KOMUNIKACIJA KOMISIJE

Smjernice za izvješćivanje o nefinancijskim informacijama: Dodatak za izvješćivanje o informacijama povezanima s klimom

(2019/C 209/01)

Važna obavijest Ova je Komunikacija izrađena u skladu s člankom 2. Direktive 2014/95/EU Europskog parlamenta i Vijeća (1) kako bi se dotičnim trgovačkim društvima pomoglo da nefinancijske informacije objavljuju na relevantan, koristan, usklađen i usporediviji način. Njome se dopunjuju Smjernice za izvješćivanje o nefinancijskim informacijama koje je Komisija donijela 2017. (C(2017) 4234 final). Ova Komunikacija sadržava neobvezujuće smjernice i u njoj se ne utvrđuju nove pravne obveze. U mjeri u kojoj bi se ovom Komunikacijom mogla tumačiti Direktiva 2014/95/EU, stajalištem Komisije ne dovodi se u pitanje bilo koje tumačenje te direktive koje bi mogao objaviti Sud Europske unije. Trgovačka društva koja se koriste ovim Smjernicama mogu se oslanjati i na međunarodne okvire, okvire EU-a ili nacionalne okvire. Ova Komunikacija nije tehnički standard te sastavljači nefinancijskih izvješća ni bilo koja stranka koja djeluje u ime sastavljača ili na neki drugi način ne smiju tvrditi da su nefinancijska izvješća u skladu s ovim dokumentom.

Sadržaj

1.

Uvod

2

1.1.

Zašto su potrebne nove smjernice za objavljivanje informacija povezanih s klimom?

2

1.2.

Koristi za trgovačka društva koja izvješćuju

3

2.

Kako se koristiti ovim smjernicama

3

2.1.

Opća razmatranja

3

2.2.

Materijalne informacije

4

2.3.

Rizici povezani s klimom, ovisnosti i mogućnosti

5

2.4.

Struktura informacija preporučenih za objavljivanje

8

2.5.

Dosljednost u odnosu na priznate okvire i standarde izvješćivanja

8

3.

Informacije čije se objavljivanje preporučuje i dodatne smjernice

8

3.1.

Poslovni model

8

3.2.

Politike i postupci temeljite analize

9

3.3.

Rezultati

10

3.4.

Glavni rizici i upravljanje njima

11

3.5.

Ključni pokazatelji uspješnosti

12

Prilog I.

Dodatne smjernice za banke i osiguravajuća društva

21

Prilog II.

Pregled zahtjeva Direktive o nefinancijskom izvješćivanju i informacija čije objavljivanje preporučuje TCFD

29

1.   UVOD

1.1.   Zašto su potrebne nove smjernice za objavljivanje informacija povezanih s klimom?

U Pariškom sporazumu o klimatskim promjenama iz 2015., ciljevima održivog razvoja Ujedinjenih naroda te Posebnom izvješću Međuvladina panela o klimatskim promjenama (listopad 2018.) poziva se na ubrzano i odlučno djelovanje u svrhu smanjenja emisija stakleničkih plinova i stvaranja niskougljičnog gospodarstva otpornog na klimatske promjene. EU je usuglasio ambiciozne ciljeve za 2030. u pogledu smanjenja emisija stakleničkih plinova, obnovljive energije i energetske učinkovitosti (2) te je odobrio pravila o emisijama stakleničkih plinova koje proizlaze iz korištenja zemljišta i ciljne vrijednosti za emisije iz automobila i kombija. Komisija je 2018. objavila svoju stratešku dugoročnu viziju za prosperitetno, moderno, konkurentno i klimatski neutralno gospodarstvo do 2050. (3)

Trgovačka društva i financijske institucije imat će ključnu ulogu u prelasku na niskougljično gospodarstvo otporno na klimatske promjene. Prvo, već su potrebna dodatna godišnja ulaganja u iznosu od 180 milijardi EUR kako bi se ispunile energetski i klimatski ciljevi EU-a za 2030., a dodatna financijska sredstva bit će potrebna za postizanje klimatske neutralnosti do 2050. Brojna takva ulaganja čine važne poslovne prilike, a većina financiranja morat će doći iz privatnog kapitala. Drugo, trgovačka društva i financijske institucije moraju bolje shvatiti i ukloniti rizike negativnog učinka na klimu koji proizlazi iz njihovih poslovnih djelatnosti te rizike koje klimatske promjene predstavljaju njihovu poslovanju. Elementarne nepogode 2017. oštetile su gospodarstvo za rekordne 283 milijarde EUR, a do 2100. njima bi mogle biti izložene oko dvije trećine europskog stanovništva, u odnosu na današnjih 5 %. Boljim objavljivanjem informacija trgovačkih društava povezanih s klimom može se pridonijeti provedbi Okvira iz Sendaija za smanjenje rizika od katastrofa 2015.–2030. u kojem se vlade poziva da ocjenjuju, evidentiraju, dijele i javno opravdavaju gubitke prouzročene katastrofama.

U ožujku 2018. Komisija je objavila Akcijski plan o financiranju održivog rasta, u cilju preusmjeravanja kapitala na održiva ulaganja, upravljanja financijskim rizicima koji proizlaze iz klimatskih promjena te drugih okolišnih i društvenih problema te poticanja transparentnosti i dugoročnosti u financijskim i gospodarskim aktivnostima (4). Objava novih smjernica o objavljivanju informacija trgovačkih društava koje se odnose na klimu dio je Akcijskog plana.

Niz drugih mjera iz Akcijskog plana u određenoj mjeri ovisi o tome da trgovačka društva objavljuju odgovarajuće informacije o aspektima održivosti. To uključuje, na primjer, prijedloge uredbi o uspostavi okvira (taksonomije) za olakšavanje održivih ulaganja (5), o objavljivanju podataka o održivosti institucionalnih ulagatelja i upravitelja imovinom (6) te o referentnim vrijednostima povezanima s ugljikom (7).

Bez dostatnih, pouzdanih i usporedivih informacija o održivosti koje dostavljaju trgovačka društva u koja se ulaže financijski sektor ne može djelotvorno usmjeravati kapital u ulaganja koja pokreću rješenja za krize održivosti s kojima se suočavamo te ne može djelotvorno utvrđivati rizike za ulaganja koji će proizaći iz tih kriza i upravljati njima.

Posljednjih se godina poboljšalo korporativno objavljivanje informacija povezanih s klimom. Međutim, i dalje postoje znatni nedostaci te je potrebno hitno dodatno poboljšati količinu, kvalitetu i usporedivost objavljenih informacija kako bi se zadovoljile potrebe ulagatelja i drugih dionika.

U lipnju 2017. Radna skupina za objavljivanje financijskih informacija povezanih s klimatskim promjenama (TCFD) koju je osnovao Odbor za financijsku stabilnost skupine G20 objavila je preporuke kako bi se financijske institucije i nefinancijska društva potaknulo da objavljuju informacije o rizicima i mogućnostima povezanima s klimom (8). Preporuke TCFD-a općenito se smatraju mjerodavnim smjernicama za izvješćivanje o financijski materijalnim informacijama povezanima s klimom te Komisija potiče trgovačka društva da ih provode. Nekoliko vlada i financijskih regulatora u cijelom svijetu poduprlo je te preporuke i uključuje ih u svoje smjernice i okvire politika. Primjeri uključuju Australiju, Kanadu, Hong Kong, Japan, Singapur i Južnu Afriku te neke države članice EU-a.

U ovaj su dodatak uključene preporuke TCFD-a te se trgovačkim društvima daju smjernice usklađene s Direktivom o nefinancijskom izvješćivanju i preporukama TCFD-a.

Tehnička stručna skupina za održivo financiranje, koju je Komisija imenovala u lipnju 2018., dostavila je preporuke o objavljivanju informacija povezanih s klimom i ove se Smjernice temelje na tim preporukama. Ovim se Smjernicama uzimaju u obzir povratne informacije dionika o preporukama Tehničke stručne skupine za održivo financiranje te rezultati ciljanog internetskog savjetovanja koje su službe Europske komisije provele u veljači i ožujku 2019. (9).

1.2.   Koristi za trgovačka društva koja izvješćuju

Bolje objavljivanje informacija povezanih s klimom može donijeti koristi samom trgovačkom društvu koje izvješćuje, kao što su:

—	bolja informiranost o rizicima i mogućnostima povezanima s klimom te bolje razumijevanje tih rizika i mogućnosti unutar trgovačkog društva, bolje upravljanje rizicima te informiranije donošenje odluka i strateško planiranje,

—

raznovrsnija baza ulagatelja i potencijalno niži troškovi kapitala koji proizlaze iz, na primjer, uključivanja u portfelje ulaganja kojima se aktivno upravlja i u indekse usmjerene na održivost te iz poboljšanih kreditnih rejtinga za izdavanje obveznica i boljih ocjena kreditne sposobnosti za bankovne zajmove,

—	konstruktivniji dijalog s dionicima, osobito s ulagateljima i dioničarima,

—	bolji korporativni ugled i zadržavanje potpore javnosti za obavljanje djelatnosti.

2.   KAKO SE KORISTITI OVIM SMJERNICAMA

2.1.   Opća razmatranja

Trgovačka društva ovaj bi dodatak trebala čitati zajedno s relevantnim nacionalnim zakonodavstvom kojim se prenosi Direktiva o nefinancijskom izvješćivanju (2014/95/EU) te, prema potrebi, s tekstom te direktive.

Trebala bi uzeti u obzir i neobvezujuće Smjernice za izvješćivanje o nefinancijskim informacijama koje je Komisija objavila u lipnju 2017. (10) i koje sadržavaju šest ključnih načela za dobro izvješćivanje o nefinancijskim informacijama, u skladu s kojima bi informacije trebale biti: 1. materijalne; 2. točne, objektivne i razumljive; 3. sveobuhvatne, ali sažete; 4. strateške i usmjerene na budućnost (11); 5. usmjerene na dionike; te 6. usklađene i dosljedne. Ta načela i ostali odjeljci neobvezujućih Smjernica prema potrebi se primjenjuju na ovaj dodatak.

Trgovačka se društva isto tako potiče da pročitaju preporuke Radne skupine za objavljivanje financijskih informacija povezanih s klimatskim promjenama te, prema potrebi, dodatne smjernice za financijski sektor i za društva koja posluju u sektorima energetike, prometa, materijala i građevinarstva te poljoprivrednih, prehrambenih i šumskih proizvoda (12).

Kao i opće smjernice objavljene 2017., ovaj dodatak o izvješćivanju o informacijama povezanima s klimom nije obvezujući. Trgovačka društva mogu odabrati alternativne pristupe izvješćivanju o informacijama povezanima s klimom, pod uvjetom da ispunjuju pravne zahtjeve.

U ovim se Smjernicama uzima u obzir činjenica da se sadržaj objavljenih informacija povezanih s klimom može razlikovati među trgovačkim društvima ovisno o nizu čimbenika, uključujući sektor djelatnosti, geografsku lokaciju te prirodu i opseg rizika i mogućnosti povezanih s klimom.

Metodologija i najbolja praksa u području izvješćivanja o informacijama povezanima s klimom brzo se mijenjaju. U ovim se Smjernicama stoga prepoznaje važnost fleksibilnog pristupa. Trgovačka društva i druge organizacije snažno se potiče da i dalje uvode inovacije u izvješćivanje o informacijama povezanima s klimom te ga dodatno poboljšavaju na načine koji nisu obuhvaćeni ovim Smjernicama. Trgovačka društva trebala bi osigurati i da se njihov pristup izvješćivanju o informacijama povezanima s klimom redovito ažurira u skladu s najnovijim znanstvenim dokazima.

Ovim se Smjernicama ne želi poticati zasebno izvješćivanje o informacijama povezanima s klimom. Trgovačka društva potiče se da u svojim izvješćima informacije povezane s klimom uključuju, prema potrebi, u druge financijske i nefinancijske informacije.

U skladu s Direktivom o nefinancijskom izvješćivanju o uobičajeno mjesto za objavu nefinancijskog izvješća jest izvješće poslovodstva društva, iako su se brojne države članice odlučile za opciju kojom se trgovačkim društvima omogućuje da svoje nefinancijsko izvješće objave u zasebnom izvješću. TCFD predlaže da se informacije čije objavljivanje preporučuje uključile u glavne „godišnje financijske izvještaje” društva (13).

Trgovačka bi društva u svakom slučaju trebala nastojati osigurati da informacijama povezanima s klimom mogu jednostavno pristupiti korisnici kojima su one namijenjene. Ako trgovačka društva upućuju na druga izvješća ili dokumente, to bi trebala činiti na jednostavan način prilagođen korisnicima, na primjer primjenom praktičnog pravila o „najviše jednom ‚kliku’ izvan izvješća”.

Ove su Smjernice namijenjene trgovačkim društvima koja su obuhvaćena područjem primjene Direktive o nefinancijskom izvješćivanju (14). Međutim, one bi mogle biti korisne i drugim trgovačkim društvima koja žele objaviti informacije povezane s klimom.

2.2.   Materijalne informacije

U skladu s Direktivom o nefinancijskom izvješćivanju trgovačko je društvo obvezno objaviti informacije o okolišnim, socijalnim i kadrovskim pitanjima, poštovanju ljudskih prava te pitanjima povezanima s podmićivanjem i korupcijom u mjeri nužnoj za razumijevanje razvoja, poslovnih rezultata i položaja društva te učinka njegovih aktivnosti (15). Može se smatrati da su informacije povezane s klimom obuhvaćene kategorijom okolišnih pitanja.

Kako je navedeno u Komisijinim neobvezujućim Smjernicama za izvješćivanje o nefinancijskim informacijama iz 2017., upućivanjem na „učinak aktivnosti trgovačkog društva” uveden je novi element koji treba uzeti u obzir kada se procjenjuje materijalnost nefinancijskih informacija. Direktiva o nefinancijskom izvješćivanju zapravo ima dva aspekta materijalnosti:

—

upućivanje na „razvoj, poslovne rezultate [i] položaj” trgovačkog društva odnosi se na financijsku materijalnost u širem smislu učinka na vrijednost trgovačkog društva. O informacijama povezanima s klimom trebalo bi izvješćivati ako je to potrebno za razumijevanje razvoja, poslovnih rezultata i položaja trgovačkog društva. Taj je aspekt obično najzanimljiviji ulagateljima;

—

upućivanje na „učinak aktivnosti [trgovačkog društva]” odnosi se na okolišnu i socijalnu materijalnost. O informacijama povezanima s klimom trebalo bi izvješćivati ako je to potrebno za razumijevanje vanjskih učinaka trgovačkog društva. Taj je aspekt obično najzanimljiviji građanima, potrošačima, radnicima, poslovnim partnerima, zajednicama i organizacijama civilnog društva. Međutim, sve veći broj ulagatelja isto tako treba biti upoznat s utjecajem trgovačkih društava u koja se ulaže na klimu kako bi bolje razumjeli i izmjerili učinak svojih portfelja ulaganja na klimu.

Trgovačka društva trebala bi razmotriti primjenu informacija čije se objavljivanje preporučuje u ovim Smjernicama ako odluče da je klima materijalno pitanje s obzirom na bilo koji od tih dvaju aspekata.

Ta dva aspekta rizika već se u nekim slučajevima preklapaju i sve je vjerojatnije da će se preklapati u budućnosti. S razvojem tržišta i javnih politika kao odgovor na klimatske promjene pozitivni i/ili negativni učinci nekog trgovačkog društva na klimu sve će više obuhvaćati financijski materijalne poslovne prilike i/ili rizike.

Aspekt materijalnosti Direktive o nefinancijskom izvješćivanju o obuhvaća i financijsku materijalnost i okolišnu i socijalnu materijalnost, dok TCFD ima samo aspekt financijske materijalnosti.

Slika 1.

Dvostruki aspekt materijalnosti Direktive o nefinancijskom izvješćivanju u kontekstu izvješćivanja o informacijama povezanima s klimom

Kad procjenjuju materijalnost informacija povezanih s klimom, trgovačka društva trebala bi uzeti u obzir dugoročniju perspektivu nego što je to uobičajeno kad je riječ o financijskim informacijama. Trgovačkim društvima preporučuje se da ne zaključuju prerano da klima nije materijalno pitanje samo zato što se neki rizici povezani s klimom smatraju dugoročnima.

Pri procjenjivanju materijalnosti informacija povezanih s klimom trgovačka društva trebala bi uzeti u obzir cijeli lanac vrijednosti, odnosno i više i niže razine u lancu opskrbe.

S obzirom na sustavne i pervazivne učinke klimatskih promjena većina trgovačkih društava obuhvaćena područjem primjene Direktive vjerojatno će zaključiti da je klima materijalno pitanje. Trgovačkim društvima koja zaključe da klima nije materijalno pitanje preporučuje se da daju izjavu o tome i objasne kako je došlo do tog zaključka.

2.3.   Rizici povezani s klimom, ovisnosti i mogućnosti

Rizici povezani s klimom

U skladu s Direktivom o nefinancijskom izvješćivanju informacije povezane s klimom trebale bi, ako je to potrebno, uključivati glavne rizike za razvoj, poslovne rezultate i položaj trgovačkog društva koji proizlaze iz klimatskih promjena te glavne rizike negativnog učinka na klimu koji proizlaze iz djelatnosti društva. Informacije čije se objavljivanje preporučuje u ovim Smjernicama sadržavaju oba ta aspekta rizika.

Osim ako je u tekstu navedeno drukčije, trebalo bi smatrati da se upućivanja na rizike odnose i na rizike negativnih učinaka na trgovačko društvo (rizici tranzicije i fizički rizici – vidjeti u nastavku) i na rizike negativnih učinaka na klimu.

Obje te vrste rizika – rizici negativnih učinaka na društvo i rizici negativnih učinaka na klimu – mogu proizaći iz vlastitih operacija trgovačkih društava i mogu nastati bilo gdje u lancu vrijednosti, odnosno i na višim i na nižim razinama u lancu opskrbe.

1)   Rizici negativnih učinaka na klimu

Neki od primjera negativnih učinaka na klimu navedeni su u nastavku:

—	postrojenje za industrijsku proizvodnju trgovačkog društva moglo bi izravno emitirati stakleničke plinove u atmosferu,

—	energija koju trgovačko društvo kupuje za obavljanje svojih djelatnosti možda je proizvedena od fosilnih goriva,

—	proizvod koji trgovačko društvo proizvodi možda zahtijeva potrošnju fosilnih goriva, na primjer u slučaju automobila na benzinski ili dizelski pogon,

—

proizvodnja materijala koja trgovačko društvo upotrebljava mogla bi prouzročiti emisije stakleničkih plinova na višim razinama lanca vrijednosti. To bi mogao biti slučaj za trgovačka društva koja u svojim proizvodnim postupcima upotrebljavaju materijale kao što su cement ili aluminij. Slično tomu, trgovačko društvo koje proizvodi ili prerađuje šumske ili poljoprivredne proizvode, među ostalim u sektorima kao što su prehrambena industrija, industrija odjeće ili drvoprerađivačka industrija, potencijalno bi moglo prouzročiti, izravno ili neizravno, prenamjenu zemljišta, uključujući krčenje i propadanje šuma te povezane emisije stakleničkih plinova.

2)   Rizik negativnog učinka na trgovačko društvo

Rizici klimatskih promjena za financijske rezultate trgovačkog društva mogu se razvrstati u fizičke rizike ili rizike tranzicije (16).

Rizici tranzicije rizici su za trgovačko društvo koji proizlaze iz prelaska na niskougljično gospodarstvo otporno na klimatske promjene. Oni uključuju sljedeće:

—	rizike politike, na primjer kao posljedicu zahtjeva u pogledu energetske učinkovitosti, mehanizama za određivanje cijene ugljika kojima se povećava cijena fosilnih goriva ili politika za poticanje održive upotrebe zemljišta,

—	pravne rizike, na primjer rizik od pokretanja sudskih postupaka zbog propusta da se izbjegnu ili smanje štetni učinci na klimu ili neprilagodbe klimatskim promjenama,

—	tehnološke rizike, na primjer ako tehnologija s manje štetnim učinkom na klimu zamijeni tehnologiju koja je štetnija za klimu,

—	tržišne rizike, na primjer ako se potrošači i poslovni korisnici odluče preusmjeriti na proizvode i usluge koji su manje štetni za klimu,

—	reputacijske rizike, na primjer poteškoće u privlačenju i zadržavanju klijenata, zaposlenika, poslovnih partnera i ulagatelja ako trgovačko društvo ima reputaciju da nanosi štetu klimi.

Općenito, trgovačko društvo s većim negativnim učinkom na klimu bit će izloženije rizicima tranzicije.

Fizički rizici rizici su za trgovačko društvo koji proizlaze iz fizičkih učinaka klimatskih promjena. (17) Oni uključuju sljedeće:

—	akutne fizičke rizike, koji proizlaze iz konkretnih događaja, posebno događaja povezanih s vremenom, kao što su oluje, poplave, požari ili toplinski valovi, koji mogu prouzročiti štetu proizvodnim postrojenjima i poremetiti lance vrijednosti,

—	kronične fizičke rizike, koji proizlaze iz dugoročnijih promjena klime, kao što su promjene temperature, povećanje razine mora, smanjena dostupnost vode, gubitak biološke raznolikosti i promjene u produktivnosti zemljišta i tla.

Izloženost trgovačkog društva fizičkim rizicima ne ovisi izravno o tome ima li to društvo negativni učinak na klimu.

Ovisnost o prirodnom, ljudskom i društvenom kapitalu

Brojna trgovačka društva ovisna su o prirodnom kapitalu (18). Ako je sam prirodni kapital ugrožen zbog klimatskih promjena, trgovačko društvo bit će izloženo rizicima povezanima s klimom, a posebno fizičkim rizicima. Trgovačka bi društva stoga pri utvrđivanju svojih rizika povezanih s klimom i izvješćivanju o njima trebala pomno razmotriti svoje ovisnosti o prirodnom kapitalu. Na primjer, trgovačko društvo koje se bavi poljoprivrednom proizvodnjom može ovisiti o različitim oblicima prirodnog kapitala, kao što su voda, biološka raznolikost te produktivnost zemljišta i tla, koji su svi osjetljivi na klimatske promjene. Od takvog bi se trgovačkog društva očekivalo da u izvješćivanju o svojim rizicima povezanima s klimom objasni te ovisnosti.

Brojna trgovačka društva ovisna su i o ljudskom i društvenom kapitalu, kao što su vještine i motiviranost zaposlenika te razina povjerenja koju društvo uživa među vanjskim dionicima. Trgovačka bi društva, prema potrebi, trebala u svoje izvješćivanje o pitanjima povezanima s klimom uključiti informacije o ljudskom i društvenom kapitalu. Na primjer, zaposlenici mogu biti ključni za razvoj inovativnih niskougljičnih proizvoda i usluga.

Mogućnosti povezane s klimom

Trgovačka društva koja nude proizvode i usluge koji pridonose ublažavanju klimatskih promjena ili prilagodbi klimatskim promjenama često mogu rizike povezane s klimom pretvoriti u mogućnosti.

Prilagodba klimatskim promjenama znači predviđanje štetnih učinaka klimatskih promjena i poduzimanje odgovarajućih mjera za sprječavanje ili smanjivanje štete koju oni mogu prouzročiti. Ona uključuje poslovne mogućnosti kao što su nove tehnologije za učinkovitiju upotrebu oskudnih vodnih resursa ili izgradnju nove infrastrukture za obranu od poplava.

Ublažavanje klimatskih promjena odnosi se na aktivnosti koje se provode u svrhu smanjenja ili sprječavanja emisija stakleničkih plinova. Primjeri poslovnih mogućnosti povezanih s ublažavanjem uključuju obnovljivu energiju ili izgradnju energetski učinkovitijih zgrada i prometnih sustava.

Taksonomija održivih gospodarskih aktivnosti, koju je Komisija predložila kao dio Akcijskog plana o financiranju održivog rasta, usmjerena je na utvrđivanje i klasificiranje mogućnosti povezanih s klimom.

Na slici 2. prikazan je odnos između rizika i mogućnosti povezanih s klimom.

Slika 2.

Rizici i mogućnosti povezani s klimom

Rizici i mogućnosti povezani s klimom u cijelom lancu vrijednosti

Kada izvješćuju o svojim rizicima, ovisnostima i mogućnostima povezanima s klimom, trgovačka bi društva, ako je to relevantno i razmjerno, trebala razmotriti cijeli svoj lanac vrijednosti, odnosno i više i niže razine. Kad je riječ o trgovačkim društvima koja se bave djelatnostima proizvodnje to znači primjenu pristupa životnom ciklusu proizvoda kojim se pitanja povezana s klimom uzimaju u obzir u lancu opskrbe i nabavi sirovina te tijekom upotrebe proizvoda i nakon isteka njegova vijeka trajanja. Trgovačka društva koja pružaju usluge, uključujući financijske usluge, isto će tako trebati razmotriti učinke aktivnosti koje podupiru ili olakšavaju na klimu.

Ako su MSP-ovi dio lanca vrijednosti, trgovačka društva potiče se da ih podržavaju u dostavi potrebnih informacija.

2.4.   Struktura informacija preporučenih za objavljivanje

U ovim se Smjernicama preporučuje objavljivanje informacija povezanih s klimom za svako od pet područja izvješćivanja navedenih u Direktivi o nefinancijskom izvješćivanju: (a) poslovni model; (b) politike i temeljita analiza; (c) rezultati politika; (d) glavni rizici i upravljanje njima; i (e) ključni pokazatelji uspješnosti.

Smjernicama se za svako područje izvješćivanja utvrđuje ograničeni broj informacija čije se objavljivanje preporučuje. Trgovačko društvo trebalo bi razmotriti objavu preporučenih informacija u mjeri u kojoj je to potrebno za razumijevanje razvoja, poslovnih rezultata i položaja društva te učinka njegovih aktivnosti.

Nakon informacija čije se objavljivanje preporučuje za svako se područje izvješćivanja navode dodatne smjernice. Te se dodatne smjernice sastoje od prijedloga podrobnijih informacija koje trgovačka društva mogu uključiti kao dio informacija čije se objavljivanje preporučuje. Osim toga, u Prilogu I. navode se dodatne smjernice za banke i osiguravajuća društva.

Pri odlučivanju hoće li i u kojoj mjeri upotrijebiti informacije čije se objavljivanje preporučuje i detaljnije prijedloge iz dodatnih smjernica, uključujući dodatne smjernice za banke i osiguravajuća društva iz Priloga I., trgovačka društva trebala bi uzeti u obzir načela dobrog izvješćivanja o nefinancijskim informacijama sadržana u Komisijinim neobvezujućim Smjernicama za izvješćivanje o nefinancijskim informacijama iz 2017., uključujući načela koja se odnose na to da informacije moraju biti: materijalne; točne, objektivne i razumljive; te sveobuhvatne, ali sažete.

Opseg rizika i mogućnosti povezanih s klimom koje trgovačko društvo utvrdi bit će važan čimbenik u donošenju odluke o tome hoće li i u kojoj mjeri upotrijebiti informacije čije se objavljivanje preporučuje i dodatne smjernice.

2.5.   Dosljednost u odnosu na priznate okvire i standarde izvješćivanja

Trgovačka se društva potiču da objavljuju informacije u skladu s općeprihvaćenim standardima i okvirima izvješćivanja kako bi maksimalno povećala usporedivost za svoje dionike. Kako bi se pridonijelo konvergenciji na razini EU-a i na svjetskoj razini, u ovim se Smjernicama upućuje na niz priznatih standarda i okvira izvješćivanja.

Konkretno, u njih su uključene informacije čije je objavljivanje preporučila Radna skupina za objavljivanje financijskih informacija povezanih s klimatskim promjenama (TCFD), koje su pak usklađene s drugim glavnim okvirima. Informacije čije je objavljivanje preporučio TCFD utvrđene su zasebno u ovim Smjernicama. U Prilogu II. zahtjevi u pogledu objavljivanja iz Direktive o nefinancijskom izvješćivanju uspoređeni su s informacijama čije je objavljivanje preporučio TCFD.

Osim TCFD-a, u ovim se Smjernicama posebno uzimaju u obzir i standardi i okviri koje su izradili Globalna inicijativa za izvješćivanje (GRI), CDP, organizacija Climate Disclosure Standards Board (CDSB), organizacija Sustainability Accounting Standards Board (SASB) i Međunarodno vijeće za integrirano izvještavanje (IIRC) te sustav upravljanja okolišem i neovisnog ocjenjivanja EU-a (EMAS). (19)

3.   INFORMACIJE ČIJE SE OBJAVLJIVANJE PREPORUČUJE I DODATNE SMJERNICE

3.1.   Poslovni model

Vrlo je važno da dionici razumiju stajalište trgovačkog društva o tome kako klimatske promjene utječu na njegov poslovni model i strategiju te kako njegove aktivnosti mogu utjecati na klimu – kratkoročno, srednjoročno i dugoročno. Kako bi na odgovarajući način izvješćivala o pitanjima povezanima s klimom, trgovačka društva trebat će uzeti u obzir dugoročniju perspektivu nego što to obično čine kad je riječ o financijskom izvješćivanju.

Rizici i mogućnosti trgovačkog društva povezani s klimom ovisit će o vrsti njegove djelatnosti, njegovim geografskim lokacijama i pozicioniranju u prelasku na niskougljično gospodarstvo otporno na klimatske promjene.

Kako bi na odgovarajući način uključila potencijalne učinke klimatskih promjena u svoje postupke planiranja, trgovačka društva trebala bi razmotriti način na koji se rizici i mogućnosti povezani s klimom mogu razvijati u budućnosti i njihove potencijalne poslovne implikacije u različitim uvjetima. Jedan je od načina za ocjenjivanje takvih implikacija analiza scenarija.

Trgovačka društva koja ne razmotre na odgovarajući način svoj poslovni model i strategiju s obzirom na klimatske promjene mogu prouzročiti negativne učinke na klimu i suočiti se s negativnim učincima na svoje poslovanje, na primjer na račun dobiti i gubitka, financiranje, buduće regulatorno opterećenje i potporu za obavljanje djelatnosti”. S druge strane, utvrđivanjem novih mogućnosti povezanih s klimom mogu se osnažiti poslovni model i izgledi trgovačkog društva za ostvarivanje zarade.

Tablica 1.

Objavljivanje informacija o poslovnom modelu

Opišite učinak rizika i mogućnosti povezanih s klimom na poslovni model, strategiju i financijsko planiranje trgovačkog društva. (Obuhvaća preporuku TCFD-a koja se odnosi na strategiju, točku (b))

Opišite pozitivne i negativne načine na koje poslovni model trgovačkog društva može utjecati na klimu.

Opišite otpornost poslovnog modela i strategije trgovačkog društva, uzimajući u obzir različite scenarije povezane s klimom u različitim vremenskim okvirima, uključujući scenarij zagrijavanja od 2 °C ili manje i scenarij zagrijavanja većeg od 2 °C (20). (Obuhvaća preporuku TCFD-a koja se odnosi na strategiju, točku (c))

Dodatne smjernice:

—	Opišite sve promjene poslovnog modela i strategije trgovačkog društva koje su izvršene kako bi se uklonili rizici tranzicije i fizički rizici te iskoristile poslovne mogućnosti povezane s klimom.

—	Opišite ovisnosti trgovačkog društva o prirodnom kapitalu, kao što su voda, zemljište, ekosustavi ili biološka raznolikost, koji je ugrožen zbog klimatskih promjena.

—	Opišite kako će promjene poslovnog modela i strategije trgovačkog društva koje su izvršene kako bi se ublažile klimatske promjene i/ili prilagodilo klimatskim promjenama promijeniti potrebe društva u pogledu ljudskog kapitala.

—	Opišite mogućnosti povezane s učinkovitošću resursa i uštedama troškova, prihvaćanjem izvora energije s niskom razinom emisija, razvojem novih proizvoda i usluga, pristupom novim tržištima i uspostavom otpornosti u lancu vrijednosti.

—	Objavite informacije o načinu na koji je trgovačko društvo odabralo scenarije.

—	Opišite kako aktivnosti trgovačkog društva pridonose klimatskim promjenama putem emisija stakleničkih plinova, među ostalim zbog krčenja šuma, propadanja šuma ili prenamjene zemljišta.

3.2.   Politike i postupci temeljite analize

Sustavi upravljanja i kontrole ključni su kako bi dionici razumjeli učinkovitost pristupa trgovačkog društva pitanjima povezanima s klimom. Na temelju informacija o sudjelovanju uprave i poslovodstva, a posebno o njihovim odgovornostima u odnosu na klimatske promjene, dionici stječu uvid u razinu osviještenosti trgovačkog društva o pitanjima povezanima s klimom. Pri opisivanju uloge uprave trgovačko društvo može uputiti na izvješće o korporativnom upravljanju koje je obvezno objaviti.

Dionike će možda zanimati i politike trgovačkog društva i povezane ciljne vrijednosti koje dokazuju njegovu predanost ublažavanju klimatskih promjena i prilagodbi klimatskim promjenama te njegovi postupci temeljite analize. To će dionicima pomoći da razumiju u kojoj mjeri trgovačko društvo može upravljati svojim poslovanjem kako bi se rizik povezan s klimom sveo na minimum, ograničili negativni učinci na klimu i maksimalno povećali pozitivni učinci u cijelom lancu vrijednosti.

Politike i postupci kojima se uzimaju u obzir teme povezane s klimom mogu biti odvojeni od drugih politika i operativnih postupaka ili uključeni u njih. Postupci temeljite analize u kojima se vodi računa o klimi mogu, na primjer, biti uključeni u okvir za upravljanje rizicima trgovačkog društva. Trgovačko može objasniti svoj pristup upravljanju pitanjima povezanima s klimom i obrazložiti odabir tog pristupa.

Tablica 2.

Objavljivanje informacija o politikama i postupcima temeljite analize

Opišite politike trgovačkog društva povezane s klimom, uključujući politiku ublažavanja klimatskih promjena ili prilagodbe klimatskim promjenama.

Opišite ciljne vrijednosti povezane s klimom koje je trgovačko društvo utvrdilo kao dio svojih politika, posebno ciljne vrijednosti za emisije stakleničkih plinova, i odnos ciljnih vrijednosti društva prema nacionalnim i međunarodnim ciljnim vrijednostima, a posebno onima iz Pariškog sporazuma.

Opišite kako uprava nadzire rizike i mogućnosti povezane s klimom. (Obuhvaća preporuku TCFD-a koja se odnosi na upravljanje, točku (a))

Opišite ulogu poslovodstva u procjeni rizika i mogućnosti povezanih s klimom te upravljanju njima i obrazložite odabir pristupa. (Obuhvaća preporuku TCFD-a koja se odnosi na upravljanje, točku (b))

Dodatne smjernice:

—	Opišite uključenost trgovačkog društva u lanac vrijednosti s obzirom na pitanja povezana s klimom i objasnite kako trgovačko društvo surađuje s partnerima na višim i nižim razinama lanca u svrhu promicanja ublažavanja klimatskih promjena i/ili prilagodbe klimatskim promjenama.

—	Objasnite kako su pitanja povezana s klimom uključena u operativne postupke trgovačkog društva za donošenje odluka.

—	Opišite angažman trgovačkog društva području javne politike povezane s klimom, uključujući članstvo u bilo kojoj relevantnoj organizaciji ili interesnoj skupini.

—	Opišite ima li trgovačko društvo pristup stručnom znanju o pitanjima povezanima s klimom, u okviru vlastitih kapaciteta i/ili iz vanjskih izvora, kako mu pristupa i na kojim razinama (posebno uprava i poslovodstvo).

—	Opišite politike za zaposlenike koje su povezane s klimom, na primjer ulaganja u vještine potrebne za prelazak na niskougljične tehnologije ili mjere kojima se osigurava da zaposlenici mogu sigurno obavljati svoje zadaće s obzirom na klimu koja se mijenja.

—	Opišite vodi li se u okviru politike primitaka trgovačkog društva računa o rezultatima povezanima s klimom, uključujući rezultate u ostvarivanju utvrđenih ciljnih vrijednosti, i način na koji se to čini.

—	Objavite informacije o energetskim ciljevima koje je trgovačko društvo utvrdilo kao dio svojih politika (vidjeti odjeljak 3.5.).

—	Obrazložite odabir ciljnih vrijednosti povezanih s klimom koje trgovačko društvo primjenjuje.

—	Kad je riječ o trgovačkim društvima u sektoru zemljišta, opišite ciljne vrijednosti povezane s ponorima stakleničkih plinova (apsorpcijom stakleničkih plinova).

3.3.   Rezultati

Objavljivanjem informacija o uspješnosti politika povezanih s klimom pomaže se dionicima da prate i ocjenjuju razvoj, položaj, poslovne rezultate i učinak trgovačkog društva koji su posljedica njegovih politika. Ocjenjivanjem svojih poslovnih rezultata utvrđivanjem ciljnih vrijednosti i izvješćivanjem s obzirom na te ciljne vrijednosti trgovačko društvo dokazuje dosljednost svoje strategije, mjera i odluka povezanih s klimatskim promjenama.

Kvantitativni aspekti, kao što su pokazatelji kojima se potkrjepljuju analize, obuhvaćeni su odjeljkom 3.5. Ključni pokazatelji uspješnosti ovih Smjernica.

Tablica 3.

Objavljivanje informacija o rezultatima

Opišite rezultate politike trgovačkog društva u odnosu na klimatske promjene, uključujući uspješnost društva s obzirom na upotrijebljene pokazatelje i ciljne vrijednosti utvrđene za upravljanje rizicima i mogućnostima povezanima s klimom. (Obuhvaća preporuku TCFD-a koja se odnosi na pokazatelje i ciljne vrijednosti, točku (c))

Opišite kretanje emisija stakleničkih plinova s obzirom na utvrđene ciljne vrijednosti i povezane rizike tijekom vremena. (Obuhvaća preporuku TCFD-a koja se odnosi na pokazatelje i ciljne vrijednosti, točku (b))

Dodatne smjernice:

—	Opišite kako uspješnost trgovačkog društva u odnosu na klimu utječe na njezine financijske rezultate, prema potrebi upućivanjem na financijske ključne pokazatelje uspješnosti.

3.4.   Glavni rizici i upravljanje njima

Ulagateljima i drugim zainteresiranim dionicima vrlo je važno znati kako trgovačko društvo utvrđuje rizike povezane s klimom, glavne rizike koje je utvrdilo i kako tim rizicima upravlja.

Objavljene informacije o rizicima trebale bi uključivati rizike trgovačkog društva koji imaju negativni učinak na klimu i rizike klimatskih promjena koji imaju negativni učinak na društvo (rizici tranzicije i fizički rizici) te jesu li i kako te dvije skupine povezane. Trgovačkim društvima preporučuje se da pri odlučivanju o tome koje će informacije o rizicima objaviti uzmu u obzir definicije rizika iz odjeljka 2.3.

Kad objavljuju informacije o rizicima povezanima s klimom, trgovačka društva trebala bi uzeti u obzir dugoročniju perspektivu nego što je to uobičajeno kad je riječ o financijskim rizicima.

Nedostaci u podacima i metodologijama u nekim slučajevima mogu otežati prikazivanje kvantitativnih informacija o rizicima povezanima s klimom, posebno kad se odnose na dulja razdoblja. U takvim se slučajevima trgovačka društva potiču da prikažu kvalitativne informacije dok se ti problemi s podacima i metodologijom ne riješe na odgovarajući način.

Tablica 4.

Objavljivanje informacija o glavnim rizicima i upravljanju njima

Opišite postupke trgovačkog društva za utvrđivanje i procjenu kratkoročnih, srednjoročnih i dugoročnih rizika povezanih s klimom i navedite kako društvo definira kratki, srednji i dugi rok (21). (Obuhvaća preporuku TCFD-a koja se odnosi na upravljanje rizicima, točku (a))

Opišite glavne kratkoročne, srednjoročne i dugoročne rizike povezane s klimom koje je trgovačko društvo definiralo u cijelom lancu vrijednosti te sve pretpostavke koje su iznesene pri utvrđivanju tih rizika. (Obuhvaća preporuku TCFD-a koja se odnosi na strategiju, točku (a)). Taj bi opis trebao uključivati glavne rizike koji proizlaze iz ovisnosti o prirodnom kapitalu koji je ugrožen zbog klimatskih promjena, kao što su voda, zemljište, ekosustavi ili biološka raznolikost.

Opišite postupke za upravljanje rizicima povezanima s klimom (prema potrebi, kako se donose odluke o ublažavanju, prijenosu, prihvaćanju ili kontroli tih rizika) te kako trgovačko društvo upravlja konkretnim rizicima povezanima s klimom koje je utvrdilo. (Obuhvaća preporuku TCFD-a koja se odnosi na upravljanje rizicima, točku (b))

Opišite kako su postupci za utvrđivanje i procjenu rizika povezanih s klimom te upravljanje njima uključeni u opći sustav upravljanja rizicima trgovačkog društva. (Obuhvaća preporuku TCFD-a koja se odnosi na upravljanje rizicima, točku (c)). Važan aspekt tog opisa način je na koji trgovačko društvo određuje relativnu važnost rizika povezanih s klimom u odnosu na druge rizike.

Dodatne smjernice

—	Opišite sve mjere prilagodbe klimatskim promjena koje je trgovačko društvo poduzelo kao dio svojeg postupka upravljanja rizicima.

—	Navedite detaljnu raščlambu glavnih rizika povezanih s klimom prema poslovnoj djelatnosti.

—	Navedite detaljnu raščlambu glavnih rizika povezanih s klimom prema geografskoj lokaciji.

—	Utvrdite lokacije koje su ključne za lance vrijednosti, uključujući operacije, dobavljače i tržišta.

—	Opišite kako trgovačko društvo utvrđuje i primjenjuje granične vrijednosti za rizike povezane s klimom, uključujući okidače na temelju kojih se određeni problem podiže na razinu poslovodstva.

—	Opišite postupke za određivanje prioriteta u pogledu rizika povezanih s klimom, uključujući sve pragove koji se primjenjuju, i navedite koji se rizici smatraju najvažnijima u cijelom lancu vrijednosti.

—	Kategorizirajte glavne rizike klimatskih promjena za financijske rezultate trgovačkog društva prema tome je li riječ o rizicima tranzicije (rizici politike te pravni, tehnološki, tržišni i reputacijski rizici) ili fizičkim rizicima (akutni i kronični rizici).

—	Navedite sve postupke mapiranja rizika koji uključuju pitanja povezana s klimom.

—	Navedite definicije primijenjenih pojmova koji se odnose na rizike ili upućivanja na primijenjene postojeće okvire klasifikacije rizika.

—	Opišite učestalost preispitivanja i analiza utvrđivanja i procjene rizika.

—	Opišite poveznice između glavnih rizika povezanih s klimom i financijskih ključnih pokazatelja uspješnosti.

—	Navedite kako se scenariji i/ili interno određivanje cijena ugljika upotrebljavaju za mjere upravljanja rizicima, kao što su ublažavanje, prijenos ili prilagodba.

—	Navedite financijske učinke ekstremnih meteoroloških pojava, uključujući moguće pokazatelje o danima prekida poslovanja i povezanim troškovima, trošku popravaka, umanjenju vrijednosti dugotrajne imovine, poremećajima u lancu vrijednosti i izgubljenim prihodima.

—	Opišite kako na poslovne rezultate trgovačkog društva utječe promjenjivost vremenskih uvjeta – posebno za društva osjetljiva na promjene temperature i oborina.

3.5.   Ključni pokazatelji uspješnosti

U skladu s Direktivom o nefinancijskom izvješćivanju trgovačka društva trebala bi objaviti ključne pokazatelje uspješnosti relevantne za njihovo poslovanje. Trebala bi razmotriti upotrebu pokazatelja kako bi potkrijepila svoje druge objavljene informacije povezane s klimom, kao što su pokazatelji povezani s rezultatima ili glavnim rizicima i upravljanjem njima, te omogućila objedinjavanje i usporedivost među trgovačkim društvima i jurisdikcijama. Pokazatelje bi trebalo uključiti u druge objavljene informacije kako bi se potkrijepio i objasnio tekstualni opis. Međutim, dobrom praksom smatra se i objavljivanje dodatne tablice u kojoj su svi pokazatelji prikazani na jednom mjestu.

Kako bi ispunila očekivanja TCFD-a, trgovačka bi društva trebala objavljivati pokazatelje i ciljne vrijednosti koje društvo upotrebljava za procjenu rizika i mogućnosti povezanih s klimom u skladu sa svojom strategijom i postupcima za upravljanje rizicima (Obuhvaća preporuku TCFD-a koja se odnosi na pokazatelje i ciljne vrijednosti, točku (a)).

Stabilnost i pouzdanost podataka ključni su kako bi se informacije mogle upotrebljavati u postupcima donošenja odluka. Ako to nije očito, trgovačka društva trebala bi navesti opis i promjene metodologija primijenjenih za izračun ili procjenu pokazatelja.

Preporučeni pokazatelji  (22)

Ovisno o procjeni materijalnosti koju je provelo trgovačko društvo i kako bi se omogućila veća usporedivost nefinancijskih informacija koje društva objavljuju, društva bi trebala razmotriti objavljivanje pokazatelja iz ovog odjeljka.

Emisije stakleničkih plinova

Ovaj odjeljak sadržava četiri različita pokazatelja za emisije stakleničkih plinova: izravne emisije stakleničkih plinova; neizravne emisije stakleničkih plinova iz proizvodnje stečene i potrošene električne energije, pare te toplinske ili rashladne energije; sve druge neizravne emisije stakleničkih plinova koje nastaju u lancu vrijednosti trgovačkog društva koje izvješćuje; i ciljnu vrijednost za apsolutne emisije stakleničkih plinova. Trgovačka društva koja odluče upotrijebiti bilo koji od tih pokazatelja ili sve te pokazatelje trebala bi:

—

izračunati svoje emisije stakleničkih plinova u skladu s metodologijom iz Protokola o stakleničkim plinovima ili normom ISO 14064-1:2018 te, prema potrebi, Preporukom Komisije 179/2013 o zajedničkim metodama za mjerenje utjecaja stakleničkih plinova primjenom pristupa kojim se u obzir uzima životni ciklus (ekološki otisak organizacije i ekološki otisak proizvoda). Time će se omogućiti objedinjavanje i usporedivost među trgovačkim društvima i jurisdikcijama;

—	navesti status provjere/jamstva treće strane koji se primjenjuje na njihove prijavljene emisije stakleničkih plinova iz opsega 1., opsega 2. i opsega 3.

Ključni pokazatelj uspješnosti	Mjerna jedinica	Primjer	Obrazloženje	Usklađivanje s drugim okvirima izvješćivanja	Upućivanje na politike EU-a
Izravne emisije stakleničkih plinova iz izvora u vlasništvu ili pod kontrolom trgovačkog društva (opseg 1.)	Metričke tone CO2e (23)	270 900 tCO2e	Taj ključni pokazatelj uspješnosti osigurava da trgovačka društva točno mjere svoj ugljični otisak iz izravnih emisija.	Pokazatelji i ciljne vrijednosti TCFD-a, Upitnik CDP-a o klimatskim promjenama, GRI 305, Okvir CDSB-a, SASB, EMAS	Sustav EU-a za trgovanje emisijama (ETS) Okvir za klimatsku i energetsku politiku do 2030.
Dodatne smjernice — Trgovačka društva trebala bi objaviti informacije o 100 % svojih emisija stakleničkih plinova iz opsega 1. To će pomoći poboljšanju kvalitete izvješćivanja o emisijama stakleničkih plinova drugih trgovačkih društava. Ako trgovačko društvo ne može prikupiti pouzdane podatke za određeni dio svojih emisija stakleničkih plinova iz opsega 1., trebalo bi izvršiti razumnu procjenu za taj dio kako bi se dobila brojka za 100 %. U tom slučaju trgovačko društvo trebalo bi objaviti i: 1. informacije o postotku emisija za koje su prikupljeni pouzdani podaci i postotku emisija koje su procijenjene; 2. razloge zbog kojih za dio emisija nije bilo moguće prikupiti pouzdane podatke; te 3. metodologiju primijenjenu za procjenu dijela emisija za koje nije bilo moguće prikupiti pouzdane podatke. — Trgovačka bi društva, prema potrebi, trebala razmotriti objavljivanje raščlambe emisija stakleničkih plinova iz opsega 1. prema zemlji ili regiji (uključujući EU), prema poslovnoj djelatnosti i prema društvu kćeri. Npr.: emisije stakleničkih plinova iz opsega 1. u zemlji/regiji X 42 260 tCO2e, u zemlji/regiji Y 54 180 tCO2e.

Ključni pokazatelj uspješnosti	Mjerna jedinica	Primjer	Obrazloženje	Usklađivanje s drugim okvirima izvješćivanja	Upućivanje na politike EU-a
Neizravne emisije stakleničkih plinova iz proizvodnje stečene i potrošene električne energije, pare te toplinske ili rashladne energije (zajedno „električna energija”) (opseg 2.)	Metričke tone CO2e	632 400 tCO2e	Ovim se ključnim pokazateljem uspješnosti osigurava da trgovačka društva mjere emisije iz kupljene ili stečene električne energije, pare te toplinske ili rashladne energije.	Pokazatelji i ciljne vrijednosti TCFD-a, Upitnik CDP-a o klimatskim promjenama, GRI 305, Okvir CDSB-a, EMAS	Okvir za klimatsku i energetsku politiku do 2030.
Dodatne smjernice — Trgovačka bi društva, prema potrebi, trebala navesti postoje li u okviru njihova odabranog okvira za izvješćivanje bilo kakvi izvori (npr. objekti, posebni staklenički plinovi, djelatnosti, geografska područja itd.) emisija stakleničkih plinova iz opsega 2. za koje nije bilo moguće prikupiti ili procijeniti podatke o emisijama stakleničkih plinova te navesti razloge za to. — Trgovačka bi društva, prema potrebi, trebala razmotriti objavljivanje raščlambe emisija stakleničkih plinova iz opsega 2. prema zemlji ili regiji (uključujući EU), prema poslovnoj djelatnosti i prema društvu kćeri. Npr.: emisije stakleničkih plinova iz opsega 2. u zemlji/regiji X 98 654 tCO2e, u zemlji/regiji Y EU: 126 480 tCO2e.

Ključni pokazatelj uspješnosti	Mjerna jedinica	Primjer	Obrazloženje	Usklađivanje s drugim okvirima izvješćivanja	Upućivanje na politike EU-a
Sve neizravne emisije stakleničkih plinova (koje nisu uključene u opseg 2.) koje nastaju u lancu vrijednosti trgovačkog društva koje izvješćuje, uključujući emisije i na višim i na nižim razinama lanca (opseg 3.)	Metričke tone CO2e	4 383 000 tCO2e	Za većinu trgovačkih društava većina emisija nastaje neizravno iz djelatnosti u okviru lanca vrijednosti. Ovaj ključni pokazatelj uspješnosti pomaže u mjerenju temeljitosti računovodstvenih postupaka trgovačkih društava te razumijevanju načina na koji društva analiziraju svoje emisijske otiske.	Pokazatelji i ciljne vrijednosti TCFD-a, Upitnik CDP-a o klimatskim promjenama, GRI 305, Okvir CDSB-a, EMAS	Okvir za klimatsku i energetsku politiku do 2030.
Dodatne smjernice — Opsegom 3. trebalo bi obuhvatiti emisije iz djelatnosti koje se odvijaju na nižim („silazno”) i višim („uzlazno”) razinama u odnosu na vlastite operacije trgovačkog društva. — Trgovačka društva ne bi trebala isključiti nijednu djelatnost koja bi mogla narušiti relevantnost inventara emisija stakleničkih plinova iz opsega 3. o kojem se izvješćuje. Standard izračunavanja i izvješćivanja o stakleničkim plinovima u korporativnom lancu vrijednosti (opseg 3.) Protokola o stakleničkim plinovima (GHG Protocol Corporate Value Chain (Scope 3) Accounting and Reporting Standard) te Prilog H normi ISO 14064-1:2018 sadržavaju kriterije za određivanje relevantnosti. Trgovačka društva trebala bi objasniti sve kategorije koje su isključile iz objavljenih informacija o emisijama stakleničkih plinova iz opsega 3. Ako su MSP-ovi dio lanca vrijednosti, trgovačka društva potiče se da ih podržavaju u dostavi potrebnih informacija.

Ključni pokazatelj uspješnosti	Mjerna jedinica	Primjer	Obrazloženje	Usklađivanje s drugim okvirima izvješćivanja	Upućivanje na politike EU-a
Ciljna vrijednost za apsolutne emisije stakleničkih plinova	Ostvarene metričke tone CO2e ili postotak smanjenja, u odnosu na referentnu godinu	Smanjenje od 20 % kad je riječ o apsolutnim emisijama, što je istovjetno smanjenju od 1 500 000 tCO2e do 2025. u odnosu na referentnu godinu 2018.	Utvrđivanjem ciljnih vrijednosti osiguravaju se smjer i struktura strategije u pogledu okoliša. Ovaj ključni pokazatelj uspješnosti pomaže u razumijevanju obveza trgovačkih društava u pogledu smanjenja emisija te toga ima li društvo cilj u pogledu kojeg usklađuje i usmjerava svoje aktivnosti povezane s emisijama.	Pokazatelji i ciljne vrijednosti TCFD-a, Upitnik CDP-a o klimatskim promjenama, GRI 103-2 i 305, Okvir CDSB-a, SASB, EMAS	Okvir za klimatsku i energetsku politiku do 2030.
Dodatne smjernice — Trgovačka društva trebala bi opisati odnose li se njihove ciljne vrijednosti na njihove emisije stakleničkih plinova iz opsega 1., opsega 2. i/ili opsega 3. u potpunosti ili djelomično. — Trgovačka društva trebala bi opisati kretanja emisija stakleničkih plinova s obzirom na utvrđene ciljne vrijednosti (vidjeti odjeljak 3.3. Rezultati). — Trgovačka društva trebala bi razmotriti utvrđivanje vrijednosti za 2025. ili 2030. i preispitati ih svakih pet godina. Isto tako mogu razmotriti utvrđivanje ciljne vrijednosti za 2050. kako bi se uskladila s Pariškim sporazumom. — Trgovačka bi društva, prema potrebi, trebala razmotriti objavljivanje ciljnih vrijednosti za emisije stakleničkih plinova prema zemlji ili regiji (uključujući EU), prema poslovnoj djelatnosti i prema društvu kćeri. — Trgovačka društva mogu razmotriti objavljivanje dodatne ciljne vrijednosti za intenzitet izražene u metričkim tonama CO2e po pokazatelju poslovanja ili postotku smanjenja pokazatelja intenziteta, u odnosu na referentnu godinu (npr. smanjenje relativnih emisija od 8 %, što je istovjetno smanjenju od 350 tCO2e po prometu od 1 milijun EUR do 2025. u odnosu na referentnu godinu 2018.).

Energija

Ključni pokazatelj uspješnosti	Mjerna jedinica	Primjer	Obrazloženje	Usklađivanje s drugim okvirima izvješćivanja	Upućivanje na politike EU-a
Ukupna potrošnja i/ili potrošnja energije iz obnovljivih i neobnovljivih izvora	MWh	292 221 MWh energije potrošene iz obnovljivih izvora; 1 623 453 MWh energije potrošene iz neobnovljivih izvora	Potrošnja i proizvodnja energije čine važan dio emisija stakleničkih plinova.	Pokazatelji i ciljne vrijednosti TCFD-a, Upitnik CDP-a o klimatskim promjenama, GRI 302, Okvir CDSB-a, SASB, EMAS	Okvir za klimatsku i energetsku politiku do 2030.; Direktiva o energetskoj učinkovitosti
Dodatne smjernice — Goriva potrošena kao sirovina ne izgaraju za potrebe dobivanja energije i ne bi ih trebalo uključivati u izračune za ovaj pokazatelj. — Uključite raščlambu različitih izvora obnovljive energije. Obnovljivi izvori energije oni su koji se mogu prirodno nadomjestiti u trajanju ljudskog života, kao što su energija vjetra, solarna energija, hidroenergija, geotermalna energija, energija biomase itd. Iz ove su definicije isključena sva fosilna goriva (ugljen, nafta, prirodni plin) i nuklearna goriva. Energiju iz otpada ne bi trebalo uključiti ako se dobiva iz fosilnih goriva. (24) — Pri objavi informacija o neobnovljivim izvorima energije, potrebno je razdvojiti niskougljične izvore i druge neobnovljive izvore energije.

Ključni pokazatelj uspješnosti	Mjerna jedinica	Primjer	Obrazloženje	Usklađivanje s drugim okvirima izvješćivanja	Upućivanje na politike EU-a
Ciljna vrijednost za energetsku učinkovitost	Postotak	Poboljšanje od 6,5 % do 2025. u odnosu na referentnu godinu 2018. za proizvod, output ili djelatnost.	Ovaj ključni pokazatelj uspješnosti pomaže korisnicima podataka da razumiju nastojanja trgovačkih društava da učinkovitije upotrebljavaju energiju, čime se mogu smanjiti njihovi troškovi energije i emisije stakleničkih plinova. On pruža i dodatni kontekst za način na koji trgovačko društvo nastoji ostvariti svoje ciljne vrijednosti smanjenja emisija.	Pokazatelji i ciljne vrijednosti TCFD-a, Upitnik CDP-a o klimatskim promjenama, GRI 103-2 i 302, SASB, EMAS	Okvir za klimatsku i energetsku politiku do 2030.; Direktiva o energetskoj učinkovitosti
Dodatne smjernice — Trgovačka bi društva trebala opisati napredak ostvaren u odnosu na utvrđene ciljne vrijednosti za energiju (vidjeti odjeljak 3.3. Rezultati).

Ključni pokazatelj uspješnosti	Mjerna jedinica	Primjer	Obrazloženje	Usklađivanje s drugim okvirima izvješćivanja	Upućivanje na politike EU-a
Ciljna vrijednost za potrošnju i/ili proizvodnju energije iz obnovljivih izvora	Postotak povećanja udjela potrošene/proizvedene energije iz obnovljivih izvora u odnosu na referentnu godinu	Povećanje od 13 % udjela energije iz obnovljivih izvora potrošene do 2025. u odnosu na referentnu godinu 2018.	Ovaj ključni pokazatelj uspješnosti pomaže korisnicima podataka da razumiju nastojanja trgovačkih društava u pogledu proizvodnje ili potrošnje energije sa smanjenim emisijama stakleničkih plinova.	Pokazatelji i ciljne vrijednosti TCFD-a, Upitnik CDP-a o klimatskim promjenama, GRI 103-2 i 302, EMAS	Okvir za klimatsku i energetsku politiku do 2030.; Direktiva o obnovljivim izvorima energije
Dodatne smjernice — Trgovačka bi društva trebala opisati napredak ostvaren u odnosu na utvrđene energetske ciljeve (vidjeti odjeljak 3.3. Rezultati).

Fizički rizici

Ključni pokazatelj uspješnosti	Mjerna jedinica	Primjer	Obrazloženje	Usklađivanje s drugim okvirima izvješćivanja	Upućivanje na politike EU-a
Imovina za koju su obveze preuzete u regijama koje će vjerojatno postati izloženije akutnim ili kroničnim fizičkim rizicima povezanima s klimom	Postotak	15 % knjigovodstvene vrijednosti izložene realne imovine	Ekstremne meteorološke pojave mogu prouzročiti prekide ili ograničenja proizvodnog kapaciteta ili prijevremeno zatvaranje proizvodnih postrojenja. Vrijednost imovine u područjima izloženima većem broju meteoroloških pojava utječe na potencijalne posljedice za vrednovanje imovine. Važno je ovaj ključni pokazatelj uspješnosti promatrati zajedno s objavljenim informacijama o strategijama i politikama trgovačkog društva za prilagodbu.	Pokazatelji i ciljne vrijednosti TCFD-a, sve oznake iz norme 450a.1 SASB u okviru odabranih industrija	Strategija EU-a za prilagodbu
Dodatne smjernice — Trgovačkim društvima preporučuje se da objave izvore ili metodologiju koje su upotrebljavali za utvrđivanje regija koje su izloženije fizičkim rizicima povezanima s klimom.

Proizvodi i usluge

Ključni pokazatelj uspješnosti	Mjerna jedinica	Primjer	Obrazloženje	Upućivanje na politike EU-a
Postotak prometa u izvještajnoj godini od proizvoda ili usluga povezanih s djelatnostima koje ispunjuju kriterije za znatan doprinos ublažavanju klimatskih promjena ili prilagodbi klimatskim promjenama kako je utvrđeno u Uredbi o uspostavi okvira za olakšavanje održivih ulaganja (taksonomija EU-a) i/ili postotak ulaganja („CapEx”) i/ili izdataka („OpEx”) u izvještajnoj godini za imovinu ili postupke povezane s djelatnostima koje ispunjuju kriterije za znatan doprinos ublažavanju klimatskih promjena ili prilagodbi klimatskim promjenama kako je utvrđeno u Uredbi o uspostavi okvira za olakšavanje održivih ulaganja (taksonomija EU-a).	Postotak	12,5 % (prometa) od proizvoda ili usluga povezanih s djelatnostima koje znatno pridonose ublažavanju klimatskih promjena ili prilagodbi klimatskim promjenama 8 % („CapEx”) u proizvode povezane s djelatnostima koje znatno pridonose ublažavanju klimatskih promjena ili prilagodbi klimatskim promjenama	Ti ključni pokazatelji uspješnosti pružaju korisne informacije ulagateljima koje zanimaju trgovačka društva čiji proizvodi i usluge znatno pridonose ublažavanju klimatskih promjena ili prilagodbi klimatskim promjenama, a pritom znatno ne štete bilo kojim drugim ciljevima EU-a u pogledu okoliša.	Prijedlog uredbe o uspostavi okvira za olakšavanje održivih ulaganja Komisijin Akcijski plan o financiranju održivog rasta
Dodatne smjernice — Trgovačka bi društva trebala izvješćivati o ovom pokazatelju ako i kada Prijedlog uredbe o uspostavi okvira za olakšavanje održivih ulaganja (taksonomija EU-a) bude odobren. Kada procjenjuju pridonosi li neka djelatnost znatno dvama ciljevima EU-a koji se odnose na ublažavanje klimatskih promjena ili prilagodbu klimatskim promjenama a da pritom ne šteti znatno bilo kojim drugim ciljevima EU-a u pogledu okoliša, trgovačka društva trebala bi uzeti u obzir sve relevantne kriterije i uvjete utvrđene u Uredbi.

Zeleno financiranje

Ključni pokazatelj uspješnosti	Mjerna jedinica	Primjer	Obrazloženje	Usklađivanje s drugim okvirima izvješćivanja	Upućivanje na politike EU-a
Omjer zelenih obveznica povezanih s klimom: ukupni iznos nepodmirenih zelenih obveznica (na kraju godine) podijeljen s ukupnim iznosom nepodmirenih obveznica (pomični petogodišnji prosjek) i/ili Omjer zelenog duga povezanog s klimom: ukupni iznos svih nepodmirenih zelenih dužničkih instrumenata (na kraju godine) podijeljen s ukupnim iznosom svog nepodmirenog duga (pomični petogodišnji prosjek).	Postotak	20 % obveznica	Ovi ključni pokazatelji uspješnosti pomažu trgovačkim društvima da priopće kako se njihovim planom tranzicije podupiru aktivnosti financiranja zaduživanjem i kako se kapital prikuplja za postojeće i nove projekte s pozitivnim učinkom na klimu.	ISO/CD 14030-1 Zelene obveznice -- Okolišna učinkovitost nominiranih projekata i imovine (NACRT)	Komisijin Akcijski plan o financiranju održivog rasta
Dodatne smjernice — Ukupni iznos zelenih obveznica ili zelenog duga trebao bi uključivati samo obveznice i dužničke instrumente izdane u skladu s potencijalnom normom EU-a za zelene obveznice, ako i kada takva norma bude odobrena, ili u skladu s bilo kojim drugim općepriznatim okvirom za zelene obveznice, kao što su načela o zelenim obveznicama i načela o zelenim zajmovima. Trgovačka bi društva trebala navesti okvir za zelene obveznice koji primjenjuju. — Kad je riječ o izdavateljima obveznica koji su izdali obveznice koje nisu uvršteni instrumenti (npr. kao privatni plasman), trebalo bi objaviti raščlambu uvrštenih i neuvrštenih instrumenata. — Trgovačka bi društva trebala razmotriti i navođenje budućih ciljnih vrijednosti povezanih s tim ključnim pokazateljima uspješnosti.

Osim prethodno navedenih pokazatelja, trgovačka bi društva trebala razmotriti i sljedeće:

—

sektorske pokazatelje koji su relevantni za predmetnu industriju Trgovačka društva iz sektora koji uključuju, među ostalim, energetiku, promet, materijale, nekretnine i poljoprivredu, trebala bi se koristiti dodatnim smjernicama TCFD-a za nefinancijske grupe i drugim okvirima izvješćivanja povezanog s klimom kako bi osigurala usporedivost ključnih pokazatelja uspješnosti o kojima izvješćuju među svim sektorima i društvima (25);

—

pokazatelje za povezana pitanja okoliša. Trgovačka društva čiji poslovni modeli ovise o prirodnom kapitalu koji je ugrožen zbog klimatskih promjena možda će trebati objaviti pokazatelje povezane s tim prirodnim kapitalom (npr. voda, produktivnost tla ili biološka raznolikost). Trgovačka društva sa štetnim učincima na klimu zbog prenamjene zemljišta, uključujući krčenje i propadanje šuma, trebala bi razmotriti objavljivanje pokazatelja o tim pitanjima (26);

—	pokazatelje za povezana pitanja ljudskog kapitala i socijalna pitanja, kao što su osposobljavanje i zapošljavanje radnika;

—

pokazatelje povezane s mogućnostima. Trgovačka društva koja sudjeluju u prelasku na niskougljično gospodarstvo otporno na klimatske promjene, usklađeno s ključnim politikama EU-a (27), te provode aktivnosti ublažavanja klimatskih promjena/prilagodbe klimatskim promjenama koje bi mogle postati mogućnosti za to društvo trebala bi razmotriti objavljivanje ključnih pokazatelja uspješnosti koji odražavaju takve aktivnosti. Takvi primjeri mogli bi biti prihodi od niskougljičnih proizvoda, prihodi od proizvoda ili usluga koji primjenjuju model kružnoga gospodarstva te izdaci za istraživanje i razvoj za proizvodnju u skladu s načelima kružnoga gospodarstva.

---

(1)  SL L 330, 15.11.2014., str. 1.

(2)  https://ec.europa.eu/clima/policies/strategies/2030_hr

(3)  https://ec.europa.eu/clima/policies/strategies/2050_hr

(4)  https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/?uri=CELEX:52018DC0097

(5)  https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/?uri=CELEX%3A52018PC0353

(6)  https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/?uri=CELEX%3A52018PC0354

(7)  https://eur-lex.europa.eu/legal-content/EN/TXT/?uri=CELEX%3A52018PC0355

(8)  https://www.fsb-tcfd.org/

(9)  https://ec.europa.eu/info/consultations/finance-2019-non-financial-reporting-guidelines_en

(10)  SL C 215, 5.7.2017., str. 1.

(11)  Time se ne sprječava da se u odgovarajućoj mjeri uzmu u obzir poslovno osjetljive informacije. Relevantne informacije mogu se pružati na općenitiji način kojim se ulagateljima i drugim dionicima i dalje prenose korisne informacije i koji je u skladu s općim ciljem transparentnosti.

(12)  https://www.fsb-tcfd.org/wp-content/uploads/2017/12/FINAL-TCFD-Annex-Amended-121517.pdf

(13)  Vidjeti Prilog II. „Pregled zahtjeva Direktive o izvješćivanju o nefinancijskim informacijama i informacija čije objavljivanje preporučuje TCFD”.

(14)  Veliki subjekti od javnog interesa u skladu s Direktivom 2013/34/EU s više od 500 zaposlenika.

(15)  Članak 19.a stavak 1. Direktive 2013/34/EU (uveden Direktivom 2014/95/EU, Direktivom o nefinancijskom izvješćivanju).

(16)  Ovaj se opis rizika tranzicije i fizičkih rizika uvelike temelji na izvješću Radne skupine za objavljivanje financijskih informacija povezanih s klimatskim promjenama.

(17)  Dodatne smjernice za izvješćivanje o fizičkim rizicima mogu se pronaći u izvješću Advancing TCFD Guidance on Physical Climate Risks and Opportunities (Promicanje smjernica TCFD-a o fizičkim rizicima i mogućnostima za klimu), koje su izradili EBRD i Svjetski centar izvrsnosti u području prilagodbe klimatskim promjenama (Global Centre of Excellence on Climate Adaptation).

https://www.physicalclimaterisk.com/media/EBRD-GCECA_draft_final_report_full.pdf

(18)  Dodatna objašnjenja i smjernice o prirodnom kapitalu dostupni su na internetskim stranicama Koalicije za prirodni kapital https://naturalcapitalcoalition.org/

(19)  Platforma Corporate Reporting Dialogue radi na boljem usklađivanju objavljivanja informacija povezanih s klimom IIRC-a, SASB-a, GRI-ja, CDP-a i CDSB-a. Trgovačkim društvima preporučuje se da uzmu u obzir rezultate tog rada kada bude dovršen.

(20)  S obzirom na zaključke iz Posebnog izvješća IPCC-a iz 2018. trgovačka se društva potiče da razmotre scenarij zagrijavanja od 1,5 °C. Za dodatne informacije o provedbi analize scenarija za potrebe ocjenjivanja strateške otpornosti trgovačkog društva vidjeti TCFD-ov Tehnički dodatak The Use of Scenario Analysis in Disclosure of Climate-related Risks and Opportunities (Primjena analize scenarija u objavljivanju informacija o rizicima i mogućnostima povezanima s klimom).

https://www.fsb-tcfd.org/wp-content/uploads/2017/06/FINAL-TCFD-Technical-Supplement-062917.pdf

(21)  Definicija kratkog, srednjeg i dugog roka vjerojatno će ovisiti o poslovnom modelu trgovačkog društva i životnom ciklusu njegove imovine i obveza.

(22)  Kako bi se povećala upotrebljivost, u ovom se odjeljku neposredno iza svakog preporučenog pokazatelja navode dodatne smjernice.

(23)  Ekvivalent ugljikova dioksida ili ekvivalent CO2 (CO2e) metrička je mjera koja se upotrebljava za usporedbu emisija različitih stakleničkih plinova na temelju njihova potencijala globalnog zagrijavanja i to tako da se količine drugih plinova pretvaraju u istovrijednu količinu ugljikova dioksida s istim potencijalom globalnog zagrijavanja.

(24)  Definicija „obnovljive energije” iz Smjernica CDP-a o izvješćivanju o klimatskim promjenama iz 2018.

(25)  TCFD (2017.): Implementing the Recommendations of the Task-Force on Climate-related Financial Disclosures (Provedba preporuka Radne skupine za objavljivanje financijskih podataka povezanih s klimatskim promjenama), https://www.fsb-tcfd.org/wp-content/uploads/2017/06/FINAL-TCFD-Annex-062817.pdf. Druge norme i okviri za izvješćivanje u kojima se navode ključni pokazatelji uspješnosti za pojedinu industriju kad je riječ o pitanjima povezanima s klimom uključuju upitnike CDP-a o klimatskim promjenama, zaštiti voda i šumama, norme GRI 305: Emisije 2016. i GRI 302: Energija 2016. ili norme SASB-a za industriju.

(26)  Dodatne smjernice mogu se pronaći u Skupu instrumenata Protokola o prirodnom kapitalu https://naturalcapitalcoalition.org/protocol-toolkit/ i u Preporuci Komisije 179/2013 o zajedničkim metodama za mjerenje utjecaja stakleničkih plinova primjenom pristupa kojim se u obzir uzima životni ciklus (ekološki otisak organizacije i ekološki otisak proizvoda).

(27)  Kao što su Paket za kružno gospodarstvo, Direktiva o energiji iz obnovljivih izvora, Direktiva o energetskoj učinkovitosti, sustav EU-a za trgovanje emisijama ili Paket za čisti promet. Za više pojedinosti vidjeti https://ec.europa.eu/clima/policies/strategies/2050_hr.