Choose the experimental features you want to try

This document is an excerpt from the EUR-Lex website

Document 31996R1749

Uredba Komisije (EZ) br. 1749/96 od 9. rujna 1996. o početnim provedbenim mjerama za Uredbu Vijeća (EZ) br. 2494/95 u vezi s harmoniziranim indeksima potrošačkih cijena

SL L 229, 10.9.1996, p. 3–10 (ES, DA, DE, EL, EN, FR, IT, NL, PT, FI, SV)

Ovaj dokument objavljen je u određenim posebnim izdanjima (CS, ET, LV, LT, HU, MT, PL, SK, SL, BG, RO, HR)

Legal status of the document No longer in force, Date of end of validity: 23/08/2020; stavljeno izvan snage 32020R1148

ELI: http://data.europa.eu/eli/reg/1996/1749/oj

10/Sv. 001

HR

Službeni list Europske unije

10


31996R1749


L 229/3

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE

09.09.1996.


UREDBA KOMISIJE (EZ) br. 1749/96

od 9. rujna 1996.

o početnim provedbenim mjerama za Uredbu Vijeća (EZ) br. 2494/95 u vezi s harmoniziranim indeksima potrošačkih cijena

KOMISIJA EUROPSKIH ZAJEDNICA,

uzimajući u obzir Ugovor o osnivanju Europske zajednice,

uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EZ) br. 2494/95 od 23. listopada 1995. u vezi s harmoniziranim indeksima potrošačkih cijena (1), a posebno njezin članak 4. i članak 5. stavak 3.,

budući da se od svake države članice zahtijeva izrada harmoniziranog indeksa potrošačkih cijena (HIPC) počevši s indeksom za siječanj 1997.;

budući da je člankom 3. Uredbe (EZ) br. 2494/95 određeno da su područje primjene HIPC-a roba i usluge koje su ponuđene na prodaju na gospodarskom području države članice radi izravnog zadovoljavanja potrošačkih potreba;

budući da se područje prikupljanja podataka za postojeće indekse potrošačkih cijena koje izrađuju države članice, te potom postupci za uvrštavanje robe i usluga koje su postale značajne, procedure za prilagođavanje cijena pri promjeni kvalitete proizvoda koji se procjenjuju, metode kombiniranja cijena kako bi se oblikovali indeksi cijena za osnovne skupine, ili metode uzorkovanja i postupci kojima se dolazi do cijena, razlikuju među državama članicama do te mjere da dobiveni indeksi potrošačkih cijena koje izrađuju države članice ne udovoljavaju zahtjevima usporedivosti neophodnima za izradu HIPC-a;

budući da se praksa kojom se ranije utvrđene cijene koriste kao zamjene za tekuće mjesečne cijene, razlikuje do te mjere od primjene prikupljenih cijena da dobiveni indeksi potrošačkih cijena koje izrađuju države članice ne zadovoljavaju zahtjeve usporedivosti neophodne za izradu HIPC-a;

budući da je potrebno robe i usluge koje su postale značajne uvrstiti kako u HIPC-e čiji se ponderi ažuriraju godišnje, kao i onih koji se ne ažuriraju tako često;

budući da su potrebne provedbene mjere za osiguranje usporedivosti HIPC-a u skladu s člankom 5. stavkom 3. Uredbe (EZ) br. 2494/95;

budući da u skladu s člankom 15. Uredbe (EZ) br. 2494/95, Komisija (Eurostat) mora Vijeću podnijeti izvješće o pouzdanosti HIPC-a i njihovom zadovoljavanju zahtjeva usporedivosti;

budući da su mjere utvrđene ovom Uredbom u skladu s mišljenjem Odbora za statistički program (OSP) koji je osnovan Odlukom Vijeća 89/382/EEZ, Euratom (2);

budući da je u skladu s člankom 5. stavkom 3. Uredbe (EZ) br. 2494/95, konzultiran Europski monetarni institut koji je dao pozitivno mišljenje,

DONIJELA JE OVU UREDBU:

I.   OPĆE ODREDBE

Članak 1.

Cilj

Cilj je ove Uredbe da se radi izrade usporedivih harmoniziranih indeksa potrošačkih cijena (HIPC) koje izrađuju države članice utvrde:

početno područje prikupljanja podataka za robe i usluge, kao i usporedivi postupci ažuriranja tog područja uvrštavanjem potrošačkih proizvoda i usluga koje su postale značajne,

minimalni standardi za postupke prilagodbe kvalitete,

minimalni standardi za uporabne cijene,

formula za izračunavanje indeksa cijena za osnovne skupine.

Također je cilj osigurati da je uzorkovanje cijena takvo da su HIPC-i dovoljno pouzdani za međunarodne usporedbe, te da daju informacije na temelju kojih se mogu utvrditi minimalni standardi uzorkovanja.

Članak 2.

Definicije

U smislu ove Uredbe:

(a)

„Početno područje prikupljanja podataka za robe i usluge u HIPC-u” se definira kao četveroznamenkaste kategorije i podkategorije, koje su utvrđene u klasifikaciji COICOP/HIPC (COICOP - klasifikacija pojedinačne potrošnje prema svrsi, prilagođena potrebama HIPC-a), a navedene su u Prilogu I.

(b)

„Robe i usluge koje su postale značajne” se definiraju kao one robe i usluge čije promjene cijena nisu izričito uvrštene u HIPC-e država članica, ali je njihov udio u procijenjenim potrošačkim troškovima dosegao najmanje jedan promil troškova obuhvaćenih HIPC-om.

(c)

Do „promjene kvalitete” dolazi kad država članica prosudi da je promjena u specifikaciji dovela do značajne razlike u korisnosti za potrošača između nove vrste ili modela robe ili usluge, i robe ili usluge koje su ranije odabrane za utvrđivanje cijene u okviru HIPC-a, a koje je ona zamijenila. Do promjene kvalitete ne dolazi kad se poduzima sveobuhvatna revizija uzorka HIPC-a.

(d)

„Prilagodba kvalitete” je postupak uzimanja u obzir promjene kvalitete povećanjem ili sniženjem snimljenih aktualnih ili orijentacijskih cijena za faktor ili iznos koji je jednak vrijednosti te promjene kvalitete.

(e)

„Ciljani uzorak” se definira kao skup cijena robe i usluga koje država članica namjerava prikupiti za izradu HIPC-a od siječnja 1997. ili u nekom kasnijem roku, kako bi zadovoljila svoje vlastite ili europske standarde pouzdanosti i usporedivosti.

(f)

„Snimljena cijena” je cijena koju je država članica stvarno potvrdila.

(g)

„Procijenjena cijena” je cijena koja se koristi kao zamjena za snimljenu cijenu, a temelji se na primjerenom postupku procjene. Ranije snimljene cijene neće se smatrati procijenjenim cijenama, ako se ne može pokazati da su procjene primjerene.

(h)

„Zamjenska cijena” je snimljena cijena neke robe ili usluge koja se uzima kao izravna zamjena za robu ili uslugu čija je cijena sadržana u ciljanom uzorku.

(i)

„Indeks elementarnog agregata” je indeks cijene za elementarni agregat koji sadrži samo podatak o cijeni.

(j)

„Elementarni agregat” odnosi se na troškove ili potrošnju na najdetaljnijoj razini slojevitosti HIPC-a u okviru kojeg nema pouzdanih podataka o potrošnji za potrebe ponderiranja.

(k)

„Uzorkovanje” se odnosi na sve postupke izrade HIPC-a prilikom kojeg se neki podskup osnovnog skupa cijena s kojim su suočeni potrošači koristi za procjenu promjene cijene za neku kategoriju robe i usluga koje su obuhvaćene HIPC-om.

(l)

„Pouzdanost” se procjenjuje prema „preciznosti” koja se odnosi na stopu pogreške uzorkovanja i „reprezentativnosti”, tj. o neiskrivljenosti.

II.   MJERE KOJIMA SE OSIGURAVA USPOREDIVOST, POUZDANOST I KORISNOST HIPC-a

Članak 3.

Početno područje prikupljanja podataka

Usporedivim se smatraju HIPC-i koji sadrže indekse cijena i pondere za svaku kategoriju navedenu u Prilogu I., a na koje otpada više od jednog promila ukupnih troškova koje obuhvaćaju sve te kategorije.

Članak 4.

Robe i usluge koje su postale značajne

Države članice će:

(a)

sustavno pokušavati identificirati robe i usluge koje su postale značajne; i

(b)

provjeravati važnost robe i usluga za koje su druge države članice izvijestile da su postale značajne.

HIPC će se izrađivati tako da obuhvaća promjene cijena robe ili usluga koje su postale značajne, kad se procijeni da je roba ili usluga obuhvaćena definicijom iz članka 2. točke (b). To se provodi u roku od 12 mjeseci od njihove identifikacije, prilagođavanjem pondera ili u okviru relevantne kategorije klasifikacije COICOP/HIPC-a navedene u Prilogu I. ovoj Uredbi, ili dodjeljivanjem dijela pondera izričito na robu ili uslugu koja je postala značajna.

Članak 5.

Minimalni standardi za postupak prilagođavanja kvalitete

1.   HIPC-i za koje se poduzimaju prilagođavanja kvalitete smatraju se usporedivim. Kada dođe do promjene kvalitete, države članice izrađuju indekse cijena poduzimajući odgovarajuće prilagođavanje kvalitete na osnovi izričitih procjena vrijednosti promjene kvalitete. Ako ne postoje nacionalne procjene, države članice će se koristiti procjenama na temelju informacija koje pruža Komisija (Eurostat), kad su one dostupne i relevantne.

2.   Kada ne postoje procjene, promjene cijena će se procjenjivati kao razlika između cijene odabrane zamjene i cijene proizvoda koji je zamijenjen. Ni u kom se slučaju promjena kvalitete ne može procjenjivati kao ukupna razlika cijene između dva proizvoda, osim ako se to može opravdati kao primjerena procjena. Kad se zamjena mora provesti nakon što su robe i usluge ponuđene po sniženim cijenama, te zamjene treba odabirati prema sličnosti njihove korisnosti za potrošača, a ne prema sličnosti cijene.

Članak 6.

Minimalni standardi za cijene

1.   Države članice će izrađivati HIPC-e koristeći snimljene cijene iz ciljanog uzorka.

(a)

Kad ciljani uzorak zahtijeva mjesečno promatranje, ali se ono ne može provesti, budući da neki proizvod nije na raspolaganju ili zbog nekog drugog razloga, za prvi ili drugi mjesec mogu se koristiti procijenjene cijene, ali se od trećeg mjeseca moraju primijeniti zamjenske cijene.

(b)

Kad se, iznimno, ciljani uzorak treba promatrati rjeđe od jednom mjesečno, procijenjene cijene će se koristiti za one mjesece kad nisu potrebne snimljene cijene. Procijenjene cijene mogu se također koristiti prvom prilikom kad ne uspije snimanje cijena. Ako snimanje cijena ne uspije i drugi put po redu, tada se moraju primijeniti zamjenske cijene.

2.   Kad, u okolnostima navedenim u ovom članku, nisu na raspolaganju zamjenske cijene, može se nastaviti s primjenom procijenjenih cijena, pod uvjetom da je njihovo korištenje ograničeno do stupnja primjerenog za postizanje usporedivosti.

Članak 7.

Indeksi cijena za elementarne agregate

HIPC-i će se izrađivati korištenjem jedne od dviju formula navedenih u stavku 1. Priloga II. ovoj Uredbi ili koje druge slične formule kojom se dobiva indeks koji se sustavno ne razlikuje od indeksa izrađenog prijašnje godine prema bilo kojoj formuli za više od prosječno jedne desetine postotnog poena.

Članak 8.

Minimalni standardi za uzorkovanje

Kao pouzdani i usporedivi smatraju se HIPC-i izrađeni na temelju ciljanih uzoraka, koji za svaku kategoriju COICOP/HIPC-a i uzimajući u obzir ponder kategorije, imaju dovoljno elementarnih agregata da predstavljaju raznolikost proizvoda u okviru kategorije i dovoljno cijena u okviru svakog elementarnog agregata, da bi se uzelo u obzir promjene u kretanjima cijena u stanovništvu.

Članak 9.

Kontrola kvalitete

Države članice:

(a)

dostavljaju Komisiji (Eurostatu) na njezin zahtjev informacije o troškovima svih izuzimanja iz područja prikupljanja podataka, koji su izraženi kao razmjerni dio u ukupnim troškovima koji obuhvaćaju HIPC-i; informacije moraju biti dostatne da bi se procijenilo poštivanje ove Uredbe;

(b)

obavješćuju Komisiju (Eurostat) o novoj robi i uslugama koje su postale značajne, čim ih identificiraju, te prema potrebi o razlozima neuvrštavanja bilo koje robe ili usluga koje su postale značajne; informacije moraju biti dostatne da bi se procijenila usklađenost s ovom Uredbom;

(c)

nadziru pojavu promjena kvalitete i poduzetih prilagođavanja, do mjere koliko je dostatno, da bi se dokazala usklađenost s ovom Uredbom, a Komisiji (Eurostatu) na njezin zahtjev dostavljaju odgovarajuće informacije;

(d)

izrađuju i drže jasne prikaze ciljanih uzoraka i nastavljaju kontrole promatranja cijena i procjena cijena u mjeri dostatnoj za osiguranje usklađenosti s ovom Uredbom. One Komisiji (Eurostatu) na njezin zahtjev dostavljaju određene informacije kojima se može procijeniti i osigurati usklađenost;

(e)

kad se koristi formula različita od formula navedenih u stavku 1. Priloga II. ovoj Uredbi, dostavljaju Komisiji (Eurostatu) na njezin zahtjev informacije o učincima primjene te alternativne formule, u odabranim periodima i odabranim elementarnim agregatima, a koje će biti dostatne za procjenu usklađenosti s ovom Uredbom;

(f)

dostavljaju Komisiji (Eurostatu) na njezin zahtjev pojedinosti o ciljanim uzorcima dostatnim za procjenu usklađenosti s ovom Uredbom, kao i skraćene statistike reprezentativnosti i pouzdanosti uzoraka u mjeri dostatnoj da Komisija (Eurostat) može davati prijedloge o minimalnim standardima za odabiranje uzoraka i uvrštavanje u Reviziju HIPC-a, koja je predviđena u članku 15. Uredbe (EZ) br. 2494/95 za listopad 1997.

III.   ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 10.

Ova Uredba stupa na snagu 20. dan nakon dana objave u Službenom listu Europskih zajednica.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu 9. rujna 1996.

Za Komisiju

Yves-Thibault DE SILGUY

Član Komisije


(1)  SL L 257, 27.10.1995., str. 1.

(2)  SL L 181, 28.6.1989., str. 47.


PRILOG I.

Početno područje prikupljanja podataka za robu i usluge HIPC-a uključuje sljedeće skupine i podskupine:


Kod

COICOP/HIPC

01.

HRANA I BEZALKOHOLNA PIĆA

01.1

Hrana

01.1.1

Kruh i žitarice

01.1.2

Meso

01.1.3

Ribe

01.1.4

Mlijeko, sir i jaja

01.1.5

Ulja i masti

01.1.6

Voće

01.1.7

Povrće, uključujući krumpir i ostale gomolje

01.1.8

Šećer, džem, med, sirupi, čokolada i slatkiši

01.1.9

Prehrambeni proizvodi koji nisu drugdje klasificirani

01.2

Bezalkoholna pića

01.2.1

Kava, čaj i kakao

01.2.2

Mineralne vode, osvježavajuća pića i sokovi

02.

ALKOHOLNA PIĆA I DUHAN

02.1

Alkoholna pića

02.1.1

Žestoka alkoholna pića

02.1.2

Vino

02.1.3

Pivo

02.2

Duhan

02.2.1

Duhan

03.

ODJEĆA I OBUĆA

03.1

Odjeća

03.1.1

Tkanine za odjeću

03.1.2

Odjevni predmeti

03.1.3

Ostali odjevni predmeti i odjevni pribor

03.1.4

Kemijsko čišćenje, popravak i posudba odjeće

03.2

Obuća

03.2.1

Cipele i druga obuća

03.2.2

Održavanje, popravak i posudba obuće

04.

STANOVANJE, VODA, STRUJA, PLIN I OSTALA GORIVA

04.1

Stvarno plaćene najamnine za stan

04.1.1

Stvarno plaćene najamnine koje su platili stanari

04.1.2

Ostale stvarno plaćene najamnine

04.3

Redovito održavanje i popravak stanova

04.3.1

Proizvodi za redovito održavanje i popravak stanova

04.3.2

Usluge za redovito održavanje i popravak stanova

04.4

Ostale usluge u vezi sa stanovanjem

04.4.1A

Prikupljanje otpada — potrošači plaćaju prema potrošnji

04.4.2.A

Kanalizacija — potrošači plaćaju prema potrošnji

04.4.3A

Vodoopskrba — potrošači plaćaju prema potrošnji

04.4.4

Ostale usluge u vezi sa stanovanjem koje nisu drugdje klasificirane

04.5

Struja, plin i ostala goriva

04.5.1

Struja

04.5.2

Plin

04.5.3

Tekuća goriva

04.5.4

Kruta goriva

04.5.5

Topla voda, para i led

05.

NAMJEŠTAJ, KUĆNA OPREMA I RUTINSKO ODRŽAVANJE KUĆE

05.1

Pokućstvo, posoblje i dekor, sagovi i ostale podne prostirke i popravci

05.1.1

Pokućstvo i posoblje

05.1.2

Sagovi i ostale podne prostirke

05.1.3

Popravak pokućstva, posoblja i podnih prostirki

05.2

Tekstilna roba za uređenje stana

05.2.1

Tekstilna roba za uređenje stana

05.3

Uređaji za grijanje i kuhanje, hladnjaci, strojevi za pranje rublja i slični veći kućanski aparati, uključivši pribor i popravke

05.3.1

Veći kućanski aparati – električni ili ne

05.3.2

Manji kućanski električni aparati

05.3.3

Popravak kućanskih aparata

05.4

Staklo, stolno posuđe i pribor za jelo, kućne potrepštine

05.4.1

Staklo, stolno posuđe i pribor za jelo, kućne potrepštine

05.5

Alati i oprema za kuću i vrt

05.5.1

Veće alatke i oprema

05.5.2

Male alatke i razni pribor

05.6

Robe i usluge za rutinsko održavanje kućanstva

05.6.1

Potrošna kućanska roba

05.6.2

Usluge u kućanstvu i usluge pospremanja kuće

06.A

ZDRAVLJE — roba koju je platio potrošač, a što nije refundirano

06.1A

Medicinski i farmaceutski proizvodi i terapeutski aparati i oprema — koje je platio potrošač, a što nije refundirano

06.1.1A

Farmaceutski preparati i proizvodi — koje je platio potrošač i nisu refundirani

06.1.2A

Ostali medicinski proizvodi — koje je platio potrošač i nisu refundirani

06.1.3A

Terapeutski aparati i oprema — koje je platio potrošač i nisu refundirani

07.

PRIJEVOZ

07.1

Kupovina vozila

07.1.1A

Novi automobili

07.1.1B

Rabljeni automobili

07.1.2

Motorkotači

07.1.3

Bicikli

07.2

Pogon osobnih prijevoznih sredstava

07.2.1

Rezervni dijelovi i pribor

07.2.2

Goriva i maziva

07.2.3

Održavanje i popravci

07.2.4

Ostale usluge u vezi s osobnim prijevoznim sredstvima — uz korištenje konvencija ESA (1)

07.3

Prijevozničke usluge

07.3.1

Putnički željeznički prijevoz

07.3.2

Putnički cestovni prijevoz

07.3.3

Putnički avionski prijevoz

07.3.4

Putnički pomorski prijevoz te prijevoz kanalima i riječnim plovnim putovima

07.3.5

Ostale kupljene prijevozne usluge

08.

KOMUNIKACIJE

08.1.

Komunikacije

08.1.1

Poštanske usluge

08.1.2

Telefon i telefaks oprema

08.1.3

Telefonske, telegrafske i telefaks usluge

09.

REKREACIJA I KULTURA

09.1

Oprema i pribor uključujući i popravke

09.1.1

Oprema za prijam, snimanje i reprodukciju zvuka i slike

09.1.2

Fotografska i kinematografska oprema i optički instrumenti

09.1.3

Oprema za obradu podataka

09.1.4

Ostala veća trajna oprema za rekreaciju i kulturu

09.1.5

Igre, igračke i hobiji, oprema za sport, kampiranje i rekreaciju u prirodi

09.1.6

Oprema za snimanje slike i zvuka

09.1.7

Vrtlarstvo

09.1.8

Kućni ljubimci

09.1.9

Popravak opreme i pribora za rekreaciju i kulturu

09.2

Rekreacijske i kulturne usluge

09.2.1

Grupne rekreacijske i kulturne usluge

09.2.2

Ostale rekreacijske i kulturne usluge

09.3.

Novine, knjige i pisaći pribor i potrepštine

09.3.1

Knjige

09.3.2

Novine i časopisi

09.3.3

Razne tiskanice

09.3.4

Pisaći i crtaći pribor

09.4

Paket—aranžmani za odmor — uključujući putno osiguranje

09.4.1

Paket—aranžmani za odmor — bez putnog osiguranja

10.A

OBRAZOVANJE — koje u državama članicama obično plaćaju potrošači

11.

HOTELI, KAVANE I RESTORANI

11.1

Ugostiteljstvo

11.1.1

Restorani i kavane

11.1.2

Kantine/menze

11.2

Usluge smještaja — unutar država članica

11.2.1

Usluge smještaja — unutar država članica

12.

RAZNE ROBE I USLUGE

12.1

Osobna njega

12.1.1

Frizerski i kozmetički saloni

12.1.2

Aparati, predmeti i proizvodi za osobnu njegu

12.2

Osobni predmeti koji nisu drugdje klasificirani

12.2.1

Nakit, satovi i ručni satovi

12.2.2

Ostali osobni predmeti

12.4A

Osiguranje

12.4.2A

Osiguranje u vezi sa stanom — osiguranje predmeta

12.4.4A

Osiguranje u vezi s prijevozom — osiguranje vozila — isključujući putno osiguranje

12.5A

Bankovne usluge koje nisu drugdje klasificirane — osim plaćanja kamata i naknada izraženih kao postotak vrijednosti koja se prenosi

12.5.1A

Bankovne usluge koje nisu drugdje klasificirane — osim plaćanja kamata i naknada izraženih kao postotak vrijednosti koja se prenosi

12.6

Ostale usluge koje nisu drugdje klasificirane

12.6.1

Ostale usluge koje nisu drugdje klasificirane


(1)  European System of Accounts, ESA 1995. — Europski sustav računa


PRILOG II.

Formula koja se koristi za izradu elementarnih agregata

1.   Pri izradi indeksa cijena za elementarne agregate koristi se omjer aritmetičkih prosječnih cijena Formula ili omjer geometrijskih prosječnih cijena Formula, pri čemu je pt tekuća cijena, pb orijentacijska cijena, a n broj takvih cijena u elementarnom agregatu. Može se koristiti i alternativna formula pod uvjetom da ispunjava zahtjeve usporedivosti predviđene u članku 7.

2.   U pravilu se ne treba koristiti aritmetička sredina odnosa cijena Formula jer time u mnogim slučajevima neće biti zadovoljen zahtjev usporedivosti. Ona se može iznimno koristiti kad se može dokazati da zadovoljava zahtjev usporedivosti.

3.   Indeks cijena za elementarni agregat može se izračunavati kao verižni indeks uz korištenje jedne od dviju gore navedenih formula koje imaju prednost. Na primjer, upotrebom omjera aritmetičkih sredina:

I tb = Formula · Formula …… Formula,

pri čemu Pt i označava i-tu navedenu cijenu za određeni elementarni agregat u razdoblju t i s, koja je uzorak cijena dobivenih za osnovni skup u razdoblju t. Ovaj se uzorak može u praksi ažurirati mjesečno ili, što je uobičajenije kad se cijene ne mogu snimiti, u duljem vremenskom razdoblju. Ako između osnovnog vremenskog razdoblja b i razdoblja t uopće nema nadopuna, Itb postaje = Formula, jednostavni omjer aritmetičkih sredina (slično kao i za gore navedenu geometrijsku formulu). Aritmetička sredina odnosa cijena ne smije se koristiti kad je ulančavanje češće od jednom godišnje.


Top