zabilježila ih u svojim knjigama sažeto, bez detalja o pojedinačnim dotičnim transakcijama. Budući da revizori nisu iznijeli primjedbe na kršenja Međunarodnih računovodstvenih standarda 1, revizija računovodstvene dokumentacije nije izvedena u skladu s njima. Nakon objave, četiri proizvođača izvoznika i dalje su tvrdili da su slijedili Međunarodne računovodstvene standarde, ali nisu pružili dokaz da su nalazi pogrešni. Zato se zaključilo da u svim slučajevima trgovačka društva nisu dokazala da ispunjavaju kriterij 2.

(26)

Dva trgovačka društva također nisu uspjela dokazati da ispunjavaju kriterij 3. Za ova se dva trgovačka društva na licu mjesta utvrdilo da nisu ispunila svoje ugovorne obveze u vezi s plaćanjima državi za pravo na uporabu zemljišta, no ipak to nije imalo financijske ili druge posljedice za ta trgovačka društva. Nadalje, utvrđeno je da je jedno trgovačko društvo tijekom RIP-a iznajmljivalo zemljište u vlasništvu države, za koju od države nije propisno dobilo pravo na uporabu zemljišta. To stanje ispravljeno je tek nakon RIP-a, ali samo uz naknadu nižu od uobičajene stope. Nakon objave dva su kineska proizvođača izvoznika osporila te nalaze, ali nove informacije koje su dostavili da bi potvrdili svoje tvrdnje nisu se mogle prihvatiti budući da nisu bile provjerljive. Zato se zaključilo da oba trgovačka društva nisu uspjela dokazati da ispunjavaju kriterij 3.

(27)

Na temelju gore navedenoga, samo jedan kineski proizvođač izvoznik, Since Hardware (Guangzhou) Co. Ltd, dokazao je da ispunjava sve kriterije navedene u članku 2. stavku 7. točki (c) Osnovne uredbe i odobren mu je MET, dok preostalih pet proizvođači izvoznika nije dokazalo da ispunjavaju sve te kriterije i zato im se nije mogao odobriti MET.

(28)

Jedini ukrajinski proizvođač izvoznik, Eurogold Industries Ltd, Zhitomir, dokazao je da ispunjava sve kriterije navedene u članku 2. stavku 7. točki (c) Osnovne uredbe i stoga mu je odobren MET. Proizvođač izvoznik i industrija Zajednice dobili su priliku da komentiraju nalaze u vezi s MET-om, ali nije primljen niti jedan komentar.

(29)

Na temelju članka 2. stavka 7. točke (a) Osnovne uredbe pristojba na razini zemlje, ako je ima, određuje se za zemlje koje su obuhvaćene tim člankom, osim u onim slučajevima kada trgovačka društva mogu dokazati da ispunjavaju sve kriterije određene u članku 9. stavku 5. Osnovne uredbe.

(30)

Što se tiče NRK-a, svi proizvođači izvoznici koji su zatražili MET također su zahtijevali individualni tretman u slučaju da im se MET ne odobri.

(31)

Na temelju dostupnih informacija utvrđeno je da su četiri trgovačka društva ispunila zahtjeve za IT kako je navedeno u članku 9. stavku 5. Osnovne uredbe.

(32)

Stoga je zaključeno da IT treba odobriti sljedećim proizvođačima izvoznicima u NRK-u:

(33)

Na temelju dostupnih informacija utvrđeno je da jedno trgovačko društvo nije uspjelo dokazati da je kumulativno ispunilo sve zahtjeve za IT kako je navedeno u članku 9. stavku 5. Osnovne uredbe.

(34)

Posebno, utvrđeno je da informacije koje se odnose na izvoznu prodaju, obavljenu izravno ili putem povezanog trgovačkog društva sa sjedištem u Hong Kongu, nisu bile provjerljive. Trgovačko društvo nije uspjelo pružiti bitne podatke o svom ukupnom obujmu izvoza i važnim odgovarajućim izvoznim računima unatoč zahtjevima za takve informacije. Nadalje, dostavljene informacije o ukupnom prometu kao i domaća i izvozna prodaja nisu se mogle uskladiti s raspoloživim revizijskim izvještajima i računovodstvenom dokumentacijom trgovačkih društava. Pored toga, trgovačko društvo nije moglo dokazati odredište svoje prodaje koje je navelo u upitniku. Komisija zato nije mogla provjeriti je li trgovačko društvo moglo slobodno odrediti svoje izvozne cijene i količine te uvjete prodaje kako je navedeno u članku 9. stavku 5. točki (b) Osnovne uredbe.

(35)

Prema članku 2. stavku 7. Osnovne uredbe, u slučaju uvoza iz zemlje s netržišnim gospodarstvom i u slučaju da MET nije mogao biti odobren, za zemlje navedene u članku 2. stavku 7. točki (b) Osnovne uredbe uobičajena vrijednost mora se utvrditi na temelju cijene ili izračunane vrijednosti u analognoj zemlji.

(36)

U obavijesti o pokretanju postupka Komisija je naznačila svoju namjeru da upotrijebi Sjedinjene Američke Države (SAD) kao prikladnu analognu zemlju za potrebe utvrđivanja uobičajene vrijednosti za NRK i Ukrajinu i pozvala je zainteresirane stranke da s tim u vezi iznesu svoje komentare.

(37)

Primljeni su komentari proizvođača izvoznika u NR Kini i Ukrajini koji su surađivali i koji su predložili Tajland, Indiju ili Tursku kao podobnije analogne zemlje od SAD-a. Glavni argumenti protiv SAD-a bile su razlike u cjelokupnom gospodarskom razvoju, pristup sirovinama i njihove cijene, troškovi radne snage i proizvodne metode, ali također i razlike u smislu tržišnog natjecanja na domaćem tržištu za daske za glačanje. Također se tvrdilo da je tržište za daske za glačanje SAD-a visoko zaštićeno tržište s umjetno visokim cijenama.

(38)

Komisija je zatražila suradnju od proizvođača u SAD-u i u drugim mogućim analognim zemljama kao što su Tajland, Indija i Turska. Pisma i odgovarajući upitnici poslani su pet trgovačkih društava u SAD-u, tri trgovačka društva u Tajlandu, pet trgovačkih društava u Indiji i devet trgovačkih društava u Turskoj. Od svih je tih trgovačkih društava samo jedan turski proizvođač na vrijeme dostavio sve potrebne informacije za određivanje uobičajene vrijednosti i pristao je na suradnju u ispitnom postupku.

(39)

U ispitnom postupku se pokazalo da Turska ima konkurentno tržište za daske za glačanje, pri čemu niz lokalnih proizvođača opskrbljuje oko 90 % tržišta, a ostatak uvozi iz trećih zemalja. Obujam proizvodnje u Turskoj čini više od 5 % obujma kineskog izvoza dotičnog proizvoda u Zajednicu. Što se tiče kvalitete i standarda turskih dasaka za glačanje, nisu pronađene nikakve veće općenite razlike u usporedbi s kineskim i ukrajinskim proizvodima. Tursko se tržište stoga smatralo dovoljno reprezentativnim za određivanje uobičajene vrijednosti za NRK i Ukrajinu.

(40)

S obzirom na gore navedeno, privremeno se zaključuje da Turska predstavlja primjerenu analognu zemlju u skladu s člankom 2. stavkom 7. točkom (a) Osnovne uredbe.

(41)

Utvrđivanje uobičajene vrijednosti za jednog kineskog i jedinog ukrajinskog proizvođača izvoznika kojima je odobren MET treba se temeljiti na podacima o domaćoj prodaji koje su dostavili i trošku proizvodnje. Ti su podaci provjereni u prostorijama dotičnih trgovačkih društava.

(42)

Što se tiče utvrđivanja uobičajene vrijednosti, Komisija je u svakoj zemlji izvoznici najprije utvrdila je li domaća prodaja dotičnog proizvoda svakog proizvođača izvoznika bila reprezentativna u usporedbi s ukupnom prodajom u Zajednicu. U skladu s člankom 2. stavkom 2. Osnovne uredbe domaća se prodaja smatrala reprezentativnom kada je obujam ukupne domaće prodaje svakog proizvođača izvoznika bio jednak ili veći od 5 % obujma proizvođačeve ukupne izvozne prodaje u Zajednicu.

(43)

Utvrđeno je da kineski proizvođač izvoznik kojem je odobren MET nije imao dovoljno reprezentativnu domaću prodaju tijekom RIP-a. Stoga se uobičajenu vrijednost nije moglo utvrditi na temelju cijena odgovarajućeg proizvođača izvoznika u zemlji izvoza, kako je predviđeno člankom 2. stavkom 1. podstavkom 1. Osnovne uredbe. Zato se morala primijeniti druga metoda.

(44)

S obzirom na to da za utvrđivanje uobičajene vrijednosti nije bilo moguće upotrijebiti domaće cijene, izračunana uobičajena vrijednost morala se odrediti na temelju troškova dotičnog proizvođača. Stoga je u skladu s člankom 2. stavkom 3. Osnovne uredbe uobičajena vrijednost izračunana dodavanjem troškovima proizvodnje izvezenih vrsta dasaka za glačanje, prilagođenih prema potrebi, razumni iznos za prodajne, opće i administrativne troškove (POA) i razumnu profitnu maržu. S tim u vezi treba istaknuti da se čini da su nabavne cijene određenih sirovina/dijelova, posebno sirovina/dijelova od čelika, koje je to trgovačko društvo prijavilo umjetno niske i zato troškove proizvodnje treba nadalje proučiti, a privremeni će se nalazi možda morati ponovno razmotriti za potrebe bilo kakvih konačnih nalaza.

(45)

Budući da proizvođač izvoznik kojem je odobren MET nije imao dovoljno reprezentativnu domaću prodaju, troškovi POA i dobit morali su biti određeni na temelju bilo koje druge odgovarajuće metode prema članku 2. stavku 6. točki (c) Osnovne uredbe.

(46)

Zato je Komisija upotrijebila troškove POA i stope dobiti proizvođača izvoznika u analognoj zemlji koji je sudjelovao i koji je imao domaću prodaju u uobičajenom tijeku trgovine. Troškovi POA i prosječne stope dobiti turskog proizvođača izvoznika koji je surađivao dodani su proizvodnim troškovima dotičnog proizvođača izvoznika u vezi s izvezenim vrstama proizvoda kako je predviđeno u članku 2. stavku 3. Osnovne uredbe.

(47)

Utvrđeno je da jedini ukrajinski proizvođač izvoznik sveukupnu domaću prodaju dotičnog proizvoda tijekom RIP-a nije ostvario u reprezentativnim količinama. Stoga se uobičajena vrijednost nije mogla utvrditi na temelju cijena odgovarajućeg proizvođača izvoznika u zemlji izvoza, kako je predviđeno člankom 2. stavkom 1. podstavkom 1. Osnovne uredbe. Zato se morala primijeniti druga metoda.

(48)

Budući da proizvođač izvoznik s MET-om nije imao dovoljnu domaću prodaju i budući da nije bilo drugog ukrajinskog proizvođača izvoznika koji je surađivao, troškovi POA i dobit morali su se odrediti na temelju bilo koje druge odgovarajuće metode prema članku 2. stavku 6. točki (c) Osnovne uredbe.

(49)

Zato je Komisija upotrijebila troškove POA i stope dobiti proizvođača izvoznika u analognoj zemlji koji je surađivao i koji je imao domaću prodaju u uobičajenom tijeku trgovine. Troškovi POA i prosječne stope dobiti utvrđene za turskog proizvođača izvoznika koji je surađivao dodane su proizvodnoj cijeni dotičnog proizvođača izvoznika u vezi s izvezenim vrstama proizvoda kako je predviđeno u članku 2. stavku 3. Osnovne uredbe.

(50)

Nakon izbora Turske kao analogne zemlje, uobičajena vrijednost izračunana je na temelju podataka provjerenih u prostorijama turskog proizvođača koji je surađivao.

(51)

Utvrđeno je da je domaća prodaja turskog proizvođača istovjetnog proizvoda bila reprezentativna u usporedbi s dotičnim proizvodom koji su u Zajednicu izvezli proizvođači izvoznici iz NRK-a.

(52)

Ispitano je može li se smatrati da se domaća prodaja obavila u uobičajenome tijeku trgovanja, tako da se utvrdio postotak profitabilne prodaje neovisnim kupcima. Provedena provjera turskog proizvođača pokazala je da je njegov obujam prodaje, ostvarene po neto prodajnoj cijeni jednakoj ili višoj od troškova po jedinici, predstavljao više od 80 % ukupnog obujma prodaje. Stoga se uobičajena vrijednost temeljila na stvarnoj domaćoj cijeni, izračunatoj kao ponderirani prosjek cijena ukupne domaće prodaje te vrste proizvoda ostvarene tijekom RIP-a, bez obzira na to je li ta prodaja bila profitabilna ili ne. Pored toga je utvrđeno da su te domaće cijene u cijelosti u skladu s cijenama drugog važnog turskog proizvođača u vezi s kojim su dobivene određene informacije tijekom provjere na licu mjesta u analognoj zemlji.

(53)

Proizvođači izvoznici su izvoznu prodaju u Zajednicu obavljali ili i. izravno neovisnim kupcima u Zajednici; ii. preko nepovezanih trgovačkih društava za trgovinu sa sjedištem izvan Zajednice i iii. preko povezanih trgovačkih društava za trgovinu sa sjedištem izvan Zajednice.

(54)

Ako je izvozna prodaja u Zajednicu obavljena izravno neovisnim kupcima u Zajednici, izvozne cijene utvrđene su na temelju stvarno plaćene ili plative cijene za dotični proizvod u skladu s člankom 2. stavkom 8. Osnovne uredbe.

Ako je izvozna prodaja u Zajednicu obavljena preko nepovezanih trgovačkih društava za trgovinu, izvozne cijene utvrđene su na temelju cijene proizvoda kada je prodan trgovačkom društvu za izvoz u Zajednicu u skladu s člankom 2. stavkom 8. Osnovne uredbe.

(55)

Ako je izvozna prodaja u Zajednicu obavljena preko povezanih trgovačkih društava za trgovinu, izvozna cijena utvrđena je na temelju cijene proizvoda kada su ga povezana trgovačka društva prodala prvom neovisnom kupcu u skladu s člankom 2. stavkom 8. Osnovne uredbe.

(56)

Jedan proizvođač izvoznik prodavao je dio dotičnog proizvoda putem trgovačkog društva za trgovinu u Hong Kongu. Trgovačko društvo za trgovinu sa sjedištem u Hong Kongu u svojoj poslovnoj evidenciji nije moglo propisno dokazati da su prijavljene izvozne cijene neovisnim kupcima u Zajednici doista plaćene. Nadalje, na licu mjesta nije bilo moguće uskladiti kupnju trgovca iz Hong Konga s revidiranom poslovnom evidencijom za prodaju u Zajednicu. Trgovačko društvo obaviješteno je da postoje ozbiljne sumnje u točnost podataka njegove prodaje u Zajednicu preko trgovačkog društva za trgovinu u Hong Kongu te da se takva prodaja neće uvažiti za privremeni izračun dampinga. Trgovačkom društvu je pružena mogućnost da iznese komentare, ali nije pružilo nikakve dokaze kojima bi se promijenio privremeni zaključak. Zato se te izvozne transakcije nisu uvažile i izvozna cijena temeljila se samo na cijenama za prodaju izravno neovisnim kupcima u Zajednici ili preko nepovezanih trgovačkih društava za trgovinu sa sjedištem izvan NRK-a i Zajednice.

(57)

Jedan proizvođač izvoznik nije imao izravnu prodaju dotičnog proizvoda. Prodavao je dotični proizvod ili preko nepovezanih trgovačkih društava za trgovinu sa sjedištem NRK-u ili preko povezanog trgovačkog društva za trgovinu sa sjedištem u NRK-u. Budući da se konačno odredište prodaje obavljene preko nepovezanih stranaka nije moglo dokazati, ta se prodaja privremeno nije uvažila i izvozna cijena temeljila se samo na prodaji preko povezanog trgovačkog društva za trgovinu, koje je moglo dokazati odredište svoje prodaje. Trgovačko društvo je o tome uredno obaviješteno i pružena mu mogućnost da iznese komentare. Komentari nisu promijenili taj privremeni zaključak.

(58)

Kako je objašnjeno u analizi individualnog tretmana u gornjoj uvodnoj izjavi 33., jedan proizvođač izvoznik nije uspio dokazati i potkrijepiti dokumentima svoju stvarnu izvoznu prodaju. Stoga se na temelju članka 18. stavka 1. Osnovne uredbe sva njegova izvozna prodaja nije uvažila i prijavljene se cijene nisu mogle upotrijebiti za utvrđivanje izvoznih cijena iz NRK-a u Zajednici. Trgovačko društvo je o tome uredno obaviješteno i pružena mu mogućnost da iznese komentare. Unatoč tome, komentari nisu promijenili nalaze ispitnog postupka i, budući da nije bio dostupan niti jedan drugi izvor za utvrđivanje izvoza tog trgovačkog društva u Zajednicu, smatralo se prikladnim ne uvažiti njegove podatke o izvozu i utvrditi dampinšku maržu na temelju dostupnih činjenica (vidjeti uvodnu izjavu 65.).

(59)

Sva izvozna prodaja u Zajednicu jedinog ukrajinskog izvoznika obavljena je preko njegovog povezanog trgovačkog društva sa sjedištem izvan Zajednice. To je povezano trgovačko društvo obavljalo sve funkcije uvoza robe puštene u slobodan promet u Zajednicu, i prema tome treba se smatrati povezanim izvoznikom. Izvozna cijena je stoga utvrđena u skladu s člankom 2. stavkom 9. Osnovne uredbe, na temelju cijena po kojima su uvezeni proizvodi prvi put preprodani neovisnom kupcu. U tom smislu, napravljene se prilagodbe da bi se uzeli u obzir svi troškovi, uključujući sve carinske pristojbe i poreze, nastali između uvoza i preprodaje, te sva dobit koju bi uobičajeno ostvarili neovisni surađujući uvoznici, kako bi se mogla utvrditi pouzdana izvozna cijena.

(60)

Usporedba između uobičajene vrijednosti i izvozne cijene obavljena je na temelju franko tvornica.

(61)

Za potrebe osiguranja primjerene usporedbe između uobičajene vrijednosti i izvozne cijene, propisno su se u obliku prilagodbi uvažile razlike koje utječu na cijene i usporedivost cijena u skladu s člankom 2. stavkom 10. Osnovne uredbe. Za sve su se ispitane proizvođače izvoznike uvažile razlike u troškovima prijevoza i osiguranja, manipulativnih troškova, troškova utovara i usputnih troškova, troškova pakiranja, troškova kredita, troškova garancije i jamstva i troškova provizije, ako je to bilo primjenjivo i opravdano.

(62)

Što se tiče uobičajene vrijednosti koja se temelji na analognoj zemlji za proizvođače izvoznike kojima nije odobren MET, ispitnim postupkom je utvrđeno da su turske daske za glačanje u većini slučajeva opremljene s električnom utičnicom i držačem kabela, što nije bio slučaj u većini kineskih proizvoda. Stoga je izvršena odgovarajuća prilagodba prema članku 2. stavku 10. točki (a) Osnovne uredbe za turske cijene da bi se time odstranio učinak te razlike. Pored toga, pronađene su neke razlike u razini trgovanja. Utvrđeno je da se na turskom domaćem tržištu daske za glačanje obično isporučuju izravno trgovcima na malo i zato su količine po narudžbi/isporuci znatno niže u usporedbi s onima isporučenima preko uvoznika/trgovaca ili putem distribucijskih/opskrbnih centara velikih trgovačkih lanaca, što je slučaj u kineskoj izvoznoj prodaji. Stoga je izvršena odgovarajuća prilagodba prema članku 2. stavku 10. točki (d) Osnovne uredbe turskih cijena da bi se otklonio utjecaj tih razlika.

(63)

Prema članku 2. stavcima 11. i 12. Osnovne uredbe dampinške marže za proizvođače izvoznike koji su surađivali utvrđene su na temelju usporedbe ponderirane prosječne uobičajene vrijednosti po vrsti proizvoda s ponderiranom prosječnom izvoznom cijenom po vrsti proizvoda kako je utvrđena gore. Napominje se da nije bilo proizvođača izvoznika koji su surađivali u obje zemlje osim onih kojima je odobren MET ili IT.

(64)

Kako bi se odredila dampinška marža za sve proizvođače izvoznike koji nisu surađivali, najprije je utvrđena razina nesuradnje. Radi toga, obujam izvoza u Zajednicu koji su prijavili proizvođači izvoznici koji su surađivali uspoređen je s jednakovrijednim obujmom uvoza koji je utvrđen na temelju pritužbe i određenih informacija prikupljenih od drugih poznatih proizvođača izvoznika u dotičnim zemljama koji nisu konačno surađivali u ispitnom postupku. Treba primijetiti da za dotični proizvod nema preciznih statističkih podataka Eurostata o uvozu.

(65)

Ako je razina suradnje niska, to jest manja od 80 % ukupnog izvoza dotičnog proizvoda koji su prikazali proizvođači izvoznici koji su surađivali, smatra se prikladnim utvrditi dampinšku maržu za ostale proizvođače izvoznike na višoj razini od najviše dampinške marže utvrđene za proizvođače izvoznike koji su surađivali. U tom slučaju, dampinška marža je stoga utvrđena na razini koja odgovora ponderiranom prosjeku dampinške marže najprodavanijih vrsta proizvoda proizvođača izvoznika koji su surađivali s najvišim dampinškim maržama. To se smatralo prikladnim budući da je bilo razloga vjerovati da je niska razina suradnje proizašla iz toga da su proizvođač izvoznici koji nisu surađivali u ispitanoj zemlji općenito provodili damping na višoj razini od bilo kojeg proizvođača izvoznika koji je surađivao. Štoviše, zato jer nije bilo naznaka da bi bilo koje trgovačko društvo koje nije surađivalo provodilo damping na nižoj razini.

(66)

Ako je razina suradnje visoka, to jest 80 % ili više od ukupnog izvoza dotičnog proizvoda koji su prikazali proizvođači izvoznici koji su surađivali, smatralo se prikladnim utvrditi dampinšku maržu za ostale proizvođače izvoznike na razini najviše dampinške marže utvrđene za proizvođača izvoznika koji je surađivao u dotičnoj zemlji.

(67)

Na temelju pritužbe i dostupnih informacija od proizvođača izvoznika koji su se javili i dostavili određene podatke u početnoj fazi ispitnog postupka, privremeno je zaključeno da je razina suradnje bila niža od 80 %. Stoga je metodologija opisana u gore navedenoj uvodnoj izjavi 65. upotrijebljena da se utvrdi dampinška marža na razini zemlje.

(68)

Privremene dampinške marže, izražene kao postotak cijene CIF-a na granici Zajednice bez plaćanja carine, iznose:

(69)

Za jedinog kineskog proizvođača izvoznika kojem je odobren MET, to jest društvo Since Hardware (Guangzhou) Co. Ltd, privremeno je utvrđeno da izvozna prodaja nije obavljana po dampinškim cijenama. U tom pogledu, treba podsjetiti da privremene nalaze možda treba ponovno razmotriti za potrebe bilo kakvih konačnih nalaza zbog razloga objašnjenih u uvodnoj izjavi 44.

(70)

Na temelju pritužbe i informacija dostupnih od proizvođača izvoznika koji su se javili i dostavili određene podatke u početnoj fazi ispitnog postupka, privremeno je zaključeno da je razina suradnje bila niža od 80 % u slučaju Ukrajine. Ustvari, čini se da je Eurogold Industries Ltd jedini ukrajinski proizvođač izvoznik dasaka za glačanje i nisu pronađene naznake da neki proizvođač izvoznik namjerno nije htio sudjelovati u istražnom postupku. Stoga je metodologija opisana u gornjoj uvodnoj izjavi 66. upotrijebljena da se utvrdi dampinška marža za bilo kojeg drugog ukrajinskog proizvođača izvoznika dotičnog proizvoda.

(71)

Privremena dampinška marža, izražena kao postotak cijene CIF-a na granici Zajednice bez plaćanja carine, iznosi:

(72)

Iz privremenih nalaza ispitnog postupka utvrđeno je da je istovjetan proizvod proizvodilo najmanje 30 malih i srednje velikih poduzeća (MSP) u Zajednici. Većina proizvodnje Zajednice nalazi se u Italiji, Poljskoj i Ujedinjenoj Kraljevini.

(73)

Iako postoji nekoliko proizvođača na tržištu Zajednice, razina koncentracije prilično je visoka, što je vidljivo iz činjenice da proizvodnja pet velikih proizvođača predstavlja više od 50 % ukupne procijenjene proizvodnje Zajednice. Proizvodnja svih gore navedenih trgovačkih društava čini ukupnu proizvodnju Zajednice.

(74)

Pritužbu su podnijela tri proizvođača iz Zajednice koji predstavljaju većinski udio ukupne poznate proizvodnje Zajednice istovjetnog proizvoda, to jest u ovom slučaju više od 40 %.

(75)

Podnositelji pritužbe i jedan drugi proizvođač iz Zajednice potpuno su surađivali u ispitnom postupku (vidjeti također uvodnu izjavu 9). Ta četiri trgovačka društva predstavljaju više od 45 % ukupne poznate proizvodnje istovjetnog proizvoda u Zajednici. Jedan od tih proizvođača iz Zajednice uvozio je iz NRK-a tijekom RIP-a. Međutim, uvoz nije bio njegova glavna djelatnost te se smatra da je taj uvoz nastao kao posljedica priljeva dampinškog uvoza po niskim cijenama, posebno da bi ostao konkurentan kada su u pitanju proizvodi nižeg cjenovnog razreda. Zato se ne smatra prikladnim izuzeti tog proizvođača iz definicije industrije Zajednice.

(76)

Na temelju toga smatra se da četiri proizvođača iz Zajednice navedena gore u uvodnoj izjavi 75. predstavljaju industriju Zajednice u smislu članka 4. stavka 1. i članka 5. stavka 4. Osnovne uredbe. Oni se dalje u tekstu navode kao „industrija Zajednice”.

(77)

Podsjeća se da nema preciznih statističkih podataka Eurostata o uvozu dotičnog proizvoda. Nadalje, nema pokazatelja bilo kakve značajne količine uvoza dasaka za glačanje iz drugih zemlja osim iz NRK-a i Ukrajine (dotične zemlje). Potrošnja Zajednice tako je utvrđena na temelju sljedećih informacija:

Na temelju tog potrošnja Zajednice razvijala se kako slijedi:

(78)

Potrošnja dasaka za glačanje u Zajednici povećala se za 28 % između 2002. i RIP-a, s najnaglijim povećanjem između 2004. i RIP-a. Sveobuhvatno se postupno povećanje uglavnom pripisuje povećanoj potrošnji u novim državama članicama, iako se povećanje u RIP-u u određenoj mjeri može pripisati povećanome uvozu iz NRK-a i Ukrajine po niskim cijenama od strane nekih ranije tradicionalnih proizvođača iz Zajednice koji su se prebacili na uvoz i time povećali svoje zalihe.

(79)

Komisija je razmotrila trebaju li se učinci dampinškog uvoza iz dotičnih zemalja procijeniti kumulativno, na temelju kriterija navedenih u članku 3. stavku 4. Osnovne uredbe. Taj članak predviđa da se učinci uvoza iz jedne ili više zemalja koje istodobno podliježu antidampinškim ispitnim postupcima trebaju procijeniti kumulativno samo ako se utvrdi da je (a) utvrđena dampinška marža u vezi s uvozom iz svake zemlje veća od de minimis kako je utvrđeno u članku 9. stavku 3. Osnovne uredbe te da obujam uvoza iz svake zemlje nije zanemariv i (b) kumulativna procjena učinaka uvoza prikladna s obzirom na uvjete konkurencije između uvezenih proizvoda i s obzirom na uvjete konkurencije između uvezenih proizvoda i istovjetnog proizvoda Zajednice.

(80)

Podsjeća se da je utvrđeno da uvoz od jednog kineskog proizvođača izvoznika nije bio dampinški. Stoga taj uvoz nije smatran dampinškim uvozom.

(81)

Dampinške marže utvrđene u vezi s dampinškim uvozom iz svake dotične zemlje bile su manje od de minimis. Pored toga, obujam dampinškog uvoza iz svake od tih zemalja nije bio zanemariv u smislu članka 5. stavka 7. Osnovne uredbe.

(82)

U ispitnom postupku se dalje pokazalo da su uvjeti konkurencije između dampinškog uvoza kao i između dampinškog uvoza i istovjetnog proizvoda Zajednice bili isti. Utvrđeno je da se, neovisno o njihovom podrijetlu, daske za glačanje koje su proizvele/prodale dotične zemlje i one koje je proizvela/prodala industrija Zajednice natječu jedne protiv drugih budući da su slične u smislu svojih osnovnih značajki, zamjenjive s gledišta potrošača i distribuiraju se putem istih prodajnih kanala.

(83)

Određene zainteresirane stranke tvrdile su da uvjeti za kumulativnu procjenu u tom slučaju nisu ispunjeni jer ima osnovnih razlika između uvoza iz NRK-a i Ukrajine u smislu cijena i ponašanja na tržištu.

(84)

Što se tiče cijena, primjećuje se da apsolutna razlika u razini cijena između dviju zemalja nije odlučujuća u kontekstu kumulativne procjene. To se doista može objasniti različitim čimbenicima, na primjer različitim proizvodnim programom. Važno je kretanje cijena u razmatranom razdoblju i kretanje je u obje zemlje usporedivo. U stvari, prosječna uvozna cijena iz NRK-a povećala se za 27 %, a iz Ukrajine za 12 % između 2002. (2003. u slučaju Ukrajine) i RIP-a.

(85)

Što se tiče ponašanja na tržištu, kako je već gore navedeno u uvodnoj izjavi 82., nisu se utvrdile znatne razlike u pogledu značajki proizvoda, prodajnih kanala itd.

(86)

Na temelju toga, privremeno se zaključuje da su svi uvjeti za kumulaciju ispunjeni i da prema tome učinke dampinškog uvoza podrijetlom iz dotičnih zemalja treba zajednički procijeniti u svrhu analize štete.

(87)

Obujam uvoza dotičnog proizvoda značajno je porastao u razmatranom razdoblju. Uvoz u RIP-u povećao se više od 850 % od 2002.

(88)

Treba primijetiti da 2002. nije bilo uvoza iz Ukrajine. Jedini ukrajinski proizvođač dasaka za glačanje počeo je s radom 2003. Uvoz iz Ukrajine naglo se povećao 2004., za više od 400 %.

(89)

Prosječna uvozna cijena povećavala se u razmatranom razdoblju. Međutim, ostala je znatno ispod prosječnih cijena industrije Zajednice (vidjeti odgovarajuću tablicu i uvodnu izjavu 99.). U RIP-u prosječna uvozna cijena bila je za više od 40 % niža od prosječne cijene industrije Zajednice.

(90)

Povećanje prosječnih uvoznih cijena može se pripisati sljedećim čimbenicima:

Izvoznici su se iz NRK-a u znatnoj mjeri usmjerili k tržištu srednjeg i visokog cjenovnog razreda. U stvari, kako se gore navodi u uvodnoj izjavi 78., neki tradicionalni proizvođači iz Zajednice značajno su smanjili ili prekinuli svoju proizvodnju u Zajednici i počeli su uvoziti iz dotičnih zemalja. Većina tih trgovačkih društava proizvodi proizvode srednjega i visokog cjenovnog razreda.

Većina kineskih proizvođača izvoznika nedavno je pristupila na tržište dasaka za glačanje i nije iznenađujuće primijetiti povećanje cijena čim se bolje utvrde na tržištu.

Udio uvoza iz Ukrajine naglo se povećao 2004. Budući da je prosječna razina cijene tog uvoza iznad prosječne razine cijene uvoza iz NRK-a, kumulativna je razina cijene veća.

(91)

Udio na tržištu dampinškog uvoza iz dotičnih zemalja dramatično se povećavao u razmatranom razdoblju. Gotovo se utrostručio između 2003. i 2004., kada je uvoz iz Ukrajine masovno prodro na tržište Zajednice, te se nastavio povećavati velikom brzinom u RIP-u do te mjere da je zauzeo gotovo polovicu tržišta.

(92)

U svrhu analiziranja nelojalnog sniženja cijena, uvozne cijene surađujućih proizvođača izvoznika uspoređene su s cijenama industrije Zajednice, na temelju ponderiranog prosjeka usporedivih vrsta proizvoda tijekom RIP-a. Cijene industrije Zajednice prilagođene su na razini franko tvornice te su se usporedile s uvoznim cijenama CIF na granici Zajednice, zajedno sa carinom kada je to bilo potrebno. Ta se usporedba cijena napravila za transakcije na istoj razini trgovanja te se po odbitku popusta i rabata prema potrebi propisno prilagodila.

(93)

Na temelju cijena surađujućih proizvođača izvoznika, utvrđene marže nelojalnog sniženja cijena po zemlji, koje su izražene kao postotak cijena industrije Zajednice, iznose:

(94)

Prema članku 3. stavku 5. Osnovne uredbe Komisija je ispitala sve gospodarske čimbenike i indekse koji utječu na industriju Zajednice. Za podnositelje pritužbe i još jednog u proizvođača koji je u potpunosti surađivao, to jest industriju Zajednice, provedena je potpuna analiza tih čimbenika.

(95)

Tijekom razmatranog razdoblja proizvodnja industrije Zajednice smanjena je za 22 %. Kapacitet je malo povećan u RIP-u zato što je jedan proizvođač iz Zajednice uveo dodatne kapacitete da bi iskoristio povećanje potrošnje zbog širenja EU-a. Nažalost, samo je uvoz imao koristi od tog povećanja potrošnje. Zbog toga se iskorištenost kapaciteta smanjila više od proizvodnje u RIP-u.

Zalihe:

(96)

Između 2002. i RIP-a zalihe su se ukupno povećale. Iako su, po svemu sudeći, na najvišu razinu 2004. djelomično utjecale završene narudžbe koje se još nisu dostavile kupcima, sveukupan je trend povećanja očit.

Obujam prodaje, prodajna cijena i udio na tržištu:

(97)

Prodaja industrije Zajednice smanjivala se u razmatranom razdoblju te je u RIP-u pala na 79 % prvobitnog obujma. Takav trend smanjenja još je više zabrinjavajući kada se sagleda u kontekstu povećane potrošnje Zajednice. U stvari, industrija Zajednice izgubila je 39 % svog udjela na tržištu između 2002. i RIP-a.

(98)

Rast se u industriji Zajednice nije mogao zabilježiti. U stvari, industrija Zajednice nije imala koristi od rasta tržišta, to jest od povećane potrošnje Zajednice, naprotiv, izgubila je 21 % svog obujma prodaje u razmatranom razdoblju.

(99)

Prosječna se cijena po jedinici vlastite proizvodnje industrije Zajednice znatno smanjila u prve tri godine, to jest za 14 %. Dosegla je najnižu razinu u 2004. te je u RIP-u ostala stabilna.

Profitabilnost:

(100)

Profitabilnost se industrije Zajednice u razmatranom razdoblju smanjila. Profitna marža u RIP-u bila je 40 % niža nego u 2002. Očito poboljšanje u RIP-u, u usporedbi s 2004., u stvarnosti se ostvarilo sniženjem plaća uprave nekih trgovačkih društava. Takva sniženja plaća imala su značajan utjecaj na njihove profitne marže. U stvari, sveukupna bruto dobit nastavila je padati u RIP-u i dosegla je 65 % razine iz 2002. Stoga je očigledno da je povećanje sveukupne neto dobiti prije poreza umjetno i nije održivo.

Ulaganje, povrat od ulaganja, novčani tok i sposobnost prikupljanja kapitala:

(101)

Ulaganja su se znatno smanjila u razmatranom razdoblju, dosegnuvši u RIP-u manje od pola razine iz 2002. Nadalje, veliki dio ulaganja bila su neophodna ulaganja radi zamjene ili obnove. Dio je ulaganja iz 2004. također bio povezan s pripremom za nove poslovne prilike nakon proširenja EU-a. Međutim, kako se gore pokazalo, povećanu je potrošnju u cijelosti preuzeo uvoz iz dotičnih zemalja.

(102)

Povrat od ulaganja, izražen u smislu neto dobiti industrije Zajednice i neto knjigovodstvenih vrijednosti njenih ulaganja, razvijao se u skladu s ulaganjem i profitnom maržom. U vezi s naizgled visokom razinom povrata na neto sredstva, treba napomenuti da je većina trgovačkih društava koja čine industriju Zajednice osnovana prije 30 ili više godina te je stoga većina njihovih sredstava već znatno amortizirana. U stvari, 2004. kada su izvršena određena ulaganja i kada su profitne marže odražavale stvarne rezultate industrije Zajednice (a ne umjetno povećanu dobit u RIP-u) povrat na ulaganja smanjen je za 63 postotna boda. To potvrđuje nesposobnost proizvođača iz Zajednica da prikupe kapital, posebno zbog smanjenog obujma prodaje i niske prodajne cijene.

(103)

Novčani tok industrije Zajednice fluktuirao je. Poboljšanje 2003. popraćeno je iznenadnim padom 2004. Oporavak u RIP-u u skladu je s mjerama usmjerenima k poboljšanju profitabilnosti, kako je opisano gore u uvodnoj izjavi 100. U cjelini, novčani se tok pogoršao u razmatranom razdoblju.

Zaposlenost, produktivnost i plaće:

(104)

Broj se zaposlenih industrije Zajednice koji su uključeni u proizvodnju istog proizvoda smanjio za 33 % između 2002. i RIP-a. Prosječni trošak radne snage po zaposleniku, koji odražava plaće, ostao je prilično stabilan; privremeno smanjenje u 2004. nadoknađeno je laganim porastom u RIP-u.

(105)

Napori da se smanji trošak proizvodnje, racionalizacija i smanjenje broja zaposlenih rezultirali su povećanjem proizvodnje po zaposleniku (19 % povećanja u razmatranom razdoblju). Međutim, kao rezultat gore opisanih financijskih pokazatelja industrije Zajednice, povećana produktivnost nije uspjela nadomjestiti smanjenje obujma prodaje i razine cijena.

(106)

Što se tiče utjecaja visine stope stvarne dampinške marže na industriju Zajednice, s obzirom na obujam i cijene dampinškog uvoza iz dotičnih zemalja, taj se utjecaj ne može zanemariti.

(107)

Nadalje, nije bilo naznaka da se industrija Zajednice tijekom RIP-a oporavlja od utjecaja proteklog dampinga ili subvencioniranja.

(108)

Tijekom razmatranog razdoblja prisutnost dampinškog uvoza po niskim cijenama iz NRK-a i Ukrajine dramatično se povećala. U smislu obujma, dampinški uvoz iz dotičnih zemalja povećao se više od 850 % tijekom razmatranog razdoblja. U smislu udjela na tržištu, dobile su više od 40 postotnih bodova tržišta dasaka za glačanje Zajednice tijekom istog razdoblja.

(109)

Analiza gospodarskih pokazatelja industrije Zajednice otkrila je da se šteta pojavila u smislu smanjenja obujma prodaje, prodajne cijene i udjela na tržištu. To je imalo izravan negativan utjecaj na financijsku situaciju industrije Zajednice, na razinu proizvodnje i na zaposlenost. Tijekom razmatranog razdoblja obujam prodaje industrije Zajednice na tržištu Zajednice smanjio se za više od 20 %, udio na tržištu pao je za 15 postotnih bodova, a zaposlenost je pala za više od 30 %. Prosječna prodajna cijena industrije Zajednice smanjena je za 14 %, a pojedinačne su cijene dosegle svoju najnižu moguću razinu. U stvari, financijski pokazatelji potvrđuju da industrija Zajednice nije više u mogućnosti snižavati razinu svojih cijena bez da ostvari gubitke koje, u slučaju MSP-a, ne može izdržati više od nekoliko mjeseci bez da bude prisiljena na zatvaranje.

(110)

Uzimajući u obzir sve ove čimbenike, privremeno se smatra da je industrija Zajednice pretrpjela materijalnu štetu u smislu članka 3. stavka 5. Osnovne uredbe.

(111)

U skladu s člankom 3. stavcima 6. i 7. Osnovne uredbe Komisija je ispitala je li je materijalna šteta koju je pretrpjela industrija Zajednice uzrokovana dampinškim uvozom dotičnog proizvoda iz dotičnih zemalja. Poznati čimbenici osim dampinškog uvoza, koji su u isto vrijeme mogli nanijeti štetu industriji Zajednice, također su ispitani kako bi se osiguralo da se bilo kakva šteta uzrokovana tim čimbenicima ne bi krivo pripisala dampinškom uvozu.

(112)

Najprije, treba podsjetiti da je u ispitnom postupku otkriveno da se daske za glačanje uvezene iz dotičnih zemalja izravno natječu s daskama za glačanje koje proizvodi i prodaje industrija Zajednice, budući da su slične u smislu svojih osnovnih značajki, zamjenjive sa stajališta potrošača i prodaju se putem istih distribucijskih kanala.

(113)

Značajan porast obujma dampinškog uvoza iz dotičnih zemalja (više od 850 %) podudario se s pogoršanjem gospodarskog položaja industrije Zajednice. To pogoršanje uključivalo je, inter alia, pad prodaje i razine cijena proizvodnje Zajednice tijekom istog razdoblja.

(114)

Udio dampinškog uvoza na tržištu povećao se za 42 postotna boda tijekom razmatranog razdoblja, dok je industrija Zajednice izgubila 15 % tržišta. Treba podsjetiti da se potrošnja Zajednice povećala za više od 20 % između 2002. i RIP-a.

(115)

Dampinški je uvoz snižavao cijene industrije Zajednice po izuzetno velikim maržama, tako da se može razumno zaključiti da je odgovoran za smanjenje cijena koje je dovelo do pogoršanja gospodarskog položaja industrije Zajednice. Pored toga, industrija Zajednice nije mogla povećati iskoristivost svojih kapaciteta, što bi se u uobičajenim okolnostima razumno moglo dogoditi obzirom na povećanje potrošnje u razmatranom razdoblju.

(116)

S obzirom na jasno utvrđene vremenske podudarnosti između, s jedne strane, naglog rasta dampinškog uvoza po cijenama koje su snižavale cijene industrije Zajednice i, s druge strane, gubitka obujma prodaje i proizvodnje industrije Zajednice, njezinog smanjenja udjela na tržištu i zaposlenost te sniženja cijena, privremeno se zaključuje da je dampinški uvoz igrao odlučujuću ulogu u štetnome položaju industrije Zajednice.

(117)

Petnaest proizvođača dasaka za glačanje iz Zajednice osim onih koji čine industriju Zajednice podržalo je pritužbu. Ta trgovačka društva nisu htjela u potpunosti surađivati u ispitnom postupku, međutim, pružila su određene informacije u vezi s njihovom proizvodnjom, kapacitetom, iskorištenošću kapaciteta, obujmom prodaje, udjelom na tržištu i zaposlenošću. Ta trgovačka društva zajedno predstavljaju oko 30 % ukupne poznate proizvodnje Zajednice. Treba primijetiti da niti jedno od ovih trgovačkih društava nije uvezlo znatnu količinu dotičnog proizvoda.

(118)

Položaj tih 15 trgovačkih društava analiziran je i uspoređen s položajem industrije Zajednice.

Proizvodnja, kapacitet, iskorištenost kapaciteta i zaposlenost:

(119)

Proizvodnja tih proizvođača povećala se za 19 % 2003., potom se spustila na početnu razinu 2004. te je pala za 13 % u RIP-u. Povećanje kapaciteta u 2004. može se pripisati očekivanju povećane prodaje zbog proširenja EU-a. Kao posljedica povećanih kapaciteta, iskorištenost kapaciteta smanjena je više od proizvodnje tijekom razmatranog razdoblja. Zaposlenost se razvijala u skladu s proizvodnjom, to jest povećala se 2003., a potom se vratila na početnu razinu 2004. te je naglo pala u RIP-u.

Obujam prodaje i udio na tržištu:

(120)

Nakon privremenog poboljšanja 2003., prodaja i udio na tržištu 15 trgovačkih društava znatno je pala. Taj se razvoj jasno podudara s naglim povećanjem dampinškog uvoza iz dotičnih zemalja na tržištu Zajednice. Treba podsjetiti da su se taj uvoz gotovo utrostručio 2004. te se njegov udio na tržištu povećao za 20 postotnih bodova iste godine. Također treba podsjetiti da se potrošnja dasaka za glačanje u Zajednici povećavala tijekom cijelog razmatranog razdoblja.

(121)

S obzirom na gore navedeno, može se zaključiti da se položaj ovih 15 proizvođača dasaka za glačanje iz Zajednice, koji su podržali pritužbu, pogoršao slično kao i položaj industrije Zajednice. Zato ta trgovačka društva nisu mogla nanijeti štetu industriji Zajednice.

(122)

Kako je navedeno gore u uvodnoj izjavi 8., dva druga proizvođača iz Zajednice pružila su određene informacije, ali nisu podržala pritužbu. Pored toga, postoje dva druga poznata proizvođača u Zajednici koja su poduprla pritužbu, ali nisu surađivala u ispitnom postupku, i jedan bivši proizvođač koji je pružio određene informacije o svojim prošlim proizvodnim aktivnostima. Sva ta trgovačka društva uvozila su znatne količine dotičnog proizvoda. Dostupni podaci o tim trgovačkom društvima pokazuju sljedeća kretanja (radi tajnosti podataka stvarne brojke ne mogu se razotkriti):

(123)

Prodaja dasaka za glačanje koje su proizveli proizvođači iz Zajednice smanjena je za 71 % tijekom razmatranog razdoblja. Odgovarajući se udio na tržištu još znatnije smanjio za 77 %, zato što se tržište u istom razdoblju proširilo.

(124)

Kako je već navedeno gore u uvodnoj izjavi 78., 2004. i tijekom RIP-a neki tradicionalni proizvođači dasaka za glačanje iz Zajednice značajno su smanjili ili potpuno prekinuli svoje proizvodne aktivnosti u Zajednici te su počeli masovno uvoziti iz dotičnih zemalja. U stvari, neka se od tih trgovačkih društava više ne mogu smatrati proizvođačima iz Zajednice, zato što su se njihova proizvodna postrojenja zatvorila u RIP-u.

(125)

S obzirom na gore navedeno, zaključilo se da su ti drugi proizvođači iz Zajednice bili u sličnome položaju kao i industrija Zajednice, a njihova proizvodna aktivnost nije nanijela nikakvu štetu industriji Zajednice.

(126)

Izvoz industrije Zajednice ostao je relativno stabilan tijekom razmatranog razdoblja. U smislu obujma nije se zapazilo pogoršanje. U smislu prodajne cijene, pad od 15 % 2003. djelomično je nadomješten 2004., a izvozna je cijena ostala stabilna u RIP-u. Treba primijetiti da je izvozna prodajna cijena prilično viša od prodajne cijene u Zajednici i da obujam izvozne prodaje predstavlja tek oko 10 % proizvodnje industrije Zajednice.

(127)

U tom pogledu može se zaključiti da izvozni rezultati industrije Zajednice nisu pridonijeli pretrpljenoj materijalnoj šteti.

(128)

Treba podsjetiti da je utvrđeno da uvoz od jednog kineskog proizvođača izvoznika nije prodavan po dampinškim cijenama te je stoga isključen iz analize dampinškog uvoza iz dotičnih zemalja i njegovog utjecaja na položaj industrije Zajednice. Stoga se razmotrilo je li uvoz iz tog trgovačkog društva mogao prekinuti uzročno-posljedičnu vezu između dampinškog uvoza i materijalne štete koju je pretrpjela industrija Zajednice.

(129)

U ispitnom postupku je utvrđeno da je tijekom razmatranog razdoblja obujam uvoza iz NRK-a koji nije prodavan po dampinškim cijenama povećao za 467 %, u usporedbi s povećanjem od 856 % dampinškog uvoza iz dotičnih zemalja. U apsolutnom smislu, obujam dampinškog uvoza iz dotičnih zemalja je za više od pet puta premašio obujam nedampinškog uvoza. Udio na tržištu nedampinškog uvoza iz NRK-a povećan je za 343 %, dok je udio na tržištu dampinškog uvoza povećan za 647 % u istome razdoblju. Prosječna cijena nedampinškog uvoza povećana je tijekom razmatranog razdoblja i, u apsolutnom smislu, ostala je prilično iznad prosječne cijene dampinškog uvoza, iako ispod prosječne cijene industrije Zajednice.

(130)

S obzirom na gore navedeno, privremeno se zaključuje da se bilo kakav utjecaj uvoza iz NRK-a koji nije prodavan po dampinškim cijenama ne može smatrati takvim da bi prekinuo uzročno-posljedičnu vezu između dampinškog uvoza i materijalne štete koju je pretrpjela industrija Zajednice.

(131)

Određene stranke tvrdile su da je uvoz iz Turske navodno ulazio na tržište Zajednice po sličnim cijenama kao i one iz NRK-a i u sve većem obujmu te je time prouzročio štetu industriji Zajednice.

(132)

U tom pogledu napominje se da ti navodi nisu potvrđeni u ispitnom postupku. U tijeku ispitnog postupka nisu podneseni nikakvi dokazi o uvozu iz Turske. Štoviše, turski proizvođač dasaka za glačanje koji je surađivao iz gore navedene uvodne izjave 10. nije prodavao istovjetan proizvod u Zajednicu. Nadalje, u ispitnom postupku nisu utvrđeni nikakvi drugi izvori uvoza.

(133)

S obzirom na gore navedene zaključke, tvrdnje se u vezi s uvozom iz Turske odbacuju te se zaključuje da uvoz iz ostalih trećih zemalja nije prouzročio materijalnu štetu industriji Zajednice.

(134)

Određene zainteresirane stranke tvrdile su da je industrija Zajednice štetu prouzročila sama zato što nije reagirala na promjene u uzorcima distribucije i potrošnje te na tehnološki razvoj u vezi s proizvodnjom dasaka za glačanje. Nadalje, tvrdile su da je štetu također nanijela sama sebi zato što su proizvođači iz Zajednice sami uvozili kineske daske za glačanje.

(135)

Daske se za glačanje proizvedene u Zajednici obično distribuiraju preko trgovaca ili, u većini slučajeva, izravno dostavljaju trgovcima na malo ili njihovim distributivnim centrima. Uvezene daske za glačanje obično se distribuiraju preko uvoznika/trgovaca ili preko distributivnih/opskrbnih centara velikih maloprodajnih lanaca. Razmjer dvaju kanala distribucije u slučaju uvoza varira od jednog proizvođača izvoznika do drugoga. U svim slučajevima mogu biti uključeni zastupnici. Taj uzorak distribucije postoji već nekoliko godina i tijekom vremena nisu primijećene nikakve značajne i nagle promjene. Industrija Zajednice tradicionalno opskrbljuje i male trgovci na malo i velike maloprodajne lance. Zato se povećani udio prodaje dasaka za glačanje preko maloprodajnih lanaca ne smatra čimbenikom koji uzrokuje štetu per se. Nisu se potvrdile nikakve značajne promjene u uzorku potrošnje.

(136)

U vezi s proizvodnim procesom/tehnologijom, tvrdilo se da industrija Zajednice nije u stanju odgovoriti na posebne zahtjeve kupaca/trgovaca zbog visoke razine automatizacije u njezinoj proizvodnji. Najprije, primjećuje se da bez automatizacije industrija Zajednice vjerojatno ne bi mogla konkurirati uvozu proizvoda podrijetlom iz zemalja koje uživaju pogodnosti jako niskog troška energije, sirovina i radne snage. Drugo, automatizirana proizvodnja dopušta industriji Zajednice da jamči visoku kvalitetu i kratke rokove isporuke što stranke uviđaju kao komparativnu prednost. Naposljetku, nije bilo dokaza koji bi podupirali tvrdnju da industrija Zajednice nije bila u stanju udovoljiti posebnim zahtjevima kupaca/trgovaca na malo u pogledu dizajna i inovacija.

(137)

Što se tiče uvoza kineskih dasaka za glačanje od strane industrije Zajednice, u ispitnom postupku je pokazano da je samo neznatna količina uvezena u RIP-u. To je bio čin samoobrane industrije Zajednice od priljeva jeftinog dampinškog uvoza. U svakom slučaju, taj se uvoz preprodao u Zajednici po neštetnim cijenama. Zato takav uvoz nije mogao prouzročiti štetu industriji Zajednice.

(138)

S obzirom na gore navedeno, te se tvrdnje odbacuju i zaključuje se da industrija Zajednice nije mogla sama sebi nanijeti štetu.

(139)

U zaključku potvrđuje se da je materijalnu štetu koju je pretrpjela industrija Zajednice, što je posebno obilježeno smanjenjem obujma prodaje, udjela na tržištu i prodajne cijene po jedinici zbog čega se financijska situacija pogoršala, prouzročio dampinški uvoz iz dotičnih zemalja. Iako je, po svemu sudeći, uvoz iz NRK-a koji nije prodavan po dampinškim cijenama pridonio pogoršanim rezultatima proizvođača iz Zajednice, njegov razvoj, obujam i udio na tržištu te razina cijene nisu bili takvi da bi prekinuli uzročno-posljedičnu vezu između dampinškog uvoza i štetnog položaja industrije Zajednice.

(140)

S obzirom na gore navedenu analizu kojom su se propisno razlikovali i odvojili učinci svih poznatih čimbenika na položaj industrije Zajednice od štetnog učinka dampinškog uvoza, potvrđuje se da ti čimbenici kao takvi ne poništavaju činjenicu da procijenjenu štetu treba pripisati dampinškom uvozu.

(141)

Stoga se privremeno zaključuje da je dampinški uvoz podrijetlom iz dotičnih zemalja prouzročio materijalnu štetu industriji Zajednice u smislu članka 3. stavka 6. Osnovne uredbe.

(142)

Komisija je ispitala jesu li, unatoč privremenom zaključku o postojanju štetnog dampinga, postojali izuzetni razlozi zbog kojih bi se moglo doći do zaključka da donošenje mjera u tom posebnom slučaju nije u interesu Zajednice. U tu svrhu, i u skladu s člankom 21. stavkom 1. Osnovne uredbe, utjecaj mogućih mjera na sve stranke uključene u taj postupak te također posljedice nepoduzimanja mjera razmotreni su na temelju svih podnesenih dokaza.

(143)

Analiza štete jasno je pokazala da je industrija Zajednice pretrpjela štetu od dampinškog uvoza. Znatno povećana prisutnost dampinškog uvoza u proteklim godinama izazvala je snažno sniženje cijena na razini veleprodaje/distribucije kao i na razini maloprodaje, to jest gdje se natječu daske za glačanje uvezene u Zajednicu i daske za glačanje proizvedene u Zajednici. Industrija Zajednice nije u stanju dalje snižavati svoje prodajne cijene, budući da bi to zahtijevalo prodaju po nižim cijenama od njihovih troškova proizvodnje. Stoga i s obzirom na to da tržištem dasaka za glačanje uglavnom upravljaju maloprodajni lanci na temelju cijena, industriji Zajednice postaje sve teže i teže pridobiti nove narudžbe. Treba podsjetiti da je nekoliko tradicionalnih proizvođača već prestalo s proizvodnjom te su sada uvoznici/trgovci dotičnog proizvoda.

(144)

U tom kontekstu, bez uvođenja mjera položaj industrije Zajednice sigurno bi se i dalje pogoršavao i, po svemu sudeći, uskoro bi prestala proizvodnja dasaka za glačanje u Zajednici. Većina negativnog utjecaja na zaposlenost bila bi u jednom zemljopisnom području Zajednice, budući da se nekoliko proizvođača i njihovih dobavljača dijelova nalazi u toj jednoj regiji. S druge strane, mjere bi spriječile mogući daljnji značajni porast dampinškog uvoza iz dotičnih zemalja, što bi industriji Zajednice omogućilo da barem zadrži svoj trenutačni položaj na tržištu. U ispitnom postupku se pokazalo da svako povećanje udjela na tržištu dampinškog uvoza iz dotičnih zemalja ide izravno na štetu industrije Zajednice.

(145)

Nakon uvođenja antidampinške pristojbe na uvoz dasaka za glačanje iz dotičnih zemalja, može se očekivati da će distributivni i maloprodajni lanci vjerojatnije, barem djelomično, preusmjeriti svoj izvor nabave na proizvođače iz Zajednice. Doista, ako se uvedu mjere i razina uvozne cijene vrati na nedampinšku razinu, industrija Zajednice moći će se natjecati pod okolnostima poštenog trgovanja, na temelju prave usporedne prednosti.

(146)

Uvođenje je mjere stoga svakako u interesu industrije Zajednice i proizvođača iz Zajednice koji aktivno podupiru pritužbu, ali također i u interesu drugih proizvođača iz Zajednice koji nisu aktivno poduprli pritužbu.

(147)

Organizacije potrošača nisu izrazile svoja stajališta nakon objave obavijesti o pokretanju ovog postupka. Unatoč tome, analizirao se svaki utjecaj mjera na potrošače.

(148)

Da bi se taj utjecaj mogao procijeniti, sljedeći su se elementi uzeli u obzir:

(149)

S obzirom na gore navedeno, svaki financijski učinak antidampinških mjera na potrošače dasaka za glačanje najvjerojatnije će biti zanemariv. S druge strane, ako se antidampinške mjere ne uvedu, proizvodnja Zajednice će po svemu sudeći prestati postojati i mogao bi se smanjiti izbor vrsta proizvoda dostupnih potrošačima.

(150)

Stoga se privremeno zaključuje da uvođenje mjera vjerojatno nije usmjereno protiv interesa potrošača dasaka za glačanje iz Zajednice.

(151)

Distributeri/trgovci na malo ili njihove organizacije nisu izrazile svoja stajališta u ovoj fazi ispitnog postupka. Međutim, poznato je da u današnje vrijeme daske za glačanje uglavnom prodaju veliki trgovački lanci, to jest hipermarketi, supermarketi. Stoga, više je nego vjerojatno da za većinu distributera/trgovaca na malo dotični proizvod predstavlja samo zanemarivi dio njihovog prometa. Uzimajući to u obzir, i uzimajući u obzir visoku maržu koju obično primjenjuju (vidjeti gore navedenu uvodnu izjavu 148., privremeno se zaključuje da bilo koje mjere vjerojatno neće imati značajan negativni utjecaj na njihov položaj.

(152)

Dva uvoznika i jedan trgovac povezan s jednim od tih uvoznika poslali su odgovore na upitnike. Pored toga, četiri uvoznika pružila su određene informacije i/ili primjedbe u roku. Ta trgovačka društva zajedno predstavljaju više od 20 % ukupnog uvoza u Zajednicu. Svi su se protivili uvođenju mjera protiv NRK-a, ali se nisu svi protivili uvođenju mjera za Ukrajinu.

(153)

Položaj uvoznika koji su iznijeli svoja stajališta razlikuje se ovisno o njihovoj veličini i važnosti dotičnog proizvoda za njihovo poslovanje. Kako je već spomenuto gore, neka od tih trgovačkih društava su/bila su tradicionalni proizvođači ali, radi obrane, promijenila su svoju glavnu djelatnost i sada uglavnom ili isključivo djeluju kao uvoznici. Ta trgovačka društva obično proizvode/uvoze čitavi spektar drugih proizvoda za domaćinstvo, a daske za glačanje predstavljaju dio njihovog poslovanja. U slučaju jednog velikog bivšeg proizvođača, koji je nedavno postao važan uvoznik kineskih dasaka za glačanje, privremeno je utvrđeno da su daske za glačanje u RIP-u predstavljale manje od 4 % njegovog prometa. Nadalje, to je trgovačko društvo izrazilo mišljenje protiv mjera za NRK, ali ne i protiv mjera za Ukrajinu budući da iz nje nije uvozilo. Također je utvrđeno da je neke daske za glačanje kupilo također i od proizvođača iz Zajednice. Uzimajući u obzir različite izvore nabave tog trgovačkog društva, i ako trgovačko društvo ne bude u stanju prebaciti 1/3 antidampinške pristojbe na trgovce na malo (vidjeti uvodnu izjavu 148.), procijenilo se da utjecaj na njegovu bruto maržu za daske za glačanje neće biti veći od 10 %. Međutim, treba primijetiti da informacije primljene u ovoj fazi nisu omogućile precizni izračun. Također treba podsjetiti da se i marža tih uvoznika čini znatna. Iako se ispitni postupak o položaju takvih uvoznika nastavlja, zaključeno je da privremene mjere ne bi znatno utjecale na njihovo poslovanje.

(154)

Jedan uvoznik koji je surađivao proizvodi presvlake za daske za glačanje i prodaje ih zajedno s uvezenim daskama za glačanje. Tvrdilo se da bi svaka antidampinška pristojba na uvoz dasaka za glačanje također utjecala i na proizvodnju presvlaka te bi zato imala značajan utjecaj na promet tog trgovačkog društva. Međutim, primjećuje se da se presvlake za daske za glačanje također prodaju zasebno i uvođenje antidampinških mjera ne bi utjecalo na tu prodaju. Također treba primijetiti da prodaja dasaka za glačanje nije predstavljala više od 10 % njegovog prometa. Zato utjecaj privremenih mjera na poslovanje dotičnog trgovačkog društva također ne bi bio značajan.

(155)

Pored toga, većina uvoznika, koji također prodaju/su prodavali proizvode iz Zajednice, priznala je da im ne bi bilo u interesu da postanu potpuno ovisni o uvezenim daskama za glačanje – NR Kina se posebno istaknula u ovome kontekstu – i potvrdila je da žele radije imati alternativne izvore nabave. To se najbolje može osigurati uklanjanjem dampinške prakse tako da industrija Zajednice nastavi postojati.

(156)

S obzirom na gore navedeno, i uzimajući u obzir elemente sažete gore u uvodnoj izjavi 148., posebno visoke marže i činjenicu da bi dodatni troškovi carinskih pristojbi bili manji od pola eura po jedinici, privremeno se zaključuje da bilo koje antidampinške mjere neće imati odlučujući negativni utjecaj na položaj nepovezanih uvoznika dasaka za glačanje u Zajednici, iako će neki od njih vjerojatno snositi nešto veći teret od trgovaca na malo. U svakom slučaju, sve će se primjedbe razmotriti prije nego se donesu konačni zaključci.

(157)

Gore navedenom analizom pokazalo se da je u interesu industrije Zajednice uvesti mjere, budući da se očekuje da te mjere barem ograniče visoku razinu uvoza po dampinškim cijenama, što se pokazalo da ima značajan negativan utjecaj na položaj industrije Zajednice. Za druge proizvođače iz Zajednice također se očekuje da će imati koristi od tih mjera.

(158)

Analizom se također pokazalo da na potrošače vjerojatno financijski neće utjecati bilo koje antidampinške mjere. U najgorem mogućem scenariju, trebat će dodatno platiti manje od pola eura za trajni proizvod. S druge strane, neuvođenje mjera moglo bi negativno utjecati na izbor potrošača budući da daske za glačanje iz Zajednice mogu nestati s tržišta.

(159)

Distributerima i trgovcima na malo će se možda povećati njihove kupovne cijene dotičnog proizvoda, ali s obzirom na njihove visoke marže mjere na njih vjerojatno neće značajno utjecati.

(160)

Uvoznici dotičnog proizvoda bi vjerojatno mogli snositi nešto veći teret od trgovaca na malo. Međutim, zadržali bi pogodnosti nekoliko izvora nabave i izbjegli da postanu ovisni o uvozu, što bi po svemu sudeći bio slučaj ako se ne uvedu mjere.

(161)

Kada se sve uzme u obzir, smatra se da bi uvođenje mjera, to jest otklanjanje štetnog dampinga, industriji Zajednice omogućilo da zadrži svoju djelatnost i da negativni učinci koje mjere mogu imati na određene gospodarske subjekte u Zajednici nisu nerazmjerni u usporedbi s korisnim učincima na industriju Zajednice.

(162)

Na temelju gore navedenog, privremeno se zaključuje da ne postoje izuzetni razlozi u interesu Zajednice za neuvođenje antidampinških mjera u ovom slučaju.

(163)

S obzirom na privremeno donesene zaključke u vezi s dampingom, iz toga proizašlom štetom i interesom Zajednice, treba uvesti privremene mjere na uvoz dotičnog proizvoda iz NRK-a i Ukrajine kako bi se spriječilo da dampinški uvoz prouzroči daljnju štetu industriji Zajednice.

(164)

Razina privremenih antidampinških mjera treba biti dovoljna da se ukloni šteta koju je dampinški uvoz prouzročio industriji Zajednice, bez da prelazi utvrđene dampinške marže.

(165)

Pri izračunu iznosa pristojbe potrebne za uklanjanje štetnog dampinga, smatra se bi bilo koje mjere industriji Zajednice trebale omogućiti da pokrije svoje troškove i da ostvari dobit prije poreza koju bi razumno mogla ostvariti pod uobičajenim uvjetima konkurencije, to jest bez dampinškog uvoza. Profitna marža prije oporezivanja upotrijebljena u ovom izračunu bila je u visini od 7 % prometa. Dokazano je da je to razina dobiti koja bi se razumno mogla očekivati bez štetnog dampinga, budući da je to bila dobit industrije Zajednice prije nego što se kineski i ukrajinski uvoz u Zajednicu počeo značajno povećavati tijekom razmatranog razdoblja. Na temelju toga, izračunala se za industriju Zajednice neškodljiva cijena istovjetnog proizvoda. Neškodljiva cijena dobila se dodavanjem gore spomenute profitne marže u visini od 7 % na trošak proizvodnje.

(166)

Potom se potrebno povećanje cijena odredilo na temelju usporedbe ponderiranog prosjeka uvozne cijene, kako se utvrdilo za izračune nelojalnog sniženja cijena, s prosječnom neškodljivom cijenom proizvoda koje je industrija Zajednice prodala na tržištu Zajednice. Svaka se razlika koja proizlazi iz ove usporedbe potom izrazila kao postotak prosječne uvozne vrijednosti CIF-a. Te su razlike za sve kineske surađujuće proizvođače izvoznike bile iznad utvrđenih dampinških marži. U slučaju Ukrajine, razina uklanjanja štete bila je ispod dampinške marže utvrđene za jedinog proizvođača izvoznika.

(167)

U svjetlu gore navedenoga, i u skladu s člankom 7. stavkom 2. Osnovne uredbe, smatra se da privremene antidampinške mjere treba uvesti na uvoz podrijetlom iz i. NRK-a na razini utvrđenih dampinških marži i na uvoz podrijetlom iz ii. Ukrajine na razini uklanjanja štete.

(168)

Na temelju gore navedenog, stopa privremene antidampinške pristojbe za NR Kinu i Ukrajina treba iznositi:

(169)

Stope antidampinških pristojbi navedene u ovoj Uredbi za pojedinačna trgovačka društva utvrđene su na temelju zaključaka trenutačnog ispitnog postupka. Stoga odražavaju stanje u kojemu su ta trgovačka društva bila tijekom tog ispitnog postupka. Zato se te stope pristojbi (za razliku od pristojbe na razini zemlje koja se primjenjuje na sva ostala trgovačka društva) primjenjuju isključivo na uvoz proizvoda podrijetlom iz dotične zemlje koje proizvode ta trgovačka društva i time navedeni posebni pravni subjekti. Uvezeni proizvodi koje je proizvelo drugo trgovačko društvo koje nije posebno navedeno imenom i adresom u operativnom dijelu ove Uredbe, uključujući subjekte povezane s tim posebno navedenima, ne mogu koristiti te stope i podliježu stopi pristojbe koja se primjenjuje na „sva ostala trgovačka društva”.

(170)

Svaki zahtjev za primjenu tih stopa antidampinških pristojbi za pojedinačna trgovačka društva (na primjer, zbog promjene imena subjekta ili zbog osnivanja novih proizvodnih ili prodajnih subjekata) treba odmah uputiti Komisiji (3) zajedno sa svim odgovarajućim informacijama, posebno o svim promjenama djelatnosti trgovačkog društva povezanih s proizvodnjom, domaćom i izvoznom prodajom u vezi s na primjer tom promjenom imena ili tom promjenom proizvodnih i prodajnih subjekata. Komisija će, prema potrebi, nakon savjetovanja sa Savjetodavnim odborom, na odgovarajući način izmijeniti Uredbu ažuriranjem popisa trgovačkih društava koja koriste pojedinačne stope pristojbi.

(171)

Kako bi se osigurala pravilna provedba antidampinške pristojbe, razinu preostale pristojbe ne treba primjenjivati samo na proizvođače izvoznike koji nisu surađivali, već i na proizvođače koji nisu izvozili u Zajednicu tijekom RIP-a. Međutim, ta se potonja trgovačka društva pozivaju da, kada ispune zahtjeve iz drugog podstavka članka 11. stavka 4. Osnovne uredbe, podnesu zahtjev za reviziju prema tom članku kako bi se njihov položaj proučio pojedinačno.

(172)

Radi dobrog upravljanja, potrebno je utvrditi razdoblje unutar kojeg zainteresirane stranke koje su se javile u roku određenom u obavijesti o pokretanju postupka mogu obznaniti svoja stajališta u pisanom obliku i zatražiti raspravu. Nadalje, treba napomenuti da su zaključci u vezi s uvođenjem pristojbi doneseni za potrebe ove Uredbe privremeni i možda će ih biti potrebno ponovno razmotriti za potrebe utvrđivanja bilo koje konačne pristojbe,

European Commission

Directorate General for Trade

Directorate B

Office J-79 5/17

Rue de la Loi/Wetstraat 200

B-1049 Bruxelles