Korektivni ogranak: postupak u slučaju prekomjernog deficita

KLJUČNE TOČKE

Postupak u slučaju prekomjernog deficita uključuje nekoliko koraka.

Pokretanje postupka

Države članice dogovorile su određene referentne vrijednosti za javni deficit i dug u odnosu na njihov bruto domaći proizvod (BDP), koje su sadržane u Protokolu (br. 12) o postupku u slučaju prekomjernog deficita: omjer deficita od 3 % i omjer duga 60 %. Europska komisija mora nadzirati proračunsku disciplinu država članica na temelju sljedeća dva kriterija.

• Omjer deficita treba ostati ispod 3 % referentne vrijednosti BDP-a, osim ako je prekoračenje iznimno ili privremeno i omjer je i dalje blizu 3 % BDP-a.
• Omjer duga treba ostati ispod 60 % referentne vrijednosti BDP-a ili u se dovoljnoj mjeri smanjivati i zadovoljavajućom brzinom približavati toj vrijednosti. Smatra se da se omjer duga u dovoljnoj mjeri smanjuje ako država članica poštuje fiskalno kretanje koje je utvrdilo Vijeće Europske unije radi uvjerljivog smanjivanja duga, u skladu s Uredbom (EU) 2024/1263 (vidjeti sažetak). Smatra se da država članica odstupa od tog fiskalnog kretanja ako zabilježena odstupanja na kontrolnom računu prekoračuju određene godišnje ili kumulativne pragove.

Ako se čini da barem jedan od tih kriterija nije ispunjen, Komisija treba pripremiti izvješće u skladu s člankom 126 stavkom 3. UFEU-a.

Izvješće treba uključivati uravnoteženu procjenu svih relevantnih čimbenika kao što su:

• stupanj izazova povezanih s javnim dugom;
• kretanja srednjoročnih proračunskih stanja države članice i njezin gospodarski položaj;
• napredak u provedbi reformi i ulaganja;
• povećanje državnih ulaganja u obranu;
• čimbenici koje je iznijela država članica.

Faze postupka

• Kada Komisija smatra da je potreban postupak u slučaju prekomjernog deficita, o tome obavještava Vijeće koje u obzir uzima sve napomene dotične države članice i donosi odluku koja sadrži sveukupnu ocjenu o tome postoji li prekomjerni deficit.
• Vijeće tada donosi preporuku za dotičnu državu članicu koja sadrži korektivno kretanje neto rashoda, izraženo u brojkama, i rok. Tim bi se korektivnim kretanjem trebao prekinuti stanje prekomjernog deficita do roka. Njime bi se deficit trebao dovesti referentne vrijednosti od 3 % BDP-a, ili zadržati ispod te vrijednosti, i, kada je postupak u slučaju prekomjernog deficita pokrenut na temelju kriterija duga, ispraviti sveukupna odstupanja.
• Kada je postupak u slučaju prekomjernog deficita pokrenut na temelju kriterija deficita, korektivno kretanje mora biti dosljedno s minimalnim godišnjim strukturnim poboljšanjem od najmanje 0,5 % BDP-a kao referentnog mjerila.
• Kada je postupak u slučaju prekomjernog deficita pokrenut na temelju kriterija duga, korektivno kretanje mora biti jednako zahtjevno kao i kretanje neto rashoda, koje je utvrdilo Vijeće, a od kojega država članica odstupa.
• Država članica mora poduzeti potrebne mjere unutar razdoblja od šest mjeseci, iako se to može skratiti na tri mjeseca u ozbiljnim situacijama.
• Država članica mora Vijeću i Komisiji prijaviti poduzete mjere kao odgovor na preporuku Vijeća. Izvješće mora uključivati proračunske ciljeve i sadržavati informacije o mjerama poduzetima za postizanje tih ciljeva.
• Vijeće i Komisija redovito nadziru mjere koje su poduzele države članice u odnosu na postupak u slučaju prekomjernog deficita.

Sankcije

Ako država članica europodručja nastavi ne provoditi preporuke, Vijeće može odlučiti dati formalnu obavijest da poduzme mjere kako bi smanjila deficit unutar određenog razdoblja. Vijeće može nametnuti novčanu kaznu u iznosu do 0,05 % najnovije procjene BDP-a za prethodnu godinu, koja se treba plaćati svakih šest mjeseci sve dok Vijeće ne ocijeni da je država članica poduzela djelotvorne mjere kao odgovor na upućen poziv.