11/Sv. 115

HR

Službeni list Europske unije

182

L 311/1

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE

(1)

Vijeće je Uredbom (EZ) br. 1312/98 (2) uvelo konačne antidampinške mjere na uvoz užadi od sintetičkih vlakana (SFR) podrijetlom iz Indije.

(2)

Nakon objave obavijesti o skorom isteku (3) antidampinških mjera koje su na snazi, Komisija je zaprimila zahtjev za reviziju nakon isteka mjere, koji je podnio Odbor za vezu industrija konopa, uzica i mrežastih proizvoda EU-a (Eurocord) u ime deset proizvođača koji skupa predstavljaju većinsku udjel (53 %) ukupne proizvodnje Zajednice užadi od sintetičkih vlakana. U zahtjevu je navedeno da bi istek mjera vjerojatno za posljedicu imao ponavljanje štetnog dampinga uvoza podrijetlom iz Indije.

(3)

Nakon što je nakon savjetovanja sa Savjetodavnim odborom utvrđeno da postoje dostatni dokazi za pokretanje revizije, Komisija je pokrenula ispitni postupak (4) prema članku 11. stavku 2. Osnovne uredbe.

(4)

Ispitni postupak o vjerojatnosti nastavka ili ponavljanja dampinga obuhvatio je razdoblje od 1. srpnja 2002. do 30. lipnja 2003. („razdoblje ispitnog postupka” ili „RIP”). Ispitivanje kretanja važnih za procjenu vjerojatnosti nastavka ili ponavljanja štete obuhvatilo je razdoblje od 1. siječnja 2000. do kraja RIP-a („razmatrano razdoblje”).

(5)

Komisija je o pokretanju revizije službeno obavijestila proizvođače iz Zajednice koji su podnijeli zahtjev, ostale proizvođače iz Zajednice, izvoznike i proizvođače izvoznike u Indiji, uvoznike/trgovce, korisnike i dobavljače sirovina za koje se znalo da se revizija na njih odnosi.

(6)

Komisija je zatražila podatke od svih gore navedenih stranaka i od ostalih stranaka koje su se javile u roku određenom u obavijesti o pokretanju postupka. Komisija je izravno zainteresiranim strankama također dala priliku da iznesu svoje stavove u pisanom obliku i zatraže saslušanje.

(7)

Komisija je posebno poslala upitnike svim strankama na koje se to odnosi, tj. četirima proizvođačima izvoznicima koji se nalaze u Indiji, šest nepovezanim uvoznicima/trgovcima koji se nalaze u EU-u, 11 dobavljačima sirovina u EU-u i 23 korisnicima u EU-u. Te zainteresirane stranke nisu dostavile nikakav odgovor na upitnik.

(8)

Osim toga, Komisija je poslala upitnike pet trgovačkim društvima industrije Zajednice koji su izabrani kao ogledni primjerak proizvođača Zajednice koji podržavaju zahtjev za tu reviziju nakon isteka mjere, a podaci su zatraženi i od 11 proizvođača iz Zajednice koji nisu podnositelji zahtjeva. Svih pet oglednih trgovačkih društava odgovorili su na upitnik, dok na njega nije odgovorio ni jedan proizvođač koji nije podnositelj zahtjeva.

(9)

Komisija je zatražila i provjerila sve podatke koje je smatrala neophodnima za potrebe određivanja vjerojatnosti nastavka ili ponavljanja dampinga i štete te za utvrđivanje interesa Zajednice. Posjeti radi provjere izvršeni su u poslovnim prostorijama sljedećih proizvođača iz Zajednice:

(10)

Dotični proizvod isti je kao proizvod iz ispitnog postupka koji je doveo do uvođenja mjera za uvoz užadi od sintetičkih vlakana iz Indije („početni ispitni postupak”) koje su trenutačno na snazi i definira se kako slijedi: konopi, uzice, užad i kabeli, bez obzira na to jesu li pleteni ili nepleteni, impregnirani ili neimpregnirani, prevučeni, prekriveni ili obloženi gumom ili plastičnom masom, od polietilena ili polipropilena, osim konopa za vezanje ili zamatanje, vrijednosti više od 50 000 deciteksa (5 g/m), te ostala sintetička vlakna od najlona ili drugih poliamida ili od poliestera vrijednosti više od 50 000 deciteksa (5 g/m). Trenutačno je obuhvaćen oznakama KN 5607 49 11, 5607 49 19, 5607 50 11 i 5607 50 19. Dotični proizvod koristi se u širokom rasponu pomorskih i industrijskih primjena, posebno u brodarstvu (posebno u svrhe privezivanja) te u ribarskoj industriji.

(11)

Kako je pokazao prethodni ispitni postupak i potvrdio ovaj ispitni postupak, utvrđeno je da dotični proizvod i užad od sintetičkih vlakana koju proizvode i prodaju proizvođači izvoznici iz Indije na svom domaćem tržištu te onu koju proizvode i prodaju proizvođači iz Zajednice u Zajednici u svakom su pogledu istovjetni i, stoga, dijele iste osnovne fizičke i kemijske značajke. Stoga se ti proizvodi smatraju istovjetnim proizvodima u smislu članka 1. stavka 4. Osnovne uredbe.

(12)

Jedna je zainteresirana stranka tvrdila da užad od sintetičkih vlakana koju proizvode i prodaju proizvođači izvoznici iz Indije i onu koju proizvode proizvođači iz Zajednice nisu istovjetni u svim pogledima jer između te dvije vrste proizvoda postoje neke razlike u kvaliteti.

(13)

Činjenica da dotični proizvod koji je uvezen iz Indije ima neke razlike u kvaliteti u usporedbi s proizvodom koji je proizvela industrija Zajednice ne isključuje proizvode od toga da se smatraju „istovjetnima” ako dijele iste osnovne fizičke, tehničke i kemijske značajke ili jako nalikuju jedan drugome.

(14)

Nadalje, u trenutačnom ispitnom postupku i u ispitnom postupku koji je doveo do uvođenja mjera na snazi utvrđeno je da užad od sintetičkih vlakana koju proizvodi industrija Zajednice i ona koja se izvozi iz Indije međusobno konkuriraju. Argument je stoga odbijen.

(15)

U skladu s člankom 11. stavkom 2. Osnovne uredbe ispitivala se vjerojatnost ponavljanja dampinga nakon mjera. U nedostatku suradnje bilo kojeg proizvođača izvoznika iz Indije, ovo ispitivanje moralo se temeljiti na podacima dostupnima Komisiji iz drugih izvora.

(16)

Jedan od četiri proizvođača izvoznika iz Indije imenovana u zahtjevu za reviziju nakon isteka mjere izjavio je na početku ispitnog postupka da nije izvozio dotični proizvod u Zajednicu tijekom RIP-a. Službe Komisije savjetovale su to trgovačko društvo da bi svejedno trebalo dostaviti preostale podatke zatražene u upitniku, što je trgovačko društvo odbilo učiniti. Jedno drugo trgovačko društvo također je izjavilo da nije izvozilo u Zajednicu tijekom RIP-a, ali tek nakon isteka roka za dostavu odgovora na upitnik. Treće je trgovačko društvo izjavilo da nije izvozilo u Zajednicu tijekom RIP-a i da je prestalo obavljati poslovnu djelatnosti pa, stoga, nije moglo odgovoriti na upitnik. Sva dotična trgovačka društva uredno su upozorena da nesuradnja može dovesti do toga da se nalaz temelji na činjenicama raspoloživima u skladu s člankom 18. Osnovne uredbe.

(17)

S obzirom na to da ni jedan proizvođač izvoznik iz Indije nije odgovorio na upitnik služba Komisije, u skladu s odredbama članka 18. Osnovne uredbe uporabile su se raspoložive činjenice, uključujući one koje je industrija Zajednice dostavila u svojem zahtjevu za reviziju nakon isteka mjere.

(18)

Uvoz dotičnog proizvoda iz Indije značajno se smanjio nakon uvođenja antidampinških pristojbi u 1998. Tijekom RIP-a taj je uvoz bio manji od 20 tona godišnje, tj. manji od 0,1 % potrošnje Zajednice.

(19)

U nedostatku značajnog uvoza na tržište Zajednice ispitivao se razvoj uvoza SFR-a iz Indije ako se dopusti istek mjera. Ta je analiza obuhvatila i izvozne cijene i obujam.

(20)

Podsjeća se da su u početnom ispitnom postupku određene dampinške marže od 53,0 % za trgovačko društvo koje surađuje i 82,0 % za ostale proizvođače izvoznike. Ukidanje takvih razina dampinga stoga bi bilo zahtijevalo znatno povećanje cijena izvoza ili smanjenje uobičajene vrijednosti u razdoblju od uvođenja prvotnih mjera.

(21)

Uobičajene vrijednosti u početnom ispitnom postupku najvećim su se dijelom temeljile na domaćim cijenama na indijskom tržištu, kako je izvijestilo trgovačko društvo koje surađuje. Podaci sadržani u zahtjevu za reviziju nakon isteka mjere ukazuju na to da su te cijene smanjene za između 10 % i 20 % u pet godina nakon početnog ispitnog postupka. Stoga je zaključeno da, u nedostatku suradnje od strane indijskih izvoznika dotičnog proizvoda, uobičajena vrijednost također je smanjena za sličan postotak u pet godina nakon početnog ispitnog postupka.

(22)

Prema statističkim podacima o indijskom izvozu, prosječna cijena za indijske izvoznike dviju dotičnih skupina proizvoda u sve zemlje, tj. onih obuhvaćenih tarifnim podbrojevima KN 5607 49 i 5607 50, smanjena je za 46 % između 1997. i 1998. te za 51 % između 2002. i 2003. Slična smanjenja cijena tijekom ovog razdoblja mogu se uočiti za sva glavna tržišta za indijske izvoznike, poput Norveške i Sjedinjenih Američkih Država, kada se uzmu posebno. Ta smanjenja naglašenija su od smanjenja uobičajene vrijednosti, kako je navedeno u uvodnoj izjavi 21., pa stoga nije vjerojatno da su se bilo koje prakse dampinga u vrijeme početnog ispitnog postupka promijenile. Osim toga, indijska uobičajena vrijednost nekih vrsta dotičnog proizvoda tijekom RIP-a bila je veća od cijena na tržištu EU-a tijekom tog razdoblja. Stoga je vjerojatno da, u slučaju nastavka izvoza indijskih izvoznika u EU, cijena tih izvoza bila bi niža od uobičajene vrijednosti, tj. taj izvoz bio bi po dampinškim cijenama, barem za neke vrste dotičnog proizvoda.

(23)

U detaljnijim izračunima po tarifnim brojevima, koje je dostavila industrija Zajednice za indijske izvoznike u Sjedinjene Američke Države i Norvešku, tijekom RIP-a, u obzir se uzimaju razlike u cijenama i uobičajenim vrijednostima između raznih vrsta užadi od sintetičkih vlakana. Ti izračuni ukazuju na to da je indijski izvoz u treće zemlje još uvijek po dampinškim cijenama uz marže između 53,4 % i 222,2 %.

(24)

U nedostatku izvoza i suradnje od strane indijskih izvoznika dotičnog proizvoda tijekom ispitnog postupka, razina dampinga tijekom RIP-a nije utvrđena. Međutim, na temelju značajnog smanjenja cijena indijskog izvoza u treće zemlje tijekom pet godina nakon početnog ispitnog postupka u kombinaciji s manjim smanjenjem domaćih cijena tijekom tog razdoblja, smatra se da bi razina dampinga dotičnog proizvoda u Zajednicu tijekom RIP-a bila viša od razine dampinga utvrđene u početnom ispitnom postupku.

(25)

Sveukupno, indijski izvoz u ostale zemlje povećan je tijekom pet godina nakon početnog ispitnog postupka. Prema statističkim podacima o indijskom izvozu, obujam izvoza proizvoda obuhvaćenih tarifnim podbrojevima KN 5607 49 i 5607 50, većina kojeg se sastoji od dotičnog proizvoda, povećan je za 104 % između 1997. i 1998. te između 2002. i 2003.

(26)

Uočene cijene izvoza iz Indije u izvozna tržišta trećih zemalja niža su od 17 % do 61 % od cijena industrije Zajednice. To sugerira da bi indijski izvoznici imali potencijalno veliki poticaj da preusmjere svoj izvoz na tržište Zajednice ako bi se dopustio prestanak važenja mjera.

(27)

Što se tiče proizvodnog kapaciteta, čini se da je jedan proizvođač izvoznik koji je surađivao tijekom početnog ispitnog postupka tek neznatno povećao svoj kapacitet tijekom posljednjih pet godina. Međutim, postoje javno raspoloživi podaci koji ukazuju na to da su neki od ostalih glavnih proizvođača u Indiji značajnije povećali svoj kapacitet ili da to namjeravaju učiniti u bliskoj budućnosti. U zahtjevu za reviziju nakon isteka mjere industrija Zajednice procjenjuje da ukupan kapacitet indijskih proizvođača iznosi preko 110 000 tona, što je mnogo više od trenutačne razine proizvodnje od približno 40 000 tona i predstavlja približno 275 % potrošnje Zajednice. U nedostatku suradnje od strane indijskih proizvođača i pouzdanijih podataka, to bi ukazivalo na postojanje velikog kapaciteta viška, što bi ukazivalo na vjerojatnost nastavka izvoza u Zajednicu ako mjere prestanu vrijediti.

(28)

Komisiji nisu bili raspoloživi nikakvi podaci o nedavnim ili planiranim ulaganjima indijskih izvoznika koja utječu na proizvodni kapacitet.

(29)

Industrija Zajednice tvrdi da, istodobno sa zaustavljanjem izvoza proizvoda koji podliježu mjerama i obuhvaćeni su tarifnim brojem KN 5607 (konop, uzica, užad ili kabeli...), izvoz proizvoda obuhvaćenih tarifnim brojevima KN 5609 (proizvodi od … konopa, uzice, užadi ili kabela...) značajno je povećan, s 200 tona na 800 tona između 1997. i 2002., dok je njihova prosječna cijena smanjena s 2,51 EUR na 1,58 EUR po toni. Proizvodi koje se izvoze na temelju tarifnog broja KN 5609 proizvode se u istoj industriji kao i proizvodi koji podliježu mjerama i mogu im biti vrlo slični, do točke nastanka problema carinskog razvrstavanja i inspekcije. Industrija Zajednice postavila je to pitanje Europskoj komisiji te nacionalnim carinskim tijelima Italije i Ujedinjene Kraljevine. Kao rezultat, potvrđeni su neki slučajevi pogrešnog razvrstavanja robe i carinske uprave EU-a poduzele su mjere za izbjegavanje mogućih posljedičnih izbjegavanja postojećih antidampinških mjera.

(30)

Neovisno o navodnom izbjegavanju mjera, ovo se ponašanje može tumačiti kao pokazatelj velikog interesa indijskih proizvođača izvoznika da uđu na tržište Zajednice.

(31)

Činjenice raspoložive Komisiji u nedostatku suradnje indijskih proizvođača izvoznika ukazuju na to da se u treće zemlje još uvijek uvozi po dampinškim cijenama, s dampinškim maržama na višim razinama od onih utvrđenih u početnom ispitnom postupku. Činjenica da su prosječne cijene izvoza smanjene brže od uobičajenih vrijednosti ukazuje na to da dampinško ponašanje indijskih izvoznika nije prestalo nakon 1997., već da je, ako išta, naglašeno na tržištima trećih zemalja.

(32)

Naznaka da indijski proizvođači koji imaju strateški interes na europskom tržištu, zajedno s golemim rezervnim raspoloživim kapacitetom, ukazuju na vjerojatnost da bi nastavili s izvozom u Zajednicu u značajnim količinama ako bi mjere prestale vrijediti. Uzimajući u obzir raspoložive činjenice o ponašanju izvoznika iz Indije prilikom određivanja cijena na tržištima trećih zemalja, o smanjenju uobičajene vrijednosti i činjenici da je uobičajena vrijednost određenih vrsta dotičnog proizvoda viša od cijena na tržištu EU-a, vrlo je vjerojatno da bi se nastavak izvoza odvijao po dampinškim cijenama. Stoga se zaključuje da bi istek mjera vjerojatno doveo do ponavljanja dampinškog izvoza.

(33)

Deset proizvođača iz Unije u čije je ime Eurocord podnio zahtjev za reviziju nakon isteka mjere surađivalo je u ispitnom postupku. Tijekom ispitnog postupka postalo je očito da su podaci koje je osigurao jedan proizvođač iz Zajednice bili nepouzdani i za to je trgovačko društvo proglašeno da ne surađuje prema članku 18. stavku 1. Osnovne uredbe. Slijedom toga, taj proizvođač iz Zajednice isključen je iz definicije industrije Zajednice. Devet preostalih trgovačkih društava čini 53 % proizvodnje Zajednice SFR-a tijekom RIP-a i, stoga, predstavljaju industriju Zajednice u smislu članka 4. stavka 1. i članka 5. stavka 4. Osnovne uredbe.

(34)

S obzirom na velik broj proizvođača iz Zajednice koji podupiru zahtjev za reviziju nakon isteka mjere i u skladu s člankom 17. Osnovne uredbe, Komisija je odlučila provesti ispitni postupak na temelju uzorka proizvođača iz Zajednice. Uzorak je odabran na temelju najvećeg obujma reprezentativne proizvodnje i prodaje koji bi se objektivno mogao ispitati u raspoloživom roku.

(35)

Kako je već navedeno u uvodnoj izjavi 8., pet trgovačkih društava prvotno je odabrano za uzorak na temelju obujma njihove proizvodnje i prodaje kako su dostavljeni nakon pokretanja postupka. Iz razloga navedenih u uvodnoj izjavi 33., jednog proizvođača iz Zajednice koji nije uzet u obzir kao dio industrije Zajednice također je trebalo izbaciti iz uzorka. Preostala četiri trgovačka društva iz uzorka pokrivaju 66 % proizvodnje i 62 % prodaje industrije Zajednice, koja se sastoji od devet trgovačkih društava podnositelja pritužbe kako je navedeno u uvodnoj izjavi 33.Konačni uzorak sastojao se od sljedećih trgovačkih društava, od kojih se sva nalaze u Portugalu:

(36)

U prethodnom ispitnom postupku uzorak koji je također utvrđen na temelju obujma proizvodnje i prodaje sastojao se od osam trgovačkih društava. Uz iznimku Cerfila, sva navedena trgovačka društva bila su dio uzorka u prethodnom ispitnom postupku.

(37)

Vidljiva potrošnja Zajednice SFR-a utvrđena je na temelju obujma prodaje industrije Zajednice i ostalih proizvođača iz Zajednice na tržištu Zajednice, uvećano za uvoz iz Indije i ostalih trećih zemalja u Zajednicu na temelju Eurostata.

(38)

Između 2000. i RIP-a vidljiva potrošnja Zajednice smanjila se za 9,4 % s 39 825 tona u 2000. na 36 093 tona u RIP-u. Jedan od glavnih razloga za smanjenje potrošnje povezan je sa smanjenjem potražnje za SFR-om u industriji ribarskih mreža, što je posljedica smanjenja ribarskih kvota u Zajednici. Te su ribarske kvote u razmatranom razdoblju postupno smanjene od približno 4,99 milijuna tona u 2000. na 4,12 milijuna tona u 2003., tj. za skoro 17,4 %.

(39)

Nakon uvođenja mjera 1998. uvoz podrijetlom iz Indije značajno se smanjio i bio je neznatan u razmatranom razdoblju, s tržišnim udjelom nižim od 0,1 %.

(40)

Uvoz iz ostalih trećih zemalja povećao se u razmatranom razdoblju za 44 % (tj. s 8 280 tona u 2000. na 11 893 u RIP-u). To predstavlja povećanja tržišnog udjela s 20,8 % u 2000. na 33,0 % tijekom RIP-a. Najvažnije zelje izvoznice u RIP-u bile su zemlje pristupnice Češka, Poljska i Mađarska, a zatim Narodna Republika Kina i Tunis. Prosječne cijene u navedenim zemljama smanjene su s 3,3/kg EUR na 2,8/kg EUR tijekom razmatranog razdoblja.

(41)

Od početnog ispitnog postupka nekoliko je trgovačkih društava podnositelja pritužbe u potpunosti prestalo obavljati svoje poslovne djelatnosti i prestali su postojati, npr. Ostend Stores (Belgija), Brindon Marine (UK), Irish Ropes (Irska), Lima (Portugal) i Calmark (Švedska).

(42)

Svi pokazatelji štete navedeni u članku 3. stavku 5. Osnovne uredbe analizirani su u pogledu trgovačkih društava u uzorku. Osim toga, neki od tih pokazatelja štete (tj. proizvodnja, prodaja, tržišni udjeli, zaposlenost i produktivnost) također su analizirani u pogledu industrije Zajednice, a ne samo u pogledu četiriju trgovački društava u uzorku.

(43)

U skladu sa smanjenjem potrošnje Zajednice, obujam prodaje industrije Zajednice na tržištu Zajednice smanjio se tijekom razmatranog razdoblja, iako ne istim intenzitetom. Dok se potrošnja Zajednice smanjila za 9,4 %, obujam prodaje industrije Zajednice smanjio se s 16 587 tona u 2000. na 15 457 tona u RIP-u, tj. za 6,8 %.

(44)

Proizvodnja istovjetnog proizvoda u industriji Zajednice smanjila se tijekom razmatranog razdoblja za 3,9 % s 18 782 tone u 2000. na 18 053 tone u RIP-u.

(45)

S obzirom na činjenicu da je smanjenje potrošnje u Zajednici bilo naglašenije od smanjenja prodaje industrije Zajednice između 2000. i RIP-a, tržišni udjeli industrije Zajednice malo su se poboljšali, s 41,6 % u 2000. na 42,8 % u RIP-u.

(46)

Stanje u pogledu zapošljavanja u industriji Zajednice pogoršalo se tijekom razmatranog razdoblja budući da je 2000. bilo zaposleno 1 076 osoba u usporedbi s 992 u RIP-u. Međutim, istodobno se produktivnost, mjerena kao proizvodnja u jednoj godini po zaposleniku, poboljšala sa 17 454 kg na 18 194 kg tijekom tog istog razdoblja.

(47)

Dok je proizvodni kapacitet ostao stabilan u razmatranom razdoblju, obujam proizvodnje trgovačkih društava u uzorku smanjio se za 1,7 % s 12 136 tone u 2000. na 11 928 tona u RIP-u, što je dovelo do malog pada u iskorištenosti kapaciteta s 87 % u 2000. na 85 % u RIP-u.

(48)

U pogledu zaliha proizvođači SFR-a općenito održavaju svoje zalihe ispod 10 % obujma proizvodnje s obzirom na to da se većina proizvodnje vrši na zahtjev. Međutim, prosječne su zalihe zabilježile negativan trend tijekom razmatranog razdoblja, povećavajući se za 18 % s 853 tone u 2000. na 1 007 tona u RIP-u.

(49)

Obujmovi prodaje smanjili su se za 7,5 %, s 10 484 tone u 2000. na 9 699 tona u RIP-u. Međutim, kao što je to slučaj u pogledu industrije Zajednice kao cjeline, tržišni udjel trgovačkih društava u uzorku poboljšao se, blago rastući od 26,3 % u 2000. na 26,9 % u RIP-u.

(59)

Prosječne cijene istovjetnog proizvoda koji se prodaje u Zajednici ostale su nepromijenjene i iznose 2,2/kg EUR u razmatranom razdoblju. Neovisno o stabilnoj razini cijene, profitna marža prije poreza značajno je pala, s 9,8 % prometa u 2000. na 0,7 % u RIP-u, uglavnom kao posljedica povećanih prosječnih troškova.

(51)

Glavni čimbenici koji su uzrokovali te stagnirajuće cijene bili su, s jedne strane, smanjenje potražnje i, s druge strane, nemogućnost, zbog jake konkurencije na tržištu, povećanja cijena na razinu prije uvođenja mjera u 1998. kada je zabilježen štetan damping iz Indije.

(52)

Unatoč negativnom razvoju gornjih čimbenika štete, ulaganja su se povećala s 809 432 EUR u 2000. na 1 768 029 EUR u RIP-u, tj. za 118,4 %. Trgovačka društva u uzorku nisu izvijestila o nikakvim poteškoćama u pristupu novom kapitalu.

(53)

U skladu s negativnim kretanjem profitabilnosti, povrat ulaganja smanjio se s 12 % u 2000. na 3 % u RIP-u.

(54)

Jedne od značajki ove industrije su njezin intenzitet kapitala i posljedično visoki iznosi amortizacije koji imaju izravan utjecaj na novčani tok. Tijekom razmatranog razdoblja novčani su tokovi ostali pozitivni, iako su se smanjili s 4,66 milijuna EUR u 2000. na 2,23 milijuna EUR u RIP-u.

(55)

Kako je prikazano u analizi industrije Zajednice kao cjeline, stanje zaposlenosti također se pogoršalo u slučaju četiriju trgovačkih društava u uzorku. Zaposlenost se smanjila za 7,1 %, sa 747 zaposlenika u 2000. na 694 u RIP-u. Produktivnost po zaposleniku poboljšala se za 5,8 % tijekom razmatranog razdoblja. Poboljšanje produktivnosti mora se smatrati rezultatom ulaganja u strojeve izrade užadi visoke tehnologije tijekom razmatranog razdoblja.

(56)

Dok se broj zaposlenika u trgovačkim društvima u uzorku smanjio između 2000. i RIP-a, ukupni troškovi rada razvijali su se u suprotnom smjeru i povećali su se s 4,49 milijuna EUR na 4,84 milijuna EUR, tj. za 7,8 %.

(57)

S obzirom na to da je uvoz dotičnog proizvoda iz Indije tijekom RIP-a bio zanemariv, nije bilo moguće utvrditi dampinšku maržu.

(58)

Analiziralo se je li industrija Zajednice i dalje u procesu oporavka od učinaka prethodnog dampinga. S obzirom na razne negativne gospodarske čimbenike koji su ispitani u vezi s industrijom Zajednice kao cjeline i u vezi s proizvođačima iz Zajednice u uzorku, zaključeno je da je vjerojatno da se stanje industrije Zajednice, iako se djelomično poboljšalo, još nije u potpunosti oporavilo od štetnih učinaka prethodnog dampinga.

(59)

Unatoč činjenici da postoje učinkovite antidampinške pristojbe na uvoz iz Indije, industrija Zajednice još je uvijek osjetljiva, iako neki pokazatelji ukazuju na poboljšanje u usporedbi s prvotnim konačnim nalazima (tj. profitabilnost), a drugi ukazuju na značajan pozitivan razvoj (tj. tržišni udjel, ulaganja i produktivnost).

(60)

Izuzev tržišnih udjela i ulaganja, koji su porasli, te proizvodnog kapaciteta, prosječnih cijena i mogućnosti povećanja kapitala, koji su ostali stabilni, svi ostali pokazatelji štete zabilježili su negativni razvoj. Ti čimbenici koji su analizirani i za čitavu industriju Zajednice i za trgovačka društva u uzorku zabilježili su slične trendove.

(61)

S obzirom na učinkovite pristojbe koje su na snazi, gore opisan negativan razvoj industrije ne može se pripisati uvozu iz Indije. Umjesto toga, uzrok slaboj gospodarskoj situaciji industrije Zajednice može se pripisati i. sve manjoj potražnji, što je uglavnom posljedica smanjenja europske ribarske flote i smanjenja ribarskih kvota; ii. značajnom povećanju uvoza iz zemalja osim Indije i tržišnih udjela tih zemalja (uglavnom iz zemalja pristupnica) uz odgovarajući gubitak obujma prodaje industrije Zajednice; iii. cijenama koje nikada nisu postignule razine kao i prije dampinga zbog jake konkurencije na tržištu kao posljedica povećanja uvoza iz zemalja osim Indije; i iv. silaznom trendu u gospodarstvu kao cjelini od 2001. godine.

(62)

S druge strane, utvrđeno je da je profitabilnost industrije Zajednice imala nepovoljniji trend tijekom razmatranog razdoblja u početnom ispitnom postupku (tj. od siječnja 199. do svibnja 1997.) od onoga tijekom razdoblja razmatranog u ovoj reviziji. To ukazuje na relativno poboljšanje situacije industrije Zajednice nakon uvođenja pristojbi.

(63)

Što se tiče održivosti industrije Zajednice općenito, bitan element su ulaganja. Ulaganja su se više nego udvostručila tijekom razmatranog razdoblja, što ukazuje na to da se industrija još uvijek smatra održivom. Nadalje, poboljšana produktivnost i povećanje tržišnog udjela industrije Zajednice ukazuju na to da je, unatoč oštroj konkurenciji koja dolazi iz ostalih trećih zemalja, industrija Zajednice uspjela učvrstiti svoju poziciju na tržištu Zajednice, a ne samo zadržati je.

(64)

U odnosu na vjerojatni učinak isteka mjera na snazi na situaciju industrije Zajednice, brojni su čimbenici uzeti u obzir u skladu s elementima sažetima u uvodnim izjavama 31. i 32.

(65)

Kao što je već navedeno, u slučaju isteka antidampinških mjera, damping bi se nastavio za uvoz dotičnog proizvoda iz Indije. Posebno, u slučaju isteka antidampinških mjera, postoje jasni pokazatelji da bi se obujam dampinškog uvoza u Zajednicu značajno povećao zbog golemog rezervnog kapaciteta indijskih proizvođača. Kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 27., indijski proizvođači izvoznici imaju rezervni kapacitet od približno 70 000 tona, tj. skoro duplo više od veličine tržišta Zajednice u RIP-u (36 093 tone).

(66)

Analiza izvoza po navodno dampinškim cijenama od strane indijskih izvoznika u treće zemlje (Sjedinjene Američke Države i Norvešku) pokazuje jasne pokazatelje da bi cijena indijskog izvoza, ako se nastavi u Zajednicu, snizila cijene industrije Zajednice. Dapače, prema službenim statističkim podacima za trgovinu u Sjedinjenim Američkim Državama i Norveškoj, ponderirani prosjek izvozne cijene dotičnog proizvoda iznosio je 1,73/kg EUR u slučaju izvoza u Sjedinjene Američke Države i 1,70/kg EUR u slučaju izvoza u Norvešku. Te bi prosječne cijene snizile prosječnu cijenu industrije Zajednice za istovjetni proizvod za 21 % i 22 %.

(67)

Industrija Zajednice još se uvijek nalazi u teškoj situaciji, posebno u pogledu njezine profitabilnosti koja se izrazito poboljšala odmah nakon uvođenja mjera koje se razmatraju, ali se nakon toga ponovno značajno pogoršala zbog razloga koji su već objašnjeni u uvodnoj izjavi 51.

(68)

Na temelju gore navedenog zaključuje se da, u slučaju da se omogući istek mjera, postoji vjerojatnost ponavljanja štete od obnovljenog uvoza dotičnog proizvoda iz Indije.

(69)

U skladu s člankom 21. Osnovne uredbe, ispitano je bi li produljenje postojećih antidampinških mjera bilo protivno interesu Zajednice u cijelosti. Ta se analiza temeljila na ispitivanju svih raznih interesa uključenih stranaka, tj. interesa industrije Zajednice, ostalih proizvođača iz Zajednice, uvoznika/trgovaca dotičnog proizvoda te korisnika i dobavljača sirovina za dotični proizvod.

(70)

Treba podsjetiti da se u prethodnom ispitnom postupku smatralo da donošenje mjera nije protivno interesu Zajednice. Ova revizija stoga dopušta analizu je li, nakon uvođenja mjera, uvođenje tih mjera negativno utjecalo na interes Zajednice.

(71)

Na tom temelju ispitano je postoje li, bez obzira na vjerojatnost ponavljanja štetnog dampinga u slučaju isteka mjera, uvjerljivi razlozi koji bi doveli do zaključka da zadržavanje postojećih mjera u ovom konkretnom slučaju nije u interesu Zajednice.

(72)

Unatoč negativnom razvoju financijske situacije industrije Zajednice tijekom razmatranog razdoblja, industrija Zajednica strukturalno je održiva jer je uspjela zadržati značajan tržišni udjel. Nadalje, industrija Zajednice smatra se održivom kako je dokazao snažan rast njezinih ulaganja tijekom razmatranog razdoblja. U pogledu zaključaka o stanju industrije Zajednice određenog u uvodnim izjavama od 59. do 61., posebno u pogledu iznimno niske razine profitabilnosti industrije, te u skladu s argumentima navedenima u odjeljku G, smatra se da bi, u nedostatku mjera, industrija Zajednice vjerojatno doživjela pogoršanje svoje financijske situacije. Uzimajući u obzir očekivani obujam i cijene uvoza dotičnog proizvoda iz Indije nakon isteka mjera, industrija Zajednice bila bi izložena daljnjem riziku, što bi dovelo do smanjenja njezinog tržišnog udjela, smanjenja njezinih cijena i pada njezine profitabilnosti na negativne razine slične onima tijekom razmatranog razdoblja iz početnog ispitnog postupka. Stoga se zaključuje da zadržavanje postojećih mjera ne bi bilo protiv interesa industrije Zajednice.

(73)

Komisija je zatražila podatke od 11 proizvođača u Zajednici koji nisu podnositelji pritužbe. Nije dobila nikakav odgovor na upitnik.

(74)

Uzimajući u obzir vjerojatne količine i cijene dotičnog proizvoda koji bi se izvozio iz Indije u Zajednicu u slučaju isteka mjera, proizvođači istovjetnog proizvoda koji nisu podnositelji pritužbe također bi zabilježili pogoršanje svojih tržišnih udjela i gospodarskog stanja.

(75)

U tim okolnostima i u nedostatku bilo kakvih suprotnih pokazatelja, zaključuje se da nastavak mjera ne bi negativno utjecao na proizvođače iz Zajednice koji nisu podnositelji pritužbe.

(76)

Komisija je poslala upitnike šestorici nepovezanih uvoznika/trgovaca i 11 dobavljača sirovina.

(77)

Samo je jedan od šest nepovezanih uvoznika/trgovaca, čije su kupnje dotičnog proizvoda tijekom RIP-a predstavljale 0,07 % potrošnje Zajednice, dostavio neke argumente protiv nastavka pristojbi. Međutim, to trgovačko društvo nije osiguralo nikakve podatke ili dokaze u vezi s utjecajem koji su mjere na snazi imale na njegovo poslovanje, niti je propisno ocijenilo u kojoj bi mjeri nastavak pristojbi doveo u pitanje njegovu ulogu uvoznika. Ostalih pet nepovezanih uvoznika nije dostavilo nikakve komentare ili podatke.

(78)

S druge strane, jedan dobavljač sirovina izričito je podržao nastavak mjera.

(79)

U tim se okolnostima zaključuje da nastavak mjera ne bi negativno utjecao na nepovezane uvoznike/trgovce i dobavljače sirovina.

(80)

Komisija je poslala upitnike 23 korisnika dotičnog proizvoda, koji se uglavnom sastoje od ribarske industrije i brodogradnje. Ni jedan korisnik nije dostavio u potpunosti ispunjeni upitnik. Jedan je korisnik prigovorio na nastavak mjera, ali nije detaljnije obrazložio svoje stajalište.

(81)

S obzirom na gotovo potpuni izostanak suradnje među korisnicima i činjenice da je utjecaj pristojbi zanemariv kada ga se usporedi s glavnim troškovima industrije korisnikâ (tj. amortizacija plovila, gorivo, osiguranje, rad i održavanje), zaključuje se da nastavak mjera neće imati negativan utjecaj na te korisnike.

(82)

Može se očekivati da će učinci nastavka mjera pomoći industriji Zajednice da poboljša profitabilnost, uz posljedične pozitivne učinke na uvjete tržišnog natjecanja na tržištu Zajednice i smanjenje opasnosti od daljnjih zatvaranja i smanjenja broja zaposlenih. Također se očekuje da će pozitivni učinci pomoći proizvođačima iz Zajednice da u potpunosti iskoriste ulaganja izvršena proteklih godina i da nastave razvijati nove proizvode visoke tehnologije za nove i specijalizirane primjene.

(83)

S obzirom na gornje zaključke o učinku nastavka mjera na različite dionike na tržištu Zajednice, zaključuje se da nastavak mjera nije protivan interesu Zajednice.

(84)

Sve su dotične stranke obaviještene o bitnim činjenicama i razmatranjima na temelju kojih se namjerava preporučiti zadržavanje postojećih mjera u njihovom sadašnjem obliku. Nakon te obavijesti također im je odobreno razdoblje za podnošenje prigovora, ali nijedna stranka nije podnijela prigovore koji bi opravdali mijenjanje gornjih nalaza.

(85)

Iz gore navedenoga proizlazi da, kako je predviđeno člankom 11. stavkom 2. Osnovne uredbe, antidampinške pristojbe uvedene Uredbom (EZ) br. 1312/98 treba zadržati,

—

Garware Wall Ropes Ltd: 53,0 % (dodatna oznaka TARIC 8755),

—

ostali proizvođači: 82,0 % (dodatna oznaka TARIC 8900).