52020DC0504

Preporuka za

PREPORUKU VIJEĆA

o Nacionalnom programu reformi Danske za 2020. i davanje mišljenja Vijeća o Programu konvergencije Danske za 2020.

VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegov članak 121. stavak 2. i članak 148. stavak 4.,

uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EZ) br. 1466/97 od 7. srpnja 1997. o jačanju nadzora stanja proračuna i nadzora i koordinacije ekonomskih politika 1 , a posebno njezin članak 9. stavak 2.,

uzimajući u obzir preporuku Europske komisije,

uzimajući u obzir rezolucije Europskog parlamenta,

uzimajući u obzir zaključke Europskog vijeća,

uzimajući u obzir mišljenje Odbora za zapošljavanje,

uzimajući u obzir mišljenje Gospodarskog i financijskog odbora,

uzimajući u obzir mišljenje Odbora za socijalnu zaštitu,

uzimajući u obzir mišljenje Odbora za ekonomsku politiku,

budući da:

(1)Komisija je 17. prosinca 2019. donijela Godišnju strategiju održivog rasta i time označila početak Europskog semestra 2020. za koordinaciju ekonomskih politika. Posebnu je pozornost posvetila europskom stupu socijalnih prava, koji su Europski parlament, Vijeće i Komisija proglasili 17. studenoga 2017. Komisija je 17. prosinca 2019. na temelju Uredbe (EU) br. 1176/2011 donijela i Izvješće o mehanizmu upozoravanja, u kojemu Danska nije utvrđena kao jedna od država članica za koju je potrebno provesti detaljno preispitivanje.

(2)Izvješće za Dansku 2 za 2020. objavljeno je 26. veljače 2020. U izvješću je ocijenjen napredak Danske u smislu preporuka za Dansku koje je Vijeće donijelo 9. srpnja 2019. 3 , mjera poduzetih nakon preporuka donesenih prethodnih godina te napredak Danske u ostvarenju njezinih nacionalnih ciljeva strategije Europa 2020.

(3)Svjetska zdravstvena organizacija službeno je 11. ožujka 2020. proglasila globalnu pandemiju bolesti COVID-19. Pandemija je ozbiljna javnozdravstvena kriza koja pogađa građane, društva i gospodarstva. Veliko je opterećenje za nacionalne zdravstvene sustave, uzrokuje poremećaje u globalnim lancima opskrbe, kolebanja na financijskim tržištima, šokove potražnje potrošača i negativno utječe na razne sektore. Ugrožava radna mjesta, dohotke radnika i poslovanje poduzećâ. Uzrokovala je snažan gospodarski udar čije se ozbiljne negativne posljedice već osjećaju u Europskoj uniji. Komisija je 13. ožujka 2020. donijela Komunikaciju 4 u kojoj je pozvala na koordiniran gospodarski odgovor na krizu suradnjom svih dionika na nacionalnoj razini i na razini Unije.

(4)Više država članica proglasilo je izvanredno stanje ili je uvelo izvanredne mjere. Sve izvanredne mjere trebale bi biti strogo proporcionalne, nužne, ograničena trajanja i u skladu s europskim i međunarodnim standardima. Trebale bi biti predmet demokratskog nadzora i neovisnog sudskog preispitivanja.

(5)Komisija je 20. ožujka 2020. donijela Komunikaciju o aktivaciji opće klauzule o odstupanju iz Pakta o stabilnosti i rastu 5 . Ta klauzula olakšava koordinaciju proračunskih politika u vrijeme ozbiljnog gospodarskog pada, kako je utvrđeno u članku 5. stavku 1., članku 6. stavku 3., članku 9. stavku 1. i članku 10. stavku 3. Uredbe (EZ) 1466/97 te članku 3. stavku 5. i članku 5. stavku 2. Uredbe (EZ) 1467/97. Komisija je u Komunikaciji Vijeću iznijela stajalište da trenutni uvjeti dopuštaju aktivaciju te klauzule zbog očekivanog ozbiljnog gospodarskog pada prouzročenog pandemijom bolesti COVID-19. Ministri financija država članica složili su se 23. ožujka 2020. s Komisijinom procjenom. Aktivacijom opće klauzule o odstupanju dopušta se privremeno odstupanje od kretanja prilagodbe prema srednjoročnom proračunskom cilju, pod uvjetom da se time srednjoročno ne ugrozi fiskalna održivost. Vijeće na preporuku Komisije može za korektivni dio donijeti i odluku o usvajanju revidirane fiskalne putanje. Općom klauzulom o odstupanju ne obustavljaju se postupci u okviru Pakta o stabilnosti i rastu, nego se državama članicama omogućuje da odstupe od proračunskih zahtjeva koji bi se obično primjenjivali, a Komisiji i Vijeću da u okviru Pakta poduzmu potrebne mjere za koordinaciju politika.

(6)Nužno je kontinuirano djelovanje radi ograničenja i nadzora širenja pandemije, povećanja otpornosti nacionalnih zdravstvenih sustava, ublažavanja socioekonomskih posljedica mjerama potpore poduzećima i kućanstvima te radi uvođenja adekvatnih zdravstvenih i sigurnosnih uvjeta na radnom mjestu u cilju nastavka gospodarske aktivnosti. Unija bi trebala u cijelosti iskoristiti razne instrumente koji su joj na raspolaganju i tako poduprijeti napore država članica u tim područjima. Istodobno bi države članice i Unija, izvlačeći pouke iz krize, trebale surađivati na pripremi mjera potrebnih za povratak na normalno funkcioniranje naših društava i gospodarstava te na održiv rast, koje bi među ostalim uključivale zelenu tranziciju i digitalnu transformaciju.

(7)Kriza uzrokovana bolešću COVID-19 naglasila je fleksibilnost koju jedinstveno tržište nudi radi prilagodbe u izvanrednim situacijama. Međutim, da bi se osigurao brz i neometan prelazak na fazu oporavka i slobodnog kretanja robe, usluga i radnika, izvanredne mjere koje sprječavaju normalno funkcioniranje jedinstvenog tržišta moraju se ukinuti čim prestanu biti neophodne. Aktualna je kriza pokazala da su u zdravstvu potrebni planovi pripravnosti za krizne situacije, uz poboljšane strategije nabave, diversificirane lance opskrbe i strateške rezerve osnovne medicinske opreme. Ključni su to elementi za izradu širih planova pripravnosti za krizne situacije.

(8)Zakonodavac Unije već je izmijenio relevantne zakonodavne okvire 6 kako bi se državama članicama omogućilo da sva neiskorištena sredstva iz europskih strukturnih i investicijskih fondova mobiliziraju za ublažavanje izvanrednih posljedica pandemije bolesti COVID-19. Te će izmjene osigurati dodatnu fleksibilnost, ali i znatno jednostavnije i povezanije procedure. Kako bi ublažile pritisak na novčane tokove, države članice u obračunskoj godini 2020.–2021. mogu iskoristiti i stopu sufinanciranja sredstvima iz proračuna Unije od 100 %. Danska se potiče da u cijelosti iskoristi te mogućnosti i tako pomogne najugroženijim građanima i sektorima.

(9)Danska je 7. svibnja 2020. dostavila Nacionalni program reformi za 2020., a 5. svibnja 2020. Program konvergencije za 2020. Kako bi se uzela u obzir njihova povezanost, programi su ocijenjeni istodobno.

(10)Na Dansku se trenutačno primjenjuje preventivni dio Pakta o stabilnosti i rastu te pravilo o dugu.

(11)Vlada u svojem Programu konvergencije za 2020. planira da će se ukupni saldo sa suficita od 3,7 % BDP-a u 2019. pogoršati na deficit od 8,0 % BDP-a u 2020. Predviđa se da će se deficit u 2021. smanjiti na 2,4 % BDP-a. Nakon smanjenja na 33,2 % BDP-a u 2019., prema Programu konvergencije za 2020. očekuje se da će u 2020. udio duga opće države u BDP-u porasti na 40,7 %. Na makroekonomske i fiskalne izglede utječe vrlo izražena nesigurnost izazvana pandemijom bolesti COVID-19.

(12)Danska je u okviru koordiniranog Unijina pristupa na pandemiju bolesti COVID-19 odgovorila donošenjem proračunskih mjera za povećanje kapaciteta svojeg zdravstvenog sustava, ograničenje pandemije i pomoć osobito ugroženim građanima i poduzećima. Prema Programu konvergencije za 2020., vrijednost tih proračunskih mjera iznosi 4,9 % BDP-a. Mjere uključuju jačanje usluga zdravstvene zaštite, privremenu naknadu za fiksne troškove poduzeća, privremenu nadoknadu plaća i hitnu financijsku pomoć sektorima u poteškoćama. Osim toga, Danska je najavila mjere koje će pridonijeti potpori likvidnosti poduzeća bez izravnog proračunskog učinka, koje se u Programu konvergencije za 2020. procjenjuju na približno 15 % BDP-a. Te mjere uključuju odgodu plaćanja poreza na dohodak, poreza na dobit i kreditna jamstva (3,7 % BDP-a). Za razliku od Komisijine proljetne prognoze 2020. Program konvergencije uključuje očekivane buduće gubitke povezane s državnim jamstvima izdanima u okviru odgovora na krizu uzrokovanu bolešću COVID-19 (0,5 % BDP-a). Mjere koje je Danska poduzela općenito su u skladu sa smjernicama iz Komunikacije Komisije o koordiniranom gospodarskom odgovoru na pandemiju bolesti COVID-19. Puna provedba tih mjera uz preusmjeravanje fiskalnih politika prema ostvarenju razboritih srednjoročnih fiskalnih pozicija kada to gospodarski uvjeti dopuste, pridonijet će očuvanju fiskalne održivosti u srednjem roku.

(13)Na temelju Komisijine proljetne prognoze 2020. predviđa se da će ne bude li promjene politika u Danskoj saldo opće države iznositi –7,2 % BDP-a u 2020. te –2,3 % u 2021. Predviđa se da će udio duga opće države u BDP-u u 2020. i 2021. ostati ispod 60 %.

(14)Komisija je 20. svibnja 2020. objavila izvješće pripremljeno u skladu s člankom 126. stavkom 3. Ugovora jer je Danska u 2020. planirala premašiti referentnu vrijednost deficita od 3 % BDP-a. Analiza općenito upućuje na zaključak da kriterij deficita kako je definiran u Ugovoru i Uredbi (EZ) br. 1467/1997 nije ispunjen.

(15)Pandemija bolesti COVID-19 snažno je pogodila Dansku u prvoj polovini 2020. opteretivši zdravstveni sustav i znatno smanjivši gospodarsku aktivnost u određenim sektorima. Danska je provela pravodobne mjere za sprečavanje širenja pandemije i jačanje zdravstvenog sustava, uključujući dalekosežne inicijative za ublažavanje gospodarskih posljedica pandemije. Na posljedični je gospodarski pad odgovoreno znatnim gospodarskim i financijskim mjerama Vlade i središnje banke, uključujući izravnu potporu poduzećima za djelomično pokrivanje fiksnih troškova i rashoda za plaće, odgodu plaćanja poreza i osiguranje likvidnosti banaka i poduzeća, kreditne programe i druge mjere monetarne politike. U procesu izrade i provedbe tih mjera treba voditi računa o otpornosti bankarskog sektora. Tim se mjerama djelotvorno smanjio gospodarski udar pandemije, ali se nisu spriječili znatan gubitak outputa, brojni stečajevi i slučajevi nesolventnosti, kao ni znatan porast nezaposlenosti i broja osoba izloženih riziku od siromaštva, uključujući osobe u ranjivim skupinama (npr. osobe s invaliditetom). Prema Komisijinoj prognozi očekuje se umjeren porast nezaposlenosti na oko 6,5 % u 2020. i zatim pad na ispod 6 % u 2021.

(16)Trenutačna kriza uzrokovana bolešću COVID-19 pokazala je da Danska treba kontinuirano raditi na jačanju otpornosti zdravstvenog sustava. Posebno zabrinjava manjak zdravstvenih radnika i liječnika specijalista te medicinskih sestara/tehničara, primjerice u području intenzivnog liječenja (konkretno, medicinske sestre/tehničari u području anesteziologije). Ključno je kontinuirano ulagati napore u otklanjanje problema manjka radne snage. Danska bi u kratkoročnom razdoblju trebala osigurati dostupnost ključnih medicinskih proizvoda, uključujući osobnu zaštitnu opremu za zdravstvene radnike. U tijeku su istraživanja radi pronalaska antivirusnog lijeka i cjepiva, ali i boljeg i bržeg testiranja.

(17)Kako bi se potaknuo gospodarski oporavak, bit će važno dati prednost provedbi i financiranju već razrađenih projekata javnih ulaganja i promicati privatna ulaganja, među ostalim na temelju relevantnih reformi. Danska ostvaruje dobre rezultate u području digitalizacije, što potvrđuje i Pregled digitalnih rezultata Europske komisije. Međutim, kako bi dugoročno zadržala taj dobar položaj, osigurala svoju konkurentnost i imala koristi od digitalne transformacije, Danska bi trebala ulagati u digitalnu infrastrukturu te u obrazovanje, osposobljavanje i usavršavanje. U danskom nacionalnom energetskom i klimatskom planu navodi se da su za uspješnu klimatsku i energetsku tranziciju potrebna znatna ulaganja. Najveća ulaganja potrebna su za instalaciju novih kapaciteta za energiju iz obnovljivih izvora, a znatne potrebe za ulaganjima utvrđene su i u kućanstvima (energetska učinkovitost i pretvorba toplinske energije), održivom prometu, industriji te grijanju bioplinom i centraliziranom grijanju. Ciljevi danske klimatske politike jesu smanjiti emisije stakleničkih plinova za 70 % do 2030. u odnosu na 1990. te postići klimatsku neutralnost najkasnije do 2050. U tu je svrhu potrebno uspostaviti silazni trend potrošnje energije, što zahtijeva ulaganja utemeljena na sveobuhvatnom pristupu i usmjerena na sektore u kojima su uštede energije osobito obećavajuće. Gospodarski oporavak od krize uzrokovane bolešću COVID-19 mogao bi se potaknuti davanjem prednosti provedbi i financiranju planiranih zelenih ulaganja i promicanjem ambicioznih investicijskih projekata u području zaštite okoliša, klime, energije i infrastrukture, kao što su ulaganja u stanovanje, odobalne vjetroelektrane, energetsku povezivost i elektrifikaciju željeznice. Promet je najveći izvor emisija stakleničkih plinova u Danskoj, zbog čega su daljnje političke mjere u tom području posebno važne. Trenutačno se pregovara o vladinoj „zelenoj prometnoj politici”, u okviru koje bi se u razdoblju 2021.–2030. izdvojilo 15 milijardi EUR (112,7 milijardi DKK) uglavnom za projekte u području prometne infrastrukture radi veće potpore klimatskim i okolišnim ciljevima. Danska bi izradom programa za korištenje sredstava iz Fonda za pravednu tranziciju u razdoblju 2021.–2027. mogla lakše odgovoriti na neke izazove prelaska na klimatski neutralno gospodarstvo, osobito u područjima iz Priloga D Izvješću za Dansku. To bi Danskoj omogućilo da na najbolji način iskoristi sredstva iz tog fonda.

(18)Ukupni rashodi za istraživanje i razvoj nisu rezultirali većim rastom produktivnosti u Danskoj. Nedostaje integrirana inovacijska strategija u kojoj se jasno navodi što Danska želi postići u globalnom inovacijskom okruženju. Istraživanje i inovacije i dalje su koncentrirani u nekolicini velikih poduzeća i zaklada, uglavnom u farmaceutskom i biotehnološkom sektoru. Gotovo 40 % ukupnih rashoda za istraživanje i razvoj odnosi se na osam najvećih poduzeća (u odnosu na svjetski prosjek od 19 %). Ukupni rashodi za istraživanje i razvoj i dalje su veliki, a apsolutni broj poduzeća aktivnih u području istraživanja i razvoja smanjio se od 2009., uglavnom zato što se manja poduzeća ne bave istraživanjem i razvojem. Svega 33 % malih i srednjih poduzeća uvelo je inovacije u proizvode ili procese. Stoga bi moglo biti potrebno uložiti dodatni politički napor u širenje inovacijske baze radi uključivanja većeg broja poduzeća. Kako bi se pripremilo za nove potrebe za vještinama nakon pandemije bolesti COVID-19 i buduće tehnološke promjene, potrebna su trajnija ulaganja u programe usavršavanja i prekvalifikacije, među ostalim u okviru programa obrazovanja odraslih.

(19)Danska je poduzela korake za jačanje svojeg okvira za sprječavanje pranja novca. U 2019. je donesen novi propis, a nacionalna i regulatorna tijela počela su provoditi niz mjera za jačanje danskog preventivnog okvira za sprječavanje pranja novca. Financijskom nadzornom tijelu dodijeljene su ovlasti sankcioniranja i veći proračun za jačanje nadzornih kapaciteta za sprječavanje pranja novca. Financijsko-obavještajnoj jedinici također su osigurani dodatno osoblje i financijska sredstva. Ključno je da poboljšani okvir za sprječavanje pranja novca rezultira učinkovitim nadzorom i provedbom. Konkretno, nadzornik za sprječavanje pranja novca trebat će u potpunosti provesti pristup utemeljen na riziku. Pojačana financijsko-obavještajna jedinica trebat će dokazati da su slabosti istaknute u izvješću danskog revizorskog suda na odgovarajući način uklonjene.

(20)Iako se ove preporuke prije svega odnose na ublažavanje socioekonomskih posljedica pandemije i olakšavanje gospodarskog oporavka, preporuke za Dansku iz 2019. koje je Vijeće usvojilo 9. srpnja 2019. odnosile su se i na reforme koje su iznimno važne za uklanjanje srednjoročnih i dugoročnih strukturnih nedostataka. Te su preporuke i dalje relevantne i kontinuirano će se pratiti tijekom godišnjeg ciklusa europskog semestra sljedeće godine. Isto vrijedi i za preporuke koje se odnose na investicijske politike. O tim potonjim preporukama trebalo bi voditi računa pri izradi strateških programa financiranja kohezijske politike nakon 2020., među ostalim i pri izradi mjera ublažavanja i strategija izlaska iz aktualne krize.

(21)Europski semestar pruža okvir za kontinuiranu koordinaciju gospodarskih politika i politika zapošljavanja u Uniji, što može pridonijeti održivom gospodarstvu. Države članice u svojim su nacionalnim programima reformi za 2020. razmotrile postignuti napredak u ostvarenju UN-ovih ciljeva održivog razvoja. Osigura li punu provedbu preporuka navedenih u nastavku, Danska će pridonijeti napretku u ostvarenju UN-ovih ciljeva održivog razvoja i zajedničkim nastojanjima da se u Uniji zajamči konkurentna održivost.

(22)Komisija je u okviru Europskog semestra 2020. provela sveobuhvatnu analizu ekonomske politike Danske i objavila je u Izvješću za Dansku za 2020. Ocijenila je i Program konvergencije za 2020. i Nacionalni program reformi za 2020. te mjere poduzete nakon preporuka upućenih Danskoj prethodnih godina. Komisija je u obzir uzela ne samo njihovu važnost za održivu fiskalnu i socioekonomsku politiku u Danskoj nego i njihovu usklađenost s pravilima i smjernicama Unije jer je potrebno unaprijediti opće gospodarsko upravljanje u Uniji na način da se s razine Unije pridonosi budućim nacionalnim odlukama.

(23)Uzimajući u obzir tu ocjenu, Vijeće je ocijenilo Program konvergencije za 2020. i njegovo je mišljenje 7 posebno navedeno u preporuci 1. u nastavku.

Choose the experimental features you want to try