(1)

U svojoj Komunikaciji od 11. prosinca 2019. pod naslovom „Europski zeleni plan“ („Komunikacija o europskom zelenom planu“) Komisija je izložila europski zeleni plan za Uniju i njezine građane. Europski zeleni plan nova je strategija rasta kojom se Uniju nastoji preobraziti u pravedno i prosperitetno društvo s modernim, resursno učinkovitim i konkurentnim gospodarstvom u kojem 2050. neće biti neto emisija stakleničkih plinova i u kojem gospodarski rast neće biti povezan s uporabom resursa.

(2)

U svojim zaključcima od 12. prosinca 2019. Europsko vijeće potvrdilo je cilj postizanja klimatski neutralne Unije do 2050.

(3)

U svojoj rezoluciji od 15. siječnja 2020. Europski parlament pozdravio je Komunikaciju o europskom zelenom planu i pozvao na ostvarivanje nužnog prijelaza na klimatski neutralno društvo do 2050.

(4)

U skladu s ciljevima utvrđenima u Komunikaciji o europskom zelenom planu, potrebno je preobraziti gospodarstvo Unije i iznova razmotriti politike, posebice u području prijevoza i mobilnosti. Četvrtina emisija stakleničkih plinova u Uniji dolazi iz prometa, udjel koji je i dalje u porastu. Kako bi se postigla klimatska neutralnost, do 2050. je potrebno 90 % smanjenje emisija iz prometa. Postizanje održivog intermodalnog prometa zahtijeva stavljanje korisnika na prvo mjesto te pružanje cjenovno pristupačnije, pristupačne, zdravije, čišće i energetski učinkovitije alternative trenutačnim navikama u pogledu mobilnosti, uz poticanje onih koji se već koriste održivim prijevoznim sredstvima kao što su hodanje, vožnja biciklom i javni prijevoz.

(5)

Europski zeleni plan radi rješavanja tih izazova podrazumijeva ubrzavanje prelaska na održivu i pametnu mobilnost. Konkretno, znatan dio od 75 % kopnenog tereta koji se danas prevozi cestama trebao bi se početi prevoziti željeznicom i unutarnjim plovnim putovima. Za provedbu te promjene potrebna su značajna ulaganja, uključujući ulaganja u pogledu oporavka, a njihov se ključni dio odnosi na uvođenje transeuropske prometne mreže (TEN-T) i na nastojanja za povećanjem učinkovitosti željezničkih teretnih koridora.

(6)

Željeznica ima važnu ulogu u postizanju cilja klimatske neutralnosti do 2050. Riječ je o jednom od ekološki najprihvatljivijih i energetski najučinkovitijih načina prijevoza. Željeznice su velikim dijelom elektrificirane i emitiraju mnogo manje CO2 od ekvivalentnog cestovnog ili zračnog prometa. Jedini su način prijevoza koji kontinuirano od 1990. smanjuje emisije stakleničkih plinova i emisije CO2. Usto, željeznica je između 1990. i 2016. smanjila potrošnju energije i sve se više koristi energijom iz obnovljivih izvora.

(7)

Kriza prouzročena bolešću COVID-19 iznimno je snažno pogodila sektor prijevoza. Usprkos operativnim i financijskim ograničenjima sektor je zadržao ključne veze, kako za prijevoz osoba tako i za prijevoz osnovnih dobara. To je bilo moguće prvenstveno zahvaljujući zaposlenicima koji su nastavili raditi u teškim i nesigurnim uvjetima. Strateška uloga željeznice tijekom krize prouzročene bolešću COVID-19 pokazala je da je ostvarenje jedinstvenog europskog željezničkog prostora, uspostavljenog Direktivom 2012/34/EU Europskog parlamenta i Vijeća (4), potrebno kako da bi se olakšala opskrba osnovnim dobrima kao što su hrana, lijekovi i gorivo, posebno u iznimnim okolnostima, tako i da bi se ostvarili širi ciljevi prometne politike.

(8)

Spajanjem glavnih prometnih pravaca Unije s njezinim rubnim, planinskim i udaljenim regijama i područjima, među ostalim na regionalnoj i lokalnoj razini te uspostavom i ponovnim uvođenjem regionalnih prekograničnih željezničkih veza koje nedostaju, željeznički sektor pridonosi socijalnoj, gospodarskoj i teritorijalnoj koheziji na kontinentalnoj, nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini. Nadalje, mreže koje stanovništvu mogu jamčiti pružanje osnovnih usluga u udaljenim su i ruralnim područjima često malobrojnije i slabije razvijene. Rubnim regijama često je dvostruko teže zbog njihova ruralnog karaktera i položaja na periferiji nacionalnih mreža.

(9)

Dok se udio željezničkog prijevoza putnika u Uniji od 2007. samo neznatno povećao, udio željezničkog prijevoza tereta smanjio se. Do ostvarenja jedinstvenog europskog željezničkog prostora valja svladati još mnogo prepreka. Željeznički se sektor ponekad susreće s problemima koje, između ostaloga, stvaraju zastarjele poslovne i operativne prakse, sve starija infrastruktura i željeznička vozila te bučni vagoni. Željeznički promet ostvarit će svoj puni potencijal kad se svladaju tê prepreke te smanje troškovi, izuče planovi Unije koji će zamijeniti nacionalne mehanizme za nediskriminirajuću potporu željezničkim operaterima i ubrzaju inovacije, uz osiguranje funkcioniranja unutarnjeg tržišta, povećanje željezničkog prometa i daljnje povećanje već prisutne visoke razine sigurnosti. Stoga je potreban dodatan poticaj kako bi željeznički sektor privukao više putnika, zaposlenika i poduzeća.

(10)

U svojoj političkoj izjavi danoj na neformalnoj videokonferenciji ministara prometa EU-a 4. lipnja 2020. ministri prometa iz većine država članica izrazili su svoju predanost podupiranju europskog programa za međunarodni željeznički prijevoz putnika.

(11)

Kako bi se promicao željeznički promet u skladu s ciljevima utvrđenima u Komunikaciji o europskom zelenom planu, među ostalim u pogledu održive i pametne mobilnosti, godinu 2021. trebalo bi proglasiti Europskom godinom željeznice („Europska godina“). Godina 2021. bit će važna za željezničku politiku Unije, budući da će predstavljati prvu cijelu godinu u kojoj će se u cijeloj Uniji provoditi propisi dogovoreni u okviru četvrtog željezničkog paketa – o otvaranju tržišta za usluge domaćeg željezničkog prijevoza putnika, smanjenju troškova i administrativnog opterećenja za željezničke prijevoznike koji posluju u cijeloj Uniji i davanju dodatnih zadaća Agenciji Europske unije za željeznice (ERA) s ciljem smanjivanja tehničkih prepreka. Zanimanje javnosti za željeznice, uključujući noćne vlakove, raste u brojnim državama članicama, što se vidi i iz popularnosti inicijative #DiscoverEU. Usto, međunarodni će umjetnički festival Europalia 2021. biti posvećen utjecaju željeznice na umjetnost i naglašavati snažnu ulogu željeznice u promicanju društvenih, gospodarskih, industrijskih i ekoloških promjena. Europska bi godina trebala doprinijeti paneuropskoj raspravi o budućnosti željeznica.

(12)

Na razini Unije potrebna financijska sredstva za provedbu ove Odluke uključuju odgovarajuća sredstva koja se utvrđuju u kontekstu proračunskog postupka za 2021. u skladu s višegodišnjim financijskim okvirom za razdoblje od 2021. do 2027. Ne dovodeći u pitanje ovlasti proračunskog tijela, cilj bi trebao biti osiguravanje sredstava za provedbu ove Odluke od 1. siječnja 2021. do 31. prosinca 2022. u iznosu od najmanje 8 milijuna EUR.

(13)

Radnici koji putuju na posao i s posla čine od 80 % do 90 % svih putnika u željezničkom prometu. To znači da urbane aglomeracije znatno pridonose cjelokupnoj uspješnosti željezničkog prometa putnika. Pametna gradska mobilnost ovisi o modernizaciji i obnovi nedovoljno iskorištenih prigradskih i regionalnih linija kako bi se ostvario nizak ekološki učinak te socijalna i gospodarska kohezija.

(14)

Komisija bi tijekom Europske godine trebala razmotriti pokretanje studije izvedivosti o stvaranju europske oznake za promicanje robe i proizvoda koji se prevoze željeznicom kako bi se poduzeća potakla da se prebace na željeznički prijevoz. Komisija bi isto tako trebala razmotriti pokretanje studije izvedivosti radi uvođenja indeksa željezničke povezivosti s ciljem kategorizacije razine integracije ostvarene uporabom usluga u željezničkoj mreži.

(15)

Uloga motiviranog osoblja ne može se precijeniti jer predstavlja jamstvo neometanog rada. Kako bi se ostvario njegov puni potencijal, u željezničkom sektoru treba diverzificirati radnu snagu, a naročito privući žene i mlade radnike. Ta bi se politika trebala promicati na svim institucionalnim razinama.

(16)

Želi li se povećati privlačnost željeznice, usluge bi morale biti usmjerene na putnika, organizirane i osmišljene tako da osiguravaju dobru vrijednost, dosljednu pouzdanost, izvrsnost usluge i privlačne cijene.

(17)

S obzirom na to da ciljeve ove Odluke, to jest promicanje željezničkog prijevoza kao održivog, inovativnog, međusobno povezanog i intermodalnog, sigurnog i cjenovno pristupačnog načina prijevoza te kao važne sastavnice održavanja i razvoja dobrih odnosa između Unije i njoj susjednih zemalja, kao i naglašavanje europske prekogranične dimenzije željeznice te jačanje doprinosa željeznice gospodarstvu, industriji i društvu Unije, ne mogu dostatno ostvariti države članice, nego se zbog potrebe za transnacionalnom razmjenom informacija i širenjem najbolje prakse diljem Unije, oni na bolji način mogu ostvariti na razini Unije, Unija može donijeti mjere u skladu s načelom supsidijarnosti utvrđenim u članku 5. Ugovora o Europskoj uniji. U skladu s načelom proporcionalnosti utvrđenim u tom članku, ova Odluka ne prelazi ono što je potrebno za ostvarivanje tih ciljeva,