Back to EUR-Lex homepage

EUR-Lex Access to European Union law

Back to EUR-Lex homepage

This document is an excerpt from the EUR-Lex website

Use quotation marks to search for an "exact phrase". Append an asterisk (*) to a search term to find variations of it (transp*, 32019R*). Use a question mark (?) instead of a single character in your search term to find variations of it (ca?e finds case, cane, care).
Search tips
Need more search options? Use the Advanced search
You are here

Document 21999A1214(02)

Izmjene i dopune Protokola o zaštiti Sredozemnog mora od onečišćavanja s kopna

SL L 322, 14.12.1999, p. 20–31 (ES, DA, DE, EL, EN, FR, IT, NL, PT, FI, SV)

⏵Ovaj dokument objavljen je u određenim posebnim izdanjima (CS, ET, LV, LT, HU, MT, PL, SK, SL, BG, RO, HR)

Legal status of the document In force

ELI: http://data.europa.eu/eli/agree_amend/1999/801/oj

Related Council decision

11/Sv. 16

HR

Službeni list Europske unije

203

21999A1214(02)

L 322/20

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE

IZMJENE I DOPUNE PROTOKOLA O ZAŠTITI SREDOZEMNOG MORA OD ONEČIŠĆAVANJA S KOPNA

A.   Naziv

Naziv Protokola je izmijenjen i dopunjen kako slijedi:

B.   Uvodni stavci

Prvi stavak u preambuli Protokola je izmijenjen i dopunjen kako slijedi:

„Kao stranke Konvencije o zaštiti Sredozemnog mora od onečišćavanja usvojene u Barceloni 16. veljače 1976. i izmijenjene i dopunjene 10. lipnja 1995.,”.

Treći stavak u preambuli Protokola je izmijenjen i dopunjen kako slijedi:

„Primjećujući rastuće pritiske na okoliš koji proizlaze iz čovjekovih djelatnosti na području Sredozemnog mora, posebno na području industrijalizacije i urbanizacije, kao i sezonsko povećanje broja obalnog stanovništva zbog turizma,”.

Četvrti stavak u preambuli Protokola je izmijenjen i dopunjen kako slijedi:

„Prepoznajući opasnost koja nastaje za morski okoliš, žive resurse i čovjekovo zdravlje zbog onečišćavanja iz izvora i djelatnosti na kopnu te ozbiljne probleme koji proizlaze iz istih u mnogim obalnim vodama i ušćima rijeka Sredozemnog mora, prvenstveno zbog nepročišćenog, nedovoljno pročišćenog ili neodgovarajuće zbrinutog ispuštanja iz kućanstava ili industrije koje sadrže tvari koje su toksične, postojane i sklone biološkoj akumulaciji,”.

Sljedeći stavak je dodan kao peti stavak:

„Primjenjujući načelo predostrožnosti i načelo „onečišćivač plaća”, provodeći procjene utjecaja na okoliš te koristeći najbolje raspoložive tehnike i najbolje postupke za zaštitu okoliša, uključujući tehnologije čiste proizvodnje, kako je određeno u članku 4. Konvencije,”.

Šesti stavak u preambuli Protokola je izmijenjen i dopunjen kako slijedi:

„Odlučne da će usko surađivati pri poduzimanju nužnih mjera za zaštitu Sredozemnog mora od onečišćavanja iz izvora i djelatnosti na kopnu,”.

Sljedeći stavak je dodan kao osmi stavak:

„Uzimajući u obzir Globalni program djelovanja za zaštitu morskog okoliša od djelatnosti s kopna usvojen 3. studenoga 1995. u Washingtonu D.C.,”.

C.   Članak 1.

Naslov je umetnut i sadržaj je izmijenjen i dopunjen kako slijedi:

„Opće odredbe

Ugovorne stranke ovog Protokola (dalje u tekstu: „stranke”) poduzet će sve primjerene mjere za sprečavanje, smanjenje, suzbijanje i uklanjanje u najvećoj mogućoj mjeri onečišćavanja područja Sredozemnog mora koje je izazvano ispuštanjem iz rijeka, obalnih objekata ili izljeva, ili proizlazi iz bilo kojih drugih izvora ili djelatnosti na kopnu na njihovom području, dajući prednost postupnom ukidanju unošenja tvari koje su toksične, postojane i sklone biološkom akumuliranju.”.

D.   Članak 2.

Naslov je umetnut i sadržaji stavaka (a) i (d) su izmijenjeni i dopunjeni kako slijedi:

„Definicije

(a)

„Konvencija” označava Konvenciju za zaštitu Sredozemnog mora od onečišćavanja usvojenu u Barceloni 16. veljače 1976. i izmijenjenu i dopunjenu 10. lipnja 1995.,

(d)

„Hidrološki bazen” označava cjelokupno slivno područje unutar područja ugovornih stranaka koje se odvodnjava u područje Sredozemnog mora kako je određeno u članku 1. Konvencije.”.

E.   Članak 3.

Naslov je umetnut i novi stavak je dodan:

„Područje Protokola”

(a bis (promijenjen kao (b))

„(b)

hidrološki bazen područja Sredozemnog mora,”.

Stavak (b) je promijenjen kao stavak (c). Stavak (c) je promijenjen kao stavak (d) i izmijenjen i dopunjen kako slijedi:

„(d)

bočate vode, obalne slane vode uključujući slane močvare i obalne lagune te podzemne vode povezane sa Sredozemnim morem.”.

F.   Članak 4.

Naslov je umetnut i sadržaji stavaka 1. (a) i (b) su izmijenjeni i dopunjeni kako slijedi:

„Primjena Protokola

1.   Ovaj Protokol se primjenjuje:

(a)

na ispuštanja koja potječu iz točkastih i raspršenih izvora i djelatnosti na kopnu na području ugovornih stranaka koja mogu izravno ili neizravno utjecati na područje Sredozemnog mora. Ova ispuštanja obuhvaćat će ona koja dospijevaju u područje Sredozemnog mora, kako je navedeno u članku 3. (a), (c) i (d) ovog Protokola, putem odlaganja na obali, rijeka, izljeva, kanala ili drugih vodotokova, uključujući tokove podzemnih voda, ili kroz istjecanje i odlaganje ispod dna mora s pristupom s kopna;

(b)

na unos onečišćujućih tvari koje prenosi atmosfera u područje Sredozemnog mora iz izvora ili djelatnosti na kopnu na području ugovornih stranaka pod uvjetima određenim u Dodatku III. ovog Protokola.”.

Dodaje se sljedeći novi stavak:

3.   Stranke će pozvati države koje nisu stranke Protokola, a na svojem području imaju dijelove hidrološkog bazena područja Sredozemnog mora, da surađuju na provedbi ovog Protokola.”.

G.   Članak 5.

Naslov je umetnut i sadržaji stavaka 1., 2. i 4. su izmijenjeni i dopunjeni kako slijedi:

„Opće obveze

1.   Stranke se obvezuju da će uklanjati onečišćenje koje potječe iz izvora i djelatnosti na kopnu, a posebno da će postupno ukidati unos tvari navedenih u Dodatku I koje su toksične, postojane i sklone biološkoj akumulaciji.

2.   U tu će se svrhu, pojedinačno ili zajednički, kako to bude primjereno, izrađivati i primjenjivati nacionalni i regionalni planovi djelovanja i programi koji sadrže mjere i rokove za primjenu istih.”.

Stavak 3. je brisan.

4. (promijenjen kao 3.)

3.   Stranke će utvrđivati prednosti i rokove za provedbu planova djelovanja, programa i mjera vodeći računa o elementima navedenim u Dodatku I i iste povremeno pregledati.”.

Sljedeći novi stavci su dodani:

4.   Kod utvrđivanja planova djelovanja, programa i mjera stranke će, pojedinačno ili zajednički, voditi računa o najboljim tehnikama i najboljim postupcima za zaštitu okoliša, uključujući, gdje je to prikladno, tehnologije čiste proizvodnje, uzimajući u obzir kriterije navedene u Dodatku IV.

5.   Stranke će poduzimati preventive mjere kojima se opasnost od onečišćavanja izazvanog nesrećom svodi na najmanju mjeru.”.

H.   Članak 6.

Naslov je umetnut i sadržaj je zamijenjen sa sljedećim:

„Sustav autorizacija ili propisa

1.   Ispuštanje iz točkastih izvora u područje Protokola i oslobađanje u vodu ili zrak koje dospijeva i može utjecati na područje Sredozemnog mora, kako je utvrđeno u člancima 3. (a), (c) i (d) ovog Protokola, strogo podliježe autorizaciji ili propisu od strane nadležnih tijela stranaka, uzimajući u obzir odredbe ovog Protokola i Dodatka II. istomu, kao i važne odluke ili preporuke sastanaka ugovornih stranaka.

2.   U tu svrhu će stranke utvrditi sustave kontrole koje će provoditi njihova nadležna tijela kako bi procijenila sukladnost s autorizacijama i propisima.

3.   Organizacija može strankama na njihov zahtjev pružiti pomoć u uspostavljanju novih ili jačanju postojećih nadležnih struktura za kontrolu sukladnosti s autorizacijama i propisima. Takva će pomoć uključivati posebno osposobljavanje osoblja.

4.   Stranke će utvrditi primjerene sankcije za slučaj nepoštivanja autorizacija i propisa te osigurati njihovu primjenu.”.

I.   Članak 7.

Naslov je umetnut. Sadržaji stavka 1.(e) i stavka 3. su izmijenjeni i dopunjeni kako slijedi:

„Zajedničke smjernice, standardi i kriteriji

1.   …

(e)

posebne zahtjeve u pogledu količine tvari koje se ispuštaju (navedene u Dodatku I.), njihove koncentracije u otpadnim vodama i načine njihovog ispuštanja.

3.   Planovi djelovanja, programi i mjere navedene u člancima 5. i 15. ovog Protokola trebaju se usvajati tako da se s ciljem njihove neprekidne primjene vodi računa o sposobnosti prilagođavanja i preinačivanja postojećih postrojenja, gospodarskim mogućnostima stranaka i njihovoj potrebi za razvojem.”.

J.   Članak 8.

Naslov je umetnut i sadržaj je izmijenjen i dopunjen kako slijedi:

„Praćenje

Stranke će u okviru odredbi i programa praćenja utvrđenih u članku 12. Konvencije te, ako je potrebno, u suradnji s nadležnim međunarodnim organizacijama provoditi djelatnosti praćenja što je moguće ranije i staviti javnosti na uvid nalaze kako bi:

(a)

koliko god je moguće sustavno procjenjivale razine onečišćenja duž njihovih obala, posebno s obzirom na sektore djelatnosti i kategorije tvari navedenih u Dodatku I., te povremeno pružale informacije u tom smislu,

(b)

ocjenjivale učinkovitost planova djelovanja, programa i mjera koje se provode na temelju ovog Protokola kako bi se u najvećoj mjeri uklonilo onečišćenje morskog okoliša.”.

K.   Članak 9.

Naslov je umetnut i sadržaj je izmijenjen i dopunjen kako slijedi:

„Znanstvena i tehnička suradnja

Sukladno članku 13. Konvencije stranke će surađivati na znanstvenom i tehnološkom području koje se odnosi na onečišćavanje iz izvora i djelatnosti na kopnu, posebno u istraživanju ulaznih podataka, putova i utjecaja onečišćujućih tvari te na razvijanju novih načina njihovog pročišćavanja, smanjenja ili uklanjanja, kao i na razvijanju procesa čiste proizvodnje u tu svrhu. S tim ciljem stranke će posebno nastojati:”.

Sljedeći novi stavak je dodan:

„(c)

promicati pristup i prijenos tehnologije koja ne šteti okolišu, uključujući tehnologiju čiste proizvodnje.”.

L.   Članak 10.

Naslov je umetnut i sadržaj je izmijenjen i dopunjen kako slijedi:

„Tehnička pomoć

1.   Stranke će surađivati izravno ili uz pomoć nadležnih regionalnih ili drugih međunarodnih organizacija, dvostrano ili višestrano, kako bi izradile i koliko god je to moguće provodile programe pomoći za zemlje u razvoju, posebno na području znanosti, obrazovanja i tehnologije, s ciljem sprečavanja, smanjivanja ili, ako je prikladno, postupnog uklanjanja unošenja onečišćujućih tvari iz izvora i djelatnosti na kopnu i njihovih štetnih posljedica po morski okoliš.

2.   Tehnička pomoć će posebno uključivati osposobljavanje znanstvenog i tehničkog osoblja, kao i nabavu, uporabu i proizvodnju prikladne opreme u tim zemljama i, ako je prikladno, tehnologije čiste proizvodnje, pod povoljnim uvjetima o kojima se dotične stranke trebaju dogovoriti.”.

M.   Članak 11.

Naslov je umetnut kako slijedi:

„Prekogranično onečišćavanje”

N.   Članak 12

Naslov je umetnut i sadržaj stavka 1. je izmijenjen i dopunjen kako slijedi:

„Rješavanje sporova

1.   Uzimajući u obzir članak 28. stavak 1. Konvencije, kada bi onečišćenje s kopna koje potječe s područja jedne od stranaka moglo izravno naštetiti interesima jedne ili više drugih stranaka, dotične stranke se obvezuju da će na zahtjev jedne ili više njih započeti s konzultacijama kako bi pronašle zadovoljavajuće rješenje.”.

O.   Članak 13.

Naslov je umetnut. Sadržaj stavka 1., prva rečenica stavka 2. i podstavka (d) stavka 2. su izmijenjeni i dopunjeni kako slijedi:

„Izvješća

1.   Stranke će svake dvije godine, ako se na sastanku ugovornih stranaka ne dogovori drukčije, putem Organizacije podnositi na sastancima ugovornih stranaka izvješća o poduzetim mjerama, ostvarenim rezultatima i, ako to bude slučaj, o teškoćama na koje su nailazile u primjeni ovog Protokola. Postupak za podnošenje takvih izvješća utvrdit će se na sastancima stranaka.

2.   Ova izvješća će među ostalim sadržavati:

(d)

planove djelovanja, programe i mjere provedene u skladu s člancima 5., 7. i 15. ovog Protokola.”.

P.   Članak 14.

Naslov je umetnut. Sadržaj stavka 1. i podstavka (a), (c) i (f) stavka 2. su izmijenjeni i dopunjeni kako slijedi:

„Sastanci

1.   Redoviti sastanci stranaka održavat će se prilikom redovitih sastanaka ugovornih stranaka Konvencije koji se održavaju na temelju članka 18. Konvencije. Stranke mogu također održavati izvanredne sastanke u skladu s člankom 18. Konvencije.

2.   …

(a)

nadzirati provedbu ovog Protokola i razmatrati djelotvornost donesenih planova djelovanja, programa i mjera,

(c)

izrađivati i donositi planove djelovanja, programe i mjere u skladu s člancima 5., 7. i 15. ovog Protokola,

(f)

razmatrati izvješća koje podnose stranke na temelju članka 13. ovog Protokola,”.

Q.   Članak 15.

Naslov je umetnut i sadržaj stavka 1. je izmijenjen i dopunjen kako slijedi:

„Donošenje planova djelovanja, programa i mjera

1.   Na sastanku stranaka će se dvotrećinskom većinom usvajati kratkoročni i srednjoročni regionalni planovi djelovanja i programi koji sadrže mjere i rokove za njihovu provedbu, kako je utvrđeno člankom 5. ovog Protokola.”

Sadržaj stavka 2. je zamijenjen sa sljedećim:

2.   Regionalne planove djelovanja i programe navedene u stavku 1. izrađuje Organizacija, a razmatraju i odobravaju nadležna tehnička tijela ugovornih strana najkasnije u roku godine dana od stupanja na snagu izmjena ovog Protokola. Takvi regionalni planovi djelovanja i programi stavit će se na dnevni red sljedećeg sastanka stranaka radi usvajanja. Isti postupak primjenjivat će se za svaki dodatni plan djelovanja i program.”.

Sljedeći novi stavci su dodani:

3.   Tajništvo će mjere i rokove usvojene u skladu sa stavkom 1. ovog članka priopćiti svim strankama. Takve mjere i rokovi postaju obvezujući sto osamdesetog dana od dana priopćavanja strankama koje u roku sto sedamdeset devet dana od datuma priopćenja nisu dostavile Tajništvu nikakvu primjedbu.

4.   Stranke koje su dostavile primjedbu u skladu s prethodim stavkom dužne su izvijestiti stranke na sastanku o mjerama koje namjeravaju poduzeti, pri čemu se podrazumijeva da te stranke u bilo koje doba mogu dati svoju suglasnost na te mjere ili rokove.”.

R.   Članak 16.

Naslov je umetnut i sadržaj stavka 2. je izmijenjen i dopunjen kako slijedi:

„Završne odredbe

2.   Poslovnik i financijska pravila usvojena na temelju članka 24. Konvencije primjenjivat će se na ovaj Protokol osim ako se stranke u ovom Protokolu ne dogovore drukčije.”

Sadržaj posljednjeg stavka je izmijenjen i dopunjen kako slijedi:

„Sastavljeno u Ateni 17. svibnja 1980. godine i izmijenjeno i dopunjeno u Siracusi 7. ožujka 1996. godine u jednom izvorniku na arapskom, engleskom, francuskom i španjolskom jeziku, pri čemu su sva četiri teksta jednako vjerodostojna.”.

DODATAK I.

Dodatak I. je zamijenjen s novim Dodatkom I.:

„DODATAK I.

ELEMENTI KOJE TREBA UZETI U OBZIR PRILIKOM IZRADE PLANOVA DJELOVANJA, PROGRAMA I MJERA ZA UKLANJANJE ONEČIŠĆAVANJA S KOPNA

Ovaj Dodatak sadrži elemente koji će biti uzeti u obzir prilikom izrade planova djelovanja, programa i mjera za uklanjanje onečišćavanja iz izvora i djelatnosti na kopnu kako je navedeno u člancima 5., 7. i 15. ovog Protokola.

Cilj takvih planova djelovanja, programa i mjera bit će obuhvatiti sektore djelatnosti navedene u odlomku A. i također obuhvatiti skupine tvari nabrojenih u odlomku C. odabranih na temelju svojstava navedenih u odlomku B. ovog Dodatka.

Stranke će odrediti prioritete djelovanja na temelju pripadajuće važnosti njihovog utjecaja na javno zdravstvo, okoliš i društveno-gospodarske te kulturne uvjete. Takvi programi će obuhvatiti točkaste izvore, raspršene izvore i atmosfersko taloženje.

Prilikom izrade planova djelovanja, programa i mjera stranke će, sukladno Globalnom programu djelovanja za zaštitu morskog okoliša od djelovanja s kopna usvojenom u Washingtonu D.C. 1995. godine, dati prednost tvarima koje su toksične, postojane i sklone biološkoj akumulaciji, a posebno postojanim organskim onečišćujućim tvarima (POP), kao i pročišćavanju i gospodarenju otpadnim vodama.

A.   SEKTORI DJELATNOSTI

Sljedeći sektori djelatnosti (nisu navedeni po redoslijedu prioriteta) bit će razmatrani prilikom utvrđivanja prioriteta za izradu planova djelovanja, programa i mjera za uklanjanje onečišćavanja iz izvora i djelatnosti na kopnu:

(1)

proizvodnja energije,

(2)

proizvodnja umjetnih gnojiva,

(3)

proizvodnja i izrada formula biocida,

(4)

farmaceutska industrija,

(5)

rafiniranje nafte,

(6)

industrija papira i celuloze,

(7)

proizvodnja cementa,

(8)

industrija štavljenja kože,

(9)

metaloprerađivačka industrija,

(10)

rudarstvo,

(11)

brodogradnja i remont brodova,

(12)

lučke djelatnosti,

(13)

tekstilna industrija,

(14)

elektronska industrija,

(15)

industrija recikliranja,

(16)

ostali sektori organsko-kemijske industrije,

(17)

ostali sektori anorgansko-kemijske industrije,

(18)

turizam,

(19)

poljoprivreda,

(20)

stočarstvo,

(21)

prehrambena industrija,

(22)

akvakultura,

(23)

obrada i odlaganje opasnog otpada,

(24)

pročišćavanje i odlaganje otpadnih voda iz kućanstava,

(25)

gospodarenje komunalnim krutim otpadom,

(26)

odlaganje kanalizacijskog mulja,

(27)

industrija za gospodarenje otpadom,

(28)

spaljivanje otpada i gospodarenje njegovim ostacima,

(29)

radovi koji izazivaju fizičku promjenu prirodnog stanja obale,

(30)

prijevoz.

B.   SVOJSTVA TVARI U OKOLIŠU

Za izradu planova djelovanja, programa i mjera stranke trebaju voditi računa o niže navedenim karakteristikama:

(1)

postojanost,

(2)

toksičnost ili druga štetna svojstva (npr. kancerogenost, mutagenost, teratogenost),

(3)

biološka akumulacija,

(4)

radioaktivnost,

(5)

omjer između primijećenih koncentracija i koncentracija bez primijećenog učinka (NOEC),

(6)

opasnost od eutrofikacije ljudskog podrijetla,

(7)

učinak na zdravlje i opasnosti,

(8)

važnost preko granica države,

(9)

opasnost od nepoželjnih promjena u morskom ekološkom sustavu i nepovratnost ili trajnost učinaka,

(10)

uplitanje u održivo iskorištavanje živih resursa ili druge zakonite uporabe mora,

(11)

utjecaj na okus i/ili miris morskih proizvoda namijenjenih čovjekovoj prehrani,

(12)

utjecaj na miris, boju, prozirnost ili druge karakteristike morske vode,

(13)

obrazac rasprostranjenosti (npr. dotične količine, obrasci uporabe i vjerojatnost da će dospjeti u morski okoliš).

C.   KATEGORIJE TVARI

Sljedeće kategorije tvari i izvora onečišćavanja služit će kao smjernica u izradi planova djelovanja, programa i mjera:

(1)

organohalogeni spojevi i tvari koje mogu stvarati takve spojeve u morskom okolišu. Prednost će se dati aldrinu, klordanu, DDT-u, dieldrinu, dioksinima i furanima, endrinu, heptakloru, heksaklorobenzenu, mireksu, polikloriranim bifenilima i toksafenu,

(2)

organofosforni spojevi i tvari koje mogu stvarati takve spojeve u morskom okolišu,

(3)

organokositreni spojevi i tvari koje mogu stvarati takve spojeve u morskom okolišu,

(4)

policiklički aromatični ugljikovodici,

(5)

teški metali i njihovi spojevi,

(6)

upotrijebljena ulja za podmazivanje,

(7)

radioaktivne tvari, uključujući njihov otpad, kada njihovo ispuštanje nije u skladu s načelima zaštite od zračenja kako su to utvrdile nadležne međunarodne organizacije, vodeći računa o zaštiti morskog okoliša,

(8)

biocidi i njihovi derivati,

(9)

patogeni mikroorganizmi,

(10)

sirova nafta i ugljikovodici naftnog podrijetla,

(11)

cijanidi i fluoridi,

(12)

biološki nerazgradivi deterdženti i druge biološki nerazgradive tvari koje djeluju na površinu,

(13)

spojevi dušika i fosfora i druge tvari koje mogu izazvati eutrofikaciju,

(14)

otpaci (svaki postojani proizvedeni ili prerađeni kruti materijal odbačen, odložen ili ostavljen u morskom i obalnom okolišu),

(15)

toplinski izljevi,

(16)

kiseli ili alkalni spojevi koji mogu naškoditi kakvoći vode,

(17)

netoksične tvari koje mogu imati štetni utjecaj na sadržaj kisika u morskom okolišu,

(18)

netoksične tvari koje mogu ometati zakonito korištenje mora,

(19)

netoksične tvari koje mogu imati štetni utjecaj na fizička ili kemijska svojstva morske vode.”.

DODATAK II.

Dodatak II. je brisan.

DODATAK III.

Dodatak III. je promijenjen kao Dodatak II. Naslov je dodan i uvodni stavak je izmijenjen i dopunjen kako slijedi:

U pogledu izdavanja dozvola za ispuštanje otpada koji sadrži tvari navedene u članku 6. ovog Protokola posebno treba uzeti u obzir, prema slučaju, sljedeće čimbenike:”.

Naslov i stavci 1., 2., 3., 6. i 7. odjeljka A su izmijenjeni i nadopunjeni kako slijedi:

„A.   SVOJSTVA I SASTAV ISPUŠTANJA

1.   vrsta i veličina točkastog ili raspršenog izvora (npr. industrijski proces),

2.   vrsta ispuštanja (npr. podrijetlo, prosječni sastav),

3.   stanje otpada (npr. kruti, tekući, mulj, blato),

6.   koncentracije u odnosu na važne sastavne dijelove tvari navedenih u Dodatku I. i drugih tvari kako je prikladno,

7.   fizikalna, kemijska i biokemijska svojstva ispuštenog otpada.”.

Naslov odjeljka B je izmijenjen i dopunjen i novi stavak je dodan:

„B.   SVOJSTVA SASTAVNIH DIJELOVA ISPUŠTANJA S OBZIROM NA NJEGOVU ŠTETNOST

7.   sve druge karakteristike kao navedene u Dodatku I, odjeljku B.”.

Naslov i stavak 3. odjeljka C su izmijenjeni i dopunjeni kako slijedi:

„C.   SVOJSTVA MJESTA ISPUŠTANJA I PRIHVATNOG OKOLIŠA

3.   početno razrjeđenje koje se postiže u točki ispuštanja u prihvatni okoliš,”.

DODATAK IV.

Dodatak IV je promijenjen kao Dodatak III. Naslov je dodan i stavci 1., 2., 3. i 5. su izmijenjeni i dopunjeni kako slijedi:

UVJETI PRIMJENE NA ONEČIŠĆAVANJE KOJE SE PRENOSI KROZ ATMOSFERU

1.   Ovaj Protokol primjenjivat će se na onečišćavajuća ispuštanja u atmosferu pod sljedećim uvjetima:

(a)

ispuštena tvar je ili bi mogla biti prenesena na područje Sredozemnog mora pod prevladavajućim meteorološkim uvjetima;

(b)

unos tvari u područje Sredozemnog mora je opasan po okoliš u odnosu na količine iste tvari koja dospije na područje na druge načine.

2.   Ovaj Protokol također će se primjenjivati na onečišćavajuće ispuštanje u atmosferu koje djeluje na područje Sredozemnog mora iz izvora na kopnu na teritoriju stranaka i iz fiksnih konstrukcija koje je čovjek izgradio u moru daleko od obale u ovisnosti od odredbi iz članka 4(2) ovog Protokola.

3.   U slučaju onečišćavanja područja Sredozemnog mora iz izvora na kopnu kroz atmosferu odredbe članaka 5. i 6. ovog Protokola primjenjivat će se na odgovarajuće tvari i izvore navedene u Dodatku I. ovog Protokola kako će se stranke dogovoriti.

5.   Odredbe Dodatka II. ovog Protokola primjenjivat će se na onečišćavanje kroz atmosferu kad god je to prikladno. Praćenje i izrada modela onečišćavanja zraka koristeći prihvatljive opće čimbenike i metodologije emisije izvodit će se prilikom procjene atmosferskog taloženja tvari, kao i prilikom izrade inventara količina i brzina emisija onečišćavajućih tvari u atmosferu iz izvora na kopnu.”.

DODATAK IV.

Novi Dodatak IV. je dodan kako slijedi:

„DODATAK IV.

KRITERIJI ZA UTVRĐIVANJE NAJBOLJIH RASPOLOŽIVIH TEHNIKA I NAJBOLJIH POSTUPAKA ZA ZAŠTITU OKOLIŠA

A.   NAJBOLJE RASPOLOŽIVE TEHNIKE

1.   Primjena najboljih raspoloživih tehnika naglašavat će primjenu tehnologije koja ne proizvodi otpad, ako je na raspolaganju.

2.   Izraz „najbolje raspoložive tehnike” označava najnoviji (najsuvremeniji) stupanj razvoja procesa, sredstava ili metoda rada koji pokazuju praktičnu prikladnost određene mjere za ograničenje ispuštanja, emisija i otpada. Prilikom utvrđivanja da li ukupni proces, sredstvo i metoda rada uključuje najbolje raspoložive tehnike općenito ili u pojedinačnim slučajevima, posebnu pozornost treba obratiti na:

(a)

usporedive procese, sredstva ili metode rada koje su nedavno uspješno isprobane,

(b)

tehnološki napredak i promjene u znanstvenim saznanjima i shvaćanjima,

(c)

gospodarsku izvedivost takvih tehnika,

(d)

rokove za montažu u nova i u postojeća postrojenja,

(e)

vrstu i količinu dotičnih ispuštenih masa i emisija.

3.   Iz toga proizlazi da će se ono što su „najbolje raspoložive tehnike” za određeni proces s vremenom promijeniti u svjetlu tehnološkog napretka, gospodarskih i društvenih čimbenika, kao i promjena u znanstvenim saznanjima i shvaćanjima.

4.   Ako smanjenje količina koje se ispuštaju i emisija koje proizlaze iz uporabe najboljih raspoloživih tehnika ne dovedu do rezultata prihvatljivih za okoliš, potrebno je poduzeti dodatne mjere.

5.   „Tehnike” obuhvaćaju kako uporabljenu tehnologiju tako i način na koji se postrojenje projektira, gradi, održava, vodi i rastavlja.

B.   NAJBOLJI POSTUPCI ZA ZAŠTITU OKOLIŠA

6.   Izraz „najbolji postupci za zaštitu okoliša” označava primjenu najprikladnije kombinacije mjera i strategija za nadzor u okolišu. Prilikom odabira u pojedinačnim slučajevima treba razmotriti barem sljedeće stupnjeve u opsegu mjera:

(a)

odredbe o informiranju i obrazovanju javnosti i korisnika o posljedicama određenih odabranih djelatnosti i proizvoda, njihove uporabe i konačnog odlaganja po okoliš,

(b)

izradu i primjenu skupa pravila o dobrom ponašanju u okolišu koja obuhvaćaju sva gledišta aktivnosti u životu proizvoda,

(c)

obvezatnu uporabu naljepnica koje upozoravaju korisnike na opasnosti vezane za proizvod, njegovu uporabu i konačno odlaganje,

(d)

štednju resursa, uključujući energiju,

(e)

stavljanje javnosti na raspolaganje sustave za prikupljanje i odlaganje,

(f)

izbjegavanje uporabe opasnih tvari ili proizvoda i stvaranja opasnog otpada,

(g)

recikliranje, oporabu i ponovnu uporabu,

(h)

primjenu gospodarskih instrumenata na djelatnosti, proizvode ili grupe proizvoda,

(i)

uspostavljanje sustava za izdavanje dozvola, uključujući ograničenja ili zabranu.

7.   Prilikom utvrđivanja koja kombinacija mjera predstavlja najbolje postupke za zaštitu okoliša općenito ili u pojedinačnim slučajevima, osobitu pozornost treba obratiti na:

(a)

opasnost koju proizvod i njegova proizvodnja, uporaba i konačno odlaganje predstavljaju za okoliš,

(b)

zamjenu s manje onečišćujućim djelatnostima ili tvarima,

(c)

opseg uporabe,

(d)

potencijalnu korist ili štetu po okoliš od zamjenskih materijala ili djelatnosti,

(e)

napredak i promjene u znanstvenim saznanjima i shvaćanjima,

(f)

rokove provedbe,

(g)

društvene i gospodarske implikacije.

8.   Iz toga proizlazi da će se najbolji postupci za zaštitu okoliša za određeni izvor s vremenom promijeniti u svjetlu tehnološkog napretka, gospodarskih i društvenih čimbenika, kao i promjena u znanstvenim saznanjima i shvaćanjima.

9.   Ako smanjeni unos koji proizlazi iz najboljih postupaka za zaštitu okoliša ne dovede do rezultata prihvatljivih za okoliš, potrebno je poduzeti dodatne mjere i iznova utvrditi najbolje postupke za zaštitu okoliša.”.

Top