This document is an excerpt from the EUR-Lex website
Document 02004L0054-20090807
Directive 2004/54/EC of the European Parliament and of the Council of 29 April 2004 on minimum safety requirements for tunnels in the trans-European road network
Consolidated text: Direktiva 2004/54/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 29. travnja 2004. o minimalnim sigurnosnim zahtjevima za tunele u transeuropskoj cestovnoj mreži
Direktiva 2004/54/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 29. travnja 2004. o minimalnim sigurnosnim zahtjevima za tunele u transeuropskoj cestovnoj mreži
2004L0054 — HR — 07.08.2009 — 001.002
DIREKTIVA 2004/54/EZ EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA od 29. travnja 2004. o minimalnim sigurnosnim zahtjevima za tunele u transeuropskoj cestovnoj mreži ( L 167, 30.4.2004, p.39) |
|
|
|||
No |
page |
date |
||
UREDBA (EZ) br. 596/2009 EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA od 18. lipnja 2009. |
L 188 |
14 |
18.7.2009 |
DIREKTIVA 2004/54/EZ EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA
od 29. travnja 2004.
o minimalnim sigurnosnim zahtjevima za tunele u transeuropskoj cestovnoj mreži
EUROPSKI PARLAMENT I VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,
uzimajući u obzir Ugovor o osnivanju Europske zajednice, a posebno njegov članak 71. stavak 1.,
uzimajući u obzir prijedlog Komisije,
uzimajući u obzir mišljenje Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora ( 1 ),
uzimajući u obzir mišljenje Odbora regija ( 2 ),
u skladu s postupkom utvrđenim u članku 251. Ugovora ( 3 ),
budući da:
(1) |
U svojoj Bijeloj knjizi od 12. rujna 2001.„Europska prometna politika za 2010.: vrijeme za odluke” Komisija je najavila da će predložiti minimalne sigurnosne zahtjeve za tunele koji pripadaju transeuropskoj cestovnoj mreži. |
(2) |
Prometni sustav, a napose transeuropska cestovna mreža određena u Odluci br. 1692/96/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 23. srpnja 1996. o smjernicama Zajednice za razvoj transeuropske prometne mreže ( 4 ), od najvećeg je značenja za podršku europske integracije i za osiguranje visoke kvalitete života europskih građana. Europska zajednica ima odgovornost jamčenja visoke, ujednačene i stalne razine osiguranja, usluga i udobnosti u transeuropskoj cestovnoj mreži. |
(3) |
Dugi tuneli od preko 500 m duljine važni su objekti koji omogućuju komunikaciju među velikim europskim područjima i igraju odlučujuću ulogu u funkcioniranju i razvoju regionalnih gospodarstava. |
(4) |
Europsko vijeće je u više prigoda, a napose na svojem sastanku 14. i 15. prosinca u Laekenu naglasilo hitnost poduzimanja mjera za poboljšanje sigurnosti tunela. |
(5) |
Dana 30. studenoga 2001., ministri prometa Austrije, Francuske, Njemačke, Italije i Švicarske sastali su se u Zürichu i usvojili Zajedničku izjavu koja preporučuje ujednačenje nacionalnih zakonodavstava o najnovijim usklađenim zahtjevima za poboljšanje sigurnosti u dugim tunelima. |
(6) |
Budući da cilj predloženih akcija - postizanje ujednačene, stalne i visoke razine zaštite svih europskih građana u cestovnim tunelima, ne mogu dostatno ostvariti države članice, nego ga se zbog zahtijevane razine usklađenosti može na bolji način ostvariti na razini Zajednice, Zajednica može donijeti mjere u skladu s načelom supsidijarnosti određenim u članku 5. Ugovora. U skladu s načelom proporcionalnosti određenim u tom članku, ova Direktiva ne prelazi ono što je potrebno za ostvarivanje tog cilja. |
(7) |
Nedavne nesreće u tunelima naglašavaju njihovu važnost u humanom, gospodarstvenom i kulturnom smislu. |
(8) |
Neki tuneli u Europi stavljeni su u promet davno, izvedeni u vrijeme kad su se tehničke mogućnosti i uvjeti prijevoza znatno razlikovali od današnjih. Postoje sasvim različite razine sigurnosti i to se mora ispraviti. |
(9) |
Sigurnost u tunelima zahtijeva više mjera koje se između ostalog odnose na geometriju i konstrukciju tunela, sigurnosnu opremu, uključujući cestovne znakove, na upravljanje prometom, obuku hitnih službi, upravljanje nezgodama, pružanje obavijesti korisnicima o najboljem ponašanju u tunelima, i bolju komunikaciju između nadležnih tijela i hitnih službi, kao što su policija, vatrogasci i službe za spašavanje. |
(10) |
Rad Gospodarske komisije Ujedinjenih naroda za Europu (UNECE) već je jasno dao do znanja da je ponašanje korisnika cesta odlučujući aspekt sigurnosti tunela. |
(11) |
Sigurnosne mjere trebaju omogućiti da se spase ljudi koji su doživjeli nezgode, da se korisnicima cesta omogući trenutačno djelovanje, čime bi se spriječile ozbiljnije posljedice, da se osigura djelotvoran rad hitnih službi i zaštita okoliša, kao i ograničenje materijalne štete. |
(12) |
Poboljšanja postignuta ovom Direktivom poboljšat će sigurnosne uvjete za sve korisnike, uključujući invalide. Međutim, budući da invalidi teže mogu pobjeći u hitnom slučaju, posebna se pozornost treba posvetiti njihovoj sigurnosti. |
(13) |
Za primjenu uravnoteženog pristupa i zbog velikih troškova tih mjera, treba odrediti najmanju potrebnu sigurnosnu opremu, uzimajući u obzir tip i očekivanu količinu prometa u svakom tunelu. |
(14) |
Međunarodna tijela, kao što su Svjetsko udruženje za ceste i UNECE, već dugo daju vrlo vrijedne preporuke da bi se poboljšala i uskladila sigurnosna oprema i prometna pravila u cestovnim tunelima. Međutim, budući da te preporuke nisu obvezujuće, njihov se puni potencijal može u najvećoj mjeri ostvariti ako se zahtjevi koje one prepoznaju učine zakonski obvezatnima. |
(15) |
Održavanje visoke razine sigurnosti zahtijeva ispravno održavanje sigurnosnih sredstava u tunelima. Razmjena obavijesti među državama članicama o modernim sigurnosnim tehnikama i podataka o nesrećama/nezgodama treba se sustavno organizirati. |
(16) |
Da bi se osiguralo da upravitelji tunela ispravno primjenjuju zahtjeve ove Direktive, države članice trebaju imenovati jedno ili više nadležnih tijela na nacionalnoj, regionalnoj ili lokalnoj razini odgovornih za osiguranje svih aspekata sigurnosti tunela. |
(17) |
Za provedbu ove Direktive potreban je prilagodljiv i napredan plan. Time se treba omogućiti završetak najhitnijih radova bez stvaranja većih poremećaja u prometnom sustavu ili uskih grla prigodom obavljanja javnih radova u državama članicama. |
(18) |
Trošak modernizacije postojećih tunela znatno se razlikuje od jedne do druge države članice, naročito iz zemljopisnih razloga, te se državama članicama kod kojih je gustoća tunela na njihovom državnom području znatno iznad europskog prosjeka treba dopustiti vremensko kašnjenje radova na modernizaciji potrebnoj za usklađivanje sa zahtjevima ove Direktive. |
(19) |
Za tunele koji su već u pogonu ili tunele čiji je koncept odobren, ali koji za javnost nisu otvoreni unutar 24 mjeseca nakon stupanja na snagu ove Direktive, državama članicama treba dopustiti donošenje drugih mjera za smanjenje rizika, kao alternativu primjene zahtjeva ove Direktive, a kad se strukturna rješenja za tunel iz Direktive ne mogu primijeniti po prihvatljivoj cijeni. |
(20) |
Za poboljšanje sigurnosti tunela potreban je daljnji tehnički napredak. Treba uvesti postupak koji Komisiji omogućuje prilagodbu zahtjeva ove Direktive tehničkom napretku. Taj se postupak treba također upotrijebiti za donošenje usklađene metode analize rizika. |
(21) |
Mjere potrebne za provedbu ove Direktive moraju se donijeti u skladu s Odlukom Vijeća 1999/468/EZ od 28. lipnja 1999. o utvrđivanju postupaka za izvršavanje provedbenih ovlasti dodijeljenih Komisiji ( 5 ). |
(22) |
Države članice Komisiji podnose izvješće o mjerama koje planiraju donijeti da bi zadovoljile zahtjeve ove Direktive u pogledu vremenskog usklađivanja radova na smanjenju prometnih poremećaja na razini Zajednice. |
(23) |
Kad zahtjevi ove Direktive nalažu potrebu izgradnje druge cijevi tunela u fazi planiranja ili izgradnje, ta se druga cijev koju treba izvesti treba smatrati novim tunelom. Isto se primjenjuje kad zahtjevi ove Direktive nalažu potrebu otvaranja novih zakonski obvezujućih postupaka planiranja, uključujući rasprave za dobivanje dozvola planiranja, za sve mjere koje su s tim povezane. |
(24) |
Rad treba nastaviti u svim odgovarajućim forumima da bi se došlo do visokog stupnja usklađivanja u pogledu znakova i piktograma upotrijebljenih u različitim znakovima za poruke u tunelima. Države članice treba poticati da usklade korisničko sučelje za sve tunele na svom državnom području. |
(25) |
Države članice treba poticati da provedu usporedive razine sigurnosti za cestovne tunele koji se nalaze na njihovom državnom području, a koji ne čine dio transeuropske cestovne mreže te prema tome nisu obuhvaćeni područjem primjene ove Direktive. |
(26) |
Države članice treba poticati da razviju nacionalne odredbe s ciljem postizanja više razine sigurnosti tunela, |
DONIJELI SU OVU DIREKTIVU:
Članak 1.
Predmet i područje primjene
1. Cilj je ove Direktive osigurati najmanju razinu sigurnosti za korisnike cesta u tunelima u transeuropskoj cestovnoj mreži sprečavanjem kritičnih događanja koja mogu ugroziti ljudski život, okoliš i tunelske instalacije, kao i pružanje zaštite u slučaju nesreća.
2. Ona se primjenjuje na sve tunele dulje od 500 m u transeuropskoj cestovnoj mreži koji su bilo u pogonu, u izgradnji ili u fazi planiranja.
Članak 2.
Definicije
Za svrhe ove Direktive primjenjuju se sljedeće definicije:
1. „Transeuropska cestovna mreža” znači cestovna mreža utvrđena u odjeljku 2. Priloga I. Odluci br. 1692/96/EZ i prikazana kartama i/ili opisana u Prilogu II. toj Odluci.
2. „Hitne službe” znači sve lokalne službe, bilo javne, bilo privatne ili koje su dio osoblja tunela, koje posreduju u slučaju nesreće, uključujući policijske službe, vatrogasne postrojbe i spasilačke službe.
3. „Duljina tunela” znači duljina najduže prometne trake mjerene u potpuno zatvorenom dijelu tunela.
Članak 3.
Sigurnosne mjere
1. Države članice moraju osigurati da tuneli na njihovom državnom području koji su obuhvaćeni područjem primjene ove Direktive zadovoljavaju najmanje sigurnosne zahtjeve utvrđene u Prilogu I.
2. Kad se određeni strukturni zahtjevi utvrđeni u Prilogu I. mogu zadovoljiti samo tehničkim rješenjima koja se ne mogu postići ili se mogu postići samo uz nerazmjerno visoki trošak, tijelo upravne vlasti iz članka 4. može prihvatiti provedbu drugih mjera za smanjenje rizika umjesto primjene tih zahtjeva, pod uvjetom da te druge mjere rezultiraju istovrijednom ili poboljšanom zaštitom. Djelotvornost tih mjera mora se prikazati analizom rizika u skladu s odredbama iz članka 13. Države članice obavješćuju Komisiju o drugim mogućim prihvaćenim mjerama za smanjenje rizika i pružaju opravdanje za to. Ovaj se stavak ne primjenjuje na tunele u fazi planiranja, kako je navedeno u članku 9.
3. Države članice mogu utvrditi strože zahtjeve pod uvjetom da ne prekrše zahtjeve ove Direktive.
Članak 4.
Tijelo upravne vlasti
1. Države članice imenuju tijelo (tijela) upravne vlasti, u nastavku navedeno kao „tijelo upravne vlasti”, koje je odgovorno za osiguranje svih aspekata sigurnosti tunela i koje mora poduzeti neophodne korake za osiguranje sukladnosti s ovom Direktivom.
2. Tijelo upravne vlasti može se uspostaviti na nacionalnoj, regionalnoj ili lokalnoj razini.
3. Svaki tunel u transeuropskoj cestovnoj mreži koji se nalazi na državnom području samo jedne države članice mora biti pod odgovornošću jednog tijela upravne vlasti. Za svaki tunel koji se nalazi na državnom području dviju država članica svaka će država članica imenovati po jedno tijelo upravne vlasti ili, kao druga mogućnost, te će dvije države članice imenovati zajedničko tijelo upravne vlasti. Ako postoje dva različita tijela upravne vlasti, odluke svakog od njih donesene u izvršavanju njegovih zasebnih nadležnosti u pogledu sigurnosti tunela moraju se donositi uz prethodnu suglasnost drugog tijela.
4. Tijelo upravne vlasti upravljat će tunelima u skladu s postupkom utvrđenim u Prilogu II.
5. Ne dovodeći u pitanje daljnje dogovore o tom predmetu na nacionalnoj razini, tijelo upravne vlasti ovlašteno je obustaviti ili ograničiti rad tunela ako nisu u skladu sa sigurnosnim zahtjevima. Ono mora utvrditi uvjete pod kojima se ponovno može uspostaviti normalan promet.
6. Tijelo upravne vlasti mora osigurati ispunjenje sljedećih zadaća:
(a) redovito ispitivanje i nadzor tunela te izrađivanje pripadajućih sigurnosnih zahtjeva;
(b) postavljanje organizacijskih i radnih shema (uključujući i planove reakcije u slučajevima opasnosti) za obuku i opremanje hitnih službi;
(c) određivanje postupka za trenutačno zatvaranje tunela u slučaju opasnosti;
(d) provođenje potrebnih mjera za smanjenje rizika.
7. Ako su tijela imenovana kao tijela upravne vlasti postojala prije njihova imenovanja prema ovom članku, ta tijela upravne vlasti mogu nastaviti svoje prijašnje djelatnosti pod uvjetom da zadovoljavaju ovu Direktivu.
Članak 5.
Upravitelj tunela
1. Za svaki tunel koji se nalazi na državnom području jedne države članice bilo u fazi planiranja, izgradnje ili u pogonu, tijelo upravne vlasti mora kao upravitelja tunela utvrditi javno ili privatno tijelo odgovorno za upravljanje tunelom u dotičnoj fazi. Tu funkciju može obavljati i samo tijelo upravne vlasti.
2. Za svaki tunel koji se nalazi na državnom području dviju država članica, dva tijela upravne vlasti ili zajedničko tijelo upravne vlasti mora priznati samo jedno tijelo zaduženo za rad tunela.
3. Svaka veća nezgoda ili nesreća koja se dogodi u tunelu mora biti predmetom izvješća o izvanrednom slučaju koje sastavlja upravitelj tunela. To se izvješće mora proslijediti službeniku za sigurnost navedenom u članku 6., tijelu upravne vlasti i hitnim službama unutar razdoblja od najviše mjesec dana.
4. Kada je sastavljeno istražno izvješće koje analizira okolnosti nezgode ili nesreće navedene u stavku 3. ili zaključke koji se mogu iz nje izvesti, upravitelj tunela mora to izvješće proslijediti službeniku za sigurnost, tijelu upravne vlasti i hitnim službama ne kasnije od mjesec dana otkad ga je primio.
Članak 6.
Službenik za sigurnost
1. Za svaki tunel upravitelj tunela mora, uz prethodno odobrenje tijela upravne vlasti, imenovati jednog službenika za sigurnost koji će koordinirati sve preventivne i zaštitne mjere da bi se osigurala sigurnost korisnika i radnog osoblja. Službenik za sigurnost može biti član osoblja tunela ili hitnih službi, nezavisan je u svim pitanjima cestovne sigurnosti tunela i u tim pitanjima nije podložan nalozima poslodavca. Službenik za sigurnost može obavljati svoje zadaće i funkcije za više tunela na jednom području.
2. Službenik za sigurnost obavlja ove zadaće/funkcije:
(a) osigurava koordinaciju s hitnim službama i sudjeluje u pripremi shema djelovanja;
(b) sudjeluje u planiranju, provođenju i procjeni djelovanja u slučajevima opasnosti;
(c) sudjeluje u određivanju sigurnosnih shema te specifikacije građevinskih postrojenja, opreme i djelovanja, što se odnosi i na nove tunele i na preinake postojećih tunela;
(d) provjerava obučenost radnog osoblja i hitnih službi te sudjeluje u organiziranju vježbi koje se održavaju u redovitim vremenskim razmacima;
(e) daje mišljenje o stavljanju u promet građevinske strukture, opreme i pogona tunela;
(f) provjerava da se tunelska struktura i oprema održavaju i popravljaju;
(g) sudjeluje u ocjeni svake veće nezgode ili nesreće utvrđene člankom 5. stavcima 3. i 4.
Članak 7.
Tijelo za nadzor
Države članice moraju osigurati da nadzore, procjene i ispitivanja provode tijela za nadzor. Tu funkciju može obavljati tijelo upravne vlasti. Svako tijelo koje provodi nadzore, procjene i ispitivanja mora imati visoku razinu stručnosti i postupke visoke kakvoće te mora biti funkcionalno nezavisno o upravitelju tunela.
Članak 8.
Obavijest o tijelu upravne vlasti
Države članice obavješćuju Komisiju o nazivu i adresi tijela upravne vlasti do 1. svibnja 2006. U slučaju promjene ovog podatka, obavješćuju Komisiju unutar tri mjeseca.
Članak 9.
Tuneli čija konstrukcija još nije odobrena
1. Svaki tunel čiju konstrukciju do 1. svibnja 2006. još nije odobrilo odgovorno tijelo vlasti mora biti usklađen sa zahtjevima ove Direktive.
2. Tunel mora biti stavljen u promet u skladu s postupkom utvrđenim u Prilogu II.
Članak 10.
Tuneli čije su konstrukcije odobrene, ali koji još nisu otvoreni
1. U slučaju tunela čije su konstrukcije odobrene, ali koji do 1. svibnja 2006. nisu otvoreni za javni promet, tijelo upravne vlasti mora procijeniti njihovu usklađenost sa zahtjevima ove Direktive, posebno u odnosu na sigurnosnu dokumentaciju predviđenu u Prilogu II.
2. Kad tijelo upravne vlasti utvrdi da tunel nije usklađen s odredbama ove Direktive, ono obavješćuje upravitelja tunela da se moraju poduzeti odgovarajuće mjere za povećanje sigurnosti i izvješćuje službenika za sigurnost.
3. Tunel se mora staviti u promet u skladu s postupkom utvrđenim u Prilogu II.
Članak 11.
Tuneli koji su već u pogonu
1. U slučaju tunela koji su od 30. travnja 2006. već otvoreni za javni promet, tijelo upravne vlasti na temelju nadzora do 30. listopada 2006. ocjenjuje njihovu usklađenost sa zahtjevima ove Direktive, posebno u odnosu na sigurnosnu dokumentaciju predviđenu u Prilogu II.
2. Upravitelj tunela predložit će, ako je potrebno, tijelu upravne vlasti plan za prilagodbu tunela odredbama ove Direktive, kao i mjere za otklanjanje nedostataka koje namjerava poduzeti.
3. Tijelo upravne vlasti odobrit će mjere za otklanjanje nedostataka ili će zatražiti njihovu preinaku.
4. Nakon toga, ako mjere za otklanjanje nedostataka uključuju neku bitnu građevinsku ili pogonsku preinaku, čim se te mjere poduzmu, mora se primijeniti postupak utvrđen u Prilogu II.
5. Države članice do 30. travnja 2007. Komisiji podnose izvješće o usklađenosti sa zahtjevima ove Direktive, o planiranim mjerama i, ako je potrebno, o posljedicama otvaranja ili zatvaranja glavnih prilaznih cesta do tunela. Da bi se na najmanju mjeru sveli poremećaji u prometu na europskoj razini, Komisija može staviti primjedbe na vremenski plan rada predviđen za osiguravanje da tuneli budu usklađeni sa zahtjevima ove Direktive.
6. Modernizacija tunela provodi se prema vremenskom planu i mora se završiti do 30. travnja 2014.
7. Ako ukupna duljina cijevi postojećih tunela podijeljena s ukupnom duljinom dijela transeuropske cestovne mreže koja se nalazi na njihovom državnom području premašuje europski prosjek, države članice mogu produljiti razdoblje utvrđeno u stavku 6. za pet godina.
Članak 12.
Periodični nadzor
1. Tijelo upravne vlasti provjerava provodi li tijelo za nadzor redoviti nadzor da bi se osiguralo da svi tuneli obuhvaćeni područjem primjene ove Direktive budu usklađeni s njezinim odredbama.
2. Razdoblje između dva uzastopna nadzora svakog tunela ne smije prelaziti šest godina.
3. Ako na temelju izvješća tijela za nadzor, tijelo upravne vlasti utvrdi da tunel nije usklađen s odredbama ove Direktive, ono upravitelja tunela i službenika za sigurnost obavješćuje da se moraju donijeti mjere za povećanje sigurnosti tunela. Tijelo upravne vlasti određuje uvjete za nastavak rada tunela ili za ponovno otvaranje tunela koji će se primjenjivati dok se ne provedu mjere za otklanjanje nedostataka i svaka daljnja ograničenja ili uvjeti.
4. Ako mjere za otklanjanje nedostataka uključuju bilo koju bitnu građevinsku ili pogonsku preinaku, tada, kad se te mjere poduzmu, tunel mora dobiti novo odobrenje za rad u skladu s postupkom utvrđenim u Prilogu II.
Članak 13.
Analiza rizika
1. Analizu rizika, kad je potrebna, provodi tijelo koje je funkcijski nezavisno o upravitelju tunela. Sadržaj i rezultati analize rizika moraju se uključiti u sigurnosnu dokumentaciju koja se podnosi tijelu upravne vlasti. Analiza rizika odnosi se na rizike za dani tunel, pri čemu se uzimaju u obzir svi čimbenici koncepta i prometni uvjeti koji utječu na sigurnost, napose značajke i tip prometa, duljina i geometrija tunela, kao i predviđeni broj dnevnih prolazaka teških teretnih vozila.
2. Države članice moraju osigurati da se na nacionalnoj razini primjenjuje podrobna i dobro određena metodologija koja odgovara najboljim dostupnim praksama te obavješćuju Komisiju o primijenjenoj metodologiji; Komisija tu obavijest drugim državama članicama stavlja na raspolaganje u elektroničkom obliku.
3. Do 30. travnja 2004. Komisija objavljuje izvješće o praksi koju primjenjuju države članice. Prema potrebi daje preporuke za izradu zajedničke usklađene metodologije za analizu rizika, u skladu s regulatornim postupkom iz članka 17. stavka 2.
Članak 14.
Izuzeće za inovativne tehnike
1. Da bi se omogućilo postavljanje i uporaba inovativne sigurnosne opreme ili uporaba inovativnih sigurnosnih postupaka koji daju istovrijednu ili višu razinu zaštite od tekućih tehnologija propisanih u ovoj Direktivi, tijelo upravne vlasti može na temelju primjereno dokumentiranog zahtjeva upravitelja tunela odobriti izuzeće od zahtjeva ove Direktive.
2. Ako tijelo upravne vlasti namjerava odobriti takvo izuzeće, država članica će najprije podnijeti Komisiji zahtjev za izuzeće koji sadrži početni zahtjev i mišljenje tijela za nadzor.
3. Komisija će taj zahtjev uputiti drugim državama članicama u roku od mjesec dana od primitka zahtjeva.
4. Ako u roku od tri mjeseca ni Komisija ni država članica ne formuliraju primjedbe, izuzeće će se smatrati odobrenim i Komisija će u skladu s tim obavijestiti sve države članice.
5. Ako se iznesu primjedbe, Komisija će napraviti prijedlog u skladu s postupkom iz članka 17. stavka 2. U slučaju negativne odluke, tijelo upravne vlasti neće odobriti izuzeće.
6. Nakon ispitivanja u skladu s postupkom iz članka 17. stavka 2. odluka o odobrenju izuzeća može dopuštati da se to izuzeće primijeni na ostale tunele.
7. Komisija će objaviti izvješće o praksi koja se primjenjuje u državama članicama i, ako je potrebno, izraditi prijedlog izmjena ove Direktive, kad zahtjevi za izuzeće koji su joj podneseni to opravdavaju.
Članak 15.
Izvješćivanje
1. Svake dvije godine države članice sastavljaju izvješća o požarima u tunelima i o nesrećama koje nedvojbeno utječu na sigurnost korisnika cesta u tunelima te o učestalosti i uzrocima takvih nezgoda; one ih procjenjuju i pružaju podatke o stvarnoj ulozi i djelotvornosti sigurnosnih sredstava i mjera. Ta će izvješća države članice prenijeti Komisiji prije kraja rujna godine koja slijedi razdoblju izvješćivanja. Komisija izvješća stavlja na raspolaganje svim državama članicama.
2. Države članice napravit će plan koji uključuje raspored za postupnu primjenu odredaba ove Direktive na tunele koji su već u pogonu, kako je opisano u članku 11., i do 30. listopada 2006. o tome obavijestiti Komisiju. Nakon toga države članice svake dvije godine izvješćuju Komisiju o stanju provedbe tog plana i o svim promjenama plana, do kraja razdoblja navedenog u članku 11. stavcima 6. i 7.
Članak 16.
Prilagodba tehničkom napretku
Komisija prilagođava priloge ovoj Direktivi tehničkom napretku. Te mjere, namijenjene izmjeni elemenata ove Direktive koji nisu ključni, usvajaju se u skladu s regulatornim postupkom s kontrolom iz članka 17. stavka 3.
Članak 17.
Postupak odbora
1. Komisiji pomaže odbor.
2. Prilikom upućivanja na ovaj stavak primjenjuju se članci 5. i 7. Odluke 1999/468/EZ, uzimajući u obzir odredbe njezinog članka 8.
Rok utvrđen u članku 5. stavku 6. Odluke 1999/468/EZ je tri mjeseca.
3. Prilikom upućivanja na ovaj stavak primjenjuje se članak 5.a stavci 1. do 4. i članak 7. Odluke 1999/468/EZ, uzimajući u obzir odredbe njezinog članka 8.
Članak 18.
Prenošenje
1. Države članice donose zakone i druge propise potrebne za usklađivanje s ovom Direktivom do 30. travnja 2006. One Komisiji odmah dostavljaju tekst tih odredaba zajedno s korelacijskom tablicom između tih odredaba i ove Direktive.
2. Odredbe koje su donijele države članice, prilikom njihove službene objave, sadržavaju uputu na ovu Direktivu ili se uz njih navodi takva uputa. Države članice određuju načine tog upućivanja.
Članak 19.
Stupanje na snagu
Ova Direktiva stupa na snagu na dan objave u Službenom listu Europske unije.
Članak 20.
Ova je Direktiva upućena državama članicama.
PRILOG I.
Sigurnosne mjere navedene u članku 3.
1. |
Temelj za odlučivanje o sigurnosnim mjerama
|
2. |
Infrastrukturne mjere
|
3. |
Mjere koje se odnose na rad tunela
|
4. |
Akcije obavješćivanja Akcije obavješćivanja s obzirom na sigurnost u tunelima moraju se redovito organizirati i provoditi zajedno sa zainteresiranim strankama na temelju usklađenog rada međunarodnih organizacija. Te akcije obavješćivanja moraju obuhvaćati ispravno ponašanje korisnika ceste kad se približavaju tunelima i voze kroz njih, posebno u vezi s kvarom vozila, zagušenjem prometa, s nesrećama i požarima. Obavijesti o raspoloživoj sigurnosnoj opremi te o ispravnom ponašanju korisnika ceste u tunelima moraju se dati na mjestima pogodnim za korisnike tunela (npr. na odmorištima ispred tunela, na ulazima tunela kad je promet zaustavljen ili na internetu). |
PRILOG II.
Odobrenje projekta, sigurnosna dokumentacija, stavljanje tunela u promet, preinake i periodične vježbe
1. |
Odobrenje projekta
|
2. |
Sigurnosna dokumentacija
|
3. |
Puštanje u promet
|
4. |
Preinake
|
5. |
Periodične vježbe Upravitelj tunela i hitne službe moraju u suradnji sa službenikom za sigurnost organizirati zajedničke periodične vježbe za osoblje tunela i hitne službe. Vježbe: — trebaju biti što stvarnije i trebaju odgovarati određenom scenariju nezgode, — trebaju pružati jasne rezultate za procjenu, — trebaju sprečavati svako oštećenje tunela, — mogu se također, zbog dopunskih rezultata, dijelom voditi i kao stolne vježbe ili vježbe s računalnom simulacijom. —(a) Potpune vježbe pod uvjetima koji su što je moguće stvarniji moraju se u svakom tunelu provoditi barem svake četiri godine. Zatvaranje tunela zahtijevat će se samo ako se na prihvatljiv način može urediti skretanje prometa drugamo. U međuvremenu se svake godine moraju provoditi djelomične i/ili simulacijske vježbe. U područjima gdje se u neposrednoj blizini nalazi nekoliko tunela, potpuna se vježba mora provoditi barem u jednom od tih tunela. (b) Službenik sigurnosti i hitne službe zajednički ocjenjuju te vježbe, sastavljaju izvješće i daju odgovarajuće prijedloge. |
PRILOG III.
Označivanje za tunele
1. |
Opći zahtjevi Niže su navedeni cestovni znakovi i simboli za uporabu u tunelima. Cestovni znakovi navedeni u ovom odjeljku opisani su u Bečkoj konvenciji o cestovnom prometu iz 1968. ako nije drukčije utvrđeno. Da bi se omogućilo međunarodno razumijevanje znakova, sustav znakova i signala propisan u ovom Prilogu temelji se na uporabi oblika i boja koje su svojstvene svakom razredu znakova i, gdje god je to moguće, na uporabi grafičkih simbola umjesto riječi. Ako države članice smatraju potrebnim preinačiti propisane znakove i simbole, učinjene preinake ne smiju mijenjati njihove bitne značajke. Ako države članice ne primjenjuju Bečku konvenciju, propisani znakovi i simboli mogu se preinačiti pod uvjetom da učinjene preinake ne mijenjaju njihovo bitno značenje.
|
2. |
Opis znakova i ploča Države članice moraju, ako je potrebno, upotrebljavati odgovarajuće znakove u području prethodnog upozoravanja za tunel, unutar tunela i nakon izlaza iz tunela. Pri planiranju znakova za tunel, moraju se uzeti u obzir prometni i lokalni građevinski uvjeti, kao i drugi lokalni uvjeti. Moraju se upotrebljavati znakovi prema Bečkoj konvenciji o cestovnom prometu, osim u državama članicama koje ne primjenjuju Bečku konvenciju.
|
( 1 ) SL C 220, 16.9.2003., str. 26.
( 2 ) SL C 256, 24.10.2003., str. 64.
( 3 ) Mišljenje Europskog parlamenta od 9. listopada 2003. (još nije objavljeno u Službenom listu), Zajedničko stajalište Vijeća od 26. veljače 2004. (SL C 95 E, 20.4.2004., str. 31.) i Stajalište Europskog parlamenta od 20. travnja 2004. (još nije objavljeno u Službenom listu).
( 4 ) SL L 228 od 9.9.1996., str. 1. Odluka kako je izmijenjena Odlukom br. 1346/2001/EZ (SL L 185, 6.7.2001., str. 1.).
( 5 ) SL L 184, 17.7.1999., str. 23.