11/Sv. 82

HR

Službeni list Europske unije

3

L 015/1

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE

(1)

Nakon pokretanja (2) antidampinškog ispitnog postupka 23. listopada 2004., Komisija je Uredbom (EZ) br. 628/2005 (3) uvela privremenu antidampinšku pristojbu na uvoz uzgojenog lososa podrijetlom iz Norveške u Zajednicu (Uredba o uvođenju privremene antidampinške pristojbe ili Privremena uredba). Privremene antidampinške pristojbe koje su preuzele oblik carinske pristojbe ad valorem u rasponu od 6,8 % do 24,5 % vrijednosti uvezenih proizvoda, primjenjuju se od 27. travnja 2005.

(2)

Komisija je Uredbom (EZ) br. 1010/2005 (4) (Uredba o izmjeni) od 1. srpnja 2005. izmijenila oblik privremenih mjera zamjenjujući carinske pristojbe ad valorem s minimalnom uvoznom cijenom od 2,81 eura po kilogramu koja odgovara cijeloj ribi (WFE) i produljuje trajanje privremenih mjera na dodatna tri mjeseca izmjenjujući Uredbu te uvodeći privremenu antidampinšku pristojbu.

(3)

Nakon objave Uredbe koja uvodi privremenu antidampinšku pristojbu, strane su bile obaviještene o činjenicama i razmatranjima na osnovu kojih je donesena Privremena uredba. Neke su stranke dostavile komentare u pisanom obliku. Komisija je svim zainteresiranim stranama omogućila saslušanje.

(4)

Po objavi Uredbe o izmjeni sve strane su obaviještene o bitnim činjenicama i razmatranjima na temelju kojih je došlo do izmijene Privremene uredbe. Neke su strane dostavile komentare u pisanom obliku. Komisija je omogućila svim zainteresiranim stranama saslušanje.

(5)

Isto tako sve su strane obaviještene o bitnim činjenicama i razmatranjima na temelju kojih se misli preporučiti uvođenje konačnih antidampinških mjera i načina naplate iznosa osiguranih privremenim pristojbama. Nadalje, nakon objave tih informacija, dano im je odgovarajuće razdoblje za podnošenje primjedbi.

(6)

Usmeni i pisani komentari koje su dostavile zainteresirane strane su razmotreni, i prema potrebi su uzeti u obzir za donošenje konačnog zaključka.

(7)

Komisija je nastavila prikupljanje informacija potrebnih za donošenje konačnog zaključka. Pored kontrolnih posjeta obavljenih u prostorima trgovačkih društava spomenutih u uvodnoj izjavi 7. Uredbe o uvođenju privremene carinske pristojbe, trebalo bi napomenuti da su nakon uvođenja privremenih mjera obavljeni dodatni posjeti na licu mjesta u prostorima sljedećih korisnika i udruga korisnika Zajednice:

(8)

Budući da nisu zaprimljeni komentari na dotični proizvod i slične proizvode, potvrđuje se sadržaj i privremeni zaključci uvodnih izjava od 10. do 14. Privremene uredbe.

(9)

Kao što je utvrđeno u uvodnoj izjavi 18. Privremene uredbe, na osnovu tada raspoloživih podataka nije bilo moguće dodijeliti pojedinačnu dampinšku maržu dvama trgovačkim društvima. Međutim, kako je navedeno, u konačnoj fazi postupka, Komisija je nastavila ispitivanje. Dva predmetna trgovačka društva su naknadno pružila potrebne informacije kako bi omogućila donošenje pojedinačne konačne odluke.

(10)

U nedostatku dodatnih komentara na uzorkovanje, u potpunosti se potvrđuju privremeni zaključci kako je određeno u uvodnim izjavama 16. i 17. Privremene uredbe.

(11)

Nakon objave privremenih odluka, nisu zaprimljeni komentari o primijenjenoj metodologiji za utvrđivanje uobičajene vrijednosti za norveške izvoznike. U skladu s tim, privremeni zaključci se u tom pogledu, kako je određeno u uvodnim izjavama od 19. do 31. Privremene uredbe, konačno potvrđuju.

(12)

Ipak, izvjestan broj komentara upućen je u pogledu tretiranja pojedinih stavaka prilikom izračuna uobičajene vrijednosti u skladu s metodologijom određenom u uvodnoj izjavi 26. Privremene uredbe.

(13)

Kad se primjenjivala izračunana uobičajena vrijednost, Komisija je obračunala troškove proizvodnje dotičnog proizvoda tijekom ispitnog razdoblja. U slučajevima kada se troškovi nisu mogli izravno raspodijeliti, uzimali su se u obzir stvarni troškovi. Kada to nije bilo moguće, troškovi su raspodijeljeni na temelju povijesne raspodjele koju koristi dotično trgovačko društvo, ako su navedeni podaci bili dostupni i ako ih je trgovačko društvo potvrdilo ili, u nedostatku navedenih podataka, na temelju prometa, u skladu s člankom 2. stavkom 5. Osnovne uredbe.

(14)

Kada nije bilo moguće izravno obračunati pojedine troškove ispitnog postupka, takvi troškovi su se procjenjivali na temelju posljednjih dostupnih financijskih izvještaja nad kojima je izvršena revizija.

(15)

U privremenoj fazi, Komisija je uključila sve izvanredne izdatke koji se mogu primijeniti na dotični proizvod, koje su prijavila društva tijekom ispitnog postupka. Ti se izvanredni izdaci odnose na niz troškova karakterističnih za pojedino trgovačko društvo, ali najčešće uključuju smanjenje vrijednosti materijalne imovine, zatvaranje objekata za uzgoj, pogona za klanje i preradu te otpremninu za djelatnike. Neka su se trgovačka društva suprotstavila takvom postupanju iz dva razloga. Prvo, navodi se da se uopće ne trebaju uzimati u obzir izvanredni troškovi, budući da se radi o povremenim troškovima koji se u potpunosti trebaju izostaviti iz uobičajenog troška proizvodnje lososa. Zatim, kad bi se odlučilo uzeti u obzir te troškove, tada bi se pojedini troškovi raspodijelili na stvarno razdoblje na koje se odnose, primjerice u slučaju izvanrednih izdataka koji se tiču pogona za preradu, na korisni vijek trajanja tog pogona.

(16)

Vezano za zahtjev da se svi izvanredni izdaci trebaju izuzeti Komisija primjećuje da je norveška industrija lososa u fazi restrukturiranja izvjestan broj godina. Prema tomu, izvjestan broj trgovačkih društava prijavljuje izvanredne troškove duži niz financijskih godina. Stoga je jasno da predmetni izvanredni troškovi nisu povremena i izolirana pojava koja zahvaća tek poneko trgovačko društvo. Sasvim suprotno, ti su troškovi sustavni troškovi proizvodnje lososa. Isključujući sve navedene troškove dobila bi se vrijednost koja ne odgovara stvarnim troškovima proizvodnje, stoga se taj zahtjev mora odbaciti.

(17)

Vezano za drugi navod, Komisija primjećuje da izvanredni troškovi koji su uključeni radi donošenja privremenih odluka odgovaraju stvarnim troškovima koje je trgovačko društvo prijavilo tijekom ispitnog razdoblja, na osnovu donesenih financijskih odluka tih trgovačkih društava. Komisija je stoga pratila pristup koji su primijenila sama trgovačka društva.

(18)

Međutim, istina je da bi raspodjela troškova na neko vremensko razdoblje uklonila sve nedopuštene učinke izazvane vremenom kada su trgovačka društva odlučila prijaviti te troškove. Za dobivanje prosječnoga godišnjeg troška bilo bi idealno kad bi se svi izvanredni troškovi prijavljeni za pojedina sredstva raspodijelili na cjelokupni korisni vijek trajanja tih sredstava. Međutim, potrebno je primijetiti da niti jedno navedeno trgovačko društvo nije provelo takav obračun. Komisija je s druge strane odlučila uzeti u obzir prijavljene izvanredne troškove trgovačkih društava iz uzorka za posljednje tri godine, na osnovu posljednjih dostupnih financijskih izvještaja te raspodijeliti jednu trećinu tih troškova na proizvodnju lososa tijekom ispitnog postupka, na temelju prometa. Smatralo se da su te tri godine prikladne, budući da odgovaraju vremenskom razdoblju u kojem losos prelazi iz mladog lososa u lososa spremnog za izlov.

(19)

Nekoliko je trgovačkih društava tražilo i da se smanjivanje vrijednosti dozvola za uzgoj lososa i financijski troškovi ne uključe u troškove proizvodnje lososa. Vezano uz smanjivanje vrijednosti dozvole Komisija primjećuje da za uzgoj lososa u Norveškoj zakon predviđa valjanu dozvolu. Što se tiče smanjivanja vrijednosti financijskih troškova, Komisija primjećuje da se ti troškovi odnose prije svega na ulaganje raspoložive gotovine, često putem zajmova povezanim trgovačkim društvima iz sektora, i da dotična trgovačka društva nisu investicijska trgovačka društva.

(20)

Zbog ovih razloga Komisija potvrđuje da se ta smanjivanja vrijednosti odnose na nastale troškove koje dotična trgovačka društva moraju snositi. Nadalje se potvrđuje da bi se ti troškovi trebali pripisati osnovnim djelatnostima trgovačkog društva, a koje uključuju uzgoj lososa, stoga se zahtjev odbacuje. Kao u slučaju izvanrednih izdataka, smatralo se primjerenim raspodijeliti jednu trećinu troškova predmetnih trgovačkih društava nastalih u posljednje tri godine proizvodnji lososa, na temelju prometa.

(21)

Dva društva iz uzorka smatraju da se smanjivanje vrijednosti biomase ne bi trebalo uključiti u trošak proizvodnje lososa. Navodi se da se takvo smanjivanje vrijednosti odnosi na računovodstveno usklađivanje na temelju predviđene vrijednosti prodaje lososa u budućnosti, a koje ne predstavljaju stvaran trošak.

(22)

Ako su društva mogla dokazati da je takvo smanjivanje vrijednosti jednostavno rezultat promijenjenih tržišnih vrijednosti i nije uzrokovano drugim čimbenicima, kao što je bijeg, smrtnost ili bolest, Komisija je zaključila da se ti troškovi ne trebaju uključiti u izračun uobičajene vrijednosti i u tom smislu je zahtjev društava iz uzorka prihvaćen.

(23)

Zatraženo je da se profitna marža povezanih poduzeća treba oduzeti u trenutku procjene troška sirovina koje te strane kupuju. Obrazlaže se da bi taj pristup bio u skladu s pristupom koji su primijenila integrirana društva, tamo gdje se kod obračuna troška gotovog proizvoda uzima u obzir samo trošak proizvodnje, bez dobiti. U tom slučaju, zahtjev se usredotočuje prvenstveno na kupnju mladog lososa kod društava povezanih s društvima iz uzorka.

(24)

Kao odgovor na taj zahtjev treba naglasiti da institucije Zajednice nisu bile u položaju provjeriti trošak proizvodnje mladog lososa, budući da dotična društva nisu pružila te informacije. Stoga nije bilo moguće procijeniti moguću dobit ili gubitak na prodajama između povezanih poduzeća. Nadalje, nije bilo dokaza koji bi potvrdili da se primjena te cijene prijenosa odrazila na pouzdanost izračunane uobičajene vrijednosti lososa. Sukladno navedenom taj zahtjev se morao odbaciti.

(25)

Neka društva navode da se na hranu za životinje primjenjuju previsoki troškovi. Posebno navode da su troškovi hrane za ribe koje ugibaju prije izlova uključeni i u trošak hrane za ribe u izlovu i u troškove vezane za smrtnost.

(26)

Ta tvrdnja je ispitana i tamo gdje je utvrđeno da je trošak hrane za životinje dvaput uključen učinjeni su potrebni ispravci kako bi se uklonio spomenuti dvostruki obračun.

(27)

U nedostatku komentara o utvrđenju izvozne cijene, konačno se potvrđuju privremeni zaključci iz uvodnih izjava od 32. do 34. Privremene uredbe.

(28)

U nedostatku primjedbi o usporedbi uobičajene vrijednosti i izvoznih cijena, konačno se potvrđuju privremeni zaključci iz uvodne izjave 35. Privremene uredbe.

(29)

Za svih deset trgovačkih društava iz uzorka utvrđene su konačne pojedinačne dampinške marže u skladu s metodom iz uvodne izjave 36. Privremene uredbe, prilagođene prema potrebi, kako bi se uzeli u obzir zahtjevi iz uvodnih izjava od 11. do 26. ove Uredbe.

(30)

U nedostatku primjedbi o određivanju dampinške marže za društva koja ne čine uzorak, konačno se potvrđuju privremeni zaključci iz uvodnih izjava 38. i 39. Privremene uredbe.

(31)

Na sličan način, u nedostatku primjedbi o određivanju dampinške marže za društva koja nisu surađivala, konačno se potvrđuju zaključci iz uvodnih izjava 40. i 41. Privremene uredbe.

(32)

Na toj osnovi, konačne dampinške marže izražene kao postotak cijene CIF granica Zajednice, neplaćena pristojba, su sljedeće:

(33)

U skladu s člankom 9. stavkom 3. Osnovne uredbe, zaključuje se da je dampinška marža za društvo Nordlaks Oppdrett AS de minimis, budući da je dampinška marža tog društva niža od 2 %.

(34)

Nakon objave privremenih rezultata, Komisija je primila veliki broj pritužbi i zahtjeva vezanih za procjenu proizvodnje Zajednice, definiciju industrije Zajednice i odabir uzorka proizvođača Zajednice. Komisija je stoga produbila ispitni postupak i provela dodatne analize podataka koje su dostavili svi proizvođači Zajednice. Nadalje, prema potrebi, Komisija je zatražila više detaljnih informacija od svih trgovačkih društava koja su u privremenoj fazi činila industriju Zajednice. Na taj je način bilo moguće konačno utvrditi proizvodnju Zajednice i industriju Zajednice te poboljšati točnost i dosljednost podataka upotrijebljenih za procjenu svih pokazatelja štete.

(35)

Nekoliko je proizvođača izvoznika i proizvođača koji su povezani s norveškim izvoznicima ponovno poslalo zahtjev u kojem su izrazili potrebu da ih se uključi u definiciju proizvodnje Zajednice.

(36)

Komisija je preispitala sve argumente, upućene još tijekom privremene faze, koji potkrepljuju zahtjev. Međutim, s obzirom na odredbe članka 4. stavka 1. Osnovne uredbe, smatra se da je odnos između povezanih proizvođača te izvoznika ili uvoznika dampinških proizvoda takav da je doveo dotične povezane proizvođače do toga da postupaju drukčije u odnosu na nepovezane proizvođače.

(37)

Doista, podsjeća se da je pet proizvođača smještenih u Europskoj uniji koji su dio velike norveške skupine, uključeno u proizvodnju i prodaju dotičnog proizvoda, predalo pisane zahtjeve i odgovorilo na upitnike. Podnesci su odražavali argumente koje su norveški proizvođači istaknuli u sklopu ispitnog postupka. Iako je utvrđeno da se takav pad cijena i gubitak tržišnog udjela radi dotičnog dampinškog uvoza iz Norveške odrazio na trgovačka društva Europske unije, ta su se društva usprotivila pokretanju ispitnog postupka i uvođenju antidampinških mjera. Smatra se da je takvo ponašanje većim dijelom uvjetovano njihovim odnosom s izvoznicima iz dotične države. Stoga se, u skladu s Osnovnom uredbom, nije uzela u obzir proizvodnja ostalih proizvođača prilikom obračuna proizvodnje Zajednice. Stoga se potvrđuju tvrdnje iz uvodne izjave 44. Privremene uredbe.

(38)

Dodatni je ispitni postupak potvrdio da je procijenjena ukupna proizvodnja Zajednice dotičnog proizvoda bila oko 22 000 tona tijekom ispitnog postupka.

(39)

Što se tiče industrije Zajednice, detaljna analiza podataka koje je zaprimila industrija Zajednice pokazuje da pojedina trgovačka društva ili nisu više proizvodila losos, ili ga nisu proizvodila tijekom ispitnog postupka, ili su proizvodila isključivo pojedine vrste lososa, ili su potpala pod likvidacijsku prisilnu upravu tijekom ispitnog postupka, ili nisu pružila podatke u traženom obliku. Stoga se zaključilo da su se za definiciju industrije Zajednice mogli uzeti u obzir samo podaci koje je pružilo 15 proizvođača Zajednice koji su ili bili podnositelji prigovora ili proizvođači koji su izričito podržali prigovor. To je utjecalo na makroekonomske pokazatelje štete, utvrđene na razini čitave industrije Zajednice, posebno na pokazatelje o proizvodnji, proizvodnim kapacitetima, iskorištenosti kapaciteta, opsegu prodaje, tržišnom udjelu, zapošljavanju i produktivnosti. Revidirani podaci su detaljno opisani u uvodnim izjavama od 61. do 75.

(40)

Dodatni ispitni postupak pokazuje da je 15 proizvođača Zajednice koji surađuju i podnositelja prijave proizvelo 18 000 tona lososa tijekom ispitnog postupka. To predstavlja otprilike 82 % procijenjene ukupne proizvodnje Zajednice dotičnog proizvoda, kako je utvrđeno u uvodnoj izjavi 38., drugim riječima predstavlja glavni udio proizvodnje Zajednice. Stoga se smatra da proizvođači Zajednice podnositelji prijave čine industriju Zajednice u smislu članka 4., stavka 1. i članka 5. stavka 4. Osnovne uredbe.

(41)

Podsjeća se da je, s obzirom na veliki broj proizvođača uzgojenog lososa u Zajednici, u obavijesti o pokretanju postupka procjene štete predviđena primjena tehnika uzorkovanja.

(42)

U podnescima zaprimljenim nakon objave privremenih nalaza neke zainteresirane strane tvrde da uzorak proizvođača Zajednice nije reprezentativan. Navodi se da su pojedina trgovačka društva specijalizirana i u potpunosti ovise o proizvodnji organskog lososa koji se razlikuje od konvencionalnog lososa te da pokazatelji štete nisu točno utvrđeni.

(43)

Komisija je provela dodatnu analizu podataka proizvođača Zajednice, uključujući sve proizvođače koji ulaze u uzorak. Dodatna je analiza potvrdila da se osnovna proizvodnja proizvođača Zajednice temelji na proizvodnji konvencionalnog lososa. Međutim, tamo gdje je utvrđeno da su tvrtke iz uzorka proizvodile organski losos, Komisija je odlučila da se organski losos treba isključiti iz postojećeg ispitnog postupka, jer isti uglavnom ima veće troškove proizvodnje i više prodajne cijene. Stoga su svi pokazatelji štete koji slijede ponovno procijenjeni, isključujući organski losos iz analize.

(44)

Neki su proizvođači izvoznici primijetili da su pojedini pokazatelji štete utvrđeni na osnovu podataka provjerenih na razini uzorka, a pojedini, na osnovu podataka prikupljenih na razini industrije Zajednice kao cjeline. Na temelju toga su naveli da analiza štete nije utvrđena na objektivan način.

(45)

Taj se navod mora odbaciti. U slučaju uzorkovanja, ustaljena praksa pretpostavlja procjenu i analizu mikroekonomskih pokazatelja štete ili onih vezanih za rezultate na razini industrije Zajednice iz uzorka te procjenu i analizu makroekonomskih pokazatelja štete na temelju podataka prikupljenih na razini cjelokupne industrije Zajednice.

(46)

Podsjeća se da se analiza štete temelji na:

(47)

Informacije iz točke (b) mogu se dobiti iz raznih izvora, kao što su prigovori i odgovori na upitnik pristigli od pojedinih proizvođača te se mogu unakrsno provjeriti pomoću dostupnih podataka udruga proizvođača i vladinih izvora. Proizvođači izvoznici nisu potkrijepili dokazima niti objasnili kako i zašto ispitni postupak o šteti, koji se temelji na dva izvora navedena u točkama (a) i (b) nije objektivan ili nisu ukazali na to koji pokazatelj štete nije objektivno ispitan. Na temelju toga se njihov zahtjev morao odbaciti.

(48)

Pojedine zainteresirane strane su nadalje navele da pristup za utvrđivanje štete, koji je odabrala Komisija, može dati nereprezentativne rezultate, budući da su u privremenoj fazi podaci jednog društva iz uzorka, Celtic Atlantic Salmon, upotrijebljeni samo za izračun umanjene vrijednosti i podcijenjene vrijednosti, ali ne i za utvrđivanje pokazatelja štete. Nakon što je pažljivo razmotrila ovu tvrdnju i produbila ispitni postupak, Komisija je smatrala da treba obračunati umanjene vrijednosti i podcijenjene vrijednosti, isključujući dotičnu tvrtku iz uzorka, budući da dotični proizvođač nije proizveo uzgojeni losos tijekom ispitnog razdoblja i stoga pojedini podaci i zatražene informacije iz upitnika jednostavno nisu bili dostupni tom proizvođaču. Međutim, isključivanje podataka koje je dotično društvo pružilo nije značajno izmijenilo izračun umanjene vrijednosti i podcijenjene vrijednosti.

(49)

Na temelju toga je potvrđeno da su pokazatelji štete kao i umanjene vrijednosti te podcijenjene vrijednosti utvrđeni na osnovu provjerenih informacija koje je pružilo ostalih pet proizvođača Zajednice, kako je utvrđeno u uvodnoj izjavi 7. Privremene uredbe.

(50)

Dodatni je ispitni postupak pokazao da akumulirana proizvodnja pet proizvođača Zajednice koji su odabrani za uzorak i u potpunosti surađivali u ispitnom postupku iznosi 48 % proizvodnje uzgojenog lososa industrije Zajednice proizvedenog kod proizvođača koji su podržali prigovor. Stoga je potvrđeno da se odabir uzorka proizvođača Zajednice temelji na najvećem reprezentativnom opsegu proizvodnje koji se razumno mogao ispitati unutar raspoloživog razdoblja u skladu s člankom 17. Osnovne uredbe i da je taj uzorak potpuno reprezentativan.

(51)

Neki norveški proizvođači izvoznici su nadalje naveli da većina dokumentacije proizvođača Zajednice, koja stoji na raspolaganju zainteresiranim stranama radi pregleda, nije potpuna. Primijetili su da neki proizvođači Zajednice (uključujući i društva iz uzorka) nisu ispunila obrazac namijenjen odabiru uzorka proizvođača Zajednice. Nadalje su naveli da dva društva uključena u uzorak nisu odgovorila na antidampinški upitnik namijenjen proizvođačima Zajednice u traženom obliku. Proizvođači izvoznici su stoga zaključili da njihovo uključivanje u uzorak nije opravdano te da je stoga taj uzorak nereprezentativan.

(52)

Podsjeća se da je Komisija na temelju zaprimljenih primjedbi tijekom ispitnog postupka i nakon objave privremenih rezultata produbila ispitni postupak i zatražila od svih strana da upotpune dokumentaciju s obzirom na članak 19. Osnovne uredbe. Društva koja nisu pružila zatražene informacije ili koja nisu dala detaljnija objašnjenja isključena su iz ispitivanja. U tom kontekstu, treba ipak primijetiti da su sve tvrtke uključene u uzorak podvrgnute ispitivanju na licu mjesta tijekom kojeg su prikupljene informacije koje su nedostajale. Kompletirana dokumentacija u javnoj verziji je stavljena na raspolaganje svim zainteresiranim stranama, a neke od njih su ju detaljno pregledale nekoliko puta. Stoga se smatra da je odabir tih proizvođača Zajednice opravdan i da je uzorak proizvođača Zajednice reprezentativan.

(53)

U nedostatku primjedbi vezanih za potrošnju, potvrđuju se privremeni rezultati iz uvodnih izjava od 50. do 53. Privremene uredbe.

(54)

U nedostatku novih informacija ili dostavljenih dokaza, potvrđuju se nalazi o uvozu u Zajednicu iz Norveške (opseg, tržišni udio i prosječne cijene) kako je utvrđeno u uvodnim izjavama od 54. do 59. Privremene uredbe.

(55)

Za potrebe obračunavanja razine sniženja cijena tijekom ispitnog postupka, metoda primijenjena tijekom privremenog razdoblja upotrijebljena je i u konačnoj fazi. Ponderirana prosječna prodajna cijena pet trgovačkih društava odabranih iz uzorka proizvođača Zajednice uspoređena je za svaku pojedinu vrstu proizvoda s ponderiranom prosječnom izvoznom cijenom proizvođača izvoznika iz Norveške iz uzorka. Ova je usporedba učinjena na usporedivim vrstama lososa iz uzgoja na istoj trgovinskoj razini to jest za prodaju prvom neovisnom kupcu. Ta je usporedba učinjena nakon odbijanja rabata i popusta, dok su cijene bile CIF cijene na granici Zajednice nakon carinjenja.

(56)

Cijene proizvođača Zajednice uključenih u uzorak uzete su u obzir kao franko tvornica to jest isključujući troškove prijevoza i na trgovinskim stadijima koji se mogu usporediti s onima dotičnih uvoza. Na one proizvođače Zajednice iz uzorka, koji su prodavali losos izravno iz njihovih uzgajališta uz odbitak pristojbe koja se plaća prerađivačkoj tvornici, primijenjeno je usklađenje na više kako bi se uzeli u obzir troškovi prerade i ambalaže te time postigle cijene usporedive s onima drugih proizvođača iz uzorka i uvozom koji podliježe ispitnom postupku. Takvo je usklađenje učinjeno na temelju stvarno plaćene pristojbe prerađivačkom pogonu ili na temelju troškova nastalih kod ostalih proizvođača iz uzorka za iste djelatnosti.

(57)

Usporedba cijena pokazala je da su cijene lososa podrijetlom iz Norveške dovele do znatnog sniženja u odnosu na cijene industrije Zajednice na tržištu Zajednice tijekom ispitnog postupka. Prosječna snižena marža izražena kao postotak cijena industrije Zajednice iznosi otprilike 12 % odnosno ta vrijednost pokazuje da je kao i u privremenoj fazi došlo do značajnog snižavanja cijena.

(58)

Podsjeća se da je u uvodnoj izjavi 89. Privremene uredbe privremeno utvrđeno da je industrija Zajednice pretrpjela materijalnu štetu u smislu članka 3. Osnovne uredbe.

(59)

Više je zainteresiranih strana izrazilo sumnju u tumačenje podataka u odnosu na situaciju industrije Zajednice kako je predstavljena u uvodnim izjavama od 63. do 89. Privremene uredbe. Izjavile su da podaci nisu pokazali nikakvu materijalnu štetu, jer su pojedini pokazatelji štete, kao proizvodnja, proizvodni kapacitet, opseg prodaje i zaliha, pokazali pozitivno kretanje. Istodobno, priznajući da perspektive poslovanja industrije Zajednice nisu vrlo pozitivne, dotične strane navode da to ne bi trebalo navesti na zaključak da je industrija Zajednice pretrpjela materijalnu štetu.

(60)

S obzirom na te navode, Komisija je nastavila ispitivanje o šteti. Podsjeća se da, kako je navedeno u uvodnoj izjavi 40., industriju Zajednice sad čini 15 proizvođača Zajednice podnositelja prigovora i, kao što je navedeno u uvodnoj izjavi 49., za uzorak je odabrano pet proizvođača Zajednice podnositelja prigovora. Na toj osnovi zaključeno je kako slijedi.

(61)

Proizvodnja, proizvodni kapacitet i iskorištenost kapaciteta industrije Zajednice u cjelini razvili su se kako slijedi:

Tablica 1.

Proizvodnja, proizvodni kapacitet i iskorištenost kapaciteta

(62)

Kao što je prikazano u tablici, proizvodnja industrije Zajednice tijekom razmatranog razdoblja ukupno se povećala za 5 %. Između 2001. i 2002. proizvodnja se povećala za 8 % i nakon toga pala za otprilike 1 % i ponovno pala za 2 % tijekom razdoblja ispitivanja, zadržavajući se ispod granice iz 2002. Promatrani trendovi su u skladu s rezultatom iz privremene faze.

(63)

Tijekom razmatranog razdoblja, proizvodni kapacitet se povećao za 21 %. Najveći rast zabilježen je 2002. (+ 14 %). Podsjeća se da je proizvodnja lososa iz uzgoja u Zajednici učinkovito ograničena dozvolama vlade koje utvrđuju najveću količinu žive ribe koja se može držati u vodi na pojedinom mjestu i u određeno doba. Stoga gore navedene vrijednosti odražavaju teorijski kapacitet na temelju ukupne dozvoljene količine, a ne na temelju fizičkog kapaciteta kaveza za ribe ili drugog proizvodnog materijala koji industrija Zajednice koristi. Stoga se smatra da te vrijednosti koje se odnose na kapacitet nisu odlučujuće u analizi, budući da je stvarni proizvodni kapacitet niži.

(64)

Stupanj iskorištenosti kapaciteta je najprije pao za 5 % između 2001. i 2002. da bi dodatno pao 2003. za otprilike 7 %, a tijekom razdoblja ispitnog postupka za otprilike 2 %.

(65)

Vrijednosti koje slijede odnose se na prodaju industrije Zajednice neovisnim kupcima na tržištu Zajednice.

Tablica 2.

Opseg prodaje, tržišni udio, prosječne jedinične cijene u EZ-u

(66)

U razdoblju od 2001. do razdoblja ispitnog postupka, opseg prodaje industrije Zajednice povećao se za 7 %. Drugim riječima, industrija Zajednice uspjela je povećati svoj opseg prodaje za otprilike 1 100 tona. Taj bi se rezultat trebao promatrati s obzirom na povećanje potrošnje Zajednice koja je u istom razdoblju dosegla 80 000 tona.

(67)

Budući da industrija Zajednice nije uspjela u potpunosti imati koristi od rasta tržišta, njezin ukupni tržišni udio smanjio se tijekom razmatranog razdoblja za 7 %. Najprije se smanjio između 2001. i 2002., kasnije se neznatno povećao 2003. i naglo ponovno smanjio tijekom razdoblja ispitnog postupka, zadržavajući se uvelike ispod tržišnog udjela iz 2001. S obzirom na ograničeni tržišni udio industrije Zajednice, svaki gubitak, čak i mali, ima ogromni utjecaj na njezino gospodarsko stanje.

(68)

U razdoblju od 2001. do razdoblja ispitnog postupka, prosječne prodajne cijene industrije Zajednice pale su za 9 %. Do najvećeg pada cijena došlo je između 2002. i 2003.

(69)

Tijekom razmatranog razdoblja, potrošnja Zajednice povećala se za 15 % i industrija Zajednice povećala je svoj opseg prodaje za 7 %. Međutim, u istom razdoblju prodajne cijene Zajednice smanjile su se za 9 % i tržišni se udio industrije Zajednice smanjio za 7 %. Istodobno se uvoz iz Norveške povećao za otprilike 35 % i tržišni udio uvoza po niskim dampinškim cijenama povećao se za 8,6 postotnih bodova. To potvrđuje da je industrija Zajednice samo u manjem opsegu sudjelovala u rastu tržišta tijekom razmatranog razdoblja.

(70)

Profitabilnost prodaje EZ-a predstavlja prihod dobiven od prodaje lososa iz uzgoja na tržištu Zajednice od strane proizvođača Zajednice iz uzorka. Povrat investicije i novčani tok mogu se mjeriti na razini najužeg asortimana proizvoda, koji uključuje sličan proizvod, prema članku 3. stavku 8. Osnovne uredbe. U tom kontekstu treba podsjetiti da losos iz uzgoja predstavlja preko 95 % gospodarske djelatnosti industrije Zajednice iz uzorka.

Tablica 3.

Profitabilnost, povrat investicije i novčani tok

(71)

Kao što prikazuje tablica, industrija Zajednice je 2001. ostvarila pozitivan rezultat glede profitabilnosti dosežući 8 %. Između 2001. i 2002., profitabilnost je zabilježila negativno kretanje, gubeći 14,9 postotnih bodova rezultirajući gubitkom od 6,9 %. Od tog trenutka nadalje industrija Zajednice je uvijek bila u gubitku. Trebalo bi primijetiti da se stanje dodatno pogoršalo između 2002. i 2003. s gubitkom prihoda od 9 %, drugim riječima gubitkom dodatnih 2,1 postotnih bodova. Tijekom razdoblja ispitnog postupka, potražnja lososa je bila velika i istodobno s objavom privremenih zaštitnih mjera industrija Zajednice je mogla povećati prodajne cijene za otprilike 5 % između 2003. i razdoblja ispitnog postupka. To je dovelo do smanjenja gubitka, koji je svejedno ostao značajan (– 5 %). Od početka do kraja razmatranog razdoblja, pad profitabilnosti dosegao je 13 postotnih bodova.

(72)

Tijekom razmatranog razdoblja povrat investicije i novčani tok zabilježili su negativan trend sličan onom profitabilnosti.

(73)

Između 2001. i razdoblja ispitnog postupka, zapošljavanje izravno vezano za proizvodnju lososa iz uzgoja od strane industrije Zajednice (u cjelini) se smanjilo za 3 %. Između 2001. i 2002. dolazi do rasta (+ 9 %) koji se objašnjava povećanjem proizvodnje u istom razdoblju. Kao što prikazuje tablica, radi pogoršanja gospodarske situacije industrije Zajednice rast zapošljavanja iz 2002. nije se mogao održati. U razmatranom razdoblju zabilježeno je sve veće korištenje automatizacije. Brojke vezane za broj zaposlenih proizvođača Zajednice izravno povezanih s proizvodnjom lososa iz uzgoja koji nisu bili povezani s norveškim izvoznicima mora se promatrati s obzirom na interese Zajednice kao što je opisano u uvodnoj izjavi 112.

(74)

Kao rezultat rasta proizvodnje i pada zaposlenosti, industrija Zajednice povećala je produktivnost u razmatranom razdoblju za 8 %.

(75)

S obzirom na pogoršanje gospodarske situacije industrije Zajednice, plaće su se smanjile za 13 % tijekom razmatranog razdoblja. Vrijednost ukupnih plaća odražava smanjenje zaposlenosti, ali pokazuje ujedno i smanjenje prosječnih plaća po zaposleniku u industriji.

(76)

Dodatno ispitivanje nije utjecalo na ostale pokazatelje štete. Stoga se potvrđuju privremeni rezultati u pogledu zaliha, ulaganja, sposobnosti povećanja kapitala, oporavka od prethodne prakse dampinga i opsega stvarne dampinške marže, iz uvodnih izjava 68., 78., 79., 83. i 84. Privremene uredbe.

(77)

Tijekom razmatranog razdoblja, dok je tržište Zajednice bilo karakterizirano održivim rastom potražnje s obzirom na porast potrošnje od 15 % ili za 80 000 tona, razina cijena dampinškog uvoza smanjila se za 16 % tijekom istog razdoblja. Uvoz lososa iz Norveške, glavne države izvoznice, po niskim dampinškim cijenama nastavio se bez prekida u velikim i rastućim količinama na tržištu Zajednice (+ 35 %). Kao rezultat toga tržišni se udio Norveške povećao za 17 % ili za 8,6 postotnih bodova. Između 2002. i 2003. povećanje opsega uvoza iz Norveške (+ 20 %) i pad cijena (– 13 %) bili su osobito izraženi. Ispitni je postupak pokazao da su od tada cijene lososa na tržištu Zajednice ostale na vrlo niskoj razini.

(78)

U pogledu gospodarskog stanja industrije Zajednice, sveukupna procjena pokazatelja štete pokazuje da se stanje u razmatranom razdoblju postepeno pogoršalo. Dok su pojedini čimbenici pokazali pozitivna kretanja tijekom razmatranog razdoblja (proizvodnja, kapacitet, opseg prodaje), većina pokazatelja pokazuje negativan trend: prodajne cijene (– 9 %), tržišni udio (– 7 %), profitabilnost (– 13 %), zapošljavanje (– 3 %), plaće (– 13 %), novčani tok i povrat investicije. Gospodarsko stanje industrije Zajednice se najviše pogoršalo u razdoblju od 2002. i 2003.

(79)

Kad je riječ o općem kretanju proizvodnje (+ 5 %) i opsegu prodaje (+ 7 %), utvrđeno je da je do takvih povećanja došlo u razdoblju veće potražnje na tržištu Zajednice (+ 15 %). Međutim, industrija Zajednice imala je samo male prednosti od tržišnog rasta što joj je omogućilo da izbjegne veći gubitak tržišnih udjela tijekom razdoblja ispitnog postupka.

(80)

Nadalje, treba primijetiti da je do povećanja opsega prodaje industrije Zajednice došlo u trenutku kada su cijene na tržištu Zajednice značajno padale. To je dovelo do znatnog smanjenja profitabilnosti, od pozitivnog trenda (8 % u 2001.) do značajnoga gubitka do kraja razmatranog razdoblja. Povrat investicije i novčani tok doživio je slično kretanje kao profitabilnost. Isto tako su se i plaće smanjile u razmatranom razdoblju (– 13 %).

(81)

Trebalo bi primijetiti da je najveći pad profitabilnosti (– 2,1 postotnih bodova) i prodajnih cijena (– 12 %) zabilježen između 2002. i 2003.

(82)

Vodeći računa o svim tim čimbenicima, donesen je konačni zaključak da je industrija Zajednice pretrpjela materijalnu štetu u smislu članka 3. Osnovne uredbe.

(83)

Nekoliko je zainteresiranih strana dovelo u pitanje tumačenje vrijednosti uvoza podrijetlom iz trećih zemalja, kako je izneseno u uvodnim izjavama od 94. do 99. Privremene uredbe. One navode da su vrijednosti pokazivale uzročno-posljedičnu vezu između niskih cijena uvoza iz nekih trećih zemalja i stanja industrije Zajednice. Te su strane izjavile da je ukupna prosječna uvozna cijena iz trećih zemalja isključujući Norvešku i prosječne uvozne cijene nekih država ispod uvozne cijene iz Norveške. Nadalje se navodi da Komisija nije uspjela dokazati da divlji losos nema utjecaja na stanje industrije Zajednice te da divlji i uzgojeni losos nisu međusobno zamjenljivi.

(84)

Primijećeno je da niti jedna zainteresirana strana nije dovela u pitanje vrijednosti koje se odnose na cijene i apsolutne količine uvoza podrijetlom iz ostalih trećih zemalja, već njihovo tumačenje. Također, niti jedna strana nije osporila činjenicu da statistika o uvozu ne razlikuje uzgojeni losos od divljeg lososa te da je cijena divljeg lososa niža od cijene lososa iz uzgoja.

(85)

Stoga je važno podsjetiti da statistika o uvozu ne razlikuje losos iz uzgoja i divlji losos. Ipak, ustanovljeno je da je okus divljeg lososa puno drukčiji od okusa lososa iz uzgoja. Štoviše, ispitivanje je pokazalo da se za razliku od lososa iz uzgoja, divlji losos ne prodaje na tržnici kao svježi proizvod, nego se uglavnom prodaje u konzervama. Stoga je posve jasno da ti proizvodi nisu u međusobnoj tržišnoj utakmici. To objašnjava činjenicu da je cijena divljeg lososa manja u odnosu na losos iz uzgoja i zašto ti proizvodi nisu međusobno zamjenljivi za korisnike i potrošače. Naposljetku, primjećuje se da niti jedna zainteresirana strana nije iznijela dokaze u pogledu navodne međusobne zamjenljivosti divljeg lososa i lososa iz uzgoja. Na toj osnovi, navodi su se morali odbaciti.

(86)

Ako se izdvojeno razmotre ukupne prosječne cijene nekih država, primjerice Sjedinjenih Američkih Država i Kanade, iste se doimaju niže od uvoznih cijena iz Norveške. Međutim, na temelju informacija prikupljenih tijekom ispitivanja, većinu uvoza iz SAD-a i Kanade čini divlji losos, koji je, kao što je objašnjeno, jeftiniji od lososa iz uzgoja i s njim nije međusobno zamjenljiv. S obzirom na rezultate iz uvodne izjave 85., malo je vjerojatno da je uvoz iz te dvije zemlje mogao imati značajan utjecaj na stanje industrije Zajednice.

(87)

Što se tiče ostalih zemalja izvoznica koje nisu obuhvaćene ovim ispitivanjem, primijećeno je da, dok je prosječna uvozna cijena iz Čilea bila iznad razine onih industrije Zajednice, tijekom razdoblja ispitnog postupka uvozna cijena iz Farskih otoka je bila niža od onih koje naplaćuju norveški proizvođači izvoznici na tržištu Zajednice. Međutim to ne treba prikriti činjenicu da se opseg uvoza iz Čilea smanjio za 7 % (ili za 1 895 tona), a iz Farskih otoka za 8 % (ili za 3 397 tona) tijekom razmatranog razdoblja, dok se uvoz iz Norveške povećao za 35 % (ili za 93 366 tona). Takva kretanja treba promatrati s obzirom na kretanje potrošnje koja se povećala za 15 % tijekom istog razdoblja.

(88)

Povrh toga, u razdoblju između 2001. i 2003., kada se stanje Zajednice najviše pogoršalo, kretanje uvoza iz Čilea i Farskih otoka pokazalo je neke sličnosti s kretanjima industrije Zajednice. Dok se opseg uvoza iz Čilea značajno smanjio za 26 % (ili za 6 987 tona), a iz Farskih otoka povećao samo za 2 % u odnosu na potrošnju (16 %), uvoz iz Norveške povećao se za 31 % (ili za 82 631 tonu) tijekom istog razdoblja. S obzirom na gore navedeno, mora se primijetiti da, iako se ne može u potpunosti isključiti činjenica da je prisutnost lososa niske cijene podrijetlom iz te dvije zemlje utjecala na tržište Zajednice, njegova prisutnost ne poništava uzročno-posljedičnu vezu između povećanih količina dampinškog uvoza iz Norveške i štete prouzročene industriji Zajednice.

(89)

Dodatnim ispitnim postupkom ustanovljene su neke razlike u razini izvoza industrije Zajednice i dobiveni su rezultati prikazani u tablici.

(90)

Neke su zainteresirane strane navele da su na kretanje izvoza industrije Zajednice negativno utjecala uvozna ograničenja na losos iz uzgoja koja su uvele Sjedinjene Američke Države tijekom 2003. godine. Zainteresirane su strane zaključile da se šteta izazvana slabim izvoznim kretanjem ne može pripisati norveškom uvozu.

(91)

U tom kontekstu trebalo bi primijetiti da nisu iznijeti dokazi u pogledu američkih ograničenja uvoza. Ako i postoje, ta ograničenja nisu imala materijalan učinak na izvoznu djelatnost industrije Zajednice. Nadalje, izvozna djelatnost industrije Zajednice bila je ograničene prirode tijekom razmatranog razdoblja. Ona je predstavljala otprilike 1 % proizvodnje industrije Zajednice 2001. i manje od 3 % tijekom razdoblja ispitnog postupka. Suprotno navodima, tablica jasno pokazuje da se izvoz industrije Zajednice značajno povećao tijekom razmatranog razdoblja. Na temelju takvih rezultata i s obzirom na tešku situaciju na tržištu Zajednice, materijalna šteta koju trpi industrija Zajednice ne može se pripisati promjenama razine izvoza.

(92)

U svakom slučaju, Komisija primjećuje da se podaci vezani za cijene i profitabilnost, korišteni u procjeni štete, temelje samo na prodaji industrije Zajednice neovisnim kupcima Zajednice. Stoga se navod da promjena u kretanju izvoza industrije Zajednice ima štetan učinak po industriju Zajednice, koji nije potkrijepljen dokazima, trebao odbaciti.

(93)

Jedna je interesna strana navela da je objava znanstvene studije koja je utvrdila da je škotski losos navodno imao visoki stupanj onečišćenja, mogla prouzročiti značajne gubitke opsega prodaje i imati negativan učinak na prodajne cijene industrije Zajednice tijekom razmatranog razdoblja.

(94)

Međutim, ispitni je postupak pokazao da su se proizvodnja i prodaja na domaćem tržištu, kao i opseg izvozne prodaje proizvođača Zajednice, povećali tijekom razmatranog razdoblja.

(95)

Na temelju gore navedenih činjenica i u nedostatku dodatnih dokaza, navod se morao odbaciti.

(96)

Jedna zainteresirana strana ponovila je navod prema kojem su stopa smrtnosti lososa u Irskoj koja je veća od normalne te pojava epidemija u Ujedinjenom Kraljevstvu i Irskoj 2002. i 2003. mogli izazvati značajan gubitak opsega proizvodnje i prodaje industrije Zajednice.

(97)

Međutim, ispitni je postupak pokazao da su gore navedene pojave ograničene na mali broj gospodarstava te nisu imale značajan učinak na cjelokupnu vrijednost prodaje i proizvodnje u Zajednici s obzirom da su predmetne količine bile male. Kao što je objašnjeno gore i u uvodnim izjavama 62. i 65., opseg proizvodnje i prodaje Zajednice povećao se 2002. i 2003.

(98)

Zbog toga se, i u nedostatku dokaza, taj navod morao odbaciti.

(99)

Na temelju gore navedenih činjenica i razmatranja te u nedostatku dokaza ili drugih utemeljenih primjedbi o uzročnosti, ovim se potvrđuju zaključci iz uvodnih izjava od 90. do 111. Privremene uredbe.

(100)

Komisija podsjeća da se analiza interesa Zajednice tijekom privremene faze temeljila na niskom stupnju suradnje prerađivača (korisnika). Stoga je Komisija nastavila ispitni postupak interesa Zajednice potičući prerađivače (korisnike) na davanje dodatnih značajnih odgovora na upitnike, provodeći dodatne ispitne postupke na licu mjesta u prostorima korisnika i udruga korisnika navedenih u uvodnoj izjavi 7. te prikupljajući dodatne informacije.

(101)

Nadalje, nakon objave privremenih rezultata, zainteresirane strane, posebno prerađivači i udruge prerađivača, uputile su brojne zahtjeve za ponovnim provjerama, posebno u vezi s utjecajem mjera na njihovu djelatnost i vezano uz oblik mjere.

(102)

Trebalo bi primijetiti da su nakon objave namjere Komisije da se promijeni oblik privremene pristojbe, zaprimljene općenito pozitivne reakcije u pogledu odabira minimalne cijene uvoza u obliku promjenljive pristojbe.

(103)

Neke su zainteresirane strane primijetile da je s obzirom na nisku zaposlenost u industriji Zajednice, s jedne strane i visoki stupanj zaposlenosti u industriji korisnika, s druge strane, potrebno donijeti alternativne mjere u korist industrije Zajednice, drukčije od uvođenja antidampinških mjera.

(104)

U tom kontekstu Komisija primjećuje da alternativne mogućnosti i antidampinške mjere imaju drukčije pravne okvire i različite namjene. Podsjeća se da su se niske cijene dampinškog uvoza lososa iz uzgoja iz Norveške štetno odrazile na industriju Zajednice. S obzirom na vrstu štete koju je industrija Zajednice pretrpjela, smatra se da bi se u nedostatku mjera neizbježno dodatno pogoršala situacija industrije Zajednice. Izostanak donošenja mjera bi najvjerojatnije izazvalo dodatnu štetu i srednjoročno mogući nestanak te industrije, ako se uzmu u obzir nastali gubici tijekom razmatranog razdoblja. Stoga na temelju rezultata tijekom razdoblja ispitnog postupka, Komisija smatra da je industrija Zajednice u opasnosti, osim ako se ne ispravi niska razina dampinških uvoznih cijena. Budući da je ispitni postupak pokazao postojanje štetnog dampinga, najprikladnije djelovanje podrazumijeva uvođenje antidampinških mjera i stoga alternativne mogućnosti nisu uzete u obzir.

(105)

Ako se antidampinške mjere ne uvedu, povećat će se rizik pojave velikih količina norveškog lososa na tržištu Zajednice. Takva situacija neće pružiti potrebnu dugoročnu stabilnost neophodnu za uzgajivače lososa u Zajednici kako bi se oporavila od trenutačne dampinške prakse i može dovesti u opasnost sve napore restrukturiranja koje je industrija Zajednice do sada poduzela. S obzirom na veliki broj uzgajališta koja su zatvorena posljednjih godina u EU-u, Komisija smatra da u nedostatku mjera koje mogu ukloniti učinke štetnog dampinga, postoji visoki stupanj rizika da će industrija Zajednice nestati u srednjoročnom razdoblju.

(106)

Uvođenjem konačne antidampinške pristojbe ponovno bi se uspostavili pravedni trgovinski uvjeti, a industrija Zajednice imala bi koristi od napora učinjenih na restrukturiranju iz posljednjih godina. Pod tim uvjetima, industrija će Zajednice moći ostati održivi proizvođač koji će biti sposoban ponuditi uzgojeni losos visoke kvalitete i vjerojatno se proširiti. Posebno, očekuje se da će se industrija Zajednice moći vratiti u profitabilno stanje poput onog iz 2001. U međuvremenu, s obzirom na kapacitete uzgajivača koji su bili prisiljeni obustaviti svoje aktivnosti tijekom razmatranog razdoblja, ne treba isključiti mogućnost da industrija Zajednice može udvostručiti svoj tržišni udio.

(107)

Održivost industrije Zajednice imat će više pozitivnih učinaka na korisnike i potrošače lososa. Proizvodi visoke kvalitete koje nudi industrija Zajednice i dalje će bili dostupni svim korisnicima i potrošačima. Nadalje, razumno je očekivati da će nakon restrukturiranja i s većim tržišnim udjelom, industrija Zajednice bolje nadzirati vlastite troškove i profit zahvaljujući ekonomiji razmjera, što nije mogla učiniti s obzirom na pritisak kojemu je bila izložena radi uvoza dampinških proizvoda. To će se materijalizirati u jačanje financijske situacije industrije Zajednice, učinkovitiju konkurentnost i stabilne cijene lososa u korist svih strana na tržištu Zajednice.

(108)

Naposljetku bi trebalo imati na umu da brojni potrošači Zajednice djeluju u udaljenim i ruralnim područjima EU-a gdje je izravno i neizravno zapošljavanje uzgajivača lososa iznimno važno za lokalnu zajednicu. Postoji rizik da se takva radna mjesta zatvore, ako industrija Zajednice nije zaštićena od dampinškog uvoza po niskim cijenama podrijetlom iz Norveške. U protivnom, ako se mjere uvedu, razumno je očekivati da će se s očekivanim poboljšanjem situacije industrije Zajednice kao što je gore opisano, povećati broj radnih mjesta.

(109)

U nedostatku dodatnih primjedbi potkrijepljenih dokazima o interesu industrije Zajednice, ovime se potvrđuju zaključci iz uvodnih izjava 113. i 116. Privremene uredbe.

(110)

Nakon objave privremenih zaključaka i nakon dodatnog ispitivanja, kako je navedeno u uvodnoj izjavi 100., prerađivači uzgojenog lososa uputili su više zahtjeva. Nakon dodatnog ispitivanja, poboljšala se suradnja između uvoznika i prerađivača. Trgovačka društva koja su u konačnoj fazi postupka uputila smislene odgovore na upitnik sada predstavljaju otprilike 18 % ukupnog uvoza iz Norveške tijekom ispitnog postupka i otprilike 11 % potrošnje (u odnosu na 9 % uvoza i 6 % potrošnje u privremenoj fazi).

(111)

Uvoznici i prerađivači (korisnici) smatraju da bi pristojbe ad valorem povećale njihove troškove, smanjile opseg prodaje i mogle dovesti do gubitka radnih mjesta, pa čak i do premještaja pogona. Navode nadalje da je zaposlenost u prerađivačkom sektoru ribe puno veća nego u sektoru uzgoja ribe, koji ipak u nekim slučajevima otvara radna mjesta u regijama s niskom stopom zaposlenosti. Prerađivači su također naglasili potrebu da potrošači i trgovci i dalje imaju na raspoloženju losos iz uzgoja dobre kvalitete i niskih cijena. Međutim, oni općenito smatraju da je minimalna uvozna cijena prihvatljiviji oblik mjere u odnosu na pristojbu ad valorem.

(112)

Glavni troškovi koji nastaju pri dimljenju ili ostalim načinima prerade lososa vezani su za kupnju lososa i zapošljavanje. Što se zapošljavanja tiče, tijekom dodatnog ispitnog postupka Komisiji su dostavljene studije i podnesci s različitim vrijednostima. Za ovaj ispitni postupak, korist tih studija i obrazaca je ograničena. U tom kontekstu, trebalo bi primijetiti da se dostavljene studije ne odnose na razdoblje ispitnog postupka, ne pokrivaju baš predmetni proizvod i djelomično se temelje na različitim parametrima koji ne ulaze u ovaj ispitni postupak. Stoga se Komisija obvezala izvršiti provjere na licu mjesta kod nadležnih udruga. Na temelju svih prikupljenih informacija, najvjerodostojnija procjena pokazuje da u Zajednici sektor prerade lososa izravno zapošljava oko 7 500 radnika.

(113)

Dodatni ispitni postupak pokazuje da losos iz uzgoja predstavlja oko 48-54 %, a plaće otprilike 6-12 % ukupnih troškova prerađivača. U normalnim tržišnim uvjetima (odnosno u situaciji razumne cijene sirovina i dobre maloprodajne cijene), prerađivači očekuju dobit od redovitog poslovanja u iznosu od 5 do 12 %. To su potvrdili prerađivači koji su surađivali i izvijestili o podacima o profitabilnosti. Dodatno je ispitivanje pokazalo da dobit može biti i veća tijekom dobrih vremena. Na kraju distributivnog lanca, trgovci na malo mogu očekivati profitnu maržu između 6 i 11 %.

(114)

Zabrinutost koju su iskazali korisnici industrije je legitimna jer oni strahuju da bi negativni utjecaj predloženih mjera na njihove troškove mogao dovesti do smanjenja profitabilnosti. Međutim, u postojećim okolnostima i s obzirom na predloženu minimalnu cijenu uvoza, svaki utjecaj na troškove korisnika može biti malen ili nepostojeći.

(115)

U najboljem slučaju, tržišni će uvjeti ostati nepromijenjeni tj. cijene će ostati dosta iznad razine minimalne uvozne cijene. U tom slučaju se minimalna uvozna cijena uopće neće odraziti na troškove korisnika. Neće se primijeniti pristojba, u slučajevima kada se uvoz provodi po CIF cijeni na granici Zajednice koja je jednaka ili viša od utvrđene minimalne uvozne cijene.

(116)

U najgorem slučaju, uvođenjem mjera trošak koji će korisnici snositi za nabavu sirovine bit će jednak minimalnoj uvoznoj cijeni, to jest na razini stvarnih troškova proizvođača uvećanih za razumnu dobit od isporuka na tržištu Zajednice. Iako ovakav scenarij ne odražava postojeće uvjete na tržištu, Komisija smatra da se u tom slučaju ne može isključiti činjenica da će uvođenje antidampinških pristojbi imati negativni učinak na uvoznike i prerađivače jer bi se pristojbe, ako postoje, izravno plaćale prilikom uvoza bez obzira na razinu uvozne cijene. Međutim, u tom kontekstu podsjeća se da je mjera predložena u obliku minimalne uvozne cijene, koju čini najniža cijena i čiji je cilj osigurati proizvođačima Zajednice prodaju njihovog lososa u Zajednici po cijenama, prema pravilu, najmanje pristojbe, koje im dopuštaju pokrivanje troškova i omogućuju profitnu maržu koja bi se u normalnim uvjetima mogla očekivati kad dampinški uvoz ne bi postojao. Pristojbe će se naplaćivati samo u nekim iznimnim slučajevima, kada cijena franko granice Zajednice za uvoz iz Norveške bude manja od minimalne uvozne cijene i tada bude na razini koja odgovara razlici između uvozne cijene i minimalne uvozne cijene. Nadalje, cijelo se tržište lososa, od proizvodnje do isporuke potrošačima, treba voditi načelima lojalne konkurencije. Ti će uvjeti omogućiti da se troškovi na odgovarajući način odraze na prodajne cijene u svakoj fazi distributivnog lanca. Kad se tržište oporavi od učinaka štetnog dampinga, korisnici mogu očekivati mogućnost povećane dobave iz izvora EU-a i ostalih trećih zemalja. U biti kada svi subjekti na tržištu djeluju u jednakim tržišnim uvjetima gdje vladaju dobri poslovni običaji, razni izvori dobave mogu pružiti najveći izbor proizvoda i kvalitete. Cijene koje se utvrđuju na temelju tržišnih pokazatelja trebaju imati pozitivan učinak na proizvodne i distributivne lance te omogućiti veću stabilnost i predvidljivost cijena i troškova.

(117)

Ako se ne uvedu mjere i ako cijena norveškog izvoza ponovno dostigne prethodne dampinške razine, korisnici bi mogli neko vrijeme imati koristi od nelojalnog dampinškog uvoza. Međutim, za tržište takva situacija nije dugoročno održiva. Cijene lososa prema korisnicima, za isporuke na tržištu Zajednice, bit će manje od troškova proizvođača. Ako ponovno dođe do dampinga, norveški uvoz, koji čini 60 % potrošnje Zajednice, spriječit će izvoz iz izvora trećih zemalja koje ne prakticiraju damping. Korisnici neće moći odabrati druge izvore dobave ili kvalitete. Činjenica da se cijene neće utvrđivati prema tržišnim pokazateljima dovest će do njihove promjenljivosti te će se negativno odraziti na konačne proizvode namijenjene potrošačima. Na kraju, to bi moglo utjecati na profitabilnost prerađivača.

(118)

Stoga će primjena minimalne uvozne cijene imati s jedne strane samo manje posljedice na troškove uvoznika i prerađivača. Zapravo, ako se tržišne cijene zadrže iznad minimalne uvozne cijene, neće uopće biti financijskih posljedica. S druge strane, smatra se da takvi tržišni uvjeti trebaju spriječiti premještanje pogona, budući da su uvozne pristojbe na prerađeni losos visoke. Stoga prerađivačka industrija Zajednice treba i dalje imati pristup odgovarajućoj dobavi sirovina.

(119)

Kako je utvrđeno u uvodnoj izjavi 140., Komisija se obvezuje nadzirati razvoj tržišta Zajednice vezano za losos iz uzgoja. Ako se na temelju tog nadzora pojave dokazi prima facie koji pokazuju da postojeća mjera više nije potrebna ili dostatna za suzbijanje štetnog dampinga, Komisija bi mogla razmotriti mogućnost pokretanja revizije na temelju članka 11. stavka 3. Osnovne uredbe i provesti ispitivanje u kratkom roku. To će Komisiji omogućiti brzu reakciju, ako tržišne cijene u dužem vremenskom razdoblju padnu ispod razine minimalne uvozne cijene.

(120)

Sa zainteresiranim se stranama raspravljalo o pitanju budućeg zapošljavanja. Međutim, kao u slučaju analize utjecaja troškova na mjere, nema dokaza da će na zapošljavanje u ovom sektoru, utjecaj eventualne antidampinške mjere uvedene na uvoz lososa iz Norveške, biti bilo kakav drukčiji osim malen.

(121)

Dodatno je ispitivanje potvrdilo da minimalna cijena uvoza i njezina predložena razina predstavlja najprikladniji oblik mjere (vidjeti uvodnu izjavu 128.). Stoga se smatra da mogući negativni učinci minimalne cijene uvoza za uvoznike/prerađivače/korisnike ne mogu nadmašiti prednosti koje proizvođači Zajednice mogu imati od uvođenja antidampinških mjera, što predstavlja minimalno potrebno za uklanjanje ozbiljne pretrpljene štete i za sprječavanje svakog ozbiljnog pogoršavanja situacije proizvođača Zajednice. Usto bi trebalo primijetiti da ostaju na raspolaganju različiti izvori dobave iz ostalih trećih država.

(122)

U nedostatku daljnjih primjedbi potkrijepljenih dokazima o interesu neovisnih uvoznika te prerađivača (korisnika), potvrđuju se zaključci iz uvodne izjave 128. Privremene uredbe.

(123)

U nedostatku primjedbi potkrijepljenih dokazima koje se odnose na interes proizvođača mladog lososa i hrane za životinje, dobavljača i proizvođača u EZ-u vezanih za norveške proizvođače/uvoznike, potvrđuju se zaključci iz uvodnih izjava od 117. do 121. Privremene uredbe.

(124)

Kako je predmetni proizvod potrošački proizvod, Komisija je obavijestila razne organizacije potrošača o otvaranju ispitnog postupka. Jedna je strana odgovorila i izjavila da su korisni prehrambeni učinci lososa široko prepoznati te da bi umjetno podizanje cijena lososa potrošačima otežalo odabir dobrih namirnica. Izražena je i zabrinutost da bi zbog svakog povećanja cijena losos iz uzgoja mogao postati manje dostupnim te bi to moglo zaustaviti rast tržišta u onim državama članicama čiji je bruto domaći proizvod po glavi stanovnika (BDP) manji od prosjeka.

(125)

Smatra se da će, ako se uvedu antidampinške mjere, gospodarski subjekti i dalje imati pristup neograničenim količinama uvoza, ali po primjerenim cijenama. Nadalje, uzimajući u obzir veličinu marže između cijene cijelih riba franko uzgajalište i maloprodajne cijene prerađenih proizvoda lososa, smatra se da mjere vjerojatno neće imati materijalni učinak na maloprodajne cijene, budući da nije vjerojatno da će se moguće povećanje cijena potpuno odraziti na potrošače. Zapravo, po trenutačnim tržišnim cijenama koje su uvelike iznad minimalne uvozne cijene, ne bi bilo nikakvog utjecaja. Čak i u slučaju najgoreg scenarija će utjecaj na potrošače vjerojatno biti mali. Nadalje, razine cijena koje stvaraju gubitak vjerojatno nisu održive u srednjem i dugoročnom razdoblju. Stoga se ne očekuje da će antidampinške mjere imati značajne negativne posljedice na potrošače.

(126)

S obzirom na zaključke iz Privremene uredbe i uzimajući u obzir podneske raznih strana te rezultate dodatnog ispitivanja, Komisija zaključuje da ne postoje obvezujući razlozi zbog kojih se ne bi uvele konačne antidampinške mjere na uvoz norveškog lososa iz uzgoja. Stoga se potvrđuje zaključak iz uvodne izjave 131. Privremene uredbe.

(127)

U svjetlu konačnih zaključaka koji su postignuti vezano za damping, štetu, uzrok i interes Zajednice, antidampinške mjere trebale bi se uvesti kako bi se spriječila dodatna šteta za industriju Zajednice, prouzročena dampinškim uvozom. Uzele su se u obzir utvrđene dampinške marže i vrijednosti pristojbe koja je potrebna da bi se uklonila šteta koju je pretrpjela industrija Zajednice. Utrđeno je da je ukupna štetna marža bila iznad 2 % i stoga se ne može smatrati de minimis. Ponderirana prosječna štetna marža, koja je bila niža od ponderirane prosječne dampinške marže, iznosila je 14,6 %.

(128)

Međutim, nakon objave činjenica koje su dovele do donošenja Uredbe o izmjeni, neke zainteresirane strane su izričito odbacile pristojbe ad valorem, a u korist uvođenja minimalne uvozne cijene. Stoga, s obzirom na te primjedbe i rezultate dodatnog ispitivanja, potvrđuje se minimalna uvozna cijena kao prikladan oblik antidampinške mjere.

(129)

U skladu s člankom 9. stavkom 4. Osnovne uredbe, konačna bi se pristojba trebala utvrditi na razini dampinške marže ili štetne marže. Radi primjene tog pravila utvrđena je minimalna cijena uvoza koja nije štetna. U svrhu provjere te metode, za svako su se trgovačko društvo izračunale minimalne uvozne cijene, koje ne podliježu dampingu, na temelju stvarne vrijednosti te su usklađene s neto cijenom franko granica Zajednice. Te su cijene uspoređene s minimalnom uvoznom cijenom koja nije štetna i izračunana je prema metodi iz uvodne izjave 131. U svim slučajevima minimalna uvozna cijena koja nije štetna bila je niža od minimalne uvozne cijene koja ne podliježe dampingu.

(130)

Kod izračuna minimalnih uvoznih cijena koje ne podliježu dampingu, norveške krune su se morale konvertirati u eure. U privremenoj fazi, Komisija je za tu konverziju valute primijenila srednji devizni tečaj u tri godine. Više je društava navelo kako bi ispravan tečaj trebao biti onaj koji je bio na snazi tijekom razdoblja ispitnog postupka. Odgovarajući na taj navod, Komisija primjećuje da prosječan ciklus proizvodnje lososa traje tri godine. Budući da značajni troškovi, a koji su uključeni u uobičajenu vrijednost, nastaju upravo u tom proizvodnom ciklusu, Komisija smatra da je srednji tečaj u tri godine prikladan za izračun minimalnih uvoznih cijena koje ne podliježu dampingu. Stoga se primjedba odbacuje.

(131)

Što se tiče razine cijene koja nije štetna, potrebne za uklanjanje učinaka štetnog dampinga, morali su se uzeti u obzir rezultati dodatnog ispitivanja. Prilikom izračuna iznosa pristojbe potrebnog za uklanjanje učinaka štetnog dampinga, uzeto je u obzir da mjere trebaju omogućiti industriji Zajednice pokrivanje troškova proizvodnje i postizanje ukupne dobiti prije oporezivanja koja odgovara rezultatu koji bi industrija tog tipa razumno mogla postići u normalnim uvjetima tržišnog natjecanja tj. ako ne postoji dampinški uvoz, na prodaji sličnog proizvoda u Zajednici. Na temelju toga je za industriju Zajednice izračunana cijena sličnog proizvoda koja nije štetna. Cijena koja nije štetna dobivena je dodavanjem profitne marže od 8 % u odnosu na promet troškovima proizvodnje. Troškovi proizvodnje su unakrsno provjereni na temelju prosječne prodajne jedinične cijene industrije Zajednice iz uzorka (2,77 EUR/kg) i prosječnoga gubitka industrije Zajednice iz uzorka (5 % gubitka) tijekom razdoblja ispitnog postupka. Profitna marža od 8 % utvrđena je na temelju dobiti ostvarene tijekom 2001. (vidjeti tablicu 3.) i predstavlja strogo određeni minimum koji bi industrija Zajednice mogla očekivati ako ne postoji štetni damping.

(132)

Losos iz uzgoja se općenito prodaje u raznim oblicima (očišćen s glavom, očišćen bez glave, cijeli riblji fileti, ostali fileti ili dijelovi fileta). Stoga je minimalna uvozna cijena, koja nije štetna, obračunana za svaki oblik proizvoda posebno kako bi se odrazili troškovi nastali tijekom njihove pripreme. U tom smislu, različite minimalne uvozne cijene temelje se na rezultatima ovog ispitnog postupka. One su izračunane uglavnom na temelju faktora konverzije koji su utvrđeni Uredbom Vijeća (EZ) br. 772/1999 (5) i korišteni u ovom ispitnom postupku. Što se tiče cijelih ribljih fileta i fileta razrezanih u komadiće, uzeti su u obzir troškovi prerade.

(133)

Neće se platiti pristojba ako je uvoz izvršen po CIF cijeni na granici Zajednice koja je jednaka ili viša od utvrđene minimalne uvozne cijene. Ako se izvoz provodi po nižoj cijeni, morat će se platiti razlika između trenutačne cijene i utvrđene minimalne uvozne cijene. Budući da bi se štetan damping uklonio ako bi cijene uvoza iz Norveške bile jednake ili više od minimalne uvozne cijene, prikladno je primijeniti minimalnu uvoznu cijenu na sav uvoz iz Norveške, uz izuzetak jednog društva za koje je utvrđena dampinška marža de minimis kako je navedeno u uvodnoj izjavi 33.

(134)

S obzirom na opseg dampinških marži utvrđenih za proizvođače izvoznike iz Norveške i razinu štete prouzročene industriji Zajednice, Komisija smatra da bi iznose osigurane privremenim antidampinškim pristojbama koje su uvedene Privremenom uredbom, kako je izmijenjena Uredbom (EZ) br. 1010/2005, trebalo konačno naplatiti u visini iznosa konačnih pristojbi koje su uvedene. U mjeri u kojoj su konačne pristojbe niže od privremenih pristojbi, konačno se naplaćuju samo oni iznosi osigurani do razine konačne pristojbe.

(135)

Privremene antidampinške pristojbe u obliku pristojbi ad valorem, između 6,8 % i 24,5 %, za proizvode iz uvoza, koje su utvrđene Uredbom (EZ) br. 628/2005, i primijenjene tijekom razdoblja od 27. travnja 2005. do 4. srpnja 2005., svejedno se oslobađaju. Naplata pristojbi ad valorem bila bi neproporcionalna u odnosu na uklanjanje štetnog dampinga, budući da su u tom razdoblju tržišne cijene bile značajno više od minimalne uvozne cijene koja je uvedena s obzirom na besprimjerna i nepredvidljiva tržišna kretanja. Iznosi osigurani privremenom antidampinškom pristojbom u skladu s Uredbom (EZ) br. 1010/2005 na uvoz lososa iz uzgoja podrijetlom iz Norveške se konačno naplaćuju, uzimajući u obzir konačno utvrđenu minimalnu uvoznu cijenu. Iznosi osigurani privremenom antidampinškom pristojbom u skladu s Uredbom (EZ) br. 1010/2005 na uvoz lososa iz uzgoja podrijetlom iz Norveške oslobađaju se ako prelaze konačnu stopu pristojbe.

(136)

Nakon objave, neke su strane navele da bi se, u odnosu na druge mjere, minimalna uvozna cijena mogla teže primijeniti i izazvati lažne izjave u vezi s carinskom vrijednosti robe. Zapravo, s obzirom da postoje naznake prema kojima je vidljivo da je došlo do izbjegavanja minimalne uvozne cijene otkako je uvedena 1. srpnja 2005. te da ovaj sektor tržišta nudi mogućnosti sporazuma o kompenzaciji, potrebno je uvesti dvostruki sustav mjera. Minimalna uvozna cijena (vidjeti uvodne izjave od 129. do 133.) i fiksna pristojba čine dvostruki sustav mjera. U skladu s člankom 9. stavkom 4. Osnovne uredbe, fiksna je pristojba izračunana na temelju ponderirane prosječne štetne marže, budući da je ista bila niža od ponderirane prosječne dampinške marže. Kako bi se osiguralo učinkovito poštivanje minimalne uvozne cijene, uvoznici trebaju biti svjesni da, ako naknadna provjera uvoza dokaže da je i. neto cijena franko na granici Zajednice, stvarno plaćena od strane prvog neovisnog kupca u Zajednici (cijena nakon uvoza), niža od neto cijene franko na granici Zajednice prije plaćanja carine, što proizlazi iz carinske deklaracije; i da je ii. cijena nakon uvoza niža od minimalne uvozne cijene, retroaktivno se primjenjuje fiksna pristojba na dotične transakcije, osim ako primjena fiksne pristojbe uvećane za cijenu nakon uvoza dovede do iznosa (stvarno plaćena cijena uvećana za fiksnu pristojbu) koji ostaje niži od minimalne uvozne cijene. U tom slučaju primjenjuje se vrijednost pristojbe jednake razlici minimalne uvozne cijene i cijene nakon uvoza. Carinske bi vlasti trebale smjesta obavijestiti Komisiju ako se otkriju naznake o lažnoj izjavi.

(137)

U tom kontekstu i u svrhu rješavanja postavljenih sumnji, Komisija namjerava uvesti tri posebna stupa da osigura primjenljivost mjera i njihovo poštivanje. Prvo, Komisija upućuje na Uredbu Vijeća (EEZ) br. 2913/92 od 12. listopada 1992. o Carinskom zakoniku Zajednice (6), inter alia, njegov članak 78., prema kojem carinska tijela mogu pregledavati komercijalne isprave i podatke vezane za postupke uvoza i izvoza predmetne robe ili naknadne komercijalne postupke vezane za istu robu. Takvi se pregledi mogu izvršavati u prostorima deklaranta, kod svih ostalih osoba koje su izravno ili neizravno poslovno uključene u spomenute radnje, ili svake druge osobe koja u poslovne svrhe raspolaže predmetnim dokumentima i podacima. Carinske vlasti mogu također i provjeriti robu.

(138)

Zatim, kako bi se na najbolji mogući način izbjegao rizik apsorpcije mjera, posebno između povezanih trgovačkih društava, institucije Zajednice iskazuju namjeru za neodgodivim pokretanjem revizije u skladu s člankom 12. stavkom 1. Osnovne uredbe te namjeru da takav uvoz registriraju u skladu s člankom 14. stavkom 5. Osnovne uredbe, ako se pribave dokazi o takvom ponašanju.

(139)

Institucije Zajednice oslanjat će se, inter alia, na informacije vezane za nadzor uvoza dobivene od državnih carinskih tijela, kao i na informacije koje dostavljaju države članice u skladu s člankom 14. stavkom 6. Osnovne uredbe.

(140)

Naposljetku, Komisija se obvezuje pratiti kretanje tržišta lososa iz uzgoja u Zajednici. Ako na temelju tog praćenja, proizađu dokazi prima facie koji ukazuju da postojeća mjera više nije potrebna ili dostatna za suzbijanje štetnog dampinga, Komisija može razmotriti pokretanje revizije na temelju članka 11. stavka 3. Osnovne uredbe te u kratkim rokovima obaviti ispitni postupak,

(a)

oslobađaju se oni osigurani iznosi koji premašuju iznos konačne pristojbe;

(b)

kada su konačne pristojbe više od privremenih pristojbi, konačno se naplaćuju samo iznosi koji su osigurani privremenim pristojbama.