Access to European Union law
<a href="https://eur-lex.europa.eu/content/help/eurlex-content/experimental-features.html" target="_blank">More about the experimental features corner</a>
Choose the experimental features you want to try
EUR-Lex
Access to European Union law

This document is an excerpt from the EUR-Lex website

You are here
Use quotation marks to search for an "exact phrase". Append an asterisk (*) to a search term to find variations of it (transp*, 32019R*). Use a question mark (?) instead of a single character in your search term to find variations of it (ca?e finds case, cane, care).
Search tips
Need more search options? Use the Advanced search

Document 32004R0600

    Uredba Vijeća (EZ) br. 600/2004 od 22. ožujka 2004. o utvrđivanju određenih tehničkih mjera koje se primjenjuju na ribolovne aktivnosti na području obuhvaćenom Konvencijom o očuvanju antarktičkih morskih živih resursa

    SL L 97, 1.4.2004, p. 1–15 (ES, DA, DE, EL, EN, FR, IT, NL, PT, FI, SV)

    ⏵Ovaj dokument objavljen je u određenim posebnim izdanjima (CS, ET, LV, LT, HU, MT, PL, SK, SL, BG, RO, HR)

    Legal status of the document In force

    ELI: http://data.europa.eu/eli/reg/2004/600/oj

    04/Sv. 11

    HR

    Službeni list Europske unije

    53

    32004R0600

    L 097/1

    SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE

    UREDBA VIJEĆA (EZ) br. 600/2004

    od 22. ožujka 2004.

    o utvrđivanju određenih tehničkih mjera koje se primjenjuju na ribolovne aktivnosti na području obuhvaćenom Konvencijom o očuvanju antarktičkih morskih živih resursa

    VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

    uzimajući u obzir Ugovor o osnivanju Europske zajednice, a posebno njegov članak 37.,

    uzimajući u obzir prijedlog Komisije,

    uzimajući u obzir mišljenje Europskog parlamenta (1),

    budući da:

    (1)

    Zajednica je Odlukom 81/691/EEZ (2) odobrila Konvenciju o očuvanju antarktičkih morskih živih resursa, koja je 21. svibnja 1982. stupila na snagu u Zajednici.

    (2)

    Konvencija uspostavlja okvir za regionalnu suradnju u očuvanju i upravljanju antarktičkim morskim živim resursima osnivanjem Komisije za očuvanje i upravljanje antarktičkim morskim živim resursima (CCAMLR) i donošenjem mjera CCAMLR-a za očuvanje, koje postaju obvezujuće za ugovorne stranke.

    (3)

    CCAMLR je donio određene mjere za očuvanje i upravljanje ribljim stokovima, kojima se između ostalog utvrđuju tehnička pravila koja se primjenjuju na određene ribolovne aktivnosti na području obuhvaćenom Konvencijom. Mjere uključuju odredbe o uporabi određenih vrsta ribolovnog alata, zabrani određenih vrsta opreme koja se smatra štetnom za okoliš, smanjenju štetnog učinka ribolova na vrste kao što su morske ptice i morski sisavci kao i aktivnostima znanstvenih promatrača na ribarskimm plovilima radi prikupljanja podataka. Te su mjere obvezujuće za Zajednicu i stoga se trebaju provesti.

    (4)

    Neke od tehničkih mjera koje se donio CCAMLR prenesene su Uredbom Vijeća (EEZ) br. 3943/90 od 19. prosinca 1990. o primjeni sustava promatranja i inspekcijskih pregleda uspostavljenoga u skladu s člankom XXIV. Konvencije o očuvanju antarktičkih morskih živih resursa (3) i Uredbom Vijeća (EZ) br. 66/98 od 18. prosinca 1997. o utvrđivanju određenih mjera očuvanja i nadzora koje se primjenjuju na ribolovne aktivnosti na Antarktiku (4).

    (5)

    Budući da je nakon donošenja gore navedenih uredbi CCAMLR donio nove mjere očuvanja i ažurirao one koje su već bile na snazi, navedene bi uredbe trebalo kasnije izmijeniti.

    (6)

    Kako bi se osiguralo da pravila Zajednice budu jasnija, mjere za nadzor ribolovnih aktivnosti i mjere na tehničkom području treba prenijeti odvojeno. Zbog toga uredbe (EEZ) br. 3943/90 i (EZ) br. 66/98 treba staviti izvan snage Uredbom Vijeća (EZ) br. 601/2004 od 22. ožujka 2004. o određenim mjerama nadzora koje se primjenjuju na ribolovne aktivnosti u području koje pokriva Konvencija o očuvanju antarktičkih morskih živih resursa (5), a mjere Zajednice treba dopuniti ovom Uredbom. To ne dovodi u pitanje uključivanje određenih tehničkih mjera koje su specifične za određeni istraživački ribolov u uredbe koje Komisija donosi svake godine u vezi s ribolovnim mogućnostima dodijeljenim plovilima Zajednice i s njima povezanim uvjetima (godišnje uredbe o „TAC-ovima i kvotama”).

    (7)

    Mjere potrebne za provedbu ove Uredbe i usklađivanje Priloga s redovitim izmjenama tehničkih mjera koje donosi CCAMLR u skladu s Konvencijom trebaju se donijeti u skladu s Odlukom Vijeća 1999/468/EZ od 28. lipnja 1999. o utvrđivanju postupaka za izvršavanje provedbenih ovlasti dodijeljenih Komisiji (6),

    DONIJELO JE OVU UREDBU:

    POGLAVLJE I.

    PREDMET I DEFINICIJE

    Članak 1.

    Predmet

    1.   Ovom se Uredbom utvrđuju tehničke mjere u vezi s aktivnostima ribarskih plovila Zajednice koja love i drže na plovilu morske organizme koji potječu iz morskih živih resursa na području obuhvaćenom Konvencijom o očuvanju antarktičkih morskih živih resursa (Konvencija).

    2.   Ova se Uredba primjenjuje ne dovodeći u pitanje odredbe Konvencije i djeluje u promicanju ciljeva, načela i odredaba završnog akta konferencije na kojoj je bila usvojena.

    Članak 2.

    Definicije

    Za potrebe ove Uredbe primjenjuju se sljedeće definicije:

    (a)   „područje Konvencije”: znači područje primjene Konvencije kako je definirano u njezinom članku I.;

    (b)   „antarktička konvergencija”: znači crta koja spaja sljedeće točke duž paralela i meridijana: 50° S, 0° - 50° S, 30° E - 45° S, 30° E - 45° S, 80° E - 55° S, 80° E - 55° S, 150° E - 60° S, 150° E - 60°S, 50° W - 50° S, 50° W - 50° S, 0°;

    (c)   „ribarsko plovilo Zajednice”: znači ribarsko plovilo koje plovi pod zastavom države članice Zajednice i registrirano je u Zajednici, a koje lovi i drži na plovilu morske organizme uzete iz živih resursa mora na području Konvencije;

    (d)   „precizno određen pravokutnik”: znači područje od 0,5° zemljopisne širine za 1° zemljopisne dužine od sjeverozapadnog kuta statističkog potpodručja ili odjeljka. Pravokutnik se definirana zemljopisnom širinom njegove najsjevernije granice i zemljopisnom dužinom njegove granice koja je najbliža 0°;

    (e)   „novi ribolov”: znači ribolov kojim se lovi određena vrsta primjenom posebne ribolovne metode u FAO-ovom statističkom antarktičkom potdručju FAO-a za koji CCAMLR nije nikada primio:

    (f)   „pokusni ribolov”: znači ribolov koji je prethodno bio svrstan kao „novi ribolov” definiran u stavku (e). Pokusni ribolov smatra se i dalje pokusnim sve dok se ne prikupi dovoljno podataka koji će omogućiti:

    POGLAVLJE II.

    RIBOLOVNI ALATI

    Članak 3.

    Dopušteni ribolovni alati za određene vrste ribolova

    1.   Ribolov vrste Dissostichus eleginoides u statističkom potpodručju FAO-a 48.3 obavljaju plovila koja upotrebljavaju samo parangale i vrše.

    2.   Ribolov vrste Dissostichus eleginoides u statističkom odjeljku FAO-a 58.5.2 obavljaju plovila koja upotrebljavaju samo povlačne mreže ili parangale.

    3.   Ribolov vrste Champsocephalus gunnari u statističkom potpodručju FAO-a 48.3 obavljaju plovila koja upotrebljavaju samo povlačne mreže. Zabranjena je uporaba pridnenih povlačnih mreža u ciljanom ribolovu na vrstu Champsocephalus gunnari u tom potpodručju.

    4.   Ribolov vrste Champsocephalus gunnari u statističkom potpodručju FAO-a 58.5.2 obavljaju plovila koja upotrebljavaju samo povlačne mreže.

    5.   Za potrebe ribolova iz stavka 4., područje otvoreno za ribolov definirano je kao dio statističkog odjeljka 58.5.2 koji leži unutar područja omeđenog crtom:

    (a)

    koja počinje na točki gdje meridijan 72° 15′ istočne geografske dužine presijeca granicu utvrđenu Sporazumom o pomorskom razgraničenju između Australije i Francuske, zatim južno uzduž meridijana do sjecišta s paralelom na 53° 25′ južne geografske širine;

    (b)

    zatim istočno uzduž paralele do njezinog sjecišta s medijanom na 74° istočne geografske dužine;

    (c)

    zatim sjeveroistočno uzduž geodetske crte do sjecišta paralele na 52°40′ južne geografske širine i meridijana na 76° istočne geografske dužine;

    (d)

    zatim sjeverno uzduž meridijana do njegovog sjecišta s paralelom na 52° južne geografske širine;

    (e)

    zatim sjevernoistočno uzduž geodetske crte do sjedišta paralele na 51° južne geografske širine s meridijanom na 74°30′ istočne geografske dužine; i

    (f)

    zatim jugozapadno uzduž geodetske crte do početne točke.

    6.   Ribolov rakovica u FAO-ovom statističkom podpodručju 48.3 obavljaju plovila koja upotrebljavaju samo vrše.

    Članak 4.

    Veličina oka mrežnog tega

    1.   Povlačne mreže, danske potegače ili slične mreže čiji je bilo koji dio sastavljen od oka mrežnog tega veličine manje od najmanjih veličina oka mrežnog tega definiranih u Prilogu I. ne smiju se upotrebljavati pri ciljanom ribolovu sljedećih vrsta ili skupina vrsta:

    (a)

    Champsocephalus gunnari

    (b)

    Dissostichus eleginoides

    (c)

    Gobionotothen gibberifrons

    (d)

    Lepidonotothen squamifrons

    (e)

    Notothenia rossii

    (f)

    Notothenia kempi.

    2.   Zabranjuje se uporaba bilo kakvih sredstava ili naprava koje bi mogle blokirati ili smanjiti veličinu oka mrežnog tega.

    Članak 5.

    Kontrola veličine oka mrežnog tega

    Za mreže iz članka 4., najmanja veličina oka mrežnog tega predviđena u Prilogu I. utvrđuje se u skladu s pravilima iz Priloga II.

    Članak 6.

    Lov rakovica u statističkom potpodručju FAO-a 48.3

    1.   Lov rakovica ograničava se na spolno zrele rakovice muškog spola – sve uhvaćene rakovice ženskog spola i nedorasle rakovice muškog spola vraćaju se u more neozlijeđeni. U slučaju vrsta Paralomis spinosissima i Paralomis formosa, dopušta se zadržavanje ulova rakovica muškog spola najmanje širine leđnog oklopa od 94 mm odnosno 90 mm.

    2.   Rakovice prerađene na moru zamrzavaju se kao dijelovi rakovica, tako da se kasnije iz tih dijelova može utvrditi veličina rakovica.

    Članak 7.

    Uporaba i zbrinjavanje plastičnih ambalažnih traka na ribarskim plovilima Zajednice

    1.   Na ribarskim plovilima Zajednice zabranjeno je upotrebljavati plastične ambalažne trake za zaštitu kutija s mamcima.

    Zabranjeno je upotrebljavati druge ambalažne trake u druge svrhe na ribarskim plovilima na kojima se ne upotrebljavaju peći za spaljivanje (zatvoreni sustavi).

    2.   Sve ambalažne trake se nakon uklanjanja s ambalaže moraju izrezati tako da nemaju oblik neprekidne petlje i čim prije spaliti u peći za spaljivanje na plovilu.

    3.   Svi plastični ostaci spremaju se na plovilu do dolaska u luku i ni u kojem se slučaju ne smiju baciti u more.

    4.   Detaljna pravila za primjenu ovog članka donose se u skladu s postupkom utvrđenim u članku 20. stavku 2.

    Članak 8.

    Slučajna smrtnost morskih ptica tijekom ribolova parangalom

    1.   Ribolov parangalom obavlja se tako da udice s mamcem čim prije potonu nakon što se stave u vodu. Za plovila koja upotrebljavaju španjolsku metodu ribolova parangalom, utezi se spuštaju čim se parangal napne; upotrebljavaju se utezi od najmanje 8,5 kg, postavljeni na razmacima od najviše 40 metara, ili utezi od najmanje 6 kg postavljeni na razmacima od najviše 20 metara. Upotrebljava se samo odmrznuti mamac.

    2.   Ne dovodeći u pitanje stavak 7., parangali se postavljaju samo noću (tj. tijekom sati mraka između dva nautička sumraka).

    Ako je moguće, postavljanje parangala završava najmanje tri sata prije izlaska sunca.

    Tijekom noćnog ribolova parangalom, upaljena su samo ona svjetla na plovilu koja su potrebna radi sigurnosti.

    3.   Ne dovodeći u pitanje stavak 8., zabranjeno je izbacivanje ribljeg otpada u more tijekom postavljanja parangala. Koliko je god to moguće treba izbjegavati izbacivanje ribljeg otpada s plovila tijekom izvlačenja parangala. Ako je tijekom izvlačenja parangala to izbacivanje neizbježno, ono se mora obaviti na strani plovila suprotnoj od one na kojoj se parangali postavljaju ili izvlače. Prije izbacivanja treba s ribljeg otpada i ribljih glava ukloniti udice.

    Plovila moraju biti tako opremljena da raspolažu s uređajima za preradu ribljeg otpada ili odgovarajućim kapacitetom za skladištenje ribljeg otpada na plovilu ili mogućnošću izbacivanje ribljeg otpada na strani plovila suprotnoj od one na kojoj se parangali izvlače iz mora.

    4.   Treba poduzeti sve napore kako bi se osiguralo da se morske ptice koje su ulovljene žive tijekom ribolova parangalom puste žive te da se, ako je moguće, uklone udice bez ugrožavanja života ptice.

    5.   Tijekom postavljanja parangala povlači se konop za plašenje ptica, koji je oblikovan tako da odvrati morske ptice od mamaca. Detaljan opis konopa za plašenje ptica i načina upotrebe naveden je u Prilogu III. Konstrukcijske značajke u pogledu broja i postavljanja vrtuljaka mogu varirati, pod uvjetom da stvarna morska površina pokrivena konopima nije manja od one kod modela opisanog u Prilogu III. Pojedinosti o napravi koja se povlači kroz vodu radi napinjanja konopa mogu također biti različite.

    6.   Druge promjene konstrukcije konopa za plašenje ptica mogu se testirati na plovilima na kojem su dva promatrača, od kojih je najmanje jedan imenovan u skladu s Programom međunarodnog znanstvenog promatranja CCAMLR-a, pod uvjetom da su ispunjeni uvjeti utvrđeni u stavcima 1. do 5. i stavku 7.

    7.   Zabrana postavljanja parangala po danu predviđena u stavku 2. ne primjenjuje se na ribolov u statističkim potpodručjima FAO-a 48.6 južno od 60° S, 88.1, 88.2 i odsjeku 58.4.2 pod uvjetom da su ispunjeni sljedeći uvjeti:

    (a)

    pri izdavanju povlastice za ovaj ribolov, predmetno plovilo može nadležnim tijelima dokazati:

    i.

    da je sposobno u cijelosti ispuniti bilo koji od istraživačkih protokola za postavljanje parangala iz Priloga IV. Države članice izvješćuju CCAMLR o rezultatima tehničkih kontrola provedenih u tu svrhu na svakom plovilu koje ima povlasticu;

    ii.

    da je proveo postupke za osiguranje prisutnosti znanstvenih promatrača koje je obvezan primiti na plovilo u skladu s člankom 14. stavkom 2.;

    (b)

    predmetno plovilo dokazuje da tijekom ribolovnih aktivnosti trajna najmanja brzina potapanja parangala iznosi 0,3 m/s;

    (c)

    predmetno plovilo ne ulovi više od dvije morske ptice. Svako plovilo koje uhvati ukupno tri morske ptice mora se vratiti noćnom postavljanju parangala.

    8.   Odstupajući od stavka 3., kod ribolova iz stavka 7. riblji otpad se ne smiju izbacivati u more.

    9.   Detaljna pravila za primjenu ovog članka donose se u skladu s postupkom utvrđenim u članku 20. stavku 2.

    Članak 9.

    Slučajna smrtnost morskih ptica i morskih sisavaca pri ribolovu povlačnom mrežom (koćom)

    1.   Tijekom ribolova povlačnom mrežom (koćom) zabranjena je uporaba kabela za kontrolu mreža.

    2.   Ribarska plovila Zajednice stalno vode računa da rasvjeta koju koriste bude tako postavljena i tolike snage da njezin domet izvan plovila bude sveden na najmanju moguću mjeru, u skladu sa sigurnim djelovanjem plovila.

    3.   Izbacivanje ribljeg otrpada u more zabranjeno je tijekom postavljanja ili izvlačenja povlačnih mreža.

    4.   Detaljna pravila za primjenu ovog članka donose se u skladu s postupkom utvrđenim u članku 20. stavku 2.

    POGLAVLJE III.

    OBAVLJANJE RIBOLOVNIH AKTIVNOSTI

    Članak 10.

    Kretanje plovila ovisno o razini usputnog ulova

    1.   Pri ribolovu koji nije novi ili pokusni ribolov, ribarska plovila Zajednice kreću se ovisno o razini njihovih usputnih ulova u skladu s Prilogom V. točkom A.

    2.   Pri novom ili pokusnom ribolovu, ribarska plavila Zajednice kreću se ovisno o razini njihovih usputnih ulova u skladu s Prilogom V. točkom B.

    Članak 11.

    Posebne mjere koje se primjenjuju na pokusni ribolov vrste Dissostichus spp.

    1.   Ribarska plovila Zajednice koja sudjeluju u pokusnom ribolovu vrste Dissostichus spp. koristeći povlačnu mrežu ili parangal na području Konvencije, osim ribolova za koji je CCAMLR odobrila posebne iznimke, djeluju u skladu s pravilima utvrđenima u stavcima 3. do 6.

    2.   Za potrebe ovog članka, izvlačenje podrazumijeva jedno postavljanje povlačne mreže. Kod ribolova parangalom, postavljanje podrazumijeva postavljanje jednoga ili više parangala na istoj lokaciji.

    3.   Ribolov se mora obavljati na što je moguće širem području kako u zemljopisnom tako i batimetrijskom smislu. U tu svrhu, ribolov u svakom precizno određenom pravokutniku obustavlja se kada ulov prijavljen u skladu s člankom 12. Uredbe (EZ) br. 601/2004 dostigne 100 tona, a taj se pravokutnik za ostatak sezone zatvara za ribolov. U bilo kojem precizno određenom pravokutniku ribolov se ograničava na jedno plovilo u svakom trenutku.

    4.   Za provedbu stavka 3.:

    (a)

    precizan zemljopisni položaj izvlačenja kod ribolova povlačnom mrežom (koćom) određen je središnjom točkom na putu između početne i završne točke izvlačenja;

    (b)

    precizan zemljopisni položaj postavljanja parangala određen je središnjom točkom postavljenog(-ih) parangala;

    (c)

    smatra se da je precizno određeni pravokutnik u kojem plovilo obavlja ribolov onaj pravokutnik gdje se nalazi precizan zemljopisni položaj izvlačenja ili postavljanja;

    (d)

    smatra se da plovilo obavlja ribolov u bilo kojem precizno određenom pravokutniku od početka procesa postavljanja do završetka izvlačenja svih parangala u tom precizno omeđenom pravokutniku.

    5.   Svakom izvlačenju parangala, osim u izvanrednim okolnostima izvan kontrole plovila (na primjer led ili vremenski uvjeti), mora prethoditi najviše 48 sati stajanja parangala u moru, mjereno od završetka procesa postavljanja parangala do početka procesa izvlačenja parangala.

    6.   Detaljna pravila za primjenu ovog članka donose se u skladu s postupkom utvrđenim u članku 20. stavku 2.

    Članak 12.

    Posebne mjere koje se primjenjuju na ribolov vrste Champsocephalus gunnari u statističkom potpodručju FAO-a 48.3

    1.   Ribolov vrste Champsocephalus gunnari zabranjuje se unutar 12 nautičkih milja od obale Južne Georgije u razdoblju između 1. ožujka i 31. svibnja (razdoblje mriještenja).

    2.   Ako u bilo kojem izvlačenju ulovljena količina sadrži više od 100 kilograma vrste Champsocephalus gunnari i više od 10 % primjeraka vrste Champsocephalus gunnari manje od 240 mm ukupne dužine, ribarsko se plovilo mora pomaknuti na drugu lokaciju ribolova udaljenu najmanje pet nautičkih milja. Ribarsko se plovilo ne smije vratiti najmanje pet dana na područje unutar pet nautičkih milja od mjesta na kojem je ulov malih primjeraka vrste Champsocephalus gunnari premašio 10 %. Mjesto na kojem slučajni ulov malih primjeraka vrste Champsocephalus gunnari premašuje 10 % definira se kao put ribarskog plovila od točke gdje je prvi put upotrijebio ribolovni alat do točke kad ga je izvukao iz mora.

    3.   Ako plovilo ulovi ukupno 20 morskih ptica, mora obustaviti ribolovne aktivnosti i isključuje se iz daljnjeg sudjelovanja u ribolovu u toj sezoni.

    4.   Plovila koja sudjeluju u ovom ribolovu u razdoblju od 1. ožujka do 31. svibnja obavljaju najmanje 20 istraživačkih potega povlačnim mrežama, kako je opisano u Prilogu VI.

    5.   Detaljna pravila za primjenu ovog članka donose se u skladu s postupkom utvrđenim u članku 20. stavku 2.

    POGLAVLJE IV.

    ZNANSTVENI PROMATRAČI NA PLOVILIMA KOJA DJELUJU NA PODRUČJU KONVENCIJE

    Članak 13.

    Predmet i područje primjene

    Sustav znanstvenog promatranja koji je donio CCAMLR u skladu s člankom XXIV. Konvencije primjenjuje se u skladu s ovim poglavljem na sva ribarska plovila Zajednice koja obavljaju ribolovne i istraživačke operacije na području Konvencije.

    Članak 14.

    Aktivnosti koje su predmet znanstvenog promatranja

    1.   Tijekom svakog ribolovnog razdoblja ribarska plovila Zajednice moraju imati na plovilu najmanje jednog znanstvenog promatrača i, ako je moguće, dodatnog znanstvenog promatrača kod ribolova:

    (a)

    vrste Champsocephalus gunnari u statističkom potpodručju FAO-a 48.3 i odjeljku 58.5.2;

    (b)

    rakovice u statističkom potpodručju FAO-a 48.3;

    (c)

    vrste Dissostichus eleginoides u statističkim potpodručjima FAO-a 48.3 i 48.4 i odjeljku 58.5.2; ili

    (d)

    vrste Martialia hyadesi u statističkom potpodručju FAO-a 48.3.

    2.   Ribarska plovila Zajednice moraju imati najmanje dva znanstvena promatrača na plovilu, od kojih je jedan znanstveni promatrač CCAMLR-a imenovan u skladu s člankom 15., kada sudjeluju u pokusnom ribolovu iz članka 11. ove Uredbe ili u nekom drugom istraživačkom pokusnom ribolovu odobrenom u skladu s člankom 7. Uredbe (EZ) br. 601/2004.

    3.   Odstupajući od stavka 2., plovila koja sudjeluju u pokusnom ribolovu na vrstu Dissostichus spp. u statističkim odjeljcima FAO-a 48.3.a i 48.3.b moraju imati na plovilu najmanje jednog znanstvenog promatrača CCAMLR-a i, ako je moguće, dodatnog znanstvenog promatrača.

    4.   Detaljna pravila za primjenu ovog članka donose se u skladu s postupkom utvrđenim u članku 20. stavku 2.

    Članak 15.

    Znanstveni promatrači

    1.   Države članice imenuju znanstvene promatrače koji su ovlašteni obavljati zadaće u vezi s provedbom sustava promatranja, koji je usvojio CCAMLR u skladu s ovom Uredbom.

    2.   Dužnosti i zadaće koje obavljaju znanstveni promatrači na plovilima navedene su u Prilogu VII.

    3.   Znanstveni promatrači su državljani države članice koja ih imenuje. Oni se moraju pridržavati običaja i pravila koja su na snazi na plovilu na kojem obavljaju promatranja.

    4.   Znanstveni promatrači upoznati su s ribolovom i aktivnostima znanstvenog istraživanja, koje trebaju promatrati, kao i s odredbama Konvencije i mjerama donesenima u skladu s Konvencijom, te su adekvatno osposobljeni za stručno obavljanje svojih dužnosti. Osim toga, trebaju biti u stanju komunicirati na jeziku države zastave plovila na kojima obavljaju svoje aktivnosti.

    5.   Znanstveni promatrači imaju sa sobom dokument koji je izdala država članica i kojim ih se u obliku odobrenom od strane CCAMLR-a imenuje znanstvenim promatračima CCAMLR-a.

    6.   Znanstveni promatrači podnose CCAMLR-u preko države članice koja ih imenuje i najkasnije mjesec dana nakon završetka razdoblja promatranja ili nakon povratka promatrača u državu iz koje potječu, izvješće o svakom obavljenom promatranju, koristeći obrasce za promatranje koje je odobrio Znanstveni odbor CCAMLR-a. Kopija se šalje državi zastave predmetnog plovila i Komisiji.

    7.   Detaljna pravila za primjenu ovog članka donose se u skladu s postupkom utvrđenim u članku 20. stavku 2.

    Članak 16.

    Dogovori o postavljanju promatrača na plovilima

    1.   Postavljanje znanstvenih promatrača na ribarska plovila Zajednice koja obavljaju ribolovne aktivnosti ili znanstveno istraživanje odvija se u skladu s dvostranim sporazumima sklopljenima u tu svrhu s drugom članicom CCAMLR-a.

    2.   Dvostrani sporazumi iz stavka 1. temelje se na sljedećim načelima:

    (a)

    znanstvenim promatračima dodjeljuje se status brodskog časnika tijekom njihovog boravka na plovilu. Smještaj i obroci osigurani promatračima na plovilu odgovaraju tom statusu;

    (b)

    država članica koja je država zastave osigurava da korisnici plovila pruže znanstvenim promatračima na plovilima koja plove pod njezinom zastavom svaku pomoć u obavljanju njihovih dužnosti. Između ostalog, znanstveni promatrači imaju slobodan pristup podacima i aktivnostima plovila kako bi mogli obaviti svoje dužnosti u skladu sa zahtjevima CCAMLR-a;

    (c)

    država članica koja je država zastave poduzima odgovarajuće mjere kako bi se znanstvenim promatračima na plovilima koja plove pod njezinom zastavom osigurala sigurnost i dobro postupanje pri provođenju njihovih dužnosti, osigurala medicinska pomoć i zaštitila njihova sloboda i dostojanstvo;

    (d)

    poduzimaju se mjere kako bi se znanstvenim promatračima omogućilo slanje i primanje poruka pomoću opreme za komunikaciju koja se nalazi na plovilu i uz pomoć korisnika plovila. Sve opravdane troškove koji nastanu prilikom tih komunikacija uobičajeno snosi članica CCAMLR-a koja je imenovala znanstvene promatrače (dalje u tekstu „država imenovateljica”);

    (e)

    dogovori o prijevozu i ukrcaju znanstvenih promatrača uređuju se tako da što manje ometaju ribolovne i istraživačke aktivnosti;

    (f)

    znanstveni promatrači pružaju predmetnim zapovjednicima plovila kopiju svojih izvješća, ako ih žele;

    (g)

    države imenovateljice jamče da su njihovi znanstveni promatrači osigurani prema zahtjevima predmetnih članica CCAMLR-a;

    (h)

    države imenovateljice odgovorne su za prijevoz znanstvenih promatrača do mjesta ukrcaja i s mjesta iskrcaja;

    (i)

    osim ako nije drukčije dogovoreno, za opremu, odjeću, plaće i bilo koje druge naknade znanstvenim promatračima uobičajeno je odgovorna država imenovateljica, dok su smještaj i obroci na plovilu odgovornost plavila zemlje domaćina.

    3.   Detaljna pravila za primjenu ovog članka donose se u skladu s postupkom utvrđenim u članku 20. stavku 2.

    Članak 17.

    Priopćavanje informacija

    1.   Države članice koje su imenovale znanstvene promatrače dostavljaju CCAMLR-u podatke o programima promatranja prvom prilikom i najkasnije pri sklapanju bilateralnog sporazuma iz članka 11. Za svakog promatrača dostavljaju su sljedeći podaci:

    (a)

    datum sklapanja sporazuma;

    (b)

    ime i zastava plovila na koje se ukrcavaju promatrači;

    (c)

    država članica odgovorna za imenovanje promatrača;

    (d)

    ribolovno područje (CCAMLR-ovo statističko područje, potpodručje, odjeljak);

    (e)

    vrsta podataka koje će prikupljati promatrači i koji će se dostaviti tajništvu CCAMLR-a (usputni ulov, ciljane vrste, biološki podaci itd.);

    (f)

    predviđeni datumi početka i završetka programa promatranja; i

    (g)

    predviđeni datum povratka promatrača u države iz kojih potječu.

    2.   Detaljna pravila za primjenu ovog članka donose se u skladu s postupkom utvrđenim u članku 20. stavku 2.

    POGLAVLJE V.

    ZAVRŠNE ODREDBE

    Članak 18.

    Izmjene priloga

    Prilozi I. do VII. mijenjaju se u skladu s mjerama za očuvanje resursa koje postaju obvezujuće za Zajednicu, u skladu s postupkom iz članka 20. stavka 3.

    Članak 19.

    Provedba

    Mjere potrebne za provedbu članaka 7., 8., 9., 11., 12., 14., 15., 16. i 17. donose se u skladu s postupkom iz članka 20. stavka 2.

    Članak 20.

    Postupak Odbora

    1.   Komisiji pomaže Odbor uspostavljen u skladu s člankom 30. Uredbe Vijeća (EZ) br. 2371/2002 od 20. prosinca 2002. o očuvanju i održivom iskorištavanju ribolovnih resursa u okviru zajedničke ribarstvene politike (7).

    2.   Ako se upućuje na ovaj stavak, primjenjuju se članci 4. i 7. Odluke 1999/468/EZ.

    Razdoblje iz članka 4. stavka 3. Odluke 1999/468/EEZ utvrđuje se na mjesec dana.

    3.   Ako se upućuje na ovaj stavak, primjenjuju se članci 5. i 7 Odluke 1999/468/EEZ.

    Razdoblje iz članka 5. stavka 6. Odluke 1999/468/EEZ utvrđuje se na mjesec dana.

    4.   Odbor usvaja svoj poslovnik.

    Članak 21.

    Stupanje na snagu

    Ova Uredba stupa na snagu sedmog dana od dana objave u Službenom listu Europske Unije.

    Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

    Sastavljeno u Bruxellesu 22. ožujka 2004.

    Za Vijeće

    Predsjednik

    J. WALSH

    (1)  Mišljenje od 16. prosinca 2003. (još nije objavljeno u Službenom listu).

    (2)  SL L 252, 5.9.1981., str. 26.

    (3)  SL L 379, 31.12.1990., str. 45.

    (4)  SL L 6, 10.1.1998., str. 1. Uredba kako je zadnje izmijenjena Uredbom (EZ) br. 2742/1999 (SL L 341, 31.12.1999., str. 1.).

    (5)  SL L 97, 1.4.2004., str. 16.

    (6)  SL L 184, 17.7.1999., str. 23.

    (7)  SL L 358, 31.12.2002., str. 59.

    PRILOG I.

    NAJMANJA VELIČINA OKA MREŽNOG TEGA U SMISLU ČLANKA 4. STAVKA 1.

    Vrsta

    Vrsta mreže

    Najmanja veličina oka mrežnog tega

    Notothenia rossii

    Povlačne mreže (koće), danske potegače i slične mreže

    120 mm

    Dissostichus eleginoides

    Povlačne mreže (koće), danske potegače i slične mreže

    120 mm

    Goibionotothen gibberifrons

    Povlačne mreže (koće), danske potegače i slične mreže

    80 mm

    Notothenia kempi

    Povlačne mreže (koće), danske potegače i slične mreže

    80 mm

    Lepidonotothen squamifrons

    Povlačne mreže (koće), danske potegače i slične mreže

    80 mm

    Champsocephalus gunnari

    Povlačne mreže (koće), danske potegače i slične mreže

    90 mm

    PRILOG II.

    PRAVILA ZA UTVRĐIVANJE NAJMANJE VELIČINE OKA MREŽNOG TEGA U SMISLU ČLANKA 5.

    A.   Opis mjernih uređaja

    1.

    Mjerač kojim se određuje veličine oka mrežnog tega je plosnata naprava debljine 2 milimetra, napravljena od izdržljivog i nesavitljivog materijala. Sastoji se ili od nekoliko dijelova s usporednim rubovima između kojih su dijelovi s kosim rubovima s nagibom od jedan naprema osam na obje strane, ili samo od kosih rubova s nagibom kako je gore opisano. Na najužem dijelu nalazi se rupica.

    2.

    Na površini svakog mjerča označena je širina u milimetrima, kako duž usporednih rubova, ako postoje, tako i duž kosih rubova. Na kosom dijelu, širina je označena u razmacima od 1 milimetra i navodi se u redovitim razmacima.

    B.   Uporaba mjerača

    1.

    Mreža se rastegne u pravcu duge dijagonale mrežnih oka.

    2.

    Najuži dio mjerača opisanog u stavku A umeće se u otvor oka okomitom na mrežnu plohu.

    3.

    Mjerač se umeće u otvor oka ručno ili pomoću utega ili dinamometra sve dotle dok ga na njegovim kosim rubovima ne zaustavi otpor mrežnog oka.

    C.   Odabir mrežnih oka koje treba izmjeriti

    1.

    Oka koja se mjere moraju činiti niz od 20 uzastopnih oka što leže u smjeru uzdužne osi mreže.

    2.

    Ne mjere se oka koja se nalaze na udaljenosti manjoj od 50 centimetara od spojeva, užadi ili užeta za zatvaranje vreće. Ta se udaljenost mjeri okomito na spojeve, užad ili uže za zatvaranje vreće, pri čemu je mreža rastegnuta u smjeru mjerenja. Ne mjere se ni oka koja su popravljana, poderana niti ona na kojima je pričvršćen neki dodatak na mrežu.

    3.

    Odstupajući od točke 1., oka koja se mjere ne moraju činiti uzastopni niz ako takav niz nije moguć zbog primjene točke 2.

    4.

    Mreže se mjere samo kad su mokre i kad nisu smrznute.

    D.   Mjerenje pojedinog oka

    Veličina svakog oka je širina mjerača u točki u kojoj se mjerač zastavi kad se upotrebljava u skladu sa stavkom B.

    E.   Određivanje veličine oka mrežnog tega

    Veličina oka mrežnog tega je u milimetrima izražena aritmetička sredina mjerenja ukupnog broja oka koja su izabrana i izmjerena kako je predviđeno u stavcima C i D, pri čemu se aritmetička sredina zaokružuje na najbliži milimetar.

    Ukupan broj oka koji će se izmjeriti naveden je u stavku F.

    F.   Tijek inspekcijskog postupka

    1.   Inspektor mjeri jednu seriju od 20 mrežnih oka odabranih u skladu sa stavkom C, pri čemu ručno umeće mjerač bez uporabe utega ili dinamometra.

    Veličina oka mrežnog tega potom se određuje u skladu sa stavkom E.

    Ako izračun veličine oka mrežnog tega pokaže da veličina oka nije u skladu s važećim pravilima, mjere se dvije dodatne serije od 20 mrežnih oka u skladu sa stavkom C.

    Veličina oka mrežnog tega potom se ponovno izračunava u skladu sa stavkom E, pri čemu se uzima u obzir već izmjerenih 60 mrežnih oka. Ne dovodeći u pitanje točku 2., dobiveni rezultat je veličina oka mrežnog tega.

    2.   Ako zapovjednik plovila ospori veličinu oka mrežnog tega utvrđenu u skladu s točkom 1., to se mjerenje ne uzima u obzir kod određivanja veličine oka i mreža se ponovno mjeri pomoću utega ili dinamometra pričvršćenog na mjerač; o izboru utega ili dinamometra odlučuje inspektor. Uteg se učvršćuje (uz pomoć kuke) na rupicu na najužem dijelu mjerača. Dinomometar se može pričvrstiti na rupicu na najužem dijelu mjerača ili upotrijebiti na najširem dijelu mjerača. Točnost utega ili dinamometra potvrđuje odgovarajuće nacionalno tijelo.

    Kod mreža kod kojih veličina oka, utvrđena u skladu s točkom 1., iznosi 35 mm ili manje, primjenjuje se sila od 19,61 njutna (sila jednaka masi od dva kilograma), a za druge mreže primjenjuje se sila od 49,03 njutna (sila jednaka masi od pet kilograma).

    U svrhu određivanja veličine oka mrežnog tega u skladu sa stavkom E, mjeri se samo jedna serija od 20 mrežnih oka ako se koristi uteg ili dinamometar.

    PRILOG III.

    DETALJAN OPIS KONOPA ZA PLAŠENJE PTICA IZ ČLANKA 8. STAVKA 5. I METODA UPORABE

    1.

    Konop za plašenje ptica vješa se na krmi od točke približno 4,5 metara iznad površine vode tako da se konop nalazi neposredno iznad točke gdje mamci padaju u vodu.

    2.

    Konop za plašenje ptica ima promjer od približno 3 mm, dug je najmanje 150 m i na kraju ima uređaj koji stvara napetost, tako da glavni konop ostaje neposredno iza plovila čak i kod bočnog vjetra.

    3.

    U razmacima od 5 metara, počevši od točke na kojoj je konop pričvršćen na plovilo, potrebno je pričvrstiti pet bočnih konopa za plašenje, pri čemu je svaki konop sastavljen od dvije uzice s promjerom od približno 3 mm. Dužina bočnih konopa za plašenje trebala bi se kretati od približno 3,50 metara za one koji su najbliži plovilu do približno 1,25 metara za peti bočni konop. Kad se upotrebljava konop s bočnim uzicama, bočni konopi za plašenje trebaju sezati do površine mora i prilikom ljuljanja plovila povremeno uroniti u more. Obrtni prsteni (vrtuljci) postavljaju se na konop za plašenje na točki povlačenja, prije i iza točke na kojoj je pričvršćen svaki bočni konop za strašenje i neposredno prije bilo kojeg utega smještenog na kraju konopa za plašenje. Svaki bočni konop za plašenja treba također imati obrtni prsten (vrtuljak) na mjestu na kojem se pričvršćuje za konop za plašenje.

    Image

    PRILOG IV.

    EKSPERIMENTALNI PROTOKOLI ZA POSTAVLJANJE PARANGALA IZ ČLANKA 8. STAVKA 7.

    PROTOKOL A

    A1.   Pod nadzorom znanstvenog promatrača plovilo mora:

    (a)

    postaviti najmanje pet parangala s najmanje četiri uređaja za mjerenje dubine i vremena (TDR) na svakom parangalu;

    (b)

    postaviti nasumice uređaje za mjerenje dubine i vremena na parangal u okviru jednog ili više postavljanja;

    (c)

    izračunati pojedinačnu brzinu potapanja za svaki uređaj za mjerenje dubine i vremena nakon vađenja na plovilo, pri čemu:

    i.

    se brzina potapanja mjeri kao prosjek vremena potrebnog za potonuće s površine (0 m) do 15 metara; i

    ii.

    ta brzina potapanja je najmanje 0,3 m/s;

    (d)

    ako se minimalna brzina potapanja (0,3 m/s) ne postigne na svih 20 točaka uzetih kao uzorak, test se ponavlja sve dok se ne zabilježi ukupno 20 testova s najmanjom brzinom potapanja od 0,3 m/s; i

    (e)

    sva oprema i ribolovni alati koji se upotrebljavaju u testovima moraju biti isti kao i oni koji se upotrebljavanju na području Konvencije.

    A2.   Ako plovilo želi biti izuzeto od zahtjeva za noćnim postavljanjem tijekom ribolova, znanstveni promatrač CCAMLR-a mora stalno nadzirati potapanje parangala. Plovilo surađuje s promatračem CCAMLR-a koji:

    (a)

    nastoji namjestiti uređaj za mjerenje dubine i vremena na svaki parangal koji se postavlja u smjeni promatrača;

    (b)

    svakih sedam dana namješta sve raspoložive uređaje za mjerenje dubine i vremena na jedan parangalu radi utvrđivanja bilo kojih odstupanja u brzini potapanja uzduž parangala;

    (c)

    postaviti nasumice uređaje za mjerenje dubine i vremena na parangal i između;

    (d)

    računa pojedinačnu brzinu potapanja za svaki uređaj za mjerenje dubine i vremena nakon vađenja na plovilo; i

    (e)

    mjeri brzinu potapanja kao prosjek vremena potrebnog za potonuće s površine (0 m) do 15 metara.

    A3.   Plovilo mora:

    (a)

    osigurati da prosječna brzina potapanja iznosi najmanje 0,3 m/s;

    (b)

    svaki dan izvijestiti osobu odgovornu za ribolov; i

    (c)

    osigurati da podaci koji se prikupe prilikom pokusnih potapanja budu zabilježeni u odobrenom obliku i dostavljeni na kraju sezone osobi odgovornoj za ribolov.

    PROTOKOL B

    B1.   Pod nadzorom znanstvenog promatrača plovilo mora:

    (a)

    postaviti najmanje pet parangala najveće dužine koji se upotrebljavaju na području Konvencije, s najmanje četiri testa s bocama (vidjeti stavke B5 do B9) na sredinjoj trećini parangala;

    (b)

    postaviti testne boce nasumice na parangal u okviru jednog ili više postavljanja, vodeći računa da se svi testovi trebaju izvesti na sredini između utega;

    (c)

    izračunati pojedinačnu brzinu potapanja za svaki test s bocom, pri čemu se brzina potapanja mjeri kao prosjek vremena potrebnog za potonuće s površine (0 m) do 10 metara;

    (d)

    imati brzinu potapanja od najmanje 0,3 m/s;

    (e)

    ako se minimalna brzina potapanja ne postigne na svih 20 točaka uzetih kao uzorak (četiti testa na pet parangala), test se nastavlja sve dok se ne zabilježi ukupno 20 testova s najmanjom brzinom potapanja od 0,3 m/s; i

    (f)

    sva oprema i ribolovni alati koji se upotrebljavaju u testovima moraju imati iste specifikacije kao alati koji se upotrebljavanju na području Konvencije.

    B2.   Ako plovilo želi biti izuzeto u skladu s člankom 7. stavkom 8., znanstveni promatrač CCAMLR-a mora tijekom ribolova redovito nadzirati potapanje parangala. Plovilo surađuje s promatračem CCAMLR-a koji:

    (a)

    nastoji obaviti test s bocama na svakom parangalu postavljenom u smjeni promatrača, vodeći računa da se test treba izvesti na sredinjoj trećini parangala;

    (b)

    svakih sedam dana namješta barem četiri testne boce na jedan parangal radi utvrđivanja bilo kojih odstupanja u brzine potapanja uzduž parangala;

    (c)

    postavlja testne boce nasumice na mjesta na parangalu u okviru jednog ili više postavljanja, vodeći računa da se svi testovi trebaju izvesti na sredini između utega;

    (d)

    računa pojedinačnu brzinu potapanja za svaki test s bocom; i

    (e)

    mjeri brzinu potapanja kao vrijeme potrebno za potonuće s površine (0 m) do 10 metara.

    B3.   Dok djeluje u skladu s ovom iznimkom, plovilo:

    (a)

    osigurava da su svi parangali opterećeni tako da stalno postižu najmanju brzinu potapanja od 0,3 m/s;

    (b)

    svaki dan izvješćuje svoju nacionalnu agenciju o ostvarivanju tog cilja; i

    (c)

    osigurava da podaci koji se prikupe prilikom pokusnih potapanja budu zabilježeni u odobrenom obliku i dostavljeni na kraju sezone odgovarajućoj nacionalnoj agenciji.

    B4.   Test s bocom obavlja se kako je opisano u nastavku.

    Namještanje boce

    B5.   10 metara dvomilimetarskog multifilamentnog najlonskog ili istovjetnog konca pričvršćuje se na grlo 750 mililitarske plastične boce (1) (sposobnost plutanja oko 0,7 kilograma) na čijoj je drugoj strani učvršćena hvataljka za parangal. Dužina se mjeri od točke na kojoj je konop pričvršćen (kraj hvataljke) do grla boce i promatrač je mora provjeriti svakih nekoliko dana.

    B6.   Oko boce treba omotati reflektirajuću ljepljivu traku kako bi se mogla uočiti noću. U bocu treba staviti komad vodootpornog papira s jedinstvenim identifikacijskim brojem koji je dovoljno velik da se može pročitati s udaljenosti od nekoliko metara.

    Test

    B7.   Boca se isprazni, čep se ostavi otvorenim i konac se omota oko boce radi postavljanja. Boca s omotanim koncem pričvršćuje se na parangal (2), na sredini između utega (točka spajanja).

    B8.   Promatrač bilježi vrijeme u sekundama kao t1 (3) kad točka spajanja dotakne vodu. Vrijeme kad se boca u cijelosti potopi bilježi se u sekundama kao t2. Rezultat testa računa se na sljedeći način:

     

    Brzina potapanja parangala = 10/(t2 - t1)

    B9.   Rezultat treba biti 0,3 m/s ili više. Ti se podaci evidentiraju u predviđenom prostoru u elektroničkom očevidniku promatrača.

    (1)  Potrebna je plastična boca za vodu s čepom na navijanje od tvrde plastike. Čep boce ostavi se otvoren tako da se boca napuni vodom nakon što se povuče pod vodu. Na taj način plastična se boca može ponovno upotrijebiti a da je ne uništi pritisak vode.

    (2)  Na automatskim parangalima pričvrstiti na glavni konop; na španjolskom sustavu parangala pričvrstiti na pomoćni konop.

    (3)  Postupak opažanja olakšati će dalekozor, posebno pri lošem vremenu.

    PRILOG V.

    PRAVILA U POGLEDU USPUTNIH ULOVA PRILIKOM RIBOLOVA KOJI SE OBAVLJA NA PODRUČJU KONVENCIJE

    A.   Regulirani ribolov

    1.   Ako tijekom ciljanog ribolova vrste Dissostichus eleginoides u statističkom potpodručju FAO-a 48.3. usputni ulov bilo koje vrste u jednom izvlačenju ili postavljanju iznosi jednu tonu ili više, ribarsko se plovilo mora pomaknuti na drugo mjesto ribolova udaljeno najmanje pet nautičkih milja. Ribarsko se plovilo ne smije vratiti u razdoblju od najmanje pet dana na bilo koje mjesto u pojasu od pet nautičkih milja od mjesta na kojem je usputni ulov prelazio jednu tunu.

    2.   Ako tijekom ciljanog ribolova vrste Champsocephalus gunnari u statističkom potpodručju FAO-a 48.3. pri jednom izvlačenju usputni ulov bilo koje od sljedećih vrsta: Chaenocephalus aceratus, Gobionotothen gibberifrons, Lepidonotothen squamifrons, Notothenia rossii, ili Pseudochaenichthys georgianus,

    (a)

    iznosi više od 100 kilograma i prelazi pet posto ukupnog ulova sve ribe po masi,

    ili

    (b)

    iznosi dvije tone ili više, tada

    se ribarsko plovilo mora pomaknuti na drugu lokaciju udaljenju najmanje pet nautičkih milja. Plovilo se ne smije vratiti u razdoblju od najmanje pet dana na bilo koje mjesto u pojasu od pet nautičkih milja od mjesta na kojem je usputni ulov gornjih vrsta premašio pet posto.

    3.   Ako tijekom ciljanog ribolova vrste Dissostichus eleginoides ili Champsocephalus gunnari u statističkom potpodručju FAO-a 58.5.2 pri jednom izvlačenju usputni ulov vrste Channichthys rhinoceratus, Lepidonotothen squamifrons, Macrourus spp., ili volina i raža iznosi dvije tone ili više, ribarsko plovilo ne smije loviti koristeći tu metodu ribolova na bilo kojem mjestu unutar pet nautičkih milja od mjesta na kojem je usputni ulov gornjih vrsta premašio dvije tone u razdoblju od najmanje pet dana.

    Ako tijekom gore navedenog ribolova pri jednom izvlačenju usputni ulov bilo koje druge vrste za koju su u skladu s pravilima Zajednice uvedena ograničenja iznosi jednu tonu ili više, ribarsko plovilo ne smije loviti koristeći tu metodu ribolova na bilo kojem mjestu unutar pet nautičkih milja od mjesta na kojem je usputni ulov gornjih vrsta premašio dvije tone u razdoblju od najmanje pet dana.

    4.   Ako tijekom ciljanog ribolova vrste Electrona carlsbergi u statističkom potpodručju FAO-a 48.3 pri jednom izvlačenju usputni ulov vrste koja nije ciljna vrsta:

    (a)

    iznosi više od 100 kilograma i prelazi pet posto ukupnog ulova sve ribe po masi,

    ili

    (b)

    iznosi dvije tone ili više, tada

    se ribarsko plovilo mora pomaknuti na drugu lokaciju udaljenju najmanje pet nautičkih milja. Plovilo se ne smije vratiti u razdoblju od najmanje pet dana na bilo koje mjesto u pojasu od pet nautičkih milja od mjesta na kojem je usputni ulov gornjih vrsta premašio pet posto.

    5.   Mjesto na kojem usputni ulov prelazi količine iz točaka 1. do 4. definira se kao put ribarskog plovila od točke gdje je prvi put upotrijebio ribolovni alat s ribarskog plovila do točke kad ga je izvukao iz mora.

    B.   Novi i pokusni ribolov

    1.   Ako pri jednom izvlačenju ili postavljanju usputni ulov bilo koje vrste iznosi jednu ili više tona, tada se ribarsko plovilo mora pomaknuti na drugu lokaciju udaljenju najmanje pet nautičkih milja. Plovilo se ne smije vratiti u razdoblju od najmanje pet dana na bilo koje mjesto unutar pojasa od pet nautičkih milja od mjesta na kojem je usputni ulov gornjih vrsta premašio jednu tonu. Mjesto na kojem je usputni ulov prešao jednu tonu definira se kao put ribarskog plovila od točke gdje je prvi put upotrijebio ribarski alat s ribarskog plovila do točke kad ga je izvukao iz mora.

    2.   Za potrebe stavka 1.:

    (a)

    usputni ulov čini ulov svih vrsta koje nisu ciljane vrste;

    (b)

    Macrourus spp., voline i raže računaju se kao jedna vrsta.

    PRILOG VI.

    POKUSNI IZLOVI U RIBOLOVU NA VRSTU CHAMPSOCEPHALUS GUNNARI U STATISTIČKOM PODPODRUČJ FAO-a 48.3 TIJEKOM SEZONE MRIJEŠTENJA

    1.   Na području Shag Rocks/Black Rocks obavlja se dvanaest pokusnih izlova. Oni se dijele na četiri sektora prikazana na Slici 1.: po četiri u sjeverozapadnim i jugoistočnim sektorima te po dva u sjeveroistočnom i jugozapadnim sektorima. Daljnjih osam pokusnih izlova obavlja se na sjeverozapadnoj ploči Južne Georgije u vodi koja nije dublja od 300 metara, kako je prikazano na Slici 1.

    2.   Pokusni izlovi mora se obavljati na međusobnoj udaljenosti od najmanje pet nautičkih milja. Razmak između mjesta izlova mora biti takav da primjereno obuhvati oba područja radi dobivanja informacija o sastavu vrste Champsocephalus gunnari po dužini, spolu, zrelosti i težini.

    3.   Ako se na putu do Južne Goergije otkrije jata riba, treba ih loviti uz pokusne izlove.

    4.   Pokusni izlovi moraju trajati najmanje 30 minuta s mrežom na dubini za ribolov. Tijekom dana, mreža se mora upotrebljavati blizu dna.

    5.   Međunarodni znanstveni promatrač na plovilu uzima uzorke ulova iz svih pokusnih izlova. Uzorcima se nastoji obuhvatiti najmanje 100 riba, a uzorkovanje se obavlja standardnom metodom slučajnog odabira uzoraka. Svim ribama iz uzorka treba najmanje provjeriti dužinu, spol i zrelost, te ako je moguće i težinu. Ako je ulov velik i ako ima dovoljno vremena, treba provjeriti više riba.

    Image

    PRILOG VII.

    DUŽNOSTI I ZADAĆE KOJE ZNANSTVENI PROMATRAČI OBAVLJAJU NA PLOVILIMA KOJA SUDJELUJU U ZNANSTVENOM ISTRAŽIVANJU ILI ISKORIŠTAVANJU MORSKIH ŽIVIH RESURSA NA PODRUČJU KONVENCIJE IZ ČLANKA 15. STAVKA 2.

    A.   Dužnost je znanstvenih promatrača na plovilima koja sudjeluju u znanstvenom istraživanju ili iskorištavanju morskih živih resursa promatrati i izvijestiti o obavljanju ribolovnih aktivnosti na području Konvencije imajući na umu ciljeve i načela Konvencije.

    B.   Pri ispunjavanju te dužnosti, znanstveni promatrači obavljaju sljedeće zadaće, pri čemu upotrebljavaju obrasce za promatranje koje je odobrio Znanstveni odbor CCAMLR-a:

    (a)

    bilježe pojedinosti o djelovanju plovila (npr. vrijeme posvećeno istraživanju, ribolovu, prijevozu itd. te pojedinosti o izlovima);

    (b)

    uzimaju uzorke ulova radi utvrđivanja bioloških svojstava;

    (c)

    bilježe biološke podatke po ulovljenim vrstama;

    (d)

    bilježe usputne ulove, njihovu količinu i ostale biološke podatke;

    (e)

    bilježe zapletanje u mreže i slučajnu smrtnost morskih ptica i sisavaca;

    (f)

    bilježe postupak kojim se mjeri deklarirana masa ulova i prikupljaju podatke o faktoru konverzije između žive mase i završnog proizvoda u slučaju da se ulov bilježi na temelju mase prerađenog proizvoda;

    (g)

    pripremaju izvješća o svojim promatranjima, pri čemu upotrebljavaju obrasce za promatranje koje je odobrio Znanstveni odbor i podnose ih svojim odgovarajućih tijelima;

    (h)

    dostavljaju kopije izvješća zapovjednicima plovila;

    (i)

    pomažu zapovjedniku plovila kod postupaka evidentiranja i izvješćivanja o ulovu, ako to zapovjednik zatraži;

    (j)

    obavljaju druge zadaće o kojima se dogovore predmetne stranke važećeg dvostranog sporazuma;

    (k)

    prikupljaju podatke i izvješćuju o opažanjima ribarskih plovila na području Konvencije, uključujući podatke o vrsti plovila, položaju i aktivnosti; i

    (l)

    prikupljaju informacije o gubitku ribolovnog alata i zbrinjavanju otpada s ribarskih plovila na moru.
    Top