This document is an excerpt from the EUR-Lex website
Document 31996R1749
Commission Regulation (EC) No 1749/96 of 9 September 1996 on initial implementing measures for Council Regulation (EC) No 2494/95 concerning harmonized indices of consumer prices
Uredba Komisije (EZ) br. 1749/96 od 9. rujna 1996. o početnim provedbenim mjerama za Uredbu Vijeća (EZ) br. 2494/95 u vezi s harmoniziranim indeksima potrošačkih cijena
Uredba Komisije (EZ) br. 1749/96 od 9. rujna 1996. o početnim provedbenim mjerama za Uredbu Vijeća (EZ) br. 2494/95 u vezi s harmoniziranim indeksima potrošačkih cijena
SL L 229, 10.9.1996, p. 3–10
(ES, DA, DE, EL, EN, FR, IT, NL, PT, FI, SV) Ovaj dokument objavljen je u određenim posebnim izdanjima
(CS, ET, LV, LT, HU, MT, PL, SK, SL, BG, RO, HR)
No longer in force, Date of end of validity: 23/08/2020; stavljeno izvan snage 32020R1148
10/Sv. 001 |
HR |
Službeni list Europske unije |
10 |
31996R1749
L 229/3 |
SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE |
09.09.1996. |
UREDBA KOMISIJE (EZ) br. 1749/96
od 9. rujna 1996.
o početnim provedbenim mjerama za Uredbu Vijeća (EZ) br. 2494/95 u vezi s harmoniziranim indeksima potrošačkih cijena
KOMISIJA EUROPSKIH ZAJEDNICA,
uzimajući u obzir Ugovor o osnivanju Europske zajednice,
uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EZ) br. 2494/95 od 23. listopada 1995. u vezi s harmoniziranim indeksima potrošačkih cijena (1), a posebno njezin članak 4. i članak 5. stavak 3.,
budući da se od svake države članice zahtijeva izrada harmoniziranog indeksa potrošačkih cijena (HIPC) počevši s indeksom za siječanj 1997.;
budući da je člankom 3. Uredbe (EZ) br. 2494/95 određeno da su područje primjene HIPC-a roba i usluge koje su ponuđene na prodaju na gospodarskom području države članice radi izravnog zadovoljavanja potrošačkih potreba;
budući da se područje prikupljanja podataka za postojeće indekse potrošačkih cijena koje izrađuju države članice, te potom postupci za uvrštavanje robe i usluga koje su postale značajne, procedure za prilagođavanje cijena pri promjeni kvalitete proizvoda koji se procjenjuju, metode kombiniranja cijena kako bi se oblikovali indeksi cijena za osnovne skupine, ili metode uzorkovanja i postupci kojima se dolazi do cijena, razlikuju među državama članicama do te mjere da dobiveni indeksi potrošačkih cijena koje izrađuju države članice ne udovoljavaju zahtjevima usporedivosti neophodnima za izradu HIPC-a;
budući da se praksa kojom se ranije utvrđene cijene koriste kao zamjene za tekuće mjesečne cijene, razlikuje do te mjere od primjene prikupljenih cijena da dobiveni indeksi potrošačkih cijena koje izrađuju države članice ne zadovoljavaju zahtjeve usporedivosti neophodne za izradu HIPC-a;
budući da je potrebno robe i usluge koje su postale značajne uvrstiti kako u HIPC-e čiji se ponderi ažuriraju godišnje, kao i onih koji se ne ažuriraju tako često;
budući da su potrebne provedbene mjere za osiguranje usporedivosti HIPC-a u skladu s člankom 5. stavkom 3. Uredbe (EZ) br. 2494/95;
budući da u skladu s člankom 15. Uredbe (EZ) br. 2494/95, Komisija (Eurostat) mora Vijeću podnijeti izvješće o pouzdanosti HIPC-a i njihovom zadovoljavanju zahtjeva usporedivosti;
budući da su mjere utvrđene ovom Uredbom u skladu s mišljenjem Odbora za statistički program (OSP) koji je osnovan Odlukom Vijeća 89/382/EEZ, Euratom (2);
budući da je u skladu s člankom 5. stavkom 3. Uredbe (EZ) br. 2494/95, konzultiran Europski monetarni institut koji je dao pozitivno mišljenje,
DONIJELA JE OVU UREDBU:
I. OPĆE ODREDBE
Članak 1.
Cilj
Cilj je ove Uredbe da se radi izrade usporedivih harmoniziranih indeksa potrošačkih cijena (HIPC) koje izrađuju države članice utvrde:
— |
početno područje prikupljanja podataka za robe i usluge, kao i usporedivi postupci ažuriranja tog područja uvrštavanjem potrošačkih proizvoda i usluga koje su postale značajne, |
— |
minimalni standardi za postupke prilagodbe kvalitete, |
— |
minimalni standardi za uporabne cijene, |
— |
formula za izračunavanje indeksa cijena za osnovne skupine. |
Također je cilj osigurati da je uzorkovanje cijena takvo da su HIPC-i dovoljno pouzdani za međunarodne usporedbe, te da daju informacije na temelju kojih se mogu utvrditi minimalni standardi uzorkovanja.
Članak 2.
Definicije
U smislu ove Uredbe:
(a) |
„Početno područje prikupljanja podataka za robe i usluge u HIPC-u” se definira kao četveroznamenkaste kategorije i podkategorije, koje su utvrđene u klasifikaciji COICOP/HIPC (COICOP - klasifikacija pojedinačne potrošnje prema svrsi, prilagođena potrebama HIPC-a), a navedene su u Prilogu I. |
(b) |
„Robe i usluge koje su postale značajne” se definiraju kao one robe i usluge čije promjene cijena nisu izričito uvrštene u HIPC-e država članica, ali je njihov udio u procijenjenim potrošačkim troškovima dosegao najmanje jedan promil troškova obuhvaćenih HIPC-om. |
(c) |
Do „promjene kvalitete” dolazi kad država članica prosudi da je promjena u specifikaciji dovela do značajne razlike u korisnosti za potrošača između nove vrste ili modela robe ili usluge, i robe ili usluge koje su ranije odabrane za utvrđivanje cijene u okviru HIPC-a, a koje je ona zamijenila. Do promjene kvalitete ne dolazi kad se poduzima sveobuhvatna revizija uzorka HIPC-a. |
(d) |
„Prilagodba kvalitete” je postupak uzimanja u obzir promjene kvalitete povećanjem ili sniženjem snimljenih aktualnih ili orijentacijskih cijena za faktor ili iznos koji je jednak vrijednosti te promjene kvalitete. |
(e) |
„Ciljani uzorak” se definira kao skup cijena robe i usluga koje država članica namjerava prikupiti za izradu HIPC-a od siječnja 1997. ili u nekom kasnijem roku, kako bi zadovoljila svoje vlastite ili europske standarde pouzdanosti i usporedivosti. |
(f) |
„Snimljena cijena” je cijena koju je država članica stvarno potvrdila. |
(g) |
„Procijenjena cijena” je cijena koja se koristi kao zamjena za snimljenu cijenu, a temelji se na primjerenom postupku procjene. Ranije snimljene cijene neće se smatrati procijenjenim cijenama, ako se ne može pokazati da su procjene primjerene. |
(h) |
„Zamjenska cijena” je snimljena cijena neke robe ili usluge koja se uzima kao izravna zamjena za robu ili uslugu čija je cijena sadržana u ciljanom uzorku. |
(i) |
„Indeks elementarnog agregata” je indeks cijene za elementarni agregat koji sadrži samo podatak o cijeni. |
(j) |
„Elementarni agregat” odnosi se na troškove ili potrošnju na najdetaljnijoj razini slojevitosti HIPC-a u okviru kojeg nema pouzdanih podataka o potrošnji za potrebe ponderiranja. |
(k) |
„Uzorkovanje” se odnosi na sve postupke izrade HIPC-a prilikom kojeg se neki podskup osnovnog skupa cijena s kojim su suočeni potrošači koristi za procjenu promjene cijene za neku kategoriju robe i usluga koje su obuhvaćene HIPC-om. |
(l) |
„Pouzdanost” se procjenjuje prema „preciznosti” koja se odnosi na stopu pogreške uzorkovanja i „reprezentativnosti”, tj. o neiskrivljenosti. |
II. MJERE KOJIMA SE OSIGURAVA USPOREDIVOST, POUZDANOST I KORISNOST HIPC-a
Članak 3.
Početno područje prikupljanja podataka
Usporedivim se smatraju HIPC-i koji sadrže indekse cijena i pondere za svaku kategoriju navedenu u Prilogu I., a na koje otpada više od jednog promila ukupnih troškova koje obuhvaćaju sve te kategorije.
Članak 4.
Robe i usluge koje su postale značajne
Države članice će:
(a) |
sustavno pokušavati identificirati robe i usluge koje su postale značajne; i |
(b) |
provjeravati važnost robe i usluga za koje su druge države članice izvijestile da su postale značajne. |
HIPC će se izrađivati tako da obuhvaća promjene cijena robe ili usluga koje su postale značajne, kad se procijeni da je roba ili usluga obuhvaćena definicijom iz članka 2. točke (b). To se provodi u roku od 12 mjeseci od njihove identifikacije, prilagođavanjem pondera ili u okviru relevantne kategorije klasifikacije COICOP/HIPC-a navedene u Prilogu I. ovoj Uredbi, ili dodjeljivanjem dijela pondera izričito na robu ili uslugu koja je postala značajna.
Članak 5.
Minimalni standardi za postupak prilagođavanja kvalitete
1. HIPC-i za koje se poduzimaju prilagođavanja kvalitete smatraju se usporedivim. Kada dođe do promjene kvalitete, države članice izrađuju indekse cijena poduzimajući odgovarajuće prilagođavanje kvalitete na osnovi izričitih procjena vrijednosti promjene kvalitete. Ako ne postoje nacionalne procjene, države članice će se koristiti procjenama na temelju informacija koje pruža Komisija (Eurostat), kad su one dostupne i relevantne.
2. Kada ne postoje procjene, promjene cijena će se procjenjivati kao razlika između cijene odabrane zamjene i cijene proizvoda koji je zamijenjen. Ni u kom se slučaju promjena kvalitete ne može procjenjivati kao ukupna razlika cijene između dva proizvoda, osim ako se to može opravdati kao primjerena procjena. Kad se zamjena mora provesti nakon što su robe i usluge ponuđene po sniženim cijenama, te zamjene treba odabirati prema sličnosti njihove korisnosti za potrošača, a ne prema sličnosti cijene.
Članak 6.
Minimalni standardi za cijene
1. Države članice će izrađivati HIPC-e koristeći snimljene cijene iz ciljanog uzorka.
(a) |
Kad ciljani uzorak zahtijeva mjesečno promatranje, ali se ono ne može provesti, budući da neki proizvod nije na raspolaganju ili zbog nekog drugog razloga, za prvi ili drugi mjesec mogu se koristiti procijenjene cijene, ali se od trećeg mjeseca moraju primijeniti zamjenske cijene. |
(b) |
Kad se, iznimno, ciljani uzorak treba promatrati rjeđe od jednom mjesečno, procijenjene cijene će se koristiti za one mjesece kad nisu potrebne snimljene cijene. Procijenjene cijene mogu se također koristiti prvom prilikom kad ne uspije snimanje cijena. Ako snimanje cijena ne uspije i drugi put po redu, tada se moraju primijeniti zamjenske cijene. |
2. Kad, u okolnostima navedenim u ovom članku, nisu na raspolaganju zamjenske cijene, može se nastaviti s primjenom procijenjenih cijena, pod uvjetom da je njihovo korištenje ograničeno do stupnja primjerenog za postizanje usporedivosti.
Članak 7.
Indeksi cijena za elementarne agregate
HIPC-i će se izrađivati korištenjem jedne od dviju formula navedenih u stavku 1. Priloga II. ovoj Uredbi ili koje druge slične formule kojom se dobiva indeks koji se sustavno ne razlikuje od indeksa izrađenog prijašnje godine prema bilo kojoj formuli za više od prosječno jedne desetine postotnog poena.
Članak 8.
Minimalni standardi za uzorkovanje
Kao pouzdani i usporedivi smatraju se HIPC-i izrađeni na temelju ciljanih uzoraka, koji za svaku kategoriju COICOP/HIPC-a i uzimajući u obzir ponder kategorije, imaju dovoljno elementarnih agregata da predstavljaju raznolikost proizvoda u okviru kategorije i dovoljno cijena u okviru svakog elementarnog agregata, da bi se uzelo u obzir promjene u kretanjima cijena u stanovništvu.
Članak 9.
Kontrola kvalitete
Države članice:
(a) |
dostavljaju Komisiji (Eurostatu) na njezin zahtjev informacije o troškovima svih izuzimanja iz područja prikupljanja podataka, koji su izraženi kao razmjerni dio u ukupnim troškovima koji obuhvaćaju HIPC-i; informacije moraju biti dostatne da bi se procijenilo poštivanje ove Uredbe; |
(b) |
obavješćuju Komisiju (Eurostat) o novoj robi i uslugama koje su postale značajne, čim ih identificiraju, te prema potrebi o razlozima neuvrštavanja bilo koje robe ili usluga koje su postale značajne; informacije moraju biti dostatne da bi se procijenila usklađenost s ovom Uredbom; |
(c) |
nadziru pojavu promjena kvalitete i poduzetih prilagođavanja, do mjere koliko je dostatno, da bi se dokazala usklađenost s ovom Uredbom, a Komisiji (Eurostatu) na njezin zahtjev dostavljaju odgovarajuće informacije; |
(d) |
izrađuju i drže jasne prikaze ciljanih uzoraka i nastavljaju kontrole promatranja cijena i procjena cijena u mjeri dostatnoj za osiguranje usklađenosti s ovom Uredbom. One Komisiji (Eurostatu) na njezin zahtjev dostavljaju određene informacije kojima se može procijeniti i osigurati usklađenost; |
(e) |
kad se koristi formula različita od formula navedenih u stavku 1. Priloga II. ovoj Uredbi, dostavljaju Komisiji (Eurostatu) na njezin zahtjev informacije o učincima primjene te alternativne formule, u odabranim periodima i odabranim elementarnim agregatima, a koje će biti dostatne za procjenu usklađenosti s ovom Uredbom; |
(f) |
dostavljaju Komisiji (Eurostatu) na njezin zahtjev pojedinosti o ciljanim uzorcima dostatnim za procjenu usklađenosti s ovom Uredbom, kao i skraćene statistike reprezentativnosti i pouzdanosti uzoraka u mjeri dostatnoj da Komisija (Eurostat) može davati prijedloge o minimalnim standardima za odabiranje uzoraka i uvrštavanje u Reviziju HIPC-a, koja je predviđena u članku 15. Uredbe (EZ) br. 2494/95 za listopad 1997. |
III. ZAVRŠNE ODREDBE
Članak 10.
Ova Uredba stupa na snagu 20. dan nakon dana objave u Službenom listu Europskih zajednica.
Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.
Sastavljeno u Bruxellesu 9. rujna 1996.
Za Komisiju
Yves-Thibault DE SILGUY
Član Komisije
(1) SL L 257, 27.10.1995., str. 1.
(2) SL L 181, 28.6.1989., str. 47.
PRILOG I.
Početno područje prikupljanja podataka za robu i usluge HIPC-a uključuje sljedeće skupine i podskupine:
Kod |
COICOP/HIPC |
01. |
HRANA I BEZALKOHOLNA PIĆA |
01.1 |
Hrana |
01.1.1 |
Kruh i žitarice |
01.1.2 |
Meso |
01.1.3 |
Ribe |
01.1.4 |
Mlijeko, sir i jaja |
01.1.5 |
Ulja i masti |
01.1.6 |
Voće |
01.1.7 |
Povrće, uključujući krumpir i ostale gomolje |
01.1.8 |
Šećer, džem, med, sirupi, čokolada i slatkiši |
01.1.9 |
Prehrambeni proizvodi koji nisu drugdje klasificirani |
01.2 |
Bezalkoholna pića |
01.2.1 |
Kava, čaj i kakao |
01.2.2 |
Mineralne vode, osvježavajuća pića i sokovi |
02. |
ALKOHOLNA PIĆA I DUHAN |
02.1 |
Alkoholna pića |
02.1.1 |
Žestoka alkoholna pića |
02.1.2 |
Vino |
02.1.3 |
Pivo |
02.2 |
Duhan |
02.2.1 |
Duhan |
03. |
ODJEĆA I OBUĆA |
03.1 |
Odjeća |
03.1.1 |
Tkanine za odjeću |
03.1.2 |
Odjevni predmeti |
03.1.3 |
Ostali odjevni predmeti i odjevni pribor |
03.1.4 |
Kemijsko čišćenje, popravak i posudba odjeće |
03.2 |
Obuća |
03.2.1 |
Cipele i druga obuća |
03.2.2 |
Održavanje, popravak i posudba obuće |
04. |
STANOVANJE, VODA, STRUJA, PLIN I OSTALA GORIVA |
04.1 |
Stvarno plaćene najamnine za stan |
04.1.1 |
Stvarno plaćene najamnine koje su platili stanari |
04.1.2 |
Ostale stvarno plaćene najamnine |
04.3 |
Redovito održavanje i popravak stanova |
04.3.1 |
Proizvodi za redovito održavanje i popravak stanova |
04.3.2 |
Usluge za redovito održavanje i popravak stanova |
04.4 |
Ostale usluge u vezi sa stanovanjem |
04.4.1A |
Prikupljanje otpada — potrošači plaćaju prema potrošnji |
04.4.2.A |
Kanalizacija — potrošači plaćaju prema potrošnji |
04.4.3A |
Vodoopskrba — potrošači plaćaju prema potrošnji |
04.4.4 |
Ostale usluge u vezi sa stanovanjem koje nisu drugdje klasificirane |
04.5 |
Struja, plin i ostala goriva |
04.5.1 |
Struja |
04.5.2 |
Plin |
04.5.3 |
Tekuća goriva |
04.5.4 |
Kruta goriva |
04.5.5 |
Topla voda, para i led |
05. |
NAMJEŠTAJ, KUĆNA OPREMA I RUTINSKO ODRŽAVANJE KUĆE |
05.1 |
Pokućstvo, posoblje i dekor, sagovi i ostale podne prostirke i popravci |
05.1.1 |
Pokućstvo i posoblje |
05.1.2 |
Sagovi i ostale podne prostirke |
05.1.3 |
Popravak pokućstva, posoblja i podnih prostirki |
05.2 |
Tekstilna roba za uređenje stana |
05.2.1 |
Tekstilna roba za uređenje stana |
05.3 |
Uređaji za grijanje i kuhanje, hladnjaci, strojevi za pranje rublja i slični veći kućanski aparati, uključivši pribor i popravke |
05.3.1 |
Veći kućanski aparati – električni ili ne |
05.3.2 |
Manji kućanski električni aparati |
05.3.3 |
Popravak kućanskih aparata |
05.4 |
Staklo, stolno posuđe i pribor za jelo, kućne potrepštine |
05.4.1 |
Staklo, stolno posuđe i pribor za jelo, kućne potrepštine |
05.5 |
Alati i oprema za kuću i vrt |
05.5.1 |
Veće alatke i oprema |
05.5.2 |
Male alatke i razni pribor |
05.6 |
Robe i usluge za rutinsko održavanje kućanstva |
05.6.1 |
Potrošna kućanska roba |
05.6.2 |
Usluge u kućanstvu i usluge pospremanja kuće |
06.A |
ZDRAVLJE — roba koju je platio potrošač, a što nije refundirano |
06.1A |
Medicinski i farmaceutski proizvodi i terapeutski aparati i oprema — koje je platio potrošač, a što nije refundirano |
06.1.1A |
Farmaceutski preparati i proizvodi — koje je platio potrošač i nisu refundirani |
06.1.2A |
Ostali medicinski proizvodi — koje je platio potrošač i nisu refundirani |
06.1.3A |
Terapeutski aparati i oprema — koje je platio potrošač i nisu refundirani |
07. |
PRIJEVOZ |
07.1 |
Kupovina vozila |
07.1.1A |
Novi automobili |
07.1.1B |
Rabljeni automobili |
07.1.2 |
Motorkotači |
07.1.3 |
Bicikli |
07.2 |
Pogon osobnih prijevoznih sredstava |
07.2.1 |
Rezervni dijelovi i pribor |
07.2.2 |
Goriva i maziva |
07.2.3 |
Održavanje i popravci |
07.2.4 |
Ostale usluge u vezi s osobnim prijevoznim sredstvima — uz korištenje konvencija ESA (1) |
07.3 |
Prijevozničke usluge |
07.3.1 |
Putnički željeznički prijevoz |
07.3.2 |
Putnički cestovni prijevoz |
07.3.3 |
Putnički avionski prijevoz |
07.3.4 |
Putnički pomorski prijevoz te prijevoz kanalima i riječnim plovnim putovima |
07.3.5 |
Ostale kupljene prijevozne usluge |
08. |
KOMUNIKACIJE |
08.1. |
Komunikacije |
08.1.1 |
Poštanske usluge |
08.1.2 |
Telefon i telefaks oprema |
08.1.3 |
Telefonske, telegrafske i telefaks usluge |
09. |
REKREACIJA I KULTURA |
09.1 |
Oprema i pribor uključujući i popravke |
09.1.1 |
Oprema za prijam, snimanje i reprodukciju zvuka i slike |
09.1.2 |
Fotografska i kinematografska oprema i optički instrumenti |
09.1.3 |
Oprema za obradu podataka |
09.1.4 |
Ostala veća trajna oprema za rekreaciju i kulturu |
09.1.5 |
Igre, igračke i hobiji, oprema za sport, kampiranje i rekreaciju u prirodi |
09.1.6 |
Oprema za snimanje slike i zvuka |
09.1.7 |
Vrtlarstvo |
09.1.8 |
Kućni ljubimci |
09.1.9 |
Popravak opreme i pribora za rekreaciju i kulturu |
09.2 |
Rekreacijske i kulturne usluge |
09.2.1 |
Grupne rekreacijske i kulturne usluge |
09.2.2 |
Ostale rekreacijske i kulturne usluge |
09.3. |
Novine, knjige i pisaći pribor i potrepštine |
09.3.1 |
Knjige |
09.3.2 |
Novine i časopisi |
09.3.3 |
Razne tiskanice |
09.3.4 |
Pisaći i crtaći pribor |
09.4 |
Paket—aranžmani za odmor — uključujući putno osiguranje |
09.4.1 |
Paket—aranžmani za odmor — bez putnog osiguranja |
10.A |
OBRAZOVANJE — koje u državama članicama obično plaćaju potrošači |
11. |
HOTELI, KAVANE I RESTORANI |
11.1 |
Ugostiteljstvo |
11.1.1 |
Restorani i kavane |
11.1.2 |
Kantine/menze |
11.2 |
Usluge smještaja — unutar država članica |
11.2.1 |
Usluge smještaja — unutar država članica |
12. |
RAZNE ROBE I USLUGE |
12.1 |
Osobna njega |
12.1.1 |
Frizerski i kozmetički saloni |
12.1.2 |
Aparati, predmeti i proizvodi za osobnu njegu |
12.2 |
Osobni predmeti koji nisu drugdje klasificirani |
12.2.1 |
Nakit, satovi i ručni satovi |
12.2.2 |
Ostali osobni predmeti |
12.4A |
Osiguranje |
12.4.2A |
Osiguranje u vezi sa stanom — osiguranje predmeta |
12.4.4A |
Osiguranje u vezi s prijevozom — osiguranje vozila — isključujući putno osiguranje |
12.5A |
Bankovne usluge koje nisu drugdje klasificirane — osim plaćanja kamata i naknada izraženih kao postotak vrijednosti koja se prenosi |
12.5.1A |
Bankovne usluge koje nisu drugdje klasificirane — osim plaćanja kamata i naknada izraženih kao postotak vrijednosti koja se prenosi |
12.6 |
Ostale usluge koje nisu drugdje klasificirane |
12.6.1 |
Ostale usluge koje nisu drugdje klasificirane |
(1) European System of Accounts, ESA 1995. — Europski sustav računa
PRILOG II.
Formula koja se koristi za izradu elementarnih agregata
1. Pri izradi indeksa cijena za elementarne agregate koristi se omjer aritmetičkih prosječnih cijena ili omjer geometrijskih prosječnih cijena , pri čemu je pt tekuća cijena, pb orijentacijska cijena, a n broj takvih cijena u elementarnom agregatu. Može se koristiti i alternativna formula pod uvjetom da ispunjava zahtjeve usporedivosti predviđene u članku 7.
2. U pravilu se ne treba koristiti aritmetička sredina odnosa cijena jer time u mnogim slučajevima neće biti zadovoljen zahtjev usporedivosti. Ona se može iznimno koristiti kad se može dokazati da zadovoljava zahtjev usporedivosti.
3. Indeks cijena za elementarni agregat može se izračunavati kao verižni indeks uz korištenje jedne od dviju gore navedenih formula koje imaju prednost. Na primjer, upotrebom omjera aritmetičkih sredina:
I tb = · …… ,
pri čemu Pt i označava i-tu navedenu cijenu za određeni elementarni agregat u razdoblju t i s, koja je uzorak cijena dobivenih za osnovni skup u razdoblju t. Ovaj se uzorak može u praksi ažurirati mjesečno ili, što je uobičajenije kad se cijene ne mogu snimiti, u duljem vremenskom razdoblju. Ako između osnovnog vremenskog razdoblja b i razdoblja t uopće nema nadopuna, Itb postaje = , jednostavni omjer aritmetičkih sredina (slično kao i za gore navedenu geometrijsku formulu). Aritmetička sredina odnosa cijena ne smije se koristiti kad je ulančavanje češće od jednom godišnje.