This document is an excerpt from the EUR-Lex website
Document 32012R0923
Commission Implementing Regulation (EU) No 923/2012 of 26 September 2012 laying down the common rules of the air and operational provisions regarding services and procedures in air navigation and amending Implementing Regulation (EU) No 1035/2011 and Regulations (EC) No 1265/2007, (EC) No 1794/2006, (EC) No 730/2006, (EC) No 1033/2006 and (EU) No 255/2010 Text with EEA relevance
Provedbena uredba Komisije (EU) br. 923/2012 od 26. rujna 2012. o utvrđivanju zajedničkih pravila zračnog prometa i operativnih odredaba u vezi s uslugama i postupcima u zračnoj plovidbi te o izmjeni Provedbene uredbe (EU) br. 1035/2011 i uredaba (EZ) br. 1265/2007, (EZ) br. 1794/2006, (EZ) br. 730/2006, (EZ) br. 1033/2006 i (EU) br. 255/2010 Tekst značajan za EGP
Provedbena uredba Komisije (EU) br. 923/2012 od 26. rujna 2012. o utvrđivanju zajedničkih pravila zračnog prometa i operativnih odredaba u vezi s uslugama i postupcima u zračnoj plovidbi te o izmjeni Provedbene uredbe (EU) br. 1035/2011 i uredaba (EZ) br. 1265/2007, (EZ) br. 1794/2006, (EZ) br. 730/2006, (EZ) br. 1033/2006 i (EU) br. 255/2010 Tekst značajan za EGP
SL L 281, 13.10.2012, p. 1–66
(BG, ES, CS, DA, DE, ET, EL, EN, FR, IT, LV, LT, HU, MT, NL, PL, PT, RO, SK, SL, FI, SV) Ovaj dokument objavljen je u određenim posebnim izdanjima
(HR)
In force: This act has been changed. Current consolidated version: 01/05/2024
07/Sv. 019 |
HR |
Službeni list Europske unije |
231 |
32012R0923
L 281/1 |
SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE |
26.09.2012. |
PROVEDBENA UREDBA KOMISIJE (EU) br. 923/2012
od 26. rujna 2012.
o utvrđivanju zajedničkih pravila zračnog prometa i operativnih odredaba u vezi s uslugama i postupcima u zračnoj plovidbi te o izmjeni Provedbene uredbe (EU) br. 1035/2011 i uredaba (EZ) br. 1265/2007, (EZ) br. 1794/2006, (EZ) br. 730/2006, (EZ) br. 1033/2006 i (EU) br. 255/2010
(Tekst značajan za EGP)
EUROPSKA KOMISIJA,
uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,
uzimajući u obzir Uredbu (EZ) br. 551/2004 Europskog parlamenta i Vijeća od 10. ožujka 2004. o organizaciji i korištenju zračnog prostora u jedinstvenom europskom nebu (1) (Uredba o zračnom prostoru), a posebno njezin članak 4. točke (a) i (b),
uzimajući u obzir Uredbu (EZ) br. 216/2008 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. veljače 2008. o zajedničkim pravilima u području civilnog zrakoplovstva i osnivanju Europske agencije za sigurnost zračnog prometa (2) (Osnovna uredba EASA), a posebno njezine članke 8. i 8.b te Prilog V.b,
budući da:
(1) |
U skladu s Uredbom (EZ) br. 551/2004 i Uredbom (EZ) br. 216/2008, Komisija mora donijeti provedbena pravila radi donošenja odgovarajućih odredaba o pravilima zračnog prometa na temelju standarda i preporučene prakse Međunarodne organizacije civilnog zrakoplovstva (ICAO) i usklađivanja primjene klasifikacije zračnog prostora ICAO, kako bi se osiguralo neometano pružanje sigurnih i učinkovitih usluga zračnog prometa unutar jedinstvenog europskog neba. |
(2) |
U skladu s člankom 8. stavkom 1. Uredbe (EZ) br. 549/2004 Europskog parlamenta i Vijeća od 10. ožujka 2004. o utvrđivanju okvira za stvaranje jedinstvenog europskog neba (3), Eurocontrol je dobio ovlaštenje da pomaže Komisiji u razvoju provedbenih pravila kojima se utvrđuju odgovarajuće odredbe o pravilima zračnog prometa na temelju standarda ICAO i preporučene prakse, i usklađuje primjena klasifikacije zračnog prostora ICAO. |
(3) |
U skladu s člankom 1. stavkom 3. i člankom 13. Uredbe (EZ) br. 549/2004 i člankom 2. Uredbe (EZ) br. 216/2008, inicijativa za jedinstveno europsko nebo trebala bi pomoći državama članicama u ispunjavanju njihovih obveza u skladu s Čikaškom konvencijom o međunarodnom civilnom zrakoplovstvu iz 1944. godine (dalje u tekstu: Čikaška konvencija) osiguravanjem zajedničkog tumačenja i provedbe. |
(4) |
Cilj je Uredbe (EZ) br. 551/2004 poduprijeti koncept cjelovitijeg operativnog zračnog prostora u okviru zajedničke prometne politike i uspostaviti zajedničke postupke za oblikovanje, planiranje i upravljanje, uz osiguravanje učinkovitog i sigurnog upravljanja zračnim prometom. Taj je cilj posebno važan za brzu provedbu funkcionalnih blokova zračnog prometa u jedinstvenom europskom nebu. |
(5) |
Rezultat rada koji je obavila skupina koju su zajednički osnovali Komisija, Eurocontrol i ICAO, a koja je na temelju podataka dostavljenih od država članica izradila prikaz nacionalnih razlika u vezi sa standardima ICAO-a koji se odnose na pravila zračnog prometa i odgovarajuće odredbe o uslugama u zračnoj plovidbi, podupire potrebu za standardizacijom zajedničkih pravila i razlika u pogledu jedinstvenog europskog neba. |
(6) |
Da bi se osigurao siguran, učinkovit i brz međunarodni zračni promet i podržala uspostava funkcionalnih blokova zračnog prostora, svi sudionici u jedinstvenom europskom nebu trebali bi se pridržavati zajedničkih pravila. Nadalje, ključno sredstvo koje će omogućiti sigurne prekogranične operacije je stvaranje transparentnog regulatornog sustava koji sudionicima može osigurati pravnu sigurnost i predvidljivost. U tu svrhu trebalo bi odrediti standardizirana pravila zračnog prometa i odgovarajuće operativne odredbe u vezi s uslugama i postupcima u zračnoj plovidbi, te ih prema potrebi dopuniti smjernicama i/ili prihvatljivim sredstvima usklađivanja. |
(7) |
Za postizanje tih ciljeva, države članice bi trebale obavijestiti ICAO samo o zajednički dogovorenim europskim razlikama na područjima obuhvaćenima pravom Unije. Te razlike bi trebalo odrediti i nadzirati stalnim procesom. |
(8) |
Države članice koje su donijele dodatne odredbe o dopuni standarda ICAO trebale bi, ako se te odredbe još uvijek smatraju potrebnima i ako te dodatne odredbe ne predstavljaju razliku u skladu s Čikaškom konvencijom ili u odnosu na postojeće pravo Unije, nastaviti primjenjivati te odredbe dok ne budu uređene odgovarajućim odredbama Unije. |
(9) |
Primjena ove Uredbe ne dovodi u pitanje obveze i prava država članica na otvorenom moru, u skladu s člankom 12. Čikaške konvencije, a posebno s Prilogom 2. Čikaške konvencije, te obveze država članica i Unije u skladu s Konvencijom Ujedinjenih naroda o pravu mora i obveze država članica u skladu s Konvencijom o međunarodnim pravilima o izbjegavanju sudara na moru iz 1972. godine. |
(10) |
U skladu s člankom 1. stavkom 2. okvirne Uredbe (EZ) br. 549/2004, regulatorni okvir za uvođenje jedinstvenog europskog neba ne obuhvaća vojne operacije i osposobljavanje. |
(11) |
Ovom se Uredbom ne uređuje postojeći proces za izmjenu standarda ICAO i preporučene prakse u okviru Čikaške konvencije. |
(12) |
Proširenje nadležnosti EASA-e radi uključivanja sigurnosti upravljanja zračnim prometom zahtijeva usklađenost između razvoja provedbenih pravila u skladu s uredbama (EZ) br. 551/2004 i (EZ) br. 216/2008. |
(13) |
Da bi se osigurala usklađenost između prenošenja odredaba iz Priloga 2. Čikaškoj konvenciji, utvrđenih u ovoj Uredbi, i budućih odredaba koje proizlaze iz drugih priloga Čikaške konvencije, koje će biti uključene u sljedećim fazama rada te provedba budućih pravila Unije, početne odredbe trebalo bi prema potrebi preispitati. |
(14) |
Ostalo zakonodavstvo Unije treba prema potrebi ažurirati radi upućivanja na ovu Uredbu, |
DONIJELA JE OVU UREDBU:
Članak 1.
Predmet i područje primjene
1. Cilj je ove Uredbe uspostaviti zajednička pravila zračnog prometa i operativne odredbe u vezi s uslugama i postupcima u zračnoj plovidbi, primjenjive na opći zračni promet unutar područja primjene Uredbe (EZ) br. 551/2004.
2. Ova se Uredba primjenjuje posebno na korisnike zračnog prostora i zrakoplove uključene u opći zračni promet:
(a) |
koji lete u Uniju, unutar Unije ili iz Unije; |
(b) |
koji imaju državljanstvo i registracijske oznake države članice Unije, te lete u bilo kojem zračnom prostoru u mjeri u kojoj nisu u suprotnosti s pravilima koja je objavila država nadležna za područje preleta. |
3. Ova se Uredba također primjenjuje na nadležna tijela država članica, pružatelje usluga u zračnoj plovidbi i odgovarajuće zemaljsko osoblje uključeno u operacije zrakoplova.
Članak 2.
Definicije
Za potrebe ove Uredbe, primjenjuju se sljedeće definicije:
1. |
„točnost” znači stupanj usklađenosti između procijenjene ili izmjerene vrijednosti i stvarne vrijednosti; |
2. |
„sporazum ADS-C” znači plan izvješćivanja kojim se određuju uvjeti izvješćivanja podataka ADS-C (tj. podaci koje zahtijeva jedinica za usluge zračnog prometa i učestalost izvješća ADS-C, koji se moraju dogovoriti prije uporabe ADS-C u pružanju usluga zračnog prometa); |
3. |
„zračni prostor sa savjetodavnom uslugom” znači zračni prostor određenih dimenzija ili utvrđena ruta unutar koje je dostupna savjetodavna usluga zračnog prometa; |
4. |
„savjetodavna ruta” znači utvrđena ruta duž koje je dostupna savjetodavna usluga zračnog prometa; |
5. |
„akrobatski let” znači namjerno izveden manevar zrakoplova u letu koji uključuje naglu promjenu njegovog položaja, neuobičajeni položaj ili neuobičajenu promjenu brzine leta, koji nije potreban za uobičajeni let ili osposobljavanje za dozvole ili ocjene koje nisu akrobatske ocjene; |
6. |
„aerodrom” znači određeno područje (uključujući sve objekte, uređaje i opremu) na zemlji ili vodi ili na nepomičnom odobalnom ili plutajućem objektu namijenjenom u potpunosti ili djelomično za slijetanje, uzlijetanje i kretanje zrakoplova po površini; |
7. |
„aerodromska kontrola” znači usluga kontrole zračnog prometa koja se obavlja za potrebe aerodromskog prometa; |
8. |
„aerodromski kontrolni toranj” znači nadležna jedinica kontrole zračnog prometa koja je uspostavljena u svrhe obavljanja aerodromske kontrole; |
9. |
„aerodromski promet” znači ukupni promet na manevarskim površinama aerodroma i svi zrakoplovi u letu u blizini aerodroma. Zrakoplov koji leti u blizini aerodroma uključuje zrakoplove koji ulaze, izlaze ili se nalaze u aerodromskom prometnom krugu; |
10. |
„aerodromski prometni krug” znači utvrđena letna putanja kojom zrakoplov mora letjeti u blizini aerodroma; |
11. |
„aerodromska prometna zona” znači zračni prostor određenih dimenzija utvrđen oko aerodroma radi zaštite aerodromskog prometa; |
12. |
„radovi iz zraka” znači operacija zrakoplova u kojoj se zrakoplov upotrebljava za specijalizirane usluge, kao što je poljoprivreda, građevinarstvo, fotografiranje, izmjera, nadzor i patroliranje, traganje i spašavanje, snimanje iz zrakaitd.; |
13. |
„zbornik zrakoplovnih informacija (AIP)” znači publikacija koju izdaje državno tijelo ili koja se izdaje uz dozvolu tog tijela, a sadrži zrakoplovne informacije trajnog karaktera bitnih za sigurnost zračne plovidbe; |
14. |
„zrakoplovna pokretna usluga” znači pokretna usluga između zrakoplovnih postaja i postaja na zrakoplovima, ili između postaja na zrakoplovima, u kojoj mogu sudjelovati postaje na plovilima za spašavanje; radiofarovi za označivanje položaja u nuždi na radijskim frekvencijama naznačenima za opasnost i nuždu; |
15. |
„zrakoplovna postaja” znači kopnena postaja u zrakoplovnoj pokretnoj službi. U određenim slučajevima, zrakoplovna postaja može biti smještena, na primjer, na plovilu ili na platformi na moru; |
16. |
„avion” znači svaki zrakoplov teži od zraka, na motorni pogon, koji uzgon u letu dobiva uglavnom zbog aerodinamičkih reakcija na površinama koje u određenim uvjetima leta ostaju nepokretne; |
17. |
„sustav za izbjegavanje sudara u zraku (ACAS)” znači sustav zrakoplova koji na temelju signala transpondera sekundarnog nadzornog radara (SSR), koji radi nezavisno od zemaljske opreme, savjetuje pilota o zrakoplovima koji ga potencijalno ugrožavaju a koji su opremljeni SSR transponderima; |
18. |
„zrakoplov” znači svaka naprava koja se održava u atmosferi zbog reakcije zraka koja nije reakcija zraka u odnosu na zemljinu površinu; |
19. |
„adresa zrakoplova” znači jedinstvena kombinacija od 24 bita koja se dodjeljuje zrakoplovu radi komunikacija zrak-zemlja, navigacije i nadzora; |
20. |
„motrenje iz zrakoplova” znači ocjena jednog ili više meteoroloških elemenata, koja se obavlja iz zrakoplova tijekom leta; |
21. |
„informacije AIRMET” znači informacije koje objavljuje služba meteorološkog bdijenja u vezi s nastankom ili predviđenim nastankom određenih vremenskih pojava na putu, koje bi mogle utjecati na sigurnost operacija zrakoplova na manjim visinama, a koje nisu uključene u prognozu izdanu za letove na manjim visinama u dotičnom području letnih informacija ili u njegovom potpodručju; |
22. |
„komunikacija zrak-zemlja” znači dvosmjerna komunikacija između postaja zrakoplova i postaja ili lokacija na zemljinoj površini; |
23. |
„kontrolna radiopostaja zrak-zemlja” znači zrakoplovna telekomunikacijska postaja s primarnom odgovornošću za upravljanje komunikacijama koje se odnose na upravljanje i nadzor zrakoplova u određenom području; |
24. |
„izvještaj iz zraka” znači izvještaj iz zrakoplova u letu, sastavljen u skladu sa zahtjevima o javljanju pozicije te operativno i/ili meteorološko izvješćivanje; |
25. |
„taksiranje avionom” znači kretanje helikoptera/VTOL iznad površine aerodroma, obično na zemlji i brzinom na zemlji obično manjom od 37 km/h (20 čvorova); |
26. |
„zračni promet” znači letenje zrakoplova i kretanje zrakoplova po manevarskim površinama aerodroma; |
27. |
„savjetodavna usluga u zračnom prometu” znači usluga koja se pruža u zračnom prostoru sa savjetodavnom uslugom kako bi se osiguralo u najvećoj mogućoj mjeri razdvajanje zrakoplova koji lete prema IFR planu leta; |
28. |
„odobrenje kontrole zračnog prometa” znači dopuštenje zrakoplovu da nastavi let pod određenim uvjetima koje utvrdi jedinica kontrole zračnog prometa; |
29. |
„uputa kontrole zračnog prometa” znači upute koje izdaje kontrola zračnog prometa, kojom se od pilota zahtijeva poduzimanje određenih mjera; |
30. |
„usluga kontrole zračnog prometa” znači usluga koja se pruža u svrhu:
|
31. |
„jedinica kontrole zračnog prometa” znači opći pojam koji ima više značenja: područni kontrolni centar, jedinica prilazne kontrole ili aerodromski kontrolni toranj; |
32. |
„usluga u zračnom prometu (ATS)” znači opći pojam koji ima više značenja: usluga letnih informacija, usluga uzbunjivanja, savjetodavna usluga u zračnom prometu, usluga kontrole zračnog prometa, usluga područne kontrole, usluga prilazne kontrole ili aerodromska usluga kontrole); |
33. |
„zračni prostori usluga u zračnom prometu” znači zračni prostori određenih dimenzija, označeni abecedno, u kojima se mogu obavljati određene vrste letova, za koje su navedene usluge zračnog prometa i pravila rada; |
34. |
„prijavni ured operativnih usluga u zračnom prometu” znači jedinica osnovana radi primanja izvješća namijenjenih pružanju operativnih usluga u zračnom prometu i primanja planova leta prije uzlijetanja; |
35. |
„jedinica za usluge zračnog prometa” znači opći pojam koji ima više značenja: jedinica kontrole zračnog prometa, centar letnih informacija, aerodromska jedinica za usluge letnih informacija ili ured za izvješćivanje o uslugama zračnog prometa; |
36. |
„zračni put” znači kontrolirano područje ili njegov dio utvrđen u obliku koridora; |
37. |
„usluga uzbunjivanja” znači usluga uspostavljena s ciljem izvješćivanja nadležne organizacije o zrakoplovima kojima je potrebna pomoć u traganju i spašavanju te prema potrebi pružanje pomoći tim organizacijama; |
38. |
„alternativni aerodrom” znači aerodrom prema kojem zrakoplov može nastaviti kada nije moguće ili nije preporučljivo letjeti prema ili sletjeti na predviđeni aerodrom. Alternativni aerodromi uključuju sljedeće:
|
39. |
„apsolutna visina” znači vertikalna udaljenost razine, točke ili objekta koji se smatra točkom, izmjerena od srednje razine mora (MSL); |
40. |
„usluga prilazne kontrole” znači usluga kontrole zračnog prometa za kontrolirane letove u dolasku ili odlasku; |
41. |
„jedinica prilazne kontrole” znači jedinica uspostavljena radi pružanja usluge kontrole zračnog prometa za kontrolirane letove u dolasku ili odlasku s jednog ili više aerodroma; |
42. |
„stajanka” znači određena površina namijenjena za smještaj zrakoplova radi ukrcavanja ili iskrcavanja putnika, pošte ili tereta, opskrbe gorivom, parkiranja ili održavanja zrakoplova; |
43. |
„područni kontrolni centar (ACC)” znači jedinica uspostavljena za pružanje usluga kontrole zračnog prometa za kontrolirane letove u kontroliranim područjima koja su pod njezinom nadležnošću; |
44. |
„usluga područne kontrole” znači usluga kontrole zračnog prometa za kontrolirane letove u kontroliranim područjima; |
45. |
„područna navigacija (RNAV)” znači navigacijska metoda koja zrakoplovu omogućuje letenje na bilo kojoj željenoj letnoj putanji, koja je obuhvaćena zemaljskim ili svemirskim navigacijskim sredstvima ili je u granicama mogućnosti ugrađene opreme zrakoplova ili kombinacija jednog i drugog; |
46. |
„ruta ATS” znači utvrđena ruta namijenjena za usmjeravanje protoka prometa prema potrebi radi obavljanja operativnih usluga u zračnom prometu; |
47. |
„automatski ovisan nadzor – radiodifuzijsko emitiranje (ADS-B)” znači način na koji zrakoplov, aerodromska vozila i ostala sredstva mogu automatski slati i primati podatke kao što su identifikacija, pozicija i prema potrebi dodatne podatke u radiodifuzijskom načinu rada preko podatkovne veze; |
48. |
„automatski ovisan nadzor – ugovor (ADS-C)” znači način na koji se uvjeti sporazuma ADS-C razmjenjuju između zemaljskog sustava i zrakoplova preko podatkovne veze, koji određuje pod kojim uvjetima treba započeti izvješća ADS-C i koje podatke uključiti u izvješća; |
49. |
„automatsko emitiranje informacija za slijetanje i uzlijetanje (ATIS)” znači automatsko prosljeđivanje tekućih i redovitih informacija zrakoplovima u dolasku i odlasku 24 sata na dan ili u određenom dijelu dana:
|
50. |
„baza oblaka” znači visina donje granice najnižeg sloja oblaka iznad zemlje ili vode ispod 6000 m (20 000 stopa) koji pokriva više od polovine neba; |
51. |
„točka preusmjerenja” znači točka u kojoj je predviđeno da zrakoplov koji leti na dijelu rute ATS, određenom s obzirom na visokofrekventni višesmjerni radiopredajnik, prenese svoju primarnu navigacijsku referencu s uređaja iza zrakoplova na sljedeći uređaj ispred zrakoplova; |
52. |
„granica valjanosti odobrenja” znači točka do koje je zrakoplovu izdano odobrenje kontrole zračnog prometa; |
53. |
„oblak od operativnog značenja” znači oblak s visinom baze oblaka ispod 1500 m (5000 stopa) ili ispod najveće minimalne sektorske apsolutne visine, ovisno o tome što je veće, ili kumulonimbus ili vertikalno razvijeni kumulus na bilo kojoj visini; |
54. |
„kod (SSR)” znači broj dodijeljen određenom višestrukom impulsnom odzivnom signalu koji odašilje transponder u modu A ili modu C; |
55. |
„nadležno tijelo” znači tijelo koje je država članica odredila kao nadležno za osiguravanje usklađenosti s ovom Uredbom; |
56. |
„kontrolirano područje” znači kontrolirani zračni prostor koji se prostire iznad utvrđene granice iznad zemlje |
57. |
„kontrolirani aerodrom” znači aerodrom na kojem se za aerodromski promet pružaju usluge kontrole zračnog prometa bez obzira na to postoji li kontrolirana zona; |
58. |
„kontrolirani zračni prostor” znači zračni prostor određenih dimenzija unutar kojega se usluga kontrole zračnog prometa provodi u skladu s klasifikacijom zračnog prostora; |
59. |
„kontrolirani let” znači svaki let za koji se izdaje odobrenje kontrole zračnog prometa; |
60. |
„komunikacije između kontrolora i pilota preko podatkovnih veza (CPDLC)” znači način komunikacije između kontrolora i pilota uporabom podatkovne veze za komunikacije ATC; |
61. |
„kontrolirana zona” znači kontrolirani zračni prostor koji se prostire od zemljine površine do određene gornje granice; |
62. |
„putno penjanje” znači tehnika putnog letenja pri čemu se povećava neto apsolutna visina smanjenjem mase aviona; |
63. |
„putna razina” znači razina koju zrakoplov održava tijekom većeg dijela leta; |
64. |
„tekući plan leta (CPL)” znači plan leta, uključujući promjene, ako postoje, nastale tijekom leta zbog izdavanja naknadnih odobrenja; |
65. |
„opasno područje” znači dio zračnog prostora utvrđenih dimenzija u kojem se tijekom određenog vremenskog razdoblja odvijaju djelatnosti ili postoje okolnosti opasne za let zrakoplova; |
66. |
„komunikacije preko podatkovne veze” znači oblik komunikacije namijenjen za razmjenu poruka preko podatkovne veze; |
67. |
„datum” znači bilo koja veličina ili skup veličina koji može služiti kao polazište ili osnova za izračunavanje ostalih veličina; |
68. |
„naknadno odobrenje” znači odobrenje koje zrakoplovu izdaje jedinica kontrole zračnog prometa koja trenutačno nije nadležna za nadzor tog zrakoplova; |
69. |
„predviđeno trajanje leta” znači predviđeno vrijeme potrebno za let između dvije značajne točke; |
70. |
„predviđeno vrijeme početka vožnje” znači predviđeno vrijeme u kojem će zrakoplov započeti kretanje u svrhu odlaska; |
71. |
„predviđeno vrijeme dolaska” znači, za IFR letove, predviđeno vrijeme dolaska zrakoplova na poziciju iznad odgovarajuće točke, utvrđene pomoću navigacijskog sredstva, s koje zrakoplov namjerava započeti postupak instrumentalnog prilaženja ili, ako takvo navigacijsko sredstvo ne postoji u neposrednoj blizini aerodroma, vrijeme dolaska zrakoplova na poziciju iznad aerodroma. Za VFR letove, to je predviđeno vrijeme dolaska na poziciju iznad aerodroma; |
72. |
„očekivano vrijeme prilaženja” znači vrijeme u kojem ATC očekuje da će zrakoplov koji kasni u dolasku napustiti preletište čekanja radi završetka prilaženja za slijetanje. Stvarno vrijeme napuštanja petlje čekanja ovisit će o odobrenju za prilaz; |
73. |
„predani plan leta (FPL)” znači plan leta koji je pilot ili njegov ovlašteni predstavnik ispunio i predao jedinici ATS bez naknadnih izmjena; |
74. |
„član letačke posade” znači član posade zrakoplova koji posjeduje odgovarajuću dozvolu, zadužen za poslove nužne za upravljanje zrakoplovom tijekom trajanja letačke dužnosti; |
75. |
„centar za pružanje letnih informacija” znači jedinica uspostavljena radi obavljanja usluge pružanja letnih informacija i usluge uzbunjivanja; |
76. |
„područje letnih informacija” znači zračni prostor određenih dimenzija u kojemu se pružaju usluge letnih informacija i usluge uzbunjivanja; |
77. |
„usluga letnih informacija” znači usluga uspostavljena u svrhu pružanja savjeta i informacija potrebnih za sigurno i učinkovito obavljanje letova; |
78. |
„razina leta (FL)” znači površina stalnog atmosferskog tlaka, određena u odnosu na specifičnu vrijednost tlaka od 1 013,2 hektopaskala (hPa), koja je od drugih takvih površina razdvojena određenim intervalima tlaka; |
79. |
„plan leta” znači skup određenih informacija koje se dostavljaju jedinicama za pružanje usluga zračnog prometa o planiranom letu ili dijelu leta zrakoplova; |
80. |
„vidljivost u letu” znači vidljivost iz pilotske kabine u smjeru kretanja zrakoplova u letu; |
81. |
„prognoza” znači izvješće o očekivanim meteorološkim uvjetima u određenom vremenu ili vremenskom razdoblju u određenom području ili dijelu zračnog prostora; |
82. |
„vidljivost pri tlu” znači vidljivost na aerodromu koju bilježi ovlašteni motritelj ili automatski sustav; |
83. |
„smjer leta” znači usmjerenje uzdužne osi zrakoplova, obično izraženo u stupnjevima u odnosu na sjever (pravi, magnetski, kompasni ili na koordinatnoj mreži); |
84. |
„visina” znači vertikalna udaljenost razine, točke ili objekta koji se smatra točkom, izmjerena od određene referentne vrijednosti; |
85. |
„helikopter” znači zrakoplov teži od zraka koji se u zraku održava uglavnom zbog reakcija zraka na jedan ili više rotora na motorni pogon na približno vertikalnim osima; |
86. |
„zračni prostor iznad otvorenog mora” znači zračni prostor izvan kopnenog područja i teritorijalnog mora, kako je određeno u Konvenciji Ujedinjenih naroda o pravu mora (Montego Bay, 1982.); |
87. |
„IFR” je oznaka koja se upotrebljava za označivanje pravila instrumentalnog letenja; |
88. |
„IFR let” znači let koji se obavlja u skladu s pravilima instrumentalnog letenja; |
89. |
„IMC” je oznaka koja se upotrebljava za označivanje instrumentalnih meteoroloških uvjeta; |
90. |
„postupak instrumentalnog prilaženja (IAP)” znači niz unaprijed utvrđenih manevara zrakoplova uz korištenje letačkih instrumenata, s određenom zaštitom od prepreka od preletišta početnog prilaza ili prema potrebi od početka utvrđene dolazne rute do točke s koje se slijetanje može završiti i nakon toga ako slijetanje nije završeno, do pozicije na kojoj se primjenjuju mjerila za nadvisivanje prepreka u fazi čekanja ili na ruti. Postupci instrumentalnog prilaženja razvrstani su kako slijedi:
|
91. |
„instrumentalni meteorološki uvjeti (IMC)” znači meteorološki uvjeti izraženi u smislu vidljivosti, udaljenosti od oblaka i baze oblaka, manji od minimuma utvrđenih za vizualne meteorološke uvjete; |
92. |
„sletna staza” znači dio operativne površine namijenjen za slijetanje ili uzlijetanje zrakoplova; |
93. |
„razina” znači opći pojam koji se odnosi na vertikalnu poziciju zrakoplova u letu, a označuje visinu, apsolutnu visinu ili razinu leta; |
94. |
„manevarska površina” znači dio aerodroma određen za uzlijetanje, slijetanje i vožnju zrakoplova, ne uključujući stajanke; |
95. |
„mod (SSR)” znači uobičajena identifikacija za određene funkcije interogacijskih signala koji se odašilju interogatorom SSR. U Prilogu 10. ICAO navedena su četiri moda: A, C, S i kombinirani; |
96. |
„operativna površina” znači dio aerodroma predviđen za uzlijetanje, slijetanje i vožnju zrakoplova, a sastoji se od manevarske površine i stajanke (stajanki); |
97. |
„noć” znači vremensko razdoblje od završetka večernjeg građanskog sumraka do početka jutarnjeg građanskog sumraka. Građanski sumrak uvečer završava kada je središte Sunca 6 stupnjeva ispod horizonta, a ujutro počinje kada je središte Sunca 6 stupnjeva ispod horizonta; |
98. |
„prepreka” znači svi nepokretni (privremeno ili trajno) i pokretni objekti ili njihovi dijelovi:
|
99. |
„operativno mjesto” znači mjesto koje odabire operator ili zapovjednik zrakoplova za operacije slijetanja, uzlijetanja i/ili podizanja; |
100. |
„zapovjednik zrakoplova” znači pilot kojeg operator, ili u slučaju generalne avijacije, vlasnik, odredi za zapovjednika zrakoplova, koji je odgovoran za sigurno izvođenje leta; |
101. |
„barometarska visina” znači atmosferski tlak izražen kao apsolutna visina koja odgovara tom tlaku u standardnoj atmosferi, kako je određeno u dijelu 1. Priloga 8. Čikaške konvencije; |
102. |
„problematična uporaba tvari” znači uporaba jedne ili više psihoaktivnih tvari od strane zrakoplovnog osoblja tako da:
|
103. |
„zabranjeno područje” znači dio zračnog prostora utvrđenih dimenzija iznad zemlje i teritorijalnih voda države u kojemu je letenje zrakoplova zabranjeno; |
104. |
„psihoaktivne tvari” znači alkohol, opijati, kanabinoidi, sedativi i hipnotici, kokain, ostali psihostimulansi, halucinogene tvari i hlapiva otapala, a izuzeti su kava i duhan; |
105. |
„radar” znači uređaj za detektiranje radiosignala koji pruža informacije o udaljenosti, azimutu i/ili visini objekta; |
106. |
„područje obvezne uporabe radioopreme (RMZ)” znači zračni prostor određenih dimenzija u kojemu je obvezna opremljenost radiouređajima i uporaba tih uređaja; |
107. |
„radionavigacijska usluga” znači usluga koja osigurava orijentacijske informacije ili podatke o poziciji za učinkovito i sigurno upravljanje zrakoplovom pomoću jednog ili više radionavigacijskih sredstava; |
108. |
„radiotelefonija” znači oblik radiokomunikacije namijenjen u prvom redu za razmjenu informacija u obliku govora; |
109. |
„ponavljajući plan leta” znači plan leta koji se odnosi na seriju redovitih individualnih letova koji se često ponavljaju i imaju jednake osnovne značajke, a koji operator predaje jedinicama ATS radi spremanja i višekratnog korištenja; |
110. |
„točka javljanja” znači određena geografska lokacija u odnosu na koju se može javiti pozicija zrakoplova; |
111. |
„uvjetno zabranjeno područje” znači dio zračnog prostora utvrđenih dimenzija iznad zemlje i teritorijalnih voda države u kojemu je letenje zrakoplova ograničeno u skladu s određenim uvjetima; |
112. |
„segment rute” znači ruta ili dio rute koji se obično prelijeće bez usputnog zaustavljanja; |
113. |
„uzletno-sletna staza” znači utvrđena pravokutna površina na kopnenom aerodromu namijenjena za slijetanje i uzlijetanje zrakoplova; |
114. |
„pozicija za čekanje” znači označena pozicija namijenjena za zaštitu uzletno-sletne staze, površina s ograničenjem prepreka ili kritična/osjetljiva zona ILS/MLS, na kojoj se zrakoplovi u vožnji po tlu i vozila moraju zaustaviti i čekati, osim ako im aerodromski kontrolni toranj ne izda drukčije odobrenje; |
115. |
„vidno polje uzletno-sletne staze (RVR)” znači udaljenost na kojoj pilot zrakoplova na simetrali uzletno-sletne staze može vidjeti površinske oznake na stazi ili svjetla koja označuju stazu ili njezinu simetralu; |
116. |
„osoblje koje obavlja sigurnosno osjetljive zadatke” znači osobe koje mogu ugroziti zrakoplovnu sigurnost ako nepravilno obavljaju svoje dužnosti i funkcije, uključujući članove posade, osoblje za održavanje zrakoplova i kontrolore zračnog prometa; |
117. |
„jedrilica” znači zrakoplov teži od zraka koji uzgon u letu dobiva zbog aerodinamičkih reakcija na nepokretnim podiznim površinama, a čiji slobodan let ne ovisi o motoru, uključujući i ovjesne jedrilice, parajedrilice i ostale slične letjelice; |
118. |
„sekundarni nadzorni radar (SSR)” znači nadzorni radarski sustav koji koristi primopredajnike (interogatore) i transpondere; |
119. |
„značajne meteorološke informacije (SIGMET)” znači informacije koje izdaje služba meteorološkog bdjenja u vezi s nastankom ili predviđenim nastankom određenih vremenskih pojava na putu, koje bi mogle utjecati na sigurnost operacija zrakoplova; |
120. |
„signalna površina” znači područje na aerodromu koje se koristi za postavljanje zemaljskih signala; |
121. |
„značajna točka” znači određena geografska lokacija koja se upotrebljava za određivanje rute ATS ili letne putanje zrakoplova te za druge navigacijske i ATS svrhe; |
122. |
„specijalni let VFR” znači let VFR unutar kontrolirane zone u meteorološkim uvjetima koji su ispod vizualnih meteoroloških uvjeta (VMC), odobren od kontrole zračnog prometa; |
123. |
„zalutali zrakoplov” znači zrakoplov koji je znatno skrenuo od predviđene putanje ili koji javlja da se izgubio; |
124. |
„nadzorni radar” znači radarska oprema koja se upotrebljava za određivanje položaj zrakoplova u pogledu udaljenosti i azimuta; |
125. |
„vožnja zrakoplova” znači kretanje zrakoplova po površini aerodroma ili operativnom mjestu vlastitom snagom, isključujući uzlijetanje i slijetanje; |
126. |
„staza za vožnju” znači određena staza na kopnenom aerodromu namijenjena za vožnju zrakoplova i povezivanje jednog dijela aerodroma s drugim, uključujući:
|
127. |
„državno područje” znači kopnena područja i okolno teritorijalno more pod suverenošću, vrhovnom vlasti, zaštitom ili mandatom države; |
128. |
„prag” znači početak dijela uzletno-sletne staze koji se koristi za slijetanje; |
129. |
„ukupno predviđeno trajanje leta” znači:
|
130. |
„putanja” znači projekcija putanje zrakoplova na zemljinu površinu, čiji je smjer u bilo kojoj točki obično izražen u stupnjevima u odnosu na sjever (pravi, magnetski ili na koordinatnoj mreži); |
131. |
„uputa za izbjegavanje prometa” znači uputa koju pruža jedinica za usluge zračnog prometa, uz određivanje manevara koji pomažu pilotu u izbjegavanju sudara; |
132. |
„prometne informacije” znači informacije koje izdaje jedinica za usluge zračnog prometa da upozori pilota na drugi poznati ili uočeni zračni promet, koji može biti u blizini pozicije ili predviđene rute leta, te da mu pomogne izbjeći sudar; |
133. |
„točka prijenosa kontrole” znači određena točka na letnoj putanji zrakoplova, na kojoj se odgovornost za pružanje usluge kontrole zračnog prometa zrakoplovu prenosi s jedne kontrolne jedinice ili kontrolne pozicije na drugu; |
134. |
„prijelazna apsolutna visina” znači apsolutna visina na kojoj ili ispod koje se vertikalna pozicija zrakoplova određuje u odnosu na apsolutne visine; |
135. |
„prijelazna razina” znači prva najniža razina leta iznad prijelazne apsolutne visine koja se može koristiti; |
136. |
„područje obvezne uporabe transpondera (TMZ)” znači zračni prostor određenih dimenzija u kojemu je obvezna opremljenost transponderima za javljanje barometarske visine i uporaba tih transpondera; |
137. |
„nepoznati zrakoplov” znači zrakoplov koji je uočen ili za koji je prijavljeno da leti u određenom području, ali čiji identitet nije utvrđen; |
138. |
„slobodni balon bez posade” znači zrakoplov lakši od zraka, bez motornog pogona, bez posade, u slobodnom letu; |
139. |
„VFR” je oznaka koja se upotrebljava za označivanje pravila vizualnog letenja; |
140. |
„let VFR” znači let koji se obavlja u skladu s pravilima vizualnog letenja; |
141. |
„vidljivost” znači vidljivost u zrakoplovstvu, koja je veća od:
|
142. |
„vizualni meteorološki uvjeti” znači meteorološki uvjeti izraženi u smislu vidljivosti, udaljenosti od oblaka i baze oblaka, jednaki utvrđenim minimumima ili veći od njih; |
143. |
„VMC” znači oznaka koja se upotrebljava za označivanje vizualnih meteoroloških uvjeta. |
Članak 3.
Usklađenost
Države članice osiguravaju usklađenost sa zajedničkim pravilima i odredbama utvrđenima u Prilogu ovoj Uredbi ne dovodeći u pitanje odredbe o prilagodljivosti iz članka 14. Uredbe (EZ) br. 216/2008 i zaštitne mjere iz članka 13. Uredbe (EZ) br. 549/2004.
Članak 4.
Izuzeća za posebne operacije
1. Na zahtjev subjekata koji obavljaju sljedeće aktivnosti, nadležna tijela mogu tim subjektima odobriti izuzeća od određenih zahtjeva ove Uredbe za sljedeće aktivnosti od javnog interesa, te za osposobljavanje koje je potrebno za sigurno obavljanje tih aktivnosti:
(a) |
policijske i carinske zadaće; |
(b) |
zadaće nadzora i praćenja prometa; |
(c) |
zadaće nadzora okoliša koje obavljaju državna tijela ili se te zadaće obavljaju u njihovo ime; |
(d) |
traganje i spašavanje; |
(e) |
letovi u svrhu pružanja hitne medicinske pomoći; |
(f) |
evakuacije; |
(g) |
gašenje požara; |
(h) |
izuzeća potrebna radi osiguravanja zaštite letova za šefove država, ministre i druge državne dužnosnike. |
2. Nadležno tijelo koje odobrava ta izuzeća obavješćuje EASA-u o vrsti izuzeća najkasnije dva mjeseca nakon što je izuzeće odobreno.
3. Ovaj članak ne dovodi u pitanje članak 3., te se može primijeniti u slučajevima kada se aktivnosti navedene u stavku 1. ne mogu obavljati kao operativni zračni promet ili kada te aktivnosti drukčije ne bi mogle koristiti mogućnosti iz odredaba o prilagodljivosti iz ove Uredbe.
Članak 5.
Razlike
1. Nakon stupanja na snagu ove Uredbe, a najkasnije do dana njezine primjene, države članice moraju:
(a) |
službeno obavijestiti ICAO o povlačenju svih prethodno prijavljenih razlika u pogledu standarda ICAO i preporučene prakse, koje su obuhvaćene ovom Uredbom, osim onih koje se odnose na osnovne interese sigurnosne i obrambene politike država članica u skladu s člankom 13. Uredbe (EZ) br. 549/2004; |
(b) |
obavijestiti ICAO o zajednički dogovorenim razlikama iz dopune Priloga ovoj Uredbi. |
2. U skladu s Prilogom 15. Čikaške konvencije, svaka država članica u svom zborniku zrakoplovnih informacija objavljuje zajednički dogovorene razlike prijavljene ICAO-u u skladu s točkom (b) stavka 1. ovog članka, te sve ostale odredbe koje su potrebne za ispunjavanje zahtjeva lokalne zračne obrane i sigurnosti u skladu s točkom (a) stavka 1. ovog članka.
Članak 6.
Praćenje izmjena
1. Nakon stupanja na snagu ove Uredbe, Komisija uz potporu Eurocontrola i EASA-e uspostavlja stalan proces:
(a) |
kako bi osigurala praćenje i analizu svih izmjena donesenih u okviru Čikaške konvencije koje su relevantne za područje primjene ove Uredbe; i |
(b) |
kako bi prema potrebi oblikovala prijedloge za izmjene Priloga ovoj Uredbi. |
2. Odredbe članka 5. ove Uredbe, koje se odnose na povlačenje i prijavu razlika te njihovu objavu u zborniku zrakoplovnih informacija, i odredbe članka 7. o izmjeni Priloga primjenjuju se prema potrebi.
Članak 7.
Izmjene Priloga
1. Prilog se mijenja u skladu s člankom 5. stavkom 3. Uredbe (EZ) br. 549/2004.
2. Izmjene iz stavka 1. mogu uključivati i izmjene potrebne za osiguravanje dosljednosti zakonskih odredaba tijekom budućeg proširenja ove Uredbe kako bi sadržavala odgovarajuće odredbe drugih priloga i dokumenata ICAO-a osim Priloga 2. ili promjene koje proizlaze iz ažuriranja navedenih priloga i dokumenata ICAO-a ili iz promjena bilo kojih odgovarajućih uredbi Unije.
Članak 8.
Prijelazne i dodatne mjere
1. Države članice koje su prije stupanja na snagu ove Uredbe donijele dodatne odredbe koje dopunjavaju standard ICAO, osiguravaju njihovu usklađenost s ovom Uredbom.
2. U smislu ovog članka, te dodatne odredbe koje dopunjavaju standard ICAO ne predstavljaju razliku na temelju Čikaške konvencije. Države članice te dodatne odredbe, a također i sva pitanja o kojima odlučuje nadležno tijelo u skladu s ovom Uredbom, objavljuju u svom zborniku zrakoplovnih informacija. One također obavješćuju Komisiju i EASA-u najkasnije dva mjeseca nakon stupanja na snagu ove Uredbe ili kada donesu dodatnu odredbu.
Članak 9.
Sigurnosni zahtjevi
Nakon stupanja na snagu ove Uredbe i ne dovodeći u pitanje članak 7., države članice, da bi održale ili povećale postojeće razine sigurnosti, osiguravaju da se u kontekstu procesa upravljanja sigurnošću koji obuhvaća sve aspekte provedbe ove Uredbe, obavi sigurnosna ocjena provedbenog plana, uključujući i utvrđivanje opasnosti, ocjenu i smanjenje rizika, prije stvarne promjene prethodno primijenjenih postupaka. To smanjenje može uključiti primjenu članka 3.
Članak 10.
Izmjene uredaba (EZ) br. 730/2006, (EZ) br. 1033/2006, (EZ) br. 1794/2006, (EZ) br. 1265/2007, (EU) br. 255/2010 i Provedbene uredbe (EU) br. 1035/2011
1. Uredba (EZ) br. 730/2006 mijenja se kako slijedi:
(a) |
članak 2. stavci 3. i 4. zamjenjuju se sljedećim:
|
2. Uredba (EZ) br. 1033/2006 mijenja se kako slijedi:
(a) |
članak 2. stavak 2. točka 8. zamjenjuje se sljedećim:
|
(b) |
članak 3. stavak 1. zamjenjuje se sljedećim: „1. Odredbe navedene u Prilogu primjenjuju se na predaju, prihvaćanje i distribuciju planova leta za svaki let na koji se primjenjuje ova Uredba i na sve promjene ključnih elemenata plana leta u preduzletnoj fazi u skladu s ovom Uredom.”; |
(c) |
naslov i prva alineja Priloga zamjenjuju se sljedećim: „Odredbe iz članka 3. stavka 1.
|
3. Uredba (EZ) br. 1794/2006 mijenja se kako slijedi:
(a) |
članak 2. točke (c) i (d) zamjenjuju se sljedećim:
|
4. Uredba (EZ) br. 1265/2007 mijenja se kako slijedi:
(a) |
članak 2. stavak 5. zamjenjuje se sljedećim:
|
5. Uredba (EU) br. 255/2010 mijenja se kako slijedi:
(a) |
članak 2. stavak 3. zamjenjuje se sljedećim:
|
6. Provedbena uredba (EU) br. 1035/2011 mijenja se kako slijedi:
(a) |
u Prilogu II. točki 4.(a), upućivanje na „Prilog 2. o pravilima letenja, 10. izdanje iz srpnja 2005.”, zamjenjuje se upućivanjem na „Provedbenu uredbu (EU) br. 923/2012”; |
(b) |
u Prilogu II. točki 4.(c), upućivanje na „Prilog 11. o uslugama zračnog prometa, 13. izdanje iz srpnja 2001., uključujući sve izmjene do br. 47-B”, mijenja se dodavanjem na kraju te rečenice „i prema potrebi Provedbenu uredbu (EU) br. 923/2012.”; |
(c) |
u Prilogu III. točki 2.(b), upućivanje na „Prilog 11. o uslugama zračnog prometa, 13. izdanje iz srpnja 2001., uključujući sve izmjene do br. 47-B”, mijenja se dodavanjem na kraju te rečenice „i prema potrebi Provedbenu uredbu (EU) br. 923/2012.” |
Članak 11.
Stupanje na snagu
1. Ova Uredba stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.
Primjenjuje se od 4. prosinca 2012.
2. Odstupajući od drugog podstavka stavka 1., države članice mogu odlučiti da neće primjenjivati odredbe ove Uredbe do 4. prosinca 2014.
Kada država članica koristi tu mogućnost, obavješćuje Komisiju i EASA-u, u skladu s člankom 12. stavkom 1. Uredbe (EZ) br. 549/2004, o razlozima za navedeno odstupanje, trajanju odstupanja, te o predviđenom i odgovarajućem vremenskom rasporedu za provedbu ove Uredbe.
Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.
Sastavljeno u Bruxellesu 26. rujna 2012.
Za Komisiju
Predsjednik
José Manuel BARROSO
(1) SL L 96, 31.3.2004., str. 20.
(2) SL L 79, 19.3.2008., str. 1.
(3) SL L 96, 31.3.2004., str. 1.
(4) SL L 281, 13.10.2012., str. 1.”.
PRILOG
PRAVILA LETENJA
ODJELJAK 1.
Letenje iznad otvorenog mora
SERA.1001 Općenito
(a) |
Za let iznad otvorenog mora primjenjuju se bez iznimke pravila navedena u Prilogu 2. Čikaške konvencije. Radi neprekinutog i neometanog obavljanja usluga zračnog prometa, posebno unutar funkcionalnih blokova zračnog prometa, odredbe Priloga 11. Čikaške konvencije mogu se primjenjivati u zračnom prostoru iznad otvorenog mora na način koji je usklađen s načinom primjene tih odredaba na državnom području država članica. To ne dovodi u pitanje operacije državnih zrakoplova u skladu s člankom 3. Čikaške konvencije. To ne dovodi u pitanje ni odgovornosti država članica da u područjima letnih informacija u kojima su, u skladu s regionalnim sporazumima o zračnoj plovidbi, nadležne za pružanje usluga zračnog prometa, osiguraju da se operacije zrakoplova obavljaju na siguran, brz i učinkovit način. |
(b) |
Za dijelove otvorenog mora za koje je država članica, u skladu s regionalnim sporazumom o zračnoj plovidbi ICAO-a, prihvatila odgovornost za pružanje usluga zračnog prometa, država članica za pružanje tih usluga određuje pružatelja ATS. |
ODJELJAK 2.
Primjenjivost i usklađenost
SERA.2001 Primjenjivost
Ne dovodeći u pitanje gore navedeno pravilo SERA.1001, ova se Uredba primjenjuje u skladu s člankom 1. posebno na korisnike zračnog prostora i zrakoplove:
(a) |
koji lete u Uniju, unutar Unije ili iz Unije; |
(b) |
koji imaju državljanstvo i registracijske oznake države članice Unije, te lete u bilo kojem zračnom prostoru u mjeri u kojoj nisu u suprotnosti s pravilima koja je objavila država nadležna za područje preleta. |
Ova se Uredba također primjenjuje na nadležna tijela država članica, pružatelje usluga u zračnoj plovidbi i odgovarajuće zemaljsko osoblje uključeno u operacije zrakoplova.
SERA.2005 Usklađenost s pravilima letenja
Operacije zrakoplova tijekom leta, na operativnoj površini aerodroma ili na operativnom mjestu moraju biti u skladu s općim pravilima, primjenjivim lokalnim odredbama, te dodatno tijekom leta:
(a) |
s pravilima vizualnog letenja; ili |
(b) |
s pravilima instrumentalnog letenja. |
SERA.2010 Odgovornosti
(a) |
Odgovornost zapovjednika zrakoplova Zapovjednik zrakoplova, bilo da upravlja komandama ili ne, odgovoran je za upravljanje zrakoplovom u skladu s ovom Uredbom, osim što zapovjednik može odstupiti od tih pravila u okolnostima koje to odstupanje čine prijeko potrebnim u interesu sigurnosti. |
(b) |
Preduzletne mjere Prije početka leta, zapovjednik zrakoplova upoznaje se sa svim raspoloživim informacijama koje su potrebne za predviđeni let. Preduzletne mjere za letove koji nisu u blizini aerodroma, te za sve IFR letove, uključuju pažljivo proučavanje tekućih vremenskih izvješća i prognoza, uzimajući u obzir potrebe za gorivom i alternativni postupak ako let nije moguće završiti kako je planirano. |
SERA.2015 Ovlasti zapovjednika zrakoplova
Zapovjednik zrakoplova, dok je na dužnosti, ima najviše ovlasti u pogledu upravljanja zrakoplovom.
SERA.2020 Problematična uporaba psihoaktivnih tvari
Nijedna osoba čija je funkcija ključna za sigurnost letenja (osoblje koje obavlja sigurnosno osjetljive zadatke) ne smije obavljati tu funkciju dok je pod utjecajem bilo koje psihoaktivne tvari zbog koje se smanjuje njezina radna sposobnost. Takve osobe ne smiju biti uključene u bilo koju problematičnu uporabu tvari.
ODJELJAK 3.
Opća pravila i izbjegavanje sudara
POGLAVLJE 1.
Zaštita osoba i imovine
SERA.3101 Nesavjesno i nepažljivo upravljanje zrakoplovom
Zrakoplovom se ne smije upravljati nesavjesno i nepažljivo, čime bi se ugrozio život ili imovina drugih.
SERA.3105 Minimalne visine
Osim kada je to potrebno radi uzlijetanja ili slijetanja ili osim uz dozvolu nadležnog tijela, zrakoplov ne smije letjeti iznad gusto naseljenih područja gradova i naselja ili iznad skupina ljudi na otvorenom, ako nije na takvoj visini koja će u slučaju pojave opasnosti omogućiti slijetanje zrakoplova bez nepotrebnog ugrožavanja osoba ili imovine na tlu. Minimalne visine za letove VFR navedene su u SERA.5005(f), a minimalne razine za IFR letove navedene su u SERA.5015(b).
SERA.3110 Putne razine
Putne razine na kojima se let ili dio leta mora obavljati, određene su kao:
(a) |
razine letenja, za letove na najnižoj upotrebljivoj razini letenja ili iznad te razine ili, prema potrebi, iznad prijelazne apsolutne visine; |
(b) |
apsolutne visine, za letove ispod najniže upotrebljive razine letenja ili, prema potrebi, na prijelaznoj apsolutnoj visini ili ispod nje; |
SERA.3115 Izbacivanje ili raspršivanje
Izbacivanje ili raspršivanje iz zrakoplova tijekom leta obavlja se u skladu sa:
(a) |
zakonodavstvom Unije ili, prema potrebi, nacionalnim zakonodavstvom za upravljanje zrakoplovom koje uređuju države članice; i |
(b) |
svakom relevantnom informacijom, obavijesti i/ili odobrenjem odgovarajuće jedinice za usluge zračnog prometa. |
SERA.3120 Vuča
Zrakoplov može vući drugi zrakoplov ili drugi predmet samo u skladu sa:
(a) |
zakonodavstvom Unije ili, prema potrebi, nacionalnim zakonodavstvom za upravljanje zrakoplovom koje uređuju države članice; i |
(b) |
svakom relevantnom informacijom, obavijesti i/ili odobrenjem odgovarajuće jedinice za usluge zračnog prometa. |
SERA.3125 Spuštanje padobranom
Spuštanje padobranom i druga prisilna spuštanja obavljaju se samo u skladu sa:
(a) |
zakonodavstvom Unije ili, prema potrebi, nacionalnim zakonodavstvom za upravljanje zrakoplovom koje uređuju države članice; i |
(b) |
svakom relevantnom informacijom, obavijesti i/ili odobrenjem odgovarajuće jedinice za usluge zračnog prometa. |
SERA.3130 Akrobatski let
Akrobatski letovi mogu se obavljati samo u skladu sa:
(a) |
zakonodavstvom Unije ili, prema potrebi, nacionalnim zakonodavstvom za upravljanje zrakoplovom koje uređuju države članice; i |
(b) |
svakom relevantnom informacijom, obavijesti i/ili odobrenjem odgovarajuće jedinice za usluge zračnog prometa. |
SERA.3135 Grupno letenje
Zrakoplov ne smije obavljati grupno letenje osim uz prethodni dogovor između zapovjednika zrakoplova koji sudjeluju u letenju, te ako se radi o grupnom letenju u kontroliranom zračnom prostoru, u skladu s uvjetima koje propisuje nadležno tijelo. Ti uvjeti uključuju sljedeće:
(a) |
jedan od zapovjednika zrakoplova određen je za vođu grupe; |
(b) |
u pogledu navigacije i javljanja pozicije, grupa djeluje kao jedan zrakoplov; |
(c) |
za razdvajanje između zrakoplova u letu odgovorni su vođa grupe i zapovjednici drugih zrakoplova u letu, a to razdvajanje uključuje prijelazna razdoblja kada zrakoplovi manevriraju da bi postigli vlastito razdvajanje unutar grupe te tijekom združivanja i razdvajanja; i |
(d) |
za državne zrakoplove, maksimalni bočni, horizontalni i vertikalni razmak između svakog zrakoplova i zrakoplova vođe grupe, u skladu s Čikaškom konvencijom. Za ostale zrakoplove, svaki zrakoplov mora održavati razmak od zrakoplova vođe grupe najviše 1 km (0,5 nm) bočno i horizontalo te 30 m (100 stopa) vertikalno. |
SERA.3140 Slobodni baloni bez posade
Slobodnim balonom bez posade upravlja se tako da se opasnost za osobe, imovinu ili druge zrakoplove smanji na najmanju moguću mjeru, te u skladu s uvjetima navedenima u Dodatku 2.
SERA.3145 Zabranjena područja i uvjetno zabranjena područja
Zrakoplovi ne smiju letjeti u zabranjenom području ili u uvjetno zabranjenom području, čiji su podaci propisno objavljeni, osim u skladu s uvjetima ograničenja ili uz dozvolu države članice iznad čijeg su državnog područja određena ta područja.
POGLAVLJE 2.
Izbjegavanje sudara
SERA.3201 Općenito
Nijedna odredba ove Uredbe ne oslobađa zapovjednika zrakoplova odgovornosti za poduzimanje mjera kojima će se najbolje spriječiti sudar, uključujući manevre za izbjegavanje sudara koji se temelje na uputama za izbjegavanje sudara u zraku dostavljenima s opremom ACAS.
SERA.3205 Blizina
Zrakoplov ne smije letjeti u takvoj blizini drugog zrakoplova da može prouzročiti opasnost od sudara.
SERA.3210 Prednost u letu
(a) |
Zrakoplov koji ima prednost u letu održava smjer leta i brzinu. |
(b) |
Zrakoplov koji uoči da je manevarska sposobnost drugog zrakoplova smanjena, daje prednost tom zrakoplovu. |
(c) |
Zrakoplov koji je prema sljedećim pravilima obvezan izbjegavati drugi zrakoplov, mora izbjegavati prolazak iznad, ispod ili ispred tog zrakoplova, osim ako prolazi na sigurnoj udaljenosti i uzme u obzir učinak vrtložne turbulencije koju stvara zrakoplov.
|
(d) |
Kretanje zrakoplova, osoba i vozila na tlu.
|
SERA.3215 Obvezna svjetla na zrakoplovu
(a) |
Osim kako je predviđeno točkom (e), noću svi zrakoplovi tijekom leta moraju imati upaljena:
|
(b) |
Osim kako je predviđeno točkom (e), noću:
|
(c) |
Osim kako je predviđeno točkom (e), svi zrakoplovi tijekom leta, koji su opremljeni protusudarnim svjetlima radi ispunjavanja zahtjeva iz točke (a)(1), moraju imati upaljena takva svjetla i danju. |
(d) |
Osim kako je predviđeno točkom (e), svi zrakoplovi:
|
(e) |
Pilotu je dozvoljeno ugasiti bilo koje bljeskajuće svjetlo ili smanjiti jakost bilo kojeg bljeskajućeg svjetla koje je predviđeno radi ispunjavanja zahtjeva iz točaka (a), (b), (c) i (d) ako ta svjetla imaju ili bi mogla imati sljedeće učinke:
|
SERA.3220 Simulirano instrumentalno letenje
Zrakoplov ne smije letjeti u simuliranim instrumentalnim uvjetima letenja, osim ako:
(a) |
je opremljen potpuno funkcionalnim dvostrukim komandama; i |
(b) |
upravljačko mjesto zauzima dodatni osposobljeni pilot (u ovom pravilu nazvan sigurnosni pilot) da bi kao sigurnosni pilot zamijenio osobu koja leti u simuliranim instrumentalnim uvjetima. Sigurnosni pilot mora imati odgovarajuće vidno polje prema naprijed i sa svake strane zrakoplova, ili osposobljeni promatrač koji komunicira sa sigurnosnim pilotom mora zauzeti takav položaj u zrakoplovu, s kojega njegovo vidno polje na odgovarajući način dopunjava vidno polje sigurnosnog pilota. |
SERA.3225 Letenje na aerodromu i u blizini aerodroma
Zrakoplov koji leti na aerodromu ili u njegovoj blizini mora:
(a) |
promatrati aerodromski promet radi izbjegavanja sudara; |
(b) |
uklopiti se u prometni sustav koji oblikuju drugi zrakoplovi u letu ili se iz njega izdvojiti; |
(c) |
osim balona, prilikom prilaženja za slijetanje i nakon uzlijetanja, obavljati promjene smjera lijevim zaokretima ako nije drukčije određeno ili ako ATC ne izda drukčije upute; |
(d) |
osim balona, slijetati i uzlijetati uz vjetar, ako se zbog sigurnosti, oblika uzletno-sletne staze ili uvjeta zračnog prometa ne odredi da je poželjan drugi smjer. |
SERA.3230 Operacije na vodi
(a) |
Kada dva zrakoplova ili zrakoplov i plovilo prilaze jedan drugome, te postoji opasnost od sudara, zrakoplov nastavlja put tako da posebno pazi na postojeće okolnosti i uvjete, uključujući ograničenja dotičnog zrakoplova ili plovila.
|
(b) |
Obvezna svjetla na zrakoplovu na vodi. Noću ili u bilo kojem drugom razdoblju koje propisuje nadležno tijelo, svi zrakoplovi na vodi moraju imati upaljena svjetla, kako je propisano Konvencijom o međunarodnim pravilima za sprečavanje sudara na moru iz 1972., osim ako je to za njih neizvedivo, a u tom slučaju moraju imati upaljena svjetla koja su po karakteristikama i poziciji što sličnija onima koja se zahtijevaju Međunarodnim pravilima. |
POGLAVLJE 3.
Signali
SERA.3301 Općenito
(a) |
Nakon uočavanja ili primanja bilo kojeg signala iz Dodatka 1., zrakoplov poduzima radnje u skladu s tumačenjem signala iz navedenog dodatka. |
(b) |
Signali iz Dodatka 1. prilikom uporabe imaju značenje navedeno u tom dodatku. Upotrebljavaju se samo za navedenu svrhu te se ne smiju upotrebljavati nikakvi drugi signali s kojima bi se oni mogli zamijeniti. |
(c) |
Signalist/parker odgovoran je za osiguravanje standardnog parkirnog signaliziranja zrakoplovu na jasan i precizan način uporabom signala prikazanih u Dodatku 1. |
(d) |
Samo osobe osposobljene, kvalificirane i potvrđene u skladu s relevantnim zakonodavstvom Unije obavljaju dužnosti signalista/parkera. |
(e) |
Signalist/parker nosi prepoznatljivi fluorescentni identifikacijski prsluk, kako bi letačka posada mogla prepoznati da je to osoba odgovorna za parkirne operacije. |
(f) |
Za dnevnu signalizaciju, uključeno zemaljsko osoblje upotrebljava dnevne fluorescentne štapove, palice ili rukavice. Noću ili pri slaboj vidljivosti upotrebljavaju se svjetleći štapovi. |
POGLAVLJE 4.
Vrijeme
SERA.3401 Općenito
(a) |
Upotrebljava se svjetsko koordinirano vrijeme (UTC), koje se izražava u satima i minutama i prema potrebi sekundama dana od 24 sata, s početkom u ponoć. |
(b) |
Prije obavljanja kontroliranog leta i prema potrebi tijekom leta, potrebno je provjeriti vrijeme. |
(c) |
Uvijek kada se u komunikaciji podatkovnom vezom koristi vrijeme, mora biti točno unutar 1 sekunde UTC. |
(d) |
Vrijeme u uslugama zračnog prometa |
1. |
Prije početka vožnje zrakoplova za uzlijetanje, aerodromski kontrolni toranj osigurava pilotu točno vrijeme, osim ako je uspostavljen sustav dobivanja točnog vremena iz drugih izvora. Jedinice za usluge zračnog prometa dodatno osiguravaju zrakoplovu točno vrijeme na zahtjev. Provjera točnog vremena navodi se najmanje na najbližu minutu. |
ODJELJAK 4.
Planovi leta
SERA.4001 Predavanje plana leta
(a) |
Informacije u vezi s predviđenim letom ili dijelom leta, koje treba osigurati jedinicama za usluge zračnog prometa, moraju biti u obliku plana leta. Pojam „plan leta” ima više značenja: potpune informacije o svim točkama sadržanima u opisu plana leta, koje obuhvaćaju cijelu rutu leta, ili ograničene informacije koje se između ostalog zahtijevaju radi dobivanja odobrenja za manji dio leta, kao što je prijelaz zračnog puta, uzlijetanje s kontroliranog aerodroma ili slijetanje na kontrolirani aerodrom. |
(b) |
Plan leta predaje se prije početka:
|
(c) |
Plan leta predaje se prije odlaska uredu za izvješćivanje o uslugama zračnog prometa ili se tijekom leta dostavlja odgovarajućoj jedinici za usluge zračnog prometa ili kontrolnoj radiopostaji zrak-zemlja, ako nije uspostavljen sustav za predaju ponavljajućih planova leta. |
(d) |
Plan leta za svaki let koji je planiran preko međunarodnih granica ili za koji se osigurava usluga kontrole zračnog prometa ili savjetodavna usluga zračnog prometa, predaje se najmanje šezdeset minuta prije odlaska, ili ako se predaje tijekom leta, u vrijeme koje će osigurati da ga odgovarajuća jedinica za usluge zračnog prometa primi najmanje deset minuta prije nego što je predviđeno da zrakoplov stigne:
|
SERA.4005 Sadržaj plana leta
(a) |
Plan leta sadrži informacije u vezi sa sljedećim točkama, koje nadležno tijelo smatra relevantnima:
|
(b) |
Za planove leta koji se predaju tijekom leta, dopunske informacije o letu mogu se prema potrebi dobiti od navedenog aerodroma ili operativnog mjesta odlaska. Umjesto predviđenog vremena početka vožnje treba osigurati i podatke o vremenu na prvoj točki rute na koju se plan leta odnosi. |
SERA.4010 Popunjavanje plana leta
(a) |
Plan leta sadrži, prema potrebi, informacije o odgovarajućim točkama do uključivo točke „Alternativni aerodrom(i) ili operativno mjesto (operativna mjesta)” za cijelu rutu ili jedan njezin dio za koji se predaje plan leta. |
(b) |
Također sadrži, prema potrebi, informacije o svim drugim točkama ako to propisuje nadležno tijelo ili ako osoba koja predaje plan leta smatra da je to potrebno. |
SERA.4015 Promjene plana leta
(a) |
U skladu s odredbama iz točke SERA.8020 (b), o svim promjenama plana leta predanog za IFR let ili VFR let koji se izvodi kao kontrolirani let, treba što je prije moguće izvijestiti odgovarajuću jedinicu za usluge zračnog prometa. Za ostale VFR letove, o značajnim promjenama plana leta izvješćuje odgovarajuća jedinica za usluge zračnog prometa što je prije moguće. |
(b) |
Ako su informacije u vezi s autonomijom leta ili ukupnim brojem osoba u zrakoplovu, koje su predane prije odlaska, netočne u vrijeme odlaska, to predstavlja značajnu promjenu plana leta, te se mora prijaviti. |
SERA.4020 Zaključivanje plana leta
(a) |
Za svaki let, s predanim planom leta koji obuhvaća cijeli let ili preostali dio leta do aerodroma odredišta, prvom prilikom nakon slijetanja, odgovarajućoj jedinici za usluge zračnog prometa na aerodromu dolaska treba podnijeti izvješće o dolasku osobno, radiotelefonskom vezom, podatkovnom vezom ili drugim sredstvima, kako propisuje nadležno tijelo.
|
(b) |
Kada je plan leta predan samo za dio leta, osim preostalog dijela leta do odredišta, plan se mora na zahtjev zaključiti prikladnim izvješćem odgovarajućoj jedinici za usluge zračnog prometa. |
(c) |
Kada na aerodromu ili operativnom mjestu dolaska ne postoji jedinica za usluge zračnog prometa, izvješće o dolasku podnosi se, na zahtjev, što je prije moguće nakon slijetanja, najbržim raspoloživim sredstvima najbližoj jedinici za usluge zračnog prometa. |
(d) |
Kada se zna da su na aerodromu ili operativnom mjestu dolaska komunikacijski uređaji neodgovarajući, a ne postoje zamjenski sustavi za postupanje s izvješćima o dolasku na zemlji, poduzimaju se sljedeće mjere. Neposredno prije slijetanja, zrakoplov, ako je moguće, prenosi odgovarajućoj jedinici za usluge zračnog prometa poruku sličnu izvješću o dolasku, ako se takvo izvješće zahtijeva. Obično se ta poruka prenosi zrakoplovnoj postaji jedinice za usluge zračnog prometa koja je zadužena za područje letnih informacija u kojem zrakoplov leti. |
(e) |
Izvješća o dolasku koja podnose zrakoplovi sadrže sljedeće podatke:
|
ODJELJAK 5.
Vizualni meteorološki uvjeti, pravila vizualnog letenja, pravila specijalnog leta VFR i instrumentalnog letenja
SERA.5001 Vidljivost VMC i udaljenost od minimuma oblaka
Vidljivost VMC i udaljenost od minimuma oblaka prikazani su u tablici S5-1.
Tablica S5-1 (1) |
|||
Pojas apsolutne visine |
Klasa zračnog prostora |
Vidljivost u letu |
Udaljenost od oblaka |
Na i iznad 3 050 m (10 000 stopa) AMSL |
A (2) B C D E F G |
8 km |
1 500 m horizontalno 300 m (1 000 stopa) vertikalno |
Ispod 3 050 m (10 000 stopa) AMSL ili iznad 300 m (1 000 stopa) iznad zemlje, ovisno o tome što je više |
A (2) B C D E F G |
5 km |
1 500 m horizontalno 300 m (1 000 stopa) vertikalno |
Na i ispod 900 m (3 000 stopa) ili 300 m (1 000 stopa) iznad zemlje, ovisno o tome što je više |
A (2) B C D E |
5 km |
1 500 m horizontalno 300 m (1 000 stopa) vertikalno |
F G |
5 km (3) |
Izvan oblaka i s površinom na vidiku |
SERA.5005 Pravila vizualnog letenja
(a) |
Osim kada se obavlja kao specijalni VFR let, VFR let izvodi se tako da zrakoplov leti u uvjetima vidljivosti i udaljenosti od oblaka koji su jednaki ili veći od uvjeta navedenih u tablici S5-1. |
(b) |
Osim u slučaju dobivanja odobrenja za specijalni VFR let od jedinice kontrole zračnog prometa, zrakoplovi koji lete prema pravilima VFR ne smiju uzlijetati s aerodroma unutar kontroliranog područja ni slijetati na taj aerodrom, ili ulaziti u aerodromsku prometnu zonu ili aerodromski prometni krug kada su prijavljeni meteorološki uvjeti na tom aerodromu ispod sljedećih minimuma:
|
(c) |
Kada to propisuje nadležno tijelo, noćni letovi VFR mogu se dozvoliti pod sljedećim uvjetima:
|
(d) |
Ako nadležno tijelo ne izda odobrenje u skladu s Uredbom (EZ) br. 730/2006, VFR letovi ne smiju se obavljati:
|
(e) |
Odobrenje za obavljanje letova VFR iznad FL 285 ne smije se izdati ako se minimalno vertikalno razdvajanje od 300 m (1 000 stopa) primjenjuje iznad FL 290. |
(f) |
Osim kada je to potrebno za uzlijetanje ili slijetanje, ili uz dozvolu nadležnog tijela, VFR letovi ne smiju se obavljati:
|
(g) |
Osim ako je drukčije navedeno u odobrenjima kontrole zračnog prometa ili ako nadležno tijelo odredi drukčije, VFR letovi na putnoj razini, kada se obavljaju iznad 900 m (3 000 stopa) od zemlje ili vode ili više u skladu s odredbom nadležnog tijela, izvode se na putnoj razini koja odgovara putanji navedenoj u tablici putnih razina u Dodatku 3. |
(h) |
VFR letovi moraju ispunjavati odredbe iz odjeljka 8.:
|
(i) |
VFR let koji se obavlja unutar ili u područja ili duž ruta koje određuje nadležno tijelo, u skladu sa SERA.4001(b) (3) ili (4), mora održavati stalnu govornu komunikaciju zrak-zemlja na odgovarajućem komunikacijskom kanalu jedinice za usluge zračnog prometa koja osigurava uslugu letnih informacija, te prema potrebi javljati svoju poziciju toj jedinici. |
(j) |
Zrakoplov koji leti u skladu s pravilima vizualnog letenja, a namjerava promijeniti način leta u let prema pravilima instrumentalnog letenja, mora:
|
SERA.5010 Specijalni letovi VFR u kontroliranim zonama
Obavljanje specijalnih letova VFR može se dozvoliti u kontroliranoj zoni na temelju odobrenja ATC. Osim kada nadležno tijelo izda dozvolu za helikoptere u posebnim slučajevima, kao što su letovi u svrhu pružanja hitne medicinske pomoći, operacije traganja i spašavanja, te gašenje požara, sljedeće dodatne uvjete primjenjuje:
(a) |
pilot:
|
(b) |
ATC:
|
SERA.5015 Pravila instrumentalnog letenja (IFR) – Pravila koja se primjenjuju na sve IFR letove
(a) |
Oprema zrakoplova Zrakoplov mora biti opremljen odgovarajućim instrumentima i navigacijskom opremom prikladnom za predviđenu rutu, u skladu s primjenjivim zakonodavstvom o zračnim operacijama. |
(b) |
Minimalne razine Osim kada je to potrebno radi uzlijetanja ili slijetanja ili osim uz posebno odobrenje nadležnog tijela, IFR let izvodi se na razini koja nije ispod minimalne apsolutne visine letenja koju određuje država čije područje zrakoplov prelijeće, ili ako takva minimalna apsolutna visina letenja nije određena:
|
(c) |
Promjena iz IFR leta u VFR let
|
SERA.5020 IFR – Pravila koja se primjenjuju na IFR letove u kontroliranom zračnom prostoru
(a) |
IFR letovi, kada se obavljaju u kontroliranom zračnom prostoru, moraju ispunjavati odredbe iz odjeljka 8. |
(b) |
IFR let koji se obavlja kao putni let u kontroliranom zračnom prostoru, izvodi se na putnoj razini ili ako ima odobrenje jedinice ATS za primjenu metode putnog penjanja, između dviju razina ili iznad razine odabrane iz tablice putnih razina u Dodatku 3., osim što se korelacija razina i putanje propisane u Dodatku ne smije primjenjivati ako je u odobrenjima kontrole zračnog prometa navedeno drukčije ili ako je nadležno tijelo drukčije odredilo u zborniku zrakoplovnih informacija. |
SERA.5025 IFR – Pravila koja se primjenjuju na IFR letove izvan kontroliranog zračnog prostora
(a) |
Putne razine IFR let koji se obavlja kao let na putnoj razini izvan kontroliranog zračnog prostora, izvodi se na putnoj razini koja odgovara njegovoj putanji navedenoj u tablici putnih razina u Dodatku 3., osim kada nadležno tijelo odredi drukčije za let na ili ispod 900 m (3 000 stopa) iznad srednje razine mora. |
(b) |
Komunikacije IFR let koji se obavlja izvan kontroliranog zračnog prostora ali unutar područja ili u područja ili duž ruta koje određuje nadležno tijelo u skladu sa SERA.40001(b) (3) ili (4), mora održavati stalnu govornu komunikaciju zrak-zemlja na odgovarajućem komunikacijskom kanalu, te prema potrebi uspostavljati dvosmjernu komunikaciju s jedinicom za usluge zračnog prometa koja osigurava uslugu letnih informacija. |
(c) |
Izvješća o poziciji IFR let koji se obavlja izvan kontroliranog zračnog prostora, koji u skladu sa zahtjevima nadležnog tijela mora održavati stalnu govornu komunikaciju zrak-zemlja na odgovarajućem komunikacijskom kanalu, te prema potrebi uspostavljati dvosmjernu komunikaciju s jedinicom za usluge zračnog prometa koja osigurava uslugu letnih informacija, mora javljati poziciju kako je navedeno u SERA.8025 za kontrolirane letove. |
ODJELJAK 6.
Klasifikacija zračnog prostora
SERA.6001 Klasifikacija zračnog prostora
Države članice, primjereno svojim potrebama, određuju zračni prostor u skladu sa sljedećom klasifikacijom zračnog prostora i u skladu s Dodatkom 4.:
(a) |
Klasa A. Dopušteni su samo IFR letovi. Za sve letove osigurana je usluga kontrole zračnog prometa i međusobno su odvojeni. Za sve letove zahtijeva se stalna govorna komunikacija zrak-zemlja. Za sve letove mora se dobiti odobrenje ATC. |
(b) |
Klasa B. Dopušteni su IFR i VFR letovi. Za sve letove osigurana je usluga kontrole zračnog prometa i međusobno su odvojeni. Za sve letove zahtijeva se stalna govorna komunikacija zrak-zemlja. Za sve letove mora se dobiti odobrenje ATC. |
(c) |
Klasa C. Dopušteni su IFR i VFR letovi. Za sve letove osigurana je usluga kontrole zračnog prometa, a IFR letovi odvojeni su od ostalih IFR i VFR letova. VFR letovi odvojeni su od IFR letova, te primaju prometne informacije o drugim VFR letovima i savjete o izbjegavanju prometa na zahtjev. Za sve letove zahtijeva se stalna govorna komunikacija zrak-zemlja. Za sve letove, ograničenje brzine od 250 čvorova indicirane brzine (IAS) primjenjuje se ispod 3 050 m (10 000 stopa) AMSL, osim uz odobrenje nadležnog tijela za vrste zrakoplova koje zbog tehničkih ili sigurnosnih razloga ne mogu održavati tu brzinu. Za sve letove mora se dobiti odobrenje ATC. |
(d) |
Klasa D. Dopušteni su IFR i VFR letovi, te je za sve letove osigurana usluga kontrole zračnog prometa. IFR letovi odvojeni su od ostalih IFR letova, te primaju prometne informacije o VFR letovima i savjete o izbjegavanju prometa na zahtjev. VFR Letovi primaju prometne informacije o svim ostalim letovima i savjete o izbjegavanju prometa na zahtjev. Za sve letove zahtijeva se stalna govorna komunikacija zrak-zemlja, a ograničenje brzine od 250 čvorova IAS primjenjuje se na sve letove ispod 3 050 m (10 000 stopa) AMSL, osim uz odobrenje nadležnog tijela za vrste zrakoplova koje zbog tehničkih ili sigurnosnih razloga ne mogu održavati tu brzinu. Za sve letove mora se dobiti odobrenje ATC. |
(e) |
Klasa E. Dopušteni su IFR i VFR letovi. Za IFR letove osigurana je usluga kontrole zračnog prometa i odvojeni su od ostalih IFR letova. Svi letovi primaju prometne informacije koliko je to moguće. Za IFR letove zahtijeva se stalna govorna komunikacija zrak-zemlja. Ograničenje brzine od 250 čvorova IAS primjenjuje se na sve letove ispod 3 050 m (10 000 stopa) AMSL, osim uz odobrenje nadležnog tijela za vrste zrakoplova koje zbog tehničkih ili sigurnosnih razloga ne mogu održavati tu brzinu. Za sve IFR letove mora se dobiti odobrenje ATC. Klasa E ne smije se upotrebljavati za kontrolirane zone. |
(f) |
Klasa F. Dopušteni su IFR i VFR letovi. Svi uključeni IFR letovi primaju savjetodavnu uslugu zračnog prometa, a svi letovi na zahtjev primaju letne informacije. Za IFR letove uključene u savjetodavnu uslugu zahtijeva se stalna govorna komunikacija zrak-zemlja, a svi letovi IFR moraju biti sposobni uspostaviti govornu komunikaciju zrak-zemlja. Ograničenje brzine od 250 čvorova IAS primjenjuje se na sve letove ispod 3 050 m (10 000 stopa) AMSL, osim uz odobrenje nadležnog tijela za vrste zrakoplova koje zbog tehničkih ili sigurnosnih razloga ne mogu održavati tu brzinu. Ne zahtijeva se odobrenje ATC. |
(g) |
Klasa G. Dopušteni su IFR i VFR letovi, te na zahtjev primaju letne informacije. Svi IFR letovi moraju biti sposobni uspostaviti govornu komunikaciju zrak-zemlja. Ograničenje brzine od 250 čvorova IAS primjenjuje se na sve letove ispod 3 050 m (10 000 stopa) AMSL, osim uz odobrenje nadležnog tijela za vrste zrakoplova koje zbog tehničkih ili sigurnosnih razloga ne mogu održavati tu brzinu. Ne zahtijeva se odobrenje ATC. |
(h) |
Primjena klase F smatra se privremenom mjerom sve dok se ne bude mogla zamijeniti nekom drugom klasifikacijom. |
SERA.6005 Zahtjevi za komunikacije i SSR transponder
(a) |
Područje obvezne uporabe radioopreme (RMZ)
|
(b) |
Područje obvezne uporabe transpondera (TMZ)
|
(c. |
Zračni prostori koji su određeni kao područje obvezne uporabe radioopreme i/ili područje obvezne uporabe transpondera, moraju biti propisno objavljeni u zborniku zrakoplovnih informacija. |
ODJELJAK 7.
Usluge zračnog prometa
SERA.7001 Općenito – Ciljevi usluga zračnog prometa
Ciljevi usluga zračnog prometa su:
(a) |
spriječiti sudare između zrakoplova; |
(b) |
spriječiti sudare između zrakoplova na manevarskoj površini i prepreka na toj površini; |
(c) |
ubrzati i održavati uredan protok zračnog prometa; |
(d) |
osigurati savjete i informacije korisne za sigurno i učinkovito obavljanje letova; |
(e) |
obavijestiti odgovarajuće organizacije o zrakoplovima kojima je potrebna pomoć traganja i spašavanja, te prema potrebi pomagati tim organizacijama. |
SERA.7005 Koordinacija između operatora zrakoplova i usluga zračnog prometa
(a) |
Jedinice za usluge zračnog prometa u ostvarivanju svojih ciljeva moraju voditi računa o zahtjevima operatora zrakoplova, koji proizlaze iz njihovih obveza, kao što je utvrđeno u odgovarajućem zakonodavstvu Unije o zračnim operacijama, te na zahtjev operatora zrakoplova, njima ili njihovim ovlaštenim predstavnicima osiguravati raspoložive informacije koje će njima ili njihovim ovlaštenim predstavnicima omogućiti obavljanje njihovih dužnosti. |
(b) |
Na zahtjev operatora zrakoplova, poruke (uključujući izvješća o poziciji) koje primaju jedinice za usluge zračnog prometa, a koje se odnose na upravljanje zrakoplovom za koji taj operator zrakoplova osigurava uslugu operativne kontrole, po mogućnosti odmah se dostavljaju operatoru zrakoplova ili ovlaštenom predstavniku u skladu s lokalno dogovorenim postupcima. |
ODJELJAK 8.
Usluga kontrole zračnog prometa
SERA.8001 Primjena
Usluga kontrole zračnog prometa osigurava se:
(a) |
za sve IFR letove u zračnom prostoru klase A, B, C, D i E; |
(b) |
za sve VFR letove u zračnom prostoru klase B, C, i D; |
(c) |
za sve specijalne letove VFR; |
(d) |
za sav aerodromski promet na kontroliranim aerodromima. |
SERA.8005 Obavljanje usluge kontrole zračnog prometa
(a) |
Za osiguravanje usluge kontrole zračnog prometa, jedinica kontrole zračnog prometa mora:
|
(b. |
U odobrenjima koja izdaju jedinice kontrole zračnog prometa osigurano je razdvajanje:
osim što se u gore navedenim slučajevima iz točke (b), u zračnom prostoru klase D i E, let može odobriti ako to zatraži pilot zrakoplova i ako je s tim suglasan pilot drugog zrakoplova, te ako tako propisuje nadležno tijelo, pod uvjetom da danju u vizualnim meteorološkim uvjetima održava vlastito razdvajanje za određeni dio leta ispod 3 050 m (10 000 stopa) tijekom penjanja ili snižavanja. |
(c) |
Osim u slučajevima kada se u blizini aerodroma može primijeniti smanjenje minimalnog razdvajanja, jedinica kontrole zračnog prometa osigurava razdvajanje najmanje na jedan od sljedećih načina:
|
SERA.8010 Minimalna razdvajanja
(a) |
Minimalna razdvajanja, radi primjene unutar određenog dijela zračnog prostora, odabire ANSP odgovoran za pružanje usluga zračnog prometa, a odobrava dotično nadležno tijelo. |
(b) |
Za promet koji prelazi iz jednog zračnog prostora u drugi susjedni, te za rute koje su bliže zajedničkoj granici susjednih zračnih prostora u odnosu na minimalna razdvajanja primjenjiva u tim okolnostima, minimalna razdvajanja odabiru se savjetovanjem između ANSP odgovornih za pružanje usluga zračnog prometa u susjednom zračnom prostoru. |
(c) |
O pojedinostima odabranih minimalnih razdvajanja i područjima njihove primjene obavješćuju se:
|
SERA.8015 Odobrenja kontrole zračnog prometa
(a) |
Odobrenja kontrole zračnog prometa temelje se isključivo na zahtjevima za osiguravanje usluge kontrole zračnog prometa. |
(b) |
Operacija za koju je potrebno odobrenje
|
(c) |
Odobrenja za transonični let
|
(d) |
Sadržaj odobrenja U odobrenju kontrole zračnog prometa navodi se:
|
(e) |
Ponavljanje odobrenja i sigurnosnih informacija
|
(f) |
Usklađivanje odobrenja
|
SERA.8020 Pridržavanje plana leta
(a) |
Osim kako je predviđeno u točkama (b) i (d), zrakoplov se mora pridržavati tekućeg plana leta ili primjenjivog dijela tekućeg plana leta koji je predan za kontrolirani let, osim ako je podnesen zahtjev za izmjenu i dobiveno odobrenje od odgovarajuće jedinice kontrole zračnog prometa, ili osim ako nastane izvanredna situacija koja zahtijeva hitne mjere zrakoplova; u tom slučaju, čim okolnosti to dopuste, nakon izvršavanja tih hitnih postupaka, jedinica za usluge zračnog prometa obavješćuje se o poduzetim mjerama, te o tome da su te mjere poduzete kao hitni postupci.
|
(b) |
Nenamjerne izmjene. U slučaju da kontrolirani let nenamjerno odstupi od svog tekućeg plana leta, poduzimaju se sljedeće mjere:
|
(c) |
Planirane izmjene. Zahtjevi za promjene plana leta uključuju sljedeće informacije:
|
(d) |
Pogoršanje vremena ispod VMC. Kada postane očito da let u uvjetima VMC neće biti moguće izvesti u skladu s tekućim planom leta, let VFR koji se obavlja kao kontrolirani let mora:
|
SERA.8025 Izvješća o poziciji
(a) |
Kontrolirani let mora izvještavati odgovarajuću jedinicu za usluge zračnog prometa što je prije moguće o vremenu i razini prolaska svake određene obvezne točke javljanja, zajedno s ostalim potrebnim informacijama, osim ako ga nadležno tijelo ili odgovarajuća jedinica za usluge zračnog prometa oslobodi te obveze pod uvjetima koje odredi to tijelo. Izvješća o poziciji na sličan se način dostavljaju za sve dodatne točke, na zahtjev odgovarajuće jedinice za usluge zračnog prometa. Ako ne postoje određene točke javljanja, izvješća o poziciji dostavljaju se u vremenskim razmacima koje propisuje nadležno tijelo ili koje je odredila jedinica za usluge zračnog prometa.
|
SERA.8030 Prestanak kontrole
Osim pri slijetanju na kontrolirani aerodrom, kontrolirani let mora obavijestiti odgovarajuću jedinicu ATC čim se na njega prestane primjenjivati usluga kontrole zračnog prometa.
SERA.8035 Komunikacije
(a) |
Zrakoplov koji obavlja kontrolirani let održava stalnu govornu komunikaciju zrak-zemlja na odgovarajućem komunikacijskom kanalu odgovarajuće jedinice kontrole zračnog prometa, te prema potrebi uspostavlja dvosmjernu komunikaciju s tom jedinicom, osim ako odgovarajući ANSP propisuje drukčije za zrakoplov koji je dio aerodromskog prometa na kontroliranom aerodromu.
|
(b) |
Države članice moraju ispunjavati odgovarajuće odredbe o nepravilnostima u komunikaciji, koje su donesene u skladu s Čikaškom konvencijom. Komisija mora predložiti zajedničke europske postupke najkasnije do 31. prosinca 2015. radi provedbe navedenih odredaba ICAO-a u zakonodavstvu Unije. |
ODJELJAK 9.
Usluga letnih informacija
SERA.9001 Primjena
(a) |
Uslugu letnih informacija pružaju jedinice za usluge zračnog prometa svim zrakoplovima na koje bi te informacije mogle utjecati, a koji:
|
(b) |
Primanjem letnih informacija, zapovjednik zrakoplova ne oslobađa se odgovornosti, te on donosi konačnu odluku u vezi sa svim predloženim promjenama plana leta. |
(c) |
Ako jedinice za usluge zračnog prometa osiguravaju i uslugu letnih informacija i uslugu kontrole zračnog prometa, pružanje usluge kontrole zračnog prometa ima prednost pred pružanjem usluge letnih informacija uvijek kada osiguravanje usluge kontrole zračnog prometa to zahtijeva. |
SERA.9005 Opseg usluge letnih informacija
(a) |
Usluga letnih informacija uključuje pružanje odgovarajućih:
i svih drugih informacija koje bi mogle utjecati na sigurnost. |
(b) |
Usluga letnih informacija koje se osiguravaju zrakoplovima uključuje, osim informacija iz točke (a), pružanje sljedećih informacija:
|
(c) |
Usluga letnih informacija koje se osiguravaju VFR letovima uključuje, osim informacija iz točke (a), pružanje raspoloživih informacija o prometnim i vremenskim uvjetima duž rute leta koji bi mogli onemogućiti letenje prema pravilima vizualnog letenja. |
SERA.9010 Automatska usluga informacija za slijetanje i uzlijetanje (ATIS)
(a) |
Uporaba poruka ATIS u izravnom prijenosu upit/odgovor
|
(b) |
ATIS za zrakoplove u dolasku i odlasku Poruke ATIS koje sadrže informacije o dolasku i odlasku, uključuju sljedeće podatke navedenim redoslijedom:
|
(c) |
ATIS za zrakoplove u dolasku Poruke ATIS koje sadrže samo informacije o dolasku, uključuju sljedeće podatke navedenim redoslijedom:
|
(d) |
ATIS za zrakoplove u odlasku Poruke ATIS koje sadrže samo informacije o odlasku, uključuju sljedeće podatke navedenim redoslijedom:
|
ODJELJAK 10.
Usluga uzbunjivanja
SERA.10001 Primjena
(a) |
Uslugu uzbunjivanja osiguravaju jedinice za usluge zračnog prometa:
|
SERA.10005 Informacije za zrakoplove koji su u blizini zrakoplova u opasnosti
(a) |
Kada jedinica za usluge zračnog prometa utvrdi da je zrakoplov u opasnosti, drugi zrakoplovi za koje se zna da su u blizini dotičnog zrakoplova, osim kako je predviđeno u točki (b), obavješćuje se o vrsti opasnosti što je prije moguće. |
(b) |
Kada jedinica za usluge zračnog prometa zna ili vjeruje da je zrakoplov predmet nezakonitog ometanja, u komunikacijama ATS zrak-zemlja ne navodi se vrsta opasnosti ako nije prvo bila navedena u porukama iz dotičnog zrakoplova i ako nije sigurno da takav navod neće otežati situaciju. |
ODJELJAK 11.
Ometanje, izvanredne situacije i presretanje
SERA.11001 Nezakonito ometanje
(a) |
Zrakoplov koji je izložen nezakonitom ometanju mora nastojati postaviti transponder na kod 7 500 i obavijestiti odgovarajuću jedinicu ATS o svim značajnim okolnostima koje su s tim povezane i o svakom odstupanju od tekućeg plana leta koje je prouzročeno tim okolnostima, da bi jedinica ATS mogla dati prednost zrakoplovu, te da bi se smanjila mogućnost kolizije s drugim zrakoplovima. |
(b) |
Ako je zrakoplov izložen nezakonitom ometanju, zapovjednik mora pokušati sletjeti što je prije moguće na najbliži aerodrom ili na naznačeni aerodrom koji mu je dodijelilo nadležno tijelo, ako okolnosti u zrakoplovu ne nalažu drukčije. |
SERA.11005 Usluga za zrakoplov u slučaju opasnosti
(a) |
Ako se zna ili vjeruje da je zrakoplov u opasnosti, uključujući i nezakonito ometanje, jedinice za usluge zračnog prometa moraju zrakoplovu obratiti najveću pozornost, osigurati pomoć i prednost pred drugim zrakoplovima u skladu s okolnostima. |
(b) |
Kada dođe do nezakonitog ometanja ili se sumnja na nezakonito ometanje, jedinice za usluge zračnog prometa moraju se odmah odazvati na zahtjeve zrakoplova. Informacije koje se odnose na sigurno obavljanje leta i dalje se emitiraju, te se poduzimaju potrebne mjere da bi se ubrzalo izvođenje svih faza leta, posebno sigurno slijetanje zrakoplova. |
(c) |
Kada dođe do nezakonitog ometanja ili se sumnja na nezakonito ometanje, jedinice za usluge zračnog prometa, u skladu s lokalno dogovorenim postupcima, odmah obavješćuju odgovarajuće tijelo koje određuje država, te razmjenjuju potrebne informacije s operatorom zrakoplova ili njegovim ovlaštenim predstavnikom. |
SERA.11010 Izvanredne situacije tijekom leta
Zalutali ili nepoznati zrakoplov
(a) |
Čim jedinica za usluge zračnog prometa primi obavijest o zalutalom zrakoplovu, mora poduzeti sve potrebne mjere iz točaka (1) i (3) kako bi pomogla zrakoplovu i zaštitila njegov let.
|
(b) |
Čim jedinica za usluge zračnog prometa otkrije nepoznati zrakoplov na svom području, nastoji utvrditi njegov identitet ako je to potrebno za pružanje usluga zračnog prometa ili ako to zahtijevaju nadležna vojna tijela u skladu s lokalno dogovorenim postupcima. U tu svrhu, jedinica za usluge zračnog prometa u skladu s okolnostima poduzima sljedeće mjere:
|
(c) |
U slučaju zalutalog ili nepoznatog zrakoplova, uzima se u obzir mogućnost da je zrakoplov predmet nezakonitog ometanja. Ako jedinica za usluge zračnog prometa smatra da zalutali ili nepoznati zrakoplov može biti predmet nezakonitog ometanja, o tome se odmah obavješćuje nadležno tijelo koje odredi država u skladu s lokalno dogovorenim postupcima. |
SERA.11015 Presretanje
(a) |
Osim usluge presretanja i pratnje koja se zrakoplovu osigurava na zahtjev, presretanje civilnih zrakoplova uređuje se odgovarajućim propisima i upravnim direktivama koje izdaju države članice u skladu s Konvencijom o međunarodnom civilnom zrakoplovstvu, a posebno s člankom 3. točkom (d), prema kojoj se države ugovornice ICAO-a, pri izdavanju propisa za svoje državne zrakoplove, obvezuju da će voditi računa o sigurnosti plovidbe civilnih zrakoplova. |
(b) |
Zapovjednik presretanog civilnog zrakoplova mora:
Tablica S11-1 Signali koje odašilje zrakoplov presretač i odzivi presretanog zrakoplova
Tablica S11-2 Signali koje odašilje presretani zrakoplov i odzivi zrakoplova presretača
|
(c) |
Ako je bilo koja uputa, koja je primljena radiokomunikacijom iz bilo kojeg izvora, u suprotnosti s uputama koje vizualnim signalima daje zrakoplov presretač, presretani zrakoplov mora odmah zatražiti pojašnjenje, a u međuvremenu nastaviti postupati prema vizualnim uputama zrakoplova presretača. |
(d) |
Ako je bilo koja uputa, koja je primljena radiokomunikacijom iz bilo kojeg izvora, u suprotnosti s uputama koje radiokomunikacijom daje zrakoplov presretač, presretani zrakoplov mora odmah zatražiti pojašnjenje, a u međuvremenu nastaviti postupati prema radijskim uputama zrakoplova presretača. |
(e) |
Ako je tijekom presretanja uspostavljena radioveza, ali ne postoji mogućnost komunikacije na zajedničkom jeziku, treba pokušati proslijediti upute, potvrdu uputa i bitne informacije uporabom izraza i izgovora navedenih u tablici S11-3, tako da se svaki izraz emitira dvaput: Tablica S11-3
|
(f) |
Čim jedinica za usluge zračnog prometa sazna da je zrakoplov presretan u njezinom području odgovornosti, ona u skladu s okolnostima mora poduzeti sljedeće mjere:
|
(g) |
Čim jedinica za usluge zračnog prometa sazna da je zrakoplov presretan izvan njezinog područja odgovornosti, ona u skladu s okolnostima mora poduzeti sljedeće mjere:
|
ODJELJAK 12.
Usluge povezane s meteorologijom – Motrenja iz zrakoplova i izvješća govornom komunikacijom
SERA.12001 Vrste motrenja iz zrakoplova
(a) |
U svim fazama leta obavljaju se sljedeća motrenja iz zrakoplova:
|
SERA.12005 Posebna motrenja iz zrakoplova
(a) |
Svi zrakoplovi obavljaju posebna motrenja i o njima izvješćuju uvijek kada uoče ili naiđu na sljedeće uvjete:
|
(b) |
Nadležna tijela prema potrebi propisuju druge uvjete, o kojima svi zrakoplovi moraju izvješćivati kada na njih naiđu ili kad ih uoče. |
SERA.12010 Ostala nerutinska motrenja iz zrakoplova
Kada zrakoplov naiđe na druge meteorološke uvjete koji nisu navedeni u točki SERA.12005 (a), npr. smicanje vjetra, a koji po mišljenju zapovjednika zrakoplova mogu utjecati na sigurnost ili znatno smanjiti učinkovitost drugih operacija zrakoplova, zapovjednik o tome obavješćuje odgovarajuću jedinicu za usluge zračnog prometa što je prije moguće.
SERA.12015 Izvješćivanje o motrenjima iz zrakoplova govornom komunikacijom
(a) |
Izvješćivanje o motrenjima iz zrakoplova obavlja se tijekom leta za vrijeme motrenja ili što prije nakon motrenja. |
(b) |
Izvješćivanje o motrenjima iz zrakoplova obavlja se u obliku izvješća iz zraka, u skladu s tehničkim specifikacijama u Dodatku 5. |
SERA.12020 Razmjena izvješća iz zraka
(a) |
Jedinice ATS emitiraju što je prije moguće posebna i nerutinska izvješća iz zraka:
|
(b) |
Emitiranje poruka zrakoplovima ponavlja se na određenoj frekvenciji i nastavlja se u vremenskom razdoblju koje određuje dotična jedinica ATS. |
(1) Kada je visina prijelazne apsolutne visine manja od 3 050 m (10 000 stopa) AMSL, upotrebljava se FL 100 umjesto 10 000 stopa.
(2) Minimumi VMC u zračnom prostoru klase A uključeni su u upute za pilote i ne podrazumijevaju prihvaćanje letova VFR u zračnom prostoru klase A.
(3) Kada tako propisuje nadležno tijelo:
(a) |
može se dozvoliti vidljivost u letu smanjena na najmanje 1 500 m za letove:
|
(b) |
Helikopterima je dozvoljeno letenje pri vidljivosti manjoj od 1 500 m ali ne manjoj od 800 m, ako manevriraju brzinom koja će omogućiti pravodobno uočavanje ostalog prometa ili mogućih prepreka radi izbjegavanja sudara. U posebnim slučajevima može se dozvoliti vidljivost u letu manja od 800 m, kao što su letovi u svrhu pružanja hitne medicinske pomoći, operacije traganja i spašavanja, te gašenje požara. |
(4) Navedene informacije zamjenjuju se izrazom „CAVOK” kada se sljedeći uvjeti javljaju istodobno u vrijeme motrenja: (a) vidljivost, 10 km ili više, a najniža vidljivost nije prijavljena; (b) bez oblaka od operativne važnosti; i (c) bez vremenskih uvjeta značajnih za zračni promet.
(5) Navedene informacije zamjenjuju se izrazom „CAVOK” kada se sljedeći uvjeti javljaju istodobno u vrijeme motrenja: (a) vidljivost, 10 km ili više, a najniža vidljivost nije prijavljena; (b) bez oblaka od operativne važnosti; i (c) bez vremenskih uvjeta značajnih za zračni promet.
(6) Navedene informacije zamjenjuju se izrazom „CAVOK” kada se sljedeći uvjeti javljaju istodobno u vrijeme motrenja: (a) vidljivost, 10 km ili više, a najniža vidljivost nije prijavljena; (b) bez oblaka od operativne važnosti; i (c) bez vremenskih uvjeta značajnih za zračni promet.
(7) Pozivni znak koji se zahtijeva je znak koji se upotrebljava u radiotelefonskim komunikacijama s jedinicama za usluge zračnog prometa i odgovara identifikaciji zrakoplova u planu leta.
(8) U drugom stupcu, slogovi koje treba naglasiti podcrtani su.
(9) Zbog okolnosti, možda nije uvijek dopušteno niti poželjno upotrebljavati izraz „HIJACK”.
Dodatak 1.
Signali
1. SIGNALI POGIBELJI I HITNOSTI
1.1. Općenito
1.1.1. |
Neovisno o odredbama u točkama 1.2. i 1.3., zrakoplov u pogibelji koristi sva raspoloživa sredstva da privuče pozornost, objavi svoju poziciju i dobije pomoć. |
1.1.2. |
Postupci telekomunikacijskog prijenosa signala pogibelji i hitnosti u skladu su sa sveskom II. Priloga 10. Čikaške konvencije. |
1.2. Signali pogibelji
1.2.1. |
Sljedeći signali, koji se upotrebljavaju zajedno ili pojedinačno, znače da zrakoplovu prijeti velika i neposredna opasnost i da traži neodgodivu pomoć:
|
1.3. Signali hitnosti
1.3.1. |
Sljedeći signali, koji se upotrebljavaju zajedno ili pojedinačno, znače da zrakoplov želi upozoriti na poteškoće koje ga prisiljavaju na slijetanje, ali ne traži neodgodivu pomoć:
|
1.3.2. |
Sljedeći signali, koji se upotrebljavaju zajedno ili pojedinačno, znače da zrakoplov mora emitirati vrlo hitnu poruku u vezi sa sigurnosti plovila, zrakoplova ili drugog vozila ili osoba u zrakoplovu odnosno u svom vidnom polju:
|
2. VIZUALNI SIGNALI KOJIMA SE ZRAKOPLOV UPOZORAVA DA NEOVLAŠTENO LETI U PODRUČJU S OGRANIČENJEM LETENJA, U ZABRANJENOM PODRUČJU ILI OPASNOM PODRUČJU ILI NAMJERAVA UĆI U TA PODRUČJA
2.1. |
Kada se vizualni signali upotrebljavaju danju i noću da upozore zrakoplov koji neovlašteno leti u području s ograničenjem letenja, u zabranjenom ili opasnom području ili namjerava ući u ta područja, niz projektila ispaljenih sa zemlje u razmacima od 10 sekundi, koji rasprskavanjem daju crvenu i zelenu svjetlost ili zvjezdice, upozoravaju zrakoplov da neovlašteno leti u području s ograničenjem letenja, u zabranjenom ili opasnom području ili namjerava ući u ta područja, te da mora poduzeti nužne mjere opreza. |
3. SIGNALI ZA AERODROMSKI PROMET
3.1. Svjetlosni i pirotehnički signali
3.1.1. Upute
Tablica AP 1-1
Svjetlo |
Signal upućen od aerodromske kontrole prema: |
||
zrakoplovu u letu |
zrakoplovu na zemlji |
||
Usmjereno prema dotičnom zrakoplovu (vidjeti sliku A1-1). |
Stalno zeleno |
Slijetanje odobreno |
Uzlijetanje odobreno |
Stalno crveno |
Dajte prednost drugom zrakoplovu i nastavite kružiti |
Zaustavite se |
|
Serija zelenih bljeskova |
Vratite se ponovno za slijetanje (1) |
Vožnja odobrena |
|
Serija crvenih bljeskova |
Aerodrom nije siguran, ne slijećite |
Napustite sletne površine u uporabi |
|
Serija bijelih bljeskova |
Sletite na ovaj aerodrom i vozite na stajanku (1) |
Vratite se na polaznu točku na aerodromu |
|
Crvena raketa |
Bez obzira na sve prethodne upute, privremeno ne slijećite |
|
3.1.2. Potvrda zrakoplova
(a) |
Tijekom leta:
|
(b) |
Na zemlji:
|
3.2. Vizualni signali na zemlji
3.2.1. Zabrana slijetanja
3.2.1.1. |
Vodoravna crvena kvadratna ploča sa žutim dijagonalama (slika A1-2), istaknuta na signalnoj površini, znači da je slijetanje zabranjeno i da se zabrana može produljiti.
|
3.2.2. Poseban oprez potreban pri prilaženju ili slijetanju
3.2.2.1. |
Vodoravna crvena kvadratna ploča s jednom žutom dijagonalom (slika A1-3), istaknuta na signalnoj površini, znači da zbog lošeg stanja manevarske površine ili zbog drugih razloga, potreban je poseban oprez pri prilaženju za slijetanje ili pri slijetanju.
|
3.2.3. Uporaba uzletno-sletnih staza i staza za vožnju
3.2.3.1. |
Vodoravni bijeli znak u obliku utega za vježbanje (slika A1-4), istaknut na signalnoj površini, znači da zrakoplovi za slijetanje, uzlijetanje i vožnju smiju upotrebljavati samo uzletno-sletne staze i staze za vožnju.
|
3.2.3.2. |
Isti vodoravni bijeli znak u obliku utega za vježbanje, kao u točki 3.2.3.1., ali sa po jednom crnom prugom u kružnim dijelovima znaka okomito na dužinsku os površine (slika A1-5), istaknut na signalnoj površini, znači da zrakoplovi za slijetanje i uzlijetanje smiju upotrebljavati samo uzletno-sletne staze, ali ostali manevri ne ograničavaju se na uzletno-sletne staze i staze za vožnju.
|
3.2.4. Zatvorene uzletno-sletne staze ili staze za vožnju
3.2.4.1. |
Križevi obojeni jednom kontrastnom bojom, žutom ili bijelom (slika A1-6), položeni vodoravno na uzletno-sletnim stazama i stazama za vožnju ili njihovim dijelovima, znače da površina nije prikladna za kretanje zrakoplova.
|
3.2.5. Upute za slijetanje ili uzlijetanje
3.2.5.1. |
Vodoravno postavljeni znak u obliku slova T, bijele ili narančaste boje (slika A1-7), označuje smjer koji mora koristiti zrakoplov za slijetanje i uzlijetanje, a taj smjer mora biti paralelan s dužim krakom slova T prema kraćem kraku. Kada se upotrebljava noću, znak T za slijetanje osvijetljen je ili obrubljen bijelim svjetlima.
|
3.2.5.2. |
Dvoznamenkasti broj (slika A1-8), postavljen okomito na aerodromskom kontrolnom tornju ili u njegovoj blizini, oznaka je koja zrakoplovu na manevarskoj površini označuje smjer za uzlijetanje, zaokružena na najbližu deseticu stupnjeva magnetskog kompasa.
|
3.2.6. Promjena smjera udesno
3.2.6.1. |
Kada je istaknuta na signalnoj površini ili vodoravno na kraju uzletno-sletne staze ili zaštitnog pojasa, strelica uočljive boje usmjerena udesno (slika A1-9) znači da su prije slijetanja i nakon uzlijetanja dozvoljene promjene smjera samo udesno.
|
3.2.7. Prijavni ured za usluge zračnog prometa
3.2.7.1. |
Slovo C crne boje, postavljeno okomito na žutoj pozadini (slika A1-10), označuje mjesto prijavnog ureda za usluge zračnog prometa.
|
3.2.8. Letenje jedrilica
3.2.8.1. |
Dvostruki bijeli križ, postavljen vodoravno na signalnoj površini (slika A1-11), znači da aerodrom upotrebljavaju jedrilice i da je u tijeku letenje jedrilica.
|
4. PARKIRNI SIGNALI
4.1. Signalist/parker zrakoplovu
4.1.1. Signalist/parker daje signale rukama, koje su prema potrebi osvijetljene da bi ih pilot mogao lakše uočiti, okrenut licem prema zrakoplovu, na sljedećim pozicijama:
(a) |
za zrakoplove s nepomičnim krilima, s lijeve strane zrakoplova na mjestu gdje ga pilot može najbolje vidjeti; i |
(b) |
za helikoptere, na mjestu gdje ga pilot može najbolje vidjeti. |
4.1.2. Prije uporabe sljedećih signala, signalist/parker mora utvrditi da na površini na kojoj će zrakoplov biti vođen nema predmeta u koje bi zrakoplov, postupajući prema SERA.3301(a), mogao udariti.
|
|
||
|
|
||
|
|
||
|
|
||
|
|
||
|
|
||
|
|
||
|
|
||
|
|
||
|
|
||
|
|
||
|
|
||
|
|
||
|
|
||
|
|
||
|
|
||
|
|
||
|
|
||
|
|
||
|
|
||
|
|
||
|
|
||
|
|
||
|
|
||
|
|
||
|
|
||
|
|
||
|
|
||
|
|
||
|
|
||
|
|
||
|
|
||
|
|
||
|
|
4.2. Pilot zrakoplova signalistu/parkeru
4.2.1. Ove signale upotrebljava pilot u pilotskoj kabini, pri čemu njegove ruke moraju biti jasno vidljive signalistu/parkeru i prema potrebi osvijetljene da bi ih signalist/parker mogao lakše uočiti.
4.2.1.1. Kočnice
(a) |
Kočnice upotrijebljene: podignite ruku s ispruženim prstima vodoravno ispred lica, a zatim stisnite šaku. |
(b) |
Kočnice otpuštene: podignite ruku s prstima stisnutim u šaku vodoravno ispred lica, a zatim ispružite prste. |
4.2.1.2. Podmetači
(a) |
Podstavite podmetače: ruke ispružene u stranu, s dlanovima prema vani, prekrižite ispred lica. |
(b) |
Uklonite podmetače: ruke prekrižene ispred lica, s dlanovima prema vani, ispružite u stranu. |
4.2.1.3. Spreman za pokretanje motora
(a) Podignite odgovarajući broj prstiju jedne ruke, čime pokazujete broj motora koji treba pokrenuti.
4.3. Tehnički/pomoćni komunikacijski signali
4.3.1. Signaliziranje rukom koristi se samo kada za tehničke/pomoćne komunikacijske signale nije moguća verbalna komunikacija.
4.3.2. Signalisti/parkeri moraju dobiti potvrdu od letačke posade za tehničke/pomoćne komunikacijske signale.
5. STANDARDNI SIGNALI RUKOM U SLUČAJU OPASNOSTI
5.1. |
Sljedeći signali rukom određeni su kao minimum koji se zahtijeva za komunikaciju u slučaju opasnosti između zapovjednika specijalne jedinice ARFF/vatrogasaca ARFF i posade u pilotskoj kabini i/ili kabinske posade ugroženog zrakoplova. Signale rukom ARFF za slučaj opasnosti za letačku posadu treba davati s prednje lijeve strane zrakoplova.
|
(1) Odobrenja za slijetanje i vožnju bit će izdana pravodobno.
(2) Osoba koja stoji kod vrha krila zrakoplova ovim signalom pokazuje pilotu/parkeru/operatoru izguravanja zrakoplova (push-back) da će kretanje zrakoplova na parkirno mjesto ili s njega biti neometano.
(3) Ovaj se signal koristi i kao tehnički/pomoćni komunikacijski signal.
(4) Upotrebljava se za lebdenje helikoptera.
(5) Ovaj je signal predviđen uglavnom za zrakoplove sa sustavom ugrađenih stepenica u prednjem dijelu.
Dodatak 2.
Slobodni baloni bez posade
1. KLASIFIKACIJA SLOBODNIH BALONA BEZ POSADE
1.1. Slobodni baloni bez posade razvrstani su kao (vidjeti sliku AP2-1):
(a) |
laki: slobodni balon bez posade koji prevozi korisni teret od dva ili više paketa s kombiniranom masom manjom od 4 kg, osim ako se smatra teškim balonom u skladu s točkom (c) (2), (3) ili (4); ili |
(b) |
srednje teški: slobodni balon bez posade koji prevozi korisni teret od dva ili više paketa s kombiniranom masom od 4 kg ili više, ali manje od 6 kg, osim ako se smatra teškim balonom u skladu s točkom (c) (2), (3) ili (4); ili |
(c) |
teški: slobodni balon bez posade koji prevozi korisni teret:
|
2. OPĆA OPERATIVNA PRAVILA
2.1. Slobodnim balonom bez posade ne smije se upravljati bez odobrenja države iz koje je pušten.
2.2. Slobodnim balonom bez posade, osim lakog balona koji se upotrebljava isključivo u meteorološke svrhe i upravlja na način koji propisuje nadležno tijelo, ne smije se upravljati preko državnog područja neke druge države bez odobrenja dotične druge države.
2.3. Odobrenje iz točke 2.2. mora se dobiti prije puštanja balona ako se pri planiranju operacije opravdano očekuje da bi balon mogao zaći u zračni prostor druge države. Takvo odobrenje može se dobiti za niz letova balona ili za određenu vrstu uobičajenog leta, npr. let balona za atmosferska istraživanja.
2.4. Slobodnim balonom bez posade upravlja se u skladu s uvjetima koje određuje država registracije i država (države) koju bi mogao preletjeti.
2.5. Slobodnim balonom bez posade ne smije se upravljati tako da bi udar balona ili bilo kojeg njegovog dijela, uključujući korisni teret, u zemlju mogao prouzročiti opasnost za osobe ili imovinu.
2.6. Teškim slobodnim balonom bez posade ne smije se upravljati iznad otvorenog mora bez prethodne koordinacije s ANSP-om.
Slika AP2-1
3. OPERATIVNA OGRANIČENJA I ZAHTJEVI ZA OPREMU
3.1. Teškim slobodnim balonom bez posade ne smije se upravljati bez odobrenja ANSP-a na bilo kojoj razini ili kroz bilo koju razinu ispod 18 000 m (60 000 stopa) barometarske visine na kojoj:
(a) |
su oblaci ili tamne pojave koje pokrivaju više od četiri osmine neba; ili |
(b) |
horizontalna vidljivost iznosi manje od 8 km. |
3.2. Teški ili srednje teški slobodni balon bez posade ne smije se pustiti na način koji može prouzročiti letenje niže od 300 m (1 000 stopa) iznad gusto naseljenih područja gradova ili naselja ili skupine osoba na otvorenom koje nisu povezane s operacijom.
3.3. Teškim slobodnim balonom bez posade ne smije se upravljati:
(a) |
osim ako je opremljen najmanje dvjema napravama ili sustavima za prekid leta, koji mogu biti automatski ili teledirigirani, koji rade nezavisno jedan od drugoga; |
(b) |
osim ako se za polietilenske balone bez tlaka, za prekid leta kupole balona upotrebljavaju najmanje dvije metode, sustava, naprave ili njihove kombinacije, koji rade nezavisno jedan od drugoga; |
(c) |
kupola balona opremljena je radarskom refleksijskom napravom (napravama) ili radarskim refleksijskim materijalom koji osigurava odjek do površinskog radara koji radi u frekvencijskom području od 200 MHz do 2 700 MHz, i/ili balon je opremljen drugim napravama koje će operatoru omogućiti stalno praćenje izvan područja zemaljskog radara. |
3.4. Teškim slobodnim balonom bez posade ne smije se upravljati pod sljedećim uvjetima:
(a) |
u području u kojem se upotrebljava zemaljska oprema SSR, osim ako je balon opremljen sekundarnim nadzornim radarskim transponderom, s mogućnošću javljanja barometarske visine, koji stalno radi na dodijeljenom kodu ili koji prema potrebi može uključiti postaja za praćenje; ili |
(b) |
u području u kojem se upotrebljava zemaljska oprema ADS-B, osim ako je balon opremljen odašiljačem ADS-B, s mogućnošću javljanja barometarske visine, koji stalno radi ili koji prema potrebi može uključiti postaja za praćenje. |
3.5. Slobodnim balonom bez posade, koji je opremljen povlačnom antenom za čiji je prijelom u bilo kojoj točki potrebna sila veća od 230 N, ne smije se upravljati osim ako antena ima obojene zastavice ili trake pričvršćene u razmacima od najviše 15 m.
3.6. Noću ili u bilo kojem drugom razdoblju koje propisuje nadležno tijelo, teškim slobodnim balonom bez posade ne smije se upravljati ispod 18 000 (60 000 stopa) barometarske visine, ako balon i njegovi dodaci i korisni teret, bez obzira na to odvajaju li se tijekom operacije ili ne, nisu osvijetljeni.
3.7. Teškim slobodnim balonom bez posade, koji je opremljen ovjesnom napravom (osim otvorenog padobrana vrlo uočljive boje) duljine preko 15 m, ne smije se upravljati noću ispod 18 000 (60 000 stopa) barometarske visine, osim ako je ovjesna naprava obojena izmjeničnim pojasevima vrlo uočljivih boja ili ako ima pričvršćene obojene zastavice.
4. PREKID LETA
4.1. Operator teškog slobodnog balona bez posade aktivira odgovarajuće naprave za prekid leta iz točke 3.3.(a) i (b):
(a) |
kada se utvrdi da su vremenski uvjeti nepovoljniji od onih koji su propisani za letenje; |
(b) |
ako zbog kvara ili bilo kojeg drugog razloga, daljnja operacija postane opasna za zračni promet ili za osobe ili imovinu na zemlji; ili |
(c) |
prije neovlaštenog ulaska u zračni prostor iznad državnog područja druge države. |
5. PRIJAVA LETA
5.1. Prijava prije uzlijetanja
5.1.1. Prva prijava predviđenog leta slobodnog balona bez posade, srednje teške ili teške kategorije, dostavlja se odgovarajućoj jedinici za usluge zračnog prometa najmanje sedam dana prije datuma predviđenog leta.
5.1.2. Prijava predviđenog leta uključuje sljedeće informacije, koje može zahtijevati odgovarajuća jedinica za usluge zračnog prometa:
(a) |
identifikacija leta balona ili naziv oznake projekta; |
(b) |
klasifikacija i opis balona; |
(c) |
SSR kod, adresa zrakoplova ili frekvencija NDB prema potrebi; |
(d) |
ime operatora i telefonski broj; |
(e) |
mjesto puštanja balona; |
(f) |
predviđeno vrijeme puštanja (ili vrijeme početka i završetka višestrukih puštanja); |
(g) |
broj balona koji će se pustiti i predviđeni vremenski razmak između puštanja balona (ako se radi o višestrukim puštanjima); |
(h) |
očekivani smjer penjanja; |
(i) |
putna razina (putne razine) (barometarska visina); |
(j) |
predviđeno trajanje leta do prolaska 18 000 m (60 000 stopa) barometarske visine ili do postizanja putne razine ako je ta razina na ili ispod 18 000 m (60 000 stopa), zajedno s predviđenim mjestom. Ako se operacija sastoji od stalnih puštanja, treba uključiti predviđeno vrijeme kada će prvi i posljednji balon u nizu postići odgovarajuću razinu (npr. 122136Z-130330Z); |
(k) |
predviđeni datum i vrijeme prekida leta i planirano mjesto područja udara/pronalaska. U slučaju balona koji obavljaju dugotrajne letove, zbog čega se datum i vrijeme prekida leta i mjesto ne mogu točno predvidjeti, upotrebljava se izraz „dugotrajan”. Ako se predviđa više od jednog mjesta udara/pronalaska, svako se mjesto navodi zajedno s odgovarajućim predviđenim vremenom udara. Ako se predviđa niz stalnih udara, treba uključiti predviđeno vrijeme prvog i posljednjeg udara u nizu (npr. 070330Z-072300Z). |
5.1.3. Svaka promjena informacija prije puštanja, prijavljena u skladu sa stavkom 5.1., prosljeđuje se dotičnoj jedinici za usluge zračnog prometa najmanje 6 sati prije predviđenog vremena puštanja, ili u slučaju istraživanja solarnih ili svemirskih poremećaja s uključenim elementom kritičnog vremena, najmanje 30 minuta prije predviđenog vremena početka operacije.
5.2. Obavijest o puštanju
5.2.1. Odmah nakon puštanja srednje teškog ili teškog slobodnog balona bez posade, operator javlja odgovarajućoj jedinici za usluge zračnog prometa sljedeće:
(a) |
identifikaciju leta balona; |
(b) |
mjesto puštanja; |
(c) |
stvarno vrijeme puštanja; |
(d) |
predviđeno vrijeme prolaska 18 000 m (60 000 stopa) barometarske visine, ili predviđeno vrijeme postizanja putne razine ako je ta razina na ili ispod 18 000 m (60 000 stopa), i predviđeno mjesto; i |
(e) |
svaku promjenu informacija prethodno prijavljenih u skladu s točkom 5.1.2. (g) i (h). |
5.3. Obavijest o otkazivanju
5.3.1. Operator obavješćuje odgovarajuću jedinicu za usluge zračnog prometa odmah nakon saznanja o otkazivanju predviđenog leta srednje teškog ili teškog slobodnog balona bez posade, koji je prethodno prijavljen u skladu sa stavkom 5.1.
6. BILJEŽENJE POZICIJE I IZVJEŠĆA O POZICIJI
6.1. Operator teškog slobodnog balona bez posade, koji leti na ili ispod 18 000 m (60 000 stopa) barometarske visine, nadzire letnu putanju balona i šalje izvješća o poziciji balona u skladu sa zahtjevima službe zračnog prometa. Ako službe zračnog prometa ne zahtijevaju izvješća o poziciji balona u učestalijim vremenskim razmacima, operator bilježi poziciju svaka 2 sata.
6.2. Operator teškog slobodnog balona bez posade, koji leti na ili ispod 18 000 m (60 000 stopa) barometarske visine, nadzire napredovanje leta balona i šalje izvješća o poziciji balona u skladu sa zahtjevima službe zračnog prometa. Ako službe zračnog prometa ne zahtijevaju izvješća o poziciji balona u učestalijim vremenskim razmacima, operator bilježi poziciju svaka 24 sata.
6.3. Ako se pozicija ne može bilježiti u skladu s točkama 6.1. i 6.2., operator odmah obavješćuje odgovarajuću jedinicu za usluge zračnog prometa. Ta obavijest uključuje posljednju zabilježenu poziciju. Kada se ponovno uspostavi praćenje balona, odmah se obavješćuje odgovarajuća jedinica za usluge zračnog prometa.
6.4. Jedan sat prije početka planiranog spuštanja teškog slobodnog balona bez posade, operator prosljeđuje odgovarajućoj jedinici ATS sljedeće informacije o balonu:
(a) |
trenutačna geografska pozicija; |
(b) |
trenutačna razina (barometarska visina); |
(c) |
predviđeno vrijeme ulaska u područje barometarske visine od 18 000 m (60 000 stopa), ako je primjenjivo; |
(d) |
predviđeno vrijeme i mjesto udara u zemlju. |
6.5. Operator teškog ili srednje teškog slobodnog balona bez posade obavješćuje odgovarajuću jedinicu za usluge zračnog prometa o završetku operacije.
Dodatak 3.
Tablica putnih razina
1.1. |
Putne razine koje treba uzeti u obzir su sljedeće:
|
(1) Magnetska putanja ili, u polarnim područjima na geografskim širinama preko 70 stupnjeva i unutar proširenja tih područja, koja mogu propisati nadležna tijela, putanje na koordinatnoj mreži određene mrežom crta paralelnih s nultim meridijanom i prikazanih na polarnoj stereografskoj karti, na kojoj se smjer prema Sjevernom polu koristi kao sjever koordinatne mreže.
Dodatak 4.
Klase zračnog prostora ATS – usluge koje se pružaju i zahtjevi za let
(odnosi se na SERA.6001 i SERA.5025(b))
Klasa |
Vrsta leta |
Razdvajanje |
Usluga |
Ograničenje brzine (1) |
Mogućnost radiokomunikacije |
Stalna dvosmjerna govorna komunikacija zrak-zemlja |
Potrebno odobrenje ATC |
|||
A |
samo IFR |
Svi zrakoplovi |
Usluga kontrole zračnog prometa |
Ne primjenjuje se |
Da |
Da |
Da |
|||
B |
IFR |
Svi zrakoplovi |
Usluga kontrole zračnog prometa |
Ne primjenjuje se |
Da |
Da |
Da |
|||
VFR |
Svi zrakoplovi |
Usluga kontrole zračnog prometa |
Ne primjenjuje se |
Da |
Da |
Da |
||||
C |
IFR |
IFR od IFR IFR od VFR |
Usluga kontrole zračnog prometa |
Ne primjenjuje se |
Da |
Da |
Da |
|||
VFR |
VFR od IFR |
|
250 čvorova IAS ispod 3 050 m (10 000 stopa) AMSL |
Da |
Da |
Da |
||||
D |
IFR |
IFR od IFR |
Usluga kontrole zračnog prometa, prometne informacije o VFR letovima (i savjet o izbjegavanju prometa, na zahtjev) |
250 čvorova IAS ispod 3 050 m (10 000 stopa) AMSL |
Da |
Da |
Da |
|||
VFR |
Nema |
Prometne informacije IFR/VFR i VFR/VFR (i savjet o izbjegavanju prometa, na zahtjev) |
250 čvorova IAS ispod 3 050 m (10 000 stopa) AMSL |
Da |
Da |
Da |
||||
E |
IFR |
IFR od IFR |
Usluga kontrole zračnog prometa i, po mogućnosti, prometne informacije o VFR letovima |
250 čvorova IAS ispod 3 050 m (10 000 stopa) AMSL |
Da |
Da |
Da |
|||
VFR |
Nema |
Po mogućnosti prometne informacije |
250 čvorova IAS ispod 3 050 m (10 000 stopa) AMSL |
Ne (2) |
Ne (2) |
Ne |
||||
F |
IFR |
IFR od IFR po mogućnosti |
Savjetodavna usluga zračnog prometa; usluga prometnih informacija, na zahtjev |
250 čvorova IAS ispod 3 050 m (10 000 stopa) AMSL |
Da (3) |
Ne (3) |
Ne |
|||
VFR |
Nema |
Usluga prometnih informacija, na zahtjev |
250 čvorova IAS ispod 3 050 m (10 000 stopa) AMSL |
Ne (2) |
Ne (2) |
Ne |
||||
G |
IFR |
Nema |
Usluga prometnih informacija, na zahtjev |
250 čvorova IAS ispod 3 050 m (10 000 stopa) AMSL |
Da (2) |
Ne (2) |
Ne |
|||
VFR |
Nema |
Usluga prometnih informacija, na zahtjev |
250 čvorova IAS ispod 3 050 m (10 000 stopa) AMSL |
Ne (2) |
Ne (2) |
Ne |
(1) Ako je razina prijelazne apsolutne visine ispod 3050 m (10 000 stopa) AMSL, treba upotrijebiti FL 100 umjesto 10 000 stopa. Nadležno tijelo može izuzeti vrste zrakoplova koje, zbog tehničkih ili sigurnosnih razloga, ne mogu održavati ovu brzinu.
(2) Piloti održavaju stalnu govornu komunikaciju zrak-zemlja i prema potrebi uspostavljaju dvosmjernu komunikaciju na odgovarajućem komunikacijskom kanalu u RMZ.
(3) Govorna komunikacija zrak-zemlja obvezna je za letove koji su uključeni u savjetodavnu uslugu. Piloti održavaju stalnu govornu komunikaciju zrak-zemlja i prema potrebi uspostavljaju dvosmjernu komunikaciju na odgovarajućem komunikacijskom kanalu u RMZ.
Dodatak 5.
ZAHTJEVI ZA USLUGE U ZRAČNOJ PLOVIDBI
Tehničke specifikacije za motrenja iz zrakoplova i izvješća govornom komunikacijom
1. SADRŽAJ IZVJEŠĆA IZ ZRAKA
1.1. Posebna izvješća iz zraka
1.1.1. |
Posebna izvješća iz zraka sadrže sljedeće elemente:
|
2. POSEBNE ODREDBE ZA IZVJEŠĆA O SMICANJU VJETRA I VULKANSKOM PEPELU
2.1. Izvješća o smicanju vjetra
2.1.1. |
U izvješća motrenja iz zrakoplova o smicanju vjetra tijekom faze početnog penjanja i prilaženja zrakoplova, treba uključiti vrstu zrakoplova. |
2.1.2. |
Ako su uvjeti smicanja vjetra u fazi početnog penjanja i prilaženja zrakoplova prijavljeni ili predviđeni ali se nisu pojavili, zapovjednik zrakoplova mora što je prije moguće obavijestiti odgovarajuću jedinicu za usluge zračnog prometa, osim ako zna da je odgovarajuću jedinicu za usluge zračnog prometa o tome već obavijestio prethodni zrakoplov. |
2.2. Izvješća o vulkanskoj aktivnosti nakon leta
2.2.1. |
Po dolasku zrakoplova na aerodrom, operator zrakoplova ili član letačke posade odmah predaje ispunjeno izvješće o vulkanskoj aktivnosti aerodromskoj meteorološkoj službi, ili ako takva služba članovima letačke posade pristiglog zrakoplova nije lako dostupna, s ispunjenim obrascem postupa se u skladu s lokalnim dogovorima između meteorološke službe i operatora zrakoplova. |
2.2.2. |
Ispunjeno izvješće o vulkanskoj aktivnosti, koje prima meteorološka služba, odmah se prosljeđuje službi meteorološkog bdjenja odgovornoj za meteorološko bdjenje u području letnih informacija u kojemu je uočena vulkanska aktivnost. |
Dopuna PRILOGU
Popis zajednički dogovorenih razlika o kojima treba obavijestiti ICAO u skladu s člankom 5. ove Uredbe:
Prilog 2. ICAO-u
Razlike između ove Uredbe i međunarodnih standarda iz Priloga 2. (10. izdanje, do uključivo izmjene 42.) Konvencije o međunarodnom civilnom zrakoplovstvu
Razlika A2-01 |
|||||||||||||||||||||||||||
Prilog 2. ICAO-a Poglavlje 3. 3.2.2. |
Nova odredba. Provedbena uredba (EU) br. 923/2012, SERA.3210(b) navodi:
|
||||||||||||||||||||||||||
Razlika A2-02 |
|||||||||||||||||||||||||||
Prilog 2. ICAO-a Poglavlje 3. 3.2.3.2.(b) |
Provedbena uredba (EU) br. 923/2012, stavak SERA.3215(b)(2) navodi (s dodatkom podcrtanog teksta standardu ICAO-a u Prilogu 2., 3.2.3.2.(b)):
|
||||||||||||||||||||||||||
Razlika A2-03 |
|||||||||||||||||||||||||||
Prilog 2. ICAO-a Poglavlje 3. 3.2.5.(c) i (d) |
Provedbena uredba (EU) br. 923/2012, stavak SERA.3225 razlikuje se od standarda ICAO-a u Prilogu 2., 3.2.5.(c) i 3.2.5.(d) u tome što navodi da se podstavci (c) i (d) ne primjenjuju na balone:
|
||||||||||||||||||||||||||
Razlika A2-04 |
|||||||||||||||||||||||||||
Prilog 2. ICAO-a Poglavlje 3. 3.3.1.2. |
Prilog 2. ICAO-a, 3.3.1.2. zamjenjuje se Provedbenom uredbom (EU) br. 923/2012 SERA.4001(b). Razlike između standarda ICAO-a i ove uredbe Unije su sljedeće:
Ova je razlika navedena i u Razlici A2-06 dolje za VFR. |
||||||||||||||||||||||||||
Razlika A2-05 |
|||||||||||||||||||||||||||
Prilog 2. ICAO-a Poglavlje 3. 3.2.2.4. |
Nova odredba. Provedbena uredba (EU) br. 923/2012, stavak SERA.3210(c)(3)(i) razlikuje se od standarda ICAO-a u Prilogu 2., 3.2.2.4. u tome što navodi sljedeće:
|
||||||||||||||||||||||||||
Razlika A2-06 |
|||||||||||||||||||||||||||
Prilog 2. ICAO-a Poglavlje 4. 4.3. |
Nova odredba. Prilog 2. ICAO-a, 4.3. zamjenjuje se Provedbenom uredbom (EU) 923/2012 SERA.5005(c). Razlika je u tome što Provedbena uredba (EU) 923/2012 dodaje zahtjeve prema kojima su dopušteni noćni letovi VFR, kako slijedi:
|
||||||||||||||||||||||||||
Razlika A2-07 |
|||||||||||||||||||||||||||
Prilog 2. ICAO-a Poglavlje 4. 4.6. |
Prilog 2. ICAO-a, 4.6. zamjenjuje se Provedbenom uredbom (EU) br. 923/2012 SERA.5005, koja u točki (f) uvodi kriterije za visinu prepreke, kako slijedi:
|
||||||||||||||||||||||||||
Razlika A2-08 |
|||||||||||||||||||||||||||
Prilog 2. ICAO-a Poglavlje 3. 3.8. i Dodatak 2. |
Riječi „u pogibelji” u dijelu 3.8. poglavlja 3. nisu uključene u zakonodavstvo Unije, čime se proširuje područje primjene pratnje na sve vrste letova koji zatraže takvu uslugu. Nadalje, odredbe iz Dodatka 2., dijelova 1.1. do uključivo 1.3., kao i odredbe iz Dodatka A, nisu uključene u zakonodavstvo Unije. |
Prilog 11. ICAO-a
Razlike između ove Uredbe i međunarodnih standarda iz Priloga 11. (13. izdanje, do uključivo izmjene 47-B.) i Priloga 3. (17. izdanje, do uključivo izmjene 75.) Konvencije o međunarodnom civilnom zrakoplovstvu
Razlika A11-01 |
|||||||||||||||||
Prilog 11. ICAO-a Poglavlje 2. Stavak 2.25.5. |
Provedbena uredba (EU) br. 923/2012, SERA.3401(d)(1) razlikuje se od standarda 2.25.5. u Prilogu 11. ICAO-a u tome što navodi „Provjera točnog vremena navodi se svedena najmanje na najbližu polovicu minute minute minutu.” |
||||||||||||||||
Razlika A11-02 |
|||||||||||||||||
Prilog 11. ICAO-a Poglavlje 2. Stavak 2.6.1. |
Mogućnost izuzeća. Provedbena uredba (EU) br. 923/2012, stavak SERA.6001 dopušta zrakoplovu da prekorači ograničenje brzine od 250 čvorova ako nadležno tijelo to odobri za vrste zrakoplova koji zbog tehničkih ili sigurnosnih razloga ne mogu održavati tu brzinu |
||||||||||||||||
Razlika A11-03 |
|||||||||||||||||
Prilog 11. ICAO-a Poglavlje 3. |
Nova odredba. Provedbena uredba (EU) br. 923/2012, stavak SERA.8005(b), navodi:
|
||||||||||||||||
Razlika A11-04 |
|||||||||||||||||
Prilog 11. ICAO-a Poglavlje 3. |
Provedbena uredba (EU) br. 923/2012, stavak SERA.8015, navodi (s dodatkom podcrtanog teksta standardu ICAO-a u Prilogu 11., 3.7.3.1.):
|
||||||||||||||||
Razlika A11-05 |
|||||||||||||||||
Prilog 11. ICAO-a Poglavlje 3. |
Provedbena uredba (EU) br. 923/2012, stavak SERA.8015(e)(2), navodi (s dodatkom podcrtanog teksta standardu ICAO-a u Prilogu 11., 3.7.3.1.1.):
|
||||||||||||||||
Razlika A11-06 |
|||||||||||||||||
Prilog 11. ICAO-a Poglavlje 3. |
Nova odredba. Provedbena uredba (EU) br. 923/2012, stavak SERA.5010, navodi: SERA.5010 Specijalni letovi VFR u kontroliranim zonama Obavljanje specijalnih letova VFR može se dozvoliti u kontroliranoj zoni na temelju odobrenja ATC. Osim kada nadležno tijelo izda dozvolu za helikoptere u posebnim slučajevima, kao što su letovi u svrhu pružanja hitne medicinske pomoći, operacije traganja i spašavanja, te gašenje požara, sljedeće dodatne uvjete primjenjuje:
|
||||||||||||||||
Razlika A03-07 |
|||||||||||||||||
Prilog 3. ICAO-a Poglavlje 5. |
Nova odredba. Provedbena uredba (EU) br. 923/2012, stavak SERA.12005, navodi:
|