11/Sv. 82

HR

Službeni list Europske unije

72

L 029/1

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE

(1)

Komisija je 26. rujna 2007. primila pritužbu koju je prema članku 5. Uredbe Vijeća (EZ) br. 384/96 o zaštiti od dampinškog uvoza iz zemalja koje nisu članice Europske zajednice (osnovna Uredba) podnio Europski institut za industrijske elemente za pričvršćivanje (EIFI, podnositelj pritužbe) u ime proizvođača koji predstavljaju veći udjel, u ovom slučaju više od 25 %, ukupne proizvodnje Zajednice koja se odnosi na određene željezne ili čelične elemente za pričvršćivanje.

(2)

Navedena je pritužba sadržavala dokaze o dampingu određenih željeznih ili čeličnih elemenata za pričvršćivanje iz Narodne Republike Kine (NRK) i materijalnoj šteti koja iz njega proizlazi, što se smatralo dovoljnim kako bi se opravdalo otvaranje postupka.

(3)

Dana 9. studenoga 2007. postupak je pokrenut objavom obavijesti o pokretanju postupka (2) u Službenom listu Europske unije (obavijest o pokretanju postupka).

(4)

S obzirom na potrebu dodatnog ispitivanja određenih obilježja ispitnog postupka, odlučeno je da će se ispitni postupak nastaviti bez uvođenja privremenih mjera vezanih uz uvoz određenih željeznih ili čeličnih elemenata za pričvršćivanje iz NRK-a.

(5)

Sve zainteresirane stranke primile su 4. kolovoza 2008. obavijest s detaljnim podacima o privremenim nalazima ispitnog postupka u toj fazi ispitnog postupka (opisni dokument) i pozvane su da iznesu svoje komentare koji se odnose na navedene nalaze.

(6)

Nakon toga datuma ispitni se postupak nastavio uzimajući u obzir, između ostalog, interese Zajednice te je provedena detaljna analiza područja primjene proizvoda/usporedivosti proizvoda koju su osporavale razne zainteresirane stranke.

(7)

Proizvođači Zajednice podnositelji pritužbe, ostali proizvođači Zajednice, proizvođači izvoznici, uvoznici, korisnici, udruženja na koje se navedeno odnosi i predstavnici Vlade NRK-a službeno su obaviješteni o pokretanju postupka. Zainteresirane stranke dobile su priliku izraziti svoje stavove u pisanom obliku i zahtijevati raspravu u roku određenom u obavijesti o pokretanju postupka.

(8)

Više zainteresiranih stranaka pisanim je putem izrazilo svoje stavove, posebno vezane uz odabir analogne zemlje, vrstu i razliku u kvaliteti između kineskih elemenata za pričvršćivanje i onih koje proizvode i prodaju proizvođači Zajednice, položaj podnositelja pritužbe i štetu i interes Zajednice. Štoviše, svim zainteresiranim strankama koje su to tražile te su pokazale da postoje posebni razlozi da ih se sasluša, odobrena je rasprava.

(9)

Sve zainteresirane stranke (proizvođači Zajednice, uvoznici Zajednice i kineski proizvođači izvoznici) koje su predložile stavove vezane uz područje primjene proizvoda prisustvovale su raspravi organiziranoj 18. rujna 2008. (rasprava) u skladu s člankom 6. stavkom 6. osnovne Uredbe pod pokroviteljstvom službenika za saslušanje.

(10)

S obzirom na veliki broj poznatih proizvođača uvoznika iz NRK-a i veliki broj poznatih proizvođača i uvoznika Zajednice, odabir uzoraka za utvrđivanje dampinga i štete predviđen je u obavijesti o pokretanju postupka u skladu s člankom 17. osnovne Uredbe.

(11)

S obzirom na velik broj proizvođača izvoznika u NRK-u, odabir uzoraka bio je predviđen u obavijesti o pokretanju postupka u skladu s člankom 17. stavkom 1. osnovne Uredbe.

(12)

Kako bi se Komisiji omogućilo odlučivanje o tome treba li provesti odabir uzoraka te kako bi se, ako treba, omogućio odabir uzoraka, proizvođači izvoznici zamoljeni su da se u roku od 15 dana od datuma pokretanja ispitnog postupka jave Komisiji i dostave osnovne podatke o svom izvozu i domaćoj prodaji, nazive i djelatnosti svih njihovih povezanih trgovačkih društava uključenih u proizvodnju i/ili prodaju dotičnog proizvoda. Savjetovanje je uključivalo i tijela u NRK-u.

(13)

Ukupno se 120 trgovačkih društava ili grupacija trgovačkih društava u NRK-u odazvalo i dostavilo tražene podatke u određenom roku. Međutim, na temelju osiguranih podataka utvrđeno je da određena trgovačka društva ili grupacije nisu sami proizvodili elemente za pričvršćivanje, a kod nekih je zabilježen izvoz elemenata za pričvršćivanje u Zajednicu koje su proizvela povezana trgovačka društva. Navedena trgovačka društva ili grupacije koji su proizvodili i izvozili dotični proizvod u Zajednicu tijekom razdoblja ispitnog postupka i koji su izrazili želju da ih se uključi u uzorak smatrala su se trgovačkim društvima koja surađuju i uzeta su o obzir tijekom odabira uzorka. Ta su trgovačka društva obuhvatila 110 od ukupno 120 trgovačkih društava ili grupacija poznatih nakon pokretanja postupka.

(14)

Proizvođači izvoznici koji se nisu javili u navedenom roku smatrali su se proizvođačima izvoznicima koji ne surađuju u ispitnom postupku.

(15)

U skladu s člankom 17. stavkom 1. osnovne Uredbe odabrani su izvoznici s najvećim obujmom izvoza u Zajednicu da bi se ostvario najveći reprezentativan obujam izvoza koji je bilo moguće objektivno ispitati u raspoloživom roku.

(16)

Na toj je osnovi odabran uzorak devet kineskih proizvođača izvoznika ili grupacija. Odabrana trgovačka društva predstavljala su 61 % izvoza dotičnog proizvoda u Zajednicu trgovačkih društava koja surađuju i 39 % ukupnog izvoza iz NRK-a.

(17)

U skladu s člankom 17. stavkom 2. osnovne Uredbe, proizvođači izvoznici koji surađuju i tijela NRK-a dobili su priliku komentirati odabir uzorka.

(18)

Mnogi kineski izvoznici tvrdili su da su trebali biti uključeni u uzorak zbog posebnih okolnosti vezanih uz njihova trgovačka društva, poput činjenice da proizvode posebne vrste proizvoda koje navodno ne proizvode trgovačka društva odabrana za uzorak. Međutim, vrste željeznih ili čeličnih elemenata za pričvršćivanje koje proizvode izvoznici nisu bile dio kriterija na temelju kojih se birao uzorak. Kako je navedeno u uvodnoj izjavi 15., kriterij su bili izvoznici s najvećim obujmom izvoza u Zajednicu. Navedeno je u skladu sa zahtjevima članka 17. stavka 1. osnovne Uredbe.

(19)

Upitnici su poslani trgovačkim društvima u uzorku i svi su unutar danih rokova poslali svoje odgovore.

(20)

Pet trgovačkih društava koja nisu uključena u uzorak poslalo je odgovore na upitnik s ciljem podnošenja zahtjeva za individualnim ispitivanjem u smislu primjene članka 9. stavka 6. i članka 17. stavka 3. osnovne Uredbe. Četiri su zahtjeva prihvaćena. Peto trgovačko društvo nije proizvodilo dotični proizvod pa je taj zahtjev odbijen.

(21)

Nakon konačnog iznošenja podataka, jedan je izvoznik tvrdio da trgovačka društva koja su individualno ispitivana treba smatrati dijelom uzorka za primjenu članka 9. stavka 5. osnovne Uredbe. Drugi je izvoznik tvrdio da je Komisija trebala povećati izvorni uzorak, a ne prihvatiti zahtjeve za individualno ispitivanje prema članku 17. stavku 3. U tom smislu valja napomenuti da se uzorak još uvijek smatra dovoljno reprezentativnim. Čak i nakon što četiri trgovačka društva u uzorku nisu sudjelovala, kako je navedeno u uvodnoj izjavi 62., preostala trgovačka društva u uzorku predstavljala su 54 % ukupnog izvoza dotičnog proizvoda u Zajednicu od strane trgovačkih društava koja surađuju. Štoviše, smatra se primjerenim, zbog razloga objektivnosti i transparentnosti, odabrati uzorak na početku postupka i zadržati ga tijekom cijelog trajanja postupka, osim ako postoje razlozi zbog kojih ovaj uzorak više nije reprezentativan. Na posljetku, zbog istih razloga izvršavanje odabira uzoraka treba smatrati različitim i odvojenim od odobravanja individualnog ispitivanja prema članku 17. stavku 3. osnovne Uredbe.

(22)

S obzirom na velik broj proizvođača u Zajednici, odabir uzoraka bio je predviđen u obavijesti o pokretanju postupka u skladu s člankom 17. stavkom 1. osnovne Uredbe.

(23)

Kako bi se Komisiji omogućilo odlučivanje o tome treba li provesti odabir uzoraka te kako bi se, ako treba, omogućio odabir uzoraka, proizvođači Zajednice zamoljeni su da se u roku od 15 dana od datuma pokretanja ispitnog postupka jave Komisiji i dostave osnovne podatke o svom izvozu i domaćoj prodaji, nazive i aktivnosti svih njihovih povezanih trgovačkih društava uključenih u proizvodnju i/ili prodaju dotičnog proizvoda.

(24)

Ukupno 46 proizvođača Zajednice koji su proizvodili dotični proizvod u Zajednici tijekom razdoblja ispitnog postupka i koji su izrazili želju da ih se uključi u uzorak unutar navedenog roka smatrali su se trgovačkim društvima koja surađuju i uzeti su u obzir tijekom odabira uzorka.

(25)

Navedeni su proizvođači Zajednice predstavljali više od 30 % procijenjene proizvodnje Zajednice u 2006. Ti proizvođači čine industriju Zajednice kako je navedeno u uvodnoj izjavi 114.

(26)

Određeni uvoznici u Zajednici, a i određeni proizvođači izvoznici doveli su u pitanje položaj industrije Zajednice. Određene zainteresirane stranke, nakon objave obavijesti o pokretanju postupka, navele su popise proizvođača Zajednice koje se, navodno, nije savjetovalo vezano uz njihovu potporu ili druga pitanja koja se odnose na postupak. Upitnik je naknadno poslan svim takvim proizvođačima. Štoviše, nekoliko je trgovačkih društava istupilo na vlastitu inicijativu, a da nisu primila upitnik. Međutim, ni jedan od odgovora primljenih od navedenih proizvođača nije pogoršao položaj naveden u prethodnoj uvodnoj izjavi. Štoviše, mnoga navedena trgovačka društva poduprla su pritužbu.

(27)

U skladu s člankom 17. stavkom 1. osnovne Uredbe, proizvođači Zajednice, od onih koji čine industriju Zajednice, s najvećim obujmom proizvodnje odabrani su u uzorak da bi se ostvario najveći reprezentativan obujam proizvodnje dotičnog proizvoda proizvedenog u Zajednici koji bi mogao biti objektivno ispitan unutar raspoloživog roka.

(28)

Na toj je osnovi odabran uzorak od sedam proizvođača. Odabrana trgovačka društva obuhvaćala su oko 70 % proizvodnje industrije Zajednice. Nakon što je utvrđeno da jedan proizvođač u uzorku ne surađuje, postotak se smanjio na otprilike 65 %.

(29)

U skladu s člankom 17. stavkom 2. osnovne Uredbe, proizvođači Zajednice koji surađuju dobili su priliku komentirati odabir uzorka. Nisu zaprimljeni komentari koji bi opravdali promjene uzroka.

(30)

Upitnici su poslani trgovačkim društvima u uzorku i svi su unutar danih rokova poslali svoje odgovore.

(31)

S obzirom na velik broj uvoznika u Zajednici, odabir uzoraka bio je predviđen u obavijesti o pokretanju postupka u skladu s člankom 17. stavkom 1. osnovne Uredbe.

(32)

Kako bi se Komisiji omogućilo odlučivanje o tome treba li provesti odabir uzoraka te kako bi se, ako treba, omogućio odabir uzoraka, uvoznici Zajednice zamoljeni su da se u roku od 15 dana od datuma pokretanja ispitnog postupka jave Komisiji i dostave osnovne podatke o svom izvozu i domaćoj prodaji, nazive i djelatnosti svih njihovih povezanih trgovačkih društava uključenih u proizvodnju i/ili prodaju dotičnog proizvoda.

(33)

Ukupno se 45 trgovačkih društava ili grupacija trgovačkih društava u Zajednici odazvalo i dostavilo tražene podatke u određenom roku, predstavljajući skoro 29 % ukupnog uvezenog obujma u Zajednici.

(34)

Prema članku 17. stavku 1. osnovne Uredbe, uvoznici Zajednice s najvećim obujmom prodaje odabrani su da bi se ostvario najveći reprezentativan obujam koji se može objektivno ispitati. Stoga je sedam najvećih uvoznika u smislu obujma prodaje odabrano da budu dio uzorka. Upitnici su poslani trgovačkim društvima u uzorku i svi su unutar danih rokova poslali svoje odgovore.

(35)

Da bi se proizvođačima izvoznicima u NRK-u omogućilo podnošenje zahtjeva za odobrenje MET-a ili IT-a, obrasci za podnošenje zahtjeva poslani su kineskim proizvođačima izvoznicima na koje se navedeno odnosi, poznatim udruženjima izvoznika i tijelima NRK-a. 106 proizvođača izvoznika podnijelo je zahtjev za odobrenje MET-a prema članku 2. stavku 7. osnovne Uredbe. Sva su navedena trgovačka društva također podnijela zahtjev za odobrenjem IT-a u slučaju da ispitni postupak pokaže da nisu ispunili kriterije potrebne za MET. Dva ostala trgovačka društva podnijela su zahtjev samo za odobrenje IT-a. Svih devet trgovačkih društava odabranih u uzorak podnijelo je zahtjev za odobrenjem MET-a i IT-a.

(36)

Upitnici su poslani proizvođačima izvoznicima u uzorku u NRK-u i četvorici proizvođača izvoznika u NRK-u koji su zatražili i kojima je odobreno individualno ispitivanje, proizvođačima i uvoznicima Zajednice u uzorku te korisnicima u Zajednici. Odgovore je poslalo svih devet proizvođača izvoznika u NRK-u, četvorica proizvođača izvoznika kojima je odobreno individualno ispitivanje, jedan izvoznik u NRK koji nije odabran u uzorak, a koji je zatražio, no kojem je odbijeno odobrenje individualnog ispitivanja kako je navedeno u uvodnoj izjavi 20., sedam proizvođača Zajednice u uzorku, sedam nepovezanih uvoznika u uzorku, tri korisnika i dva proizvođača u analognoj zemlji, Indiji.

(37)

Komisija je tražila i potvrdila sve podatke koje je smatrala potrebnima za utvrđivanje dampinga, nanesene štete i interesa Zajednice te je izvršila provjere u poslovnim prostorijama sljedećih trgovačkih društava:

(38)

S obzirom na potrebu utvrđivanja uobičajene vrijednosti za proizvođače izvoznike u NRK-u kojima se ne može odobriti MET, provjera radi utvrđivanja uobičajene vrijednosti na temelju podataka iz analogne zemlje (Indija) održala se u poslovnim prostorijama sljedećih trgovačkih društava:

(39)

Ispitni postupak o dampingu i šteti obuhvatio je razdoblje od 1. listopada 2006. do 30. rujna 2007. (razdoblje ispitnog postupka ili RIP). U pogledu trendova važnih za procjenu štete, analizirani su podaci koji pokrivaju razdoblje od 1. siječnja 2003. do kraja razdoblja ispitnog postupka (razmatrano razdoblje).

(40)

Dotični proizvod čine određeni željezni ili čelični elementi za pričvršćivanje, osim od nehrđajućeg čelika, tj. vijci za drvo (isključujući vijke za pragove), samourezni vijci, ostali vijci i svornjaci s glavom (neovisno jesu li s pripadajućim maticama ili podlošcima, ali isključujući vijke izrađene tokarenjem šipki, profila ili žice, punog poprečnog presjeka, debljine tijela ne veće od 6 mm te isključujući vijke i svornjake za pričvršćivanje dijelova željezničkih kolosijeka), i podloške, podrijetlom iz Narodne Republike Kine (svi zajedno u nastavku čine elemente za pričvršćivanje ili dotični proizvod).

(41)

Dotični proizvod uobičajeno je obuhvaćen oznakama KN 7318 12 90, 7318 14 91, 7318 14 99, 7318 15 59, 7318 15 69, 7318 15 81, 7318 15 89, ex 7318 15 90, ex 7318 21 00 i ex 7318 22 00.

(42)

Elementi za pričvršćivanje koriste se za mehaničko spajanje dvaju ili više elemenata u graditeljstvu, inženjerstvu i sl., i koriste se u cijelom rasponu industrijskih sektora, a koriste ih i potrošači. Na temelju njihovih osnovnih fizičkih i tehničkih svojstava i krajnje upotrebe, svi elementi za pričvršćivanje u svrhu postupka čine jedan proizvod. Unutar okvira istih nacionalnih ili međunarodnih normi, elementi za pričvršćivanje moraju biti istih fizičkih i tehničkih svojstava, posebno uključujući čvrstoću, otpornost, završnu izradu i premaz.

(43)

Tijekom ispitnog postupka, i posebno za vrijeme rasprave, velik je broj uvoznika ili proizvođača izvoznika u NRK-u tvrdio da bi određene vrste vijaka, podložaka ili svornjaka niskog razreda otpora trebalo isključiti iz područja primjene proizvoda na koje se odnosi ispitni postupak jer ih industrija Zajednice ne proizvodi niti su slični tipičnim proizvodima industrije Zajednice. U tom je smislu ispitni postupak pokazao postojanje značajne proizvodnje industrije Zajednice istih ili sličnih vrsta elemenata za pričvršćivanje. Štoviše, osnovna Uredba ne zahtijeva da su izvezeni proizvodi identični u svakom pogledu da bi se smatrali jednim proizvodom u svrhu uključivanja u ispitni postupak. Stoga su se navedeni argumenti morali odbaciti.

(44)

Jedan je distributer Zajednice posebno tvrdio da vijke za drvo treba isključiti iz područja primjene ispitnog postupka jer, navodno, i. industrija Zajednice nije ih proizvela u velikim količinama i ii. oni proizvođači Zajednice koji su specijalizirani za vijke za drvo nisu podržali postupak. Međutim, ispitni je postupak pokazao da postoji značajna proizvodnja vijaka za drvo između proizvođača Zajednice, uključujući neke koji podržavaju postupak. Štoviše, podsjeća se da najmanja razina potpore propisana osnovnom Uredbom nije potrebna za svaku vrstu proizvoda i da navedeno ne može biti temelj za utvrđivanje područja primjene proizvoda u sklopu ispitnog postupka. Prethodno navedeni argumenti su se, stoga, morali odbaciti.

(45)

Drugi je distributer Zajednice tvrdio da elemente za pričvršćivanje namijenjene za tržišni segment „uradi sam” treba isključiti iz područja primjene ispitnog postupka jer ih se, navodno, ne može zamijeniti elementima za pričvršćivanje koje proizvodi industrija Zajednice i jer su proizvod odvojene „industrijske grane”. Nakon iznošenja podataka, navedeni je distributer zatražio i odobrena mu je dodatna rasprava tijekom koje su ponovljeni argumenti da se elementi za pričvršćivanje tipa „uradi sam” mogu jasno odvojiti od ostalih proizvoda i da nisu u interesu industrije Zajednice. Najprije valja napomenuti da elementi za pričvršćivanje tipa „uradi sam” u osnovi nisu drukčiji od ostalih elemenata za pričvršćivanje namijenjenih za profesionalnije korištenje i da se elementi za pričvršćivanje namijenjeni za korištenje u segmentu „uradi sam”, za profesionalno ili industrijsko korištenje, u određenoj mjeri preklapaju. Isti je distributer opisao neka od tipičnih svojstava tzv. elemenata za pričvršćivanje tipa „uradi sam”, poput pakiranja, otpora, oznaka ili premaza, i tvrdio da se na temelju njih elementi za pričvršćivanje tržišnog segmenta „uradi sam” razlikuju od elemenata za pričvršćivanje namijenjenih za korištenje u ostalim segmentima. Međutim, smatralo se da ta svojstva nisu dovoljna za jasno razlikovanje elemenata za pričvršćivanje namijenjenih za tržišni segment „uradi sam” od ostalih vrsta elemenata za pričvršćivanje. Naposljetku, tijekom ispitnog postupka i posebno tijekom rasprave, predstavnici industrije Zajednice također su naveli primjere trgovačkih društava iz Zajednice koji proizvode vijke i standardne elemente za pričvršćivanje kojima treba dodati tzv. elemente za pričvršćivanje tipa „uradi sam”. Također je utvrđeno da preostali proizvođači iz Zajednice imaju tehničku sposobnost proizvodnje navedenih elemenata za pričvršćivanje u slučaju da tržišni uvjeti to dozvole. Argumente navedenog distributera je, stoga, trebalo odbaciti.

(46)

Proizvođač sidara iz Zajednice uvezao je, iz NRK-a, vijčane čavle koji se koriste u proizvodnji sidara i tvrdio da, prema njegovim saznanjima, u Zajednici ne postoji proizvodni kapacitet navedenih vijčanih čavala. Nadalje su tvrdili da vijčane čavle ne treba uključiti u područje primjene proizvoda jer ih se ne može koristiti kao uobičajene vijke. Međutim, ispitni je postupak pokazao da vijčani čavli imaju jednaka fizička svojstva kao ostali elementi za pričvršćivanje te da ih proizvodi industrija Zajednice. Dotično trgovačko društvo nije osporilo te nalaze. Sukladno tome, nije bilo razloga za isključivanje navedenih proizvoda iz područja primjene proizvoda.

(47)

Proizvođači iz Zajednice tvrdili su da elemente za pričvršćivanje bez glave i „ženske” elemente za pričvršćivanje treba uključiti u područje primjene ispitnog postupka s obzirom na to da imaju fizička svojstva slična onima dotičnog proizvoda te podliježu šteti od izvoza podrijetlom iz NRK-a. U tom smislu valja napomenuti da ti proizvodi nisu bili uključeni u područje primjene pritužbe navedene u uvodnoj izjavi 1. i da, posljedično, nema podataka o tim proizvodima u dokumentima o ispitnom postupku. Stoga nije moguće u ovoj fazi prihvatiti takve promjene vezane uz područje primjene proizvoda unutar ispitnog postupka.

(48)

Veliki je broj stranaka tvrdio da elementi za pričvršćivanje proizvedeni u NRK-u za izvoz u Zajednicu nisu bili usporedivi s onima koje proizvodi industrija Zajednice, te da se proizvodi industrije Zajednice koriste u primjenama različitima od elemenata za pričvršćivanje proizvedenim u NRK-u čime nisu izravni konkurenti. Posebno su tvrdili da su elementi za pričvršćivanje proizvedeni u NRK-u uglavnom: i. standardni proizvodi (raspona razreda otpora uglavnom između 4,8 i 8,8) bez posebnih svojstava vezanih uz sirovinu, otpor, premaz ili certificiranje/aspekte povezane sa sigurnosti; ii. namijenjeni za primjene na nižoj razini (neprofesionalno korištenje i opća distribucija) za razliku od visokotehnoloških primjena; i iii. da ne ispunjavaju stroge zahtjeve posebnih krajnjih korisnika poput automobilske, kemijske i svemirske industrije. Te su tvrdnje navedene u obliku niza pisanih stavova te na raspravi. Također su navedene u pisanom obliku primljenom od tijela NRK-a.

(49)

Pojedini uvoznici i njihova udruženja također su tijekom rasprave tvrdili da se elementi za pričvršćivanje proizvedeni u NRK-u prodaju po znatno nižim cijenama u usporedbi s onima koje proizvodi industrija Zajednice i da to ukazuje na različite primjene kineskih i elemenata za pričvršćivanje proizvedenih u Zajednici. Tvrdnju su potkrijepili i navođenjem da je industrija Zajednice bila sposobna povećati obujam svoje prodaje i prosječnu jediničnu prodajnu cijenu, bez obzira na to što je uvoz iz NRK-a znatno porastao tijekom istog razdoblja.

(50)

U tom se smislu podsjeća da su tijekom rasprave sve stranke priznale da postoji bitna razlika unutar industrije proizvodnje elemenata za pričvršćivanje između standardnih i tzv. „posebnih” elemenata za pričvršćivanje. Standardni su proizvodni detaljno opisani normama industrije poput normi instituta Njemačkog instituta za normizaciju (Deutsches Institut für Normung (DIN)). Navedene norme osiguravaju zamjenjivost proizvoda koje proizvode različiti dobavljači sa stajališta korisnika. S druge strane, posebni elementi za pričvršćivanje odgovaraju specifičnom dizajnu i/ili zahtjevima korisnika. Također je opće priznato da se posebni elementi za pričvršćivanje koriste u zahtjevnijim primjenama poput automobilske, kemijske i ostalih industrija i u prosjeku su njihova proizvodnja i prodaja znatno skuplje od onih standardnih elemenata za pričvršćivanje.

(51)

Iako razlika između standardnih i posebnih elemenata za pričvršćivanje nije na početku bila dio razvrstavanja vrsta proizvoda (kontrolni brojevi proizvoda ili PCN) korištenog u ispitnom postupku, nakon rasprave odlučeno je da je treba dodati svojstvima proizvoda koja se razmatraju radi izračuna marže dampinga i štete. S obzirom na to da se velika većina izvoza dotičnog proizvoda od strane ispitivanih trgovačkih društva odnosila na standardne proizvode, to znači da je u većini slučajeva usporedba napravljena između standardnih proizvoda proizvedenih u NRK-u, analognoj zemlji i Zajednici.

(52)

Podnesak tijela NRK-a naveden u uvodnoj izjavi 48. uključivao je izvješće o analizi koje detaljno navodi navodne razlike u kvaliteti između elemenata za pričvršćivanje navedene norme (DIN 933 koristi se kao primjer) proizvedenih u Zajednici i NRK-u. Ta je analiza u obzir uzela razlike u smislu geometrije, tvrdoće i kemijskog sastava. Tvrdilo se da, iako oba testirana proizvoda odgovaraju normi DIN, elementi za pričvršćivanje koje je proizvela Zajednica imaju veću sukladnost, odnosno manje razlike u odnosu na sve analizirane parametre, od elemenata za pričvršćivanje proizvedenih u NRK-u. Na toj su osnovi tijela NRK-a zaključila da se proizvod koji je proizvela Zajednica, s obzirom na njegovu veću kvalitetu, ne može usporediti s proizvodom iz NRK-a. U tom smislu valja napomenuti da svrha DIN-a i ostalih opće prihvaćenih normi služi tome da proizvodi ispune određene osnovne zahtjeve korisnika. Sve preostale razlike moraju biti unutar ograničenja koja znatno ne utječu na kvalitetu i funkciju elementa za pričvršćivanje. Stoga, element za pričvršćivanje koji se na tržište stavlja kao stornjak DIN 933 mora u osnovi biti usporediv s drugim elementom za pričvršćivanje koji se na tržište stavlja u sklopu iste norme. Sve razlike u kvaliteti koje bi korisnik mogao uočiti mogu se riješiti prilagodbom fizičkih svojstava (vidjeti uvodnu izjavu 103.), no to ne znači da dva proizvoda nisu usporediva.

(53)

U istom je podnesku također navedeno da su elementi za pričvršćivanje koje proizvodi industrija Zajednice bolji zbog boljih tehnika nanošenja premaza koje nisu dostupne proizvođačima u NRK-u i da se, stoga, ti proizvodi ne mogu smatrati sličnima. Međutim, razlike u vrsti premaza uzete su u obzir kod PCN-a korištenog u ispitnom postupku i ne ukazuju na to da elementi za pričvršćivanje koje proizvodi industrija Zajednice i oni koji se proizvode u NRK-u nisu slični u smislu članku 1. stavka 4. osnovne Uredbe. Navedeni članak zahtijeva samo da dotični proizvod ima svojstva koja jako podsjećaju na svojstva proizvoda koji se razmatra. Stoga se ovaj argument nije mogao prihvatiti.

(54)

Ukratko, vezano uz navodne razlike u fizičkim i tehničkim svojstvima, ispitni je postupak pokazao da usprkos širokom rasponu vrsta proizvoda na tržištu, mnoge vrste proizvedene u NRK-u za izvoz u Zajednicu i one koje proizvodi Zajednica u velikom su broju stavljene na tržište pod sličnim industrijskim normama. Štoviše, u svrhu ispitnog postupka usporedbe cijena napravljene su gotovo isključivo između elemenata za pričvršćivanje „standardnih” vrsta. U tom se smislu podsjeća da elementi za pričvršćivanje proizvedeni i razvrstani pod istom normom moraju, u načelu, ispuniti sve zahtjeve vezane uz mehanička svojstva korištene sirovine, oblik, otpornost, i sl. Iako se priznaje da se ne mogu sve vrste elemenata za pričvršćivanje koristiti za sve primjene, i da to posebno vrijedi za „posebne” elemente za pričvršćivanje i primjene na visokoj razini, utvrđeno je da su, unutar iste norme, sve vrste elemenata za pričvršćivanje zamjenjive u slučaju većine ostalih primjena. Štoviše, neovisno o nižim cijenama zabilježenim u NRK-u, Europsko udruženje proizvođača željeza i čelika (Eurofer) potvrdilo je da nema značajnije razlike u kvaliteti između čelika proizvedenog u NRK-u i čelika proizvedenog u Zajednici kad čelik odgovara normiziranom razredu. Posljedično, zaključeno je da razlike u kvaliteti sirovine ne utječu na usporedivost između elemenata za pričvršćivanje izvezenih uz NRK-a i onih proizvedenih i prodavanih u Zajednici.

(55)

Što se tiče razlike u cijeni, smatra se da same razlike u cijeni između proizvoda ne opravdavaju zaključak da bi se određenu vrstu proizvoda trebalo smatrati drukčijim proizvodom. S obzirom na to da je utvrđeno da su sve vrste elemenata za pričvršćivanje unutar iste norme imale slična svojstva i krajnje korisnike, gore navedeni argument se morao odbaciti.

(56)

Nekoliko uvoznika i proizvođača izvoznika također je tvrdilo da su elementi za pričvršćivanje proizvedeni u analognoj zemlji, Indiji, uglavnom visokokvalitetne vrste proizvoda namijenjene za automobilsku industriju i slične primjene i da, stoga, nisu slični elementima za pričvršćivanje koje proizvođači NRK-a izvoze u Zajednicu. Međutim, ispitni je postupak pokazao da se i posebni i standardni proizvodi također proizvode i prodaju u Indiji. Kako je prethodno navedeno, ti elementi za pričvršćivanje imaju ista osnovna fizička i tehnička svojstva kao proizvodi izvezeni iz NRK-a.

(57)

Stoga se zaključuje da su elementi za pričvršćivanje koje proizvodi i prodaje industrija Zajednice u Zajednici, elementi za pričvršćivanje koji se proizvode i prodaju na domaćem tržištu u NRK-u i oni koji se proizvode i prodaju na domaćem tržištu u Indiji, analognoj zemlji, te elementi za pričvršćivanje koji se proizvode u NRK-u i prodaju Zajednici slični u smislu članka 1. stavka 4. osnovne Uredbe.

(58)

Na temelju članka 2. stavka 7. točke (b) osnovne Uredbe, u antidampinškim ispitnim postupcima koji se odnose na uvoz podrijetlom iz NRK-a, uobičajena vrijednost određuje se u skladu sa stavcima 1. do 6. spomenutog članka za proizvođače za koje se ustanovi da ispunjavaju kriterije utvrđene u članku 2. stavku 7. točki (c) osnovne Uredbe.

(59)

Ukratko i isključivo za lakše upućivanje, kriteriji MET-a navedeni su dalje u tekstu u skraćenom obliku:

(60)

Kako je navedeno u uvodnoj izjavi 35., 106 proizvođača izvoznika, uključujući devet trgovačkih društava u uzorku, zatražilo je odobrenje MET-a.

(61)

Komisija je provjerila sve podatke iz zahtjeva trgovačkih društava ili grupacija za odobrenje MET-a u poslovnim prostorijama devet trgovačkih društava ili grupacija u uzorku.

(62)

Od devet trgovačkih društava ili grupacija ispitanih radi odobrenja MET-a, kod njih četiri su utvrđeni netočni ili obmanjujući podaci. Četiri navedena trgovačka društva ili grupacije obaviješteni su o tome i dana im je prilika da komentiraju navedeno u skladu s člankom 18. osnovne Uredbe. Međutim, ni jedno od četiri trgovačka društva nije podnijelo nove dokaze ili podatke koji bi spriječili primjenu članka 18. osnovne Uredbe u slučaju navedenih trgovačkih društava. S obzirom na to da je na ta četiri trgovačka društva primijenjen navedeni članak, nije utvrđeno odobrenje MET-a.

(63)

Petorici preostalih trgovačkih društava ili grupacija u uzorku odbijen je zahtjev za odobrenjem MET-a zbog toga što troškovi glavnog ulaznog materijala, čelične žičane šipke, nisu u dovoljnoj mjeri odražavali tržišne vrijednosti, kako zahtijeva članak 2. stavak 7. točka (c) osnovne Uredbe. Utvrđeno je da su cijene čelične žičane šipke, ili u pojedinim slučajevima, vučene čelične žice, naplaćene na kineskom tržištu bile znatno niže od onih naplaćenih na ostalim tržištima, poput Europe, Indije, Sjeverne Amerike i Japana (3). S obzirom na to da Kina mora uvesti većinu željezne rude po međunarodnim tržišnim cijenama, jasno je da nema koristi ni od kakve prirodne komparativne prednosti koja bi objasnila ove neuobičajeno niske cijene čelične žičane šipke na kineskom domaćem tržištu. Istodobno, razna istraživanja (4), a čak i godišnja izvješća velikih proizvođača čelične žičane šipke (5) (koji opskrbljuju proizvođače elemenata za pričvršćivanje sirovinom, iako uglavnom posredstvom trgovaca) upućuju na značajno uplitanje države u navedeni sektor. Na primjer, prema revidiranim financijskim izvještajima prethodno navedenih proizvođača, oba su primila znatne državne subvencije 2006. i 2007. Štoviše, zahvaljujući raznim poreznim koncesijama i bespovratnim sredstvima jedno od gore navedenih trgovačkih društava platilo je samo oko 4,5 % poreza na dobit u iznosu od 2,8 milijarde CNY u 2007. umjesto uobičajenog korporativnog poreza na dohodak od 33 %. Jedno od gore navedenih izvješća, „Money for Metal”, sadrži sažetak različitih vrsta i iznosa državnih subvencija koje su glavni kineski proizvođači čelika primili tijekom prošlog desetljeća. Isto izvješće navodi više od 393 milijarde CNY u subvencijama odobrene kineskim proizvođačima čelika i zaključuje da je to rezultiralo umjetnim rastom kapaciteta i proizvodnje Kine vezanih uz čelik na trošak njezinih međunarodnih konkurenata.

(64)

Zainteresiranim strankama dana je mogućnost komentiranja gornjih nalaza.

(65)

Nekoliko proizvođača izvoznika tvrdilo je da je odluka da se odbije odobrenje MET-a svim trgovačkim društvima u uzorku prema članku 2. stavku 7. točki (c) osnovne Uredbe, temeljena na poremećenim troškovima sirovine, bila rezultat pogrešnog tumačenja ovog članka, za koji su tvrdili da bi se trebao primijeniti na trgovačka društva individualno, a ne na sektor u cjelini. Uz to, pojedina trgovačka društva tvrdila su da tržišne vrijednosti navedene u spomenutom članku valja tumačiti kao tržišne vrijednosti u NRK-u, a ne kao međunarodne tržišne vrijednosti.

(66)

Kao odgovor na te argumente, napominje se da članak 2. stavak 7. točka (c) osnovne Uredbe zahtijeva, između ostalog, da troškovi glavnih ulaznih materijala u znatnoj mjeri odražavaju tržišne vrijednosti. Glavni ulazni materijal elemenata za pričvršćivanje, čelične žičane šipke, obuhvaća oko 50 % troškova proizvodnje. Na temelju podataka dobivenih i provjerenih tijekom ispitnog postupka kao i podataka dobivenih od nezavisnih tržišnih izvora, poput „Steel Bulletin Boarda”, neosporivo je da su cijene čelične žičane šipke na kineskom domaćem tržištu znatno niže od cijena na ostalim tržištima. S obzirom na to da NRK nema koristi ni od kakve prirodne komparativne prednosti u odnosu na željeznu rudu, koju uvozi po međunarodnim tržišnim cijenama, smatra se da nema opravdanja za neuobičajeno niske cijene čelične žičane šipke, koje u znatnoj mjeri ne odražavaju tržišne vrijednosti. Taj se zaključak jednako primjenjuje na sektor kao cjelinu kao i individualno na sva ispitivana trgovačka društva u uzorku. Stoga se kriterij 1. članka 2. stavka 7. točke (c) ne smatra ispunjenim.

(67)

Vezano uz tumačenje „tržišne vrijednosti”, „tržišna vrijednost” mora se smatrati neporemećenom tržišnom cijenom. U tom smislu, kako je prethodno navedeno, nekoliko izvora i istraživanja upućuje na uplitanje države u kineski sektor čelika. Štoviše, kako je gore navedeno, neki od najvećih kineskih proizvođača čelične žičane šipke primili su razne vrste subvencija 2006. i 2007., što je vidljivo iz njihovih revidiranih financijskih izvještaja. Također treba imati na umu da proizvođači izvoznici moraju sami pokazati da posluju u skladu s uvjetima tržišnog gospodarstva i da troškovi njihovih glavnih ulaznih materijala u znatnoj mjeri odražavaju tržišne vrijednosti. U ovom slučaju to nije dokazano.

(68)

Neki proizvođači izvoznici također su tvrdili da, čak i slučaju postojanja razlike u cijeni između cijena sirovine na kineskom domaćem tržištu i ostalim međunarodnim tržištima, ta bi se razlika mogla objasniti razlikama u kvaliteti. Međutim, jasno je da, čak i da postoje određene razlike u kvaliteti, one ne bi mogle objasniti ogromnu razliku u cijeni između čelika sličnog razreda kineskih proizvođača izvoznika i Zajednice i indijski proizvođača. Štoviše, razlika između kineskih cijena čelične žičane šipke i cijena na ostalim tržištima, kao što je vidljivo iz objavljenih izvora, koje se odnose na istu vrste žičane šipke vrlo je značajna; prema podacima koje je objavio Steel Bulletin Board, kineske domaće cijene čelične žičane šipke bile su u rasponu od 300-350 eura po toni tijekom RIP-a dok su cijene u Sjevernoj Americi, Europi i Japanu varirale od 400-500 eura po toni za istu kvalitetu. Podaci sakupljeni i provjereni tijekom ispitnog postupka kod proizvođača izvoznika u uzorku i proizvođača iz Zajednice odgovaraju gore objavljenim podacima. Stoga ostaje da, čak i da su postojale razlike u kvaliteti, one ne bi mogle objasniti ogromnu razliku u cijeni između cijena sirovine na kineskom domaćem tržištu i cijena naplaćenih na ostalim međunarodnim tržištima.

(69)

Pojedini proizvođači izvoznici također su tvrdili da bilo kakvim odstupanjima u cijenama sirovine treba pristupiti vršenjem prilagodbe uobičajene vrijednosti kod izračuna dampinga, a ne kroz odbijanje zahtjeva za odobrenje MET-a. Međutim, u ovom slučaju, s obzirom na visok omjer čelične žičane šipke u ukupnom trošku, jasno je da članak 2. stavak 7. točka (c) koji, između ostalog, zahtijeva da „troškovi glavnih ulaznih materijala u znatnoj mjeri odražavaju tržišne vrijednosti” nije zadovoljen. Stoga bilo kakva prilagodba izračuna dampinga s ciljem rješavanja poremećenih cijena ulaznih materijala čini članak 2. stavak 7. točku (c) uglavnom besmislenim.

(70)

Jedna grupacija proizvođača izvoznika osporila je zaključak da bi zahtjev za odobrenje MET-a trebalo odbiti jer je utvrđeno da je kineska država (s udjelom od 47,18 %) bila u položaju znatno utjecati na ili zaustaviti donošenje svih odluka vezanih uz trgovačko društvo, te je uz navedeno dostavila dokaze. Posebno je tvrdila da su odluke o cijenama, troškovima i ulaznim materijalima donijeli glavni direktor i zamjenici glavnog direktora, koje je imenovalo Upravno vijeće, a ne dioničari. Stoga je tvrdila da je činjenica da su određene odluke prihvaćene na sastanku dioničara uz dvotrećinsku većinu nebitne jer se ni jedna od odluka nije odnosila na poslovne odluke vezane uz cijene, troškove i ulazne materijale.

(71)

Smatra se da činjenica da je Upravno vijeće, koje su imenovali većinski dioničari, ostalo nepromijenjeno tijekom procesa privatizacije baca sumnju na nezavisnost članova Upravnog vijeća od države. Također valja napomenuti da sastav Upravnog vijeća nije odražavao omjer dionica u grupaciji nakon privatizacije. Stoga se ne može isključiti da su poslovne odluke bile pod neizravnim utjecajem države, a trgovačko društvo nije moglo dokazati suprotno.

(72)

Stoga se zadržava primarni nalaz da zbog tog razloga navedenoj grupaciji valja odbiti zahtjev za odobrenje MET-a.

(73)

Drugi proizvođač izvoznik kojem je odbijen zahtjev za odobrenje MET-a osporio je zaključke Komisije vezane uz knjigovodstvene norme i odstupanja prenesena iz bivšeg sustava netržišnog gospodarstva te je izložio argumente da ti nalazi ne bi trebali biti temelj odbijanja zahtjeva da im se odobri MET. Ti su nalazi detaljno analizirani. Što se tiče knjigovodstvenih normi, ostaje neosporno da trgovačko društvo nije zadovoljilo međunarodne i kineske knjigovodstvene norme vezane uz amortizaciju dugotrajne imovine. Vezano uz odstupanja prenesena iz bivšeg netržišnoga gospodarskog sustava povezanog s privatizacijom trgovačkog društva prije RIP-a, trgovačko društvo nije podnijelo nove dokaze na temelju kojih bi Komisija promijenila zaključke vezane uz proces privatizacije.

(74)

Stoga se zadržava primarni nalaz da zbog ta dva razloga navedenom trgovačkom društvu valja odbiti zahtjev za odobrenje MET-a.

(75)

Treći proizvođač izvoznik tvrdio je da činjenica da većinu njegovog kapitala kontrolira sindikat ne znači da prvi kriterij za odobrenje MET-a nije bio ispunjen. Međutim, trgovačko društvo nije moglo objasniti kako su dioničari mogli slobodno i s obzirom na njihov dionički kapital vršiti kontrolu nad trgovačkim društvom, kao što je to slučaj kod tržišnog gospodarstva. Stoga se ne može isključiti uplitanje države. Isto je trgovačko društvo osporilo nalaz da je primilo financijsku potporu od države po posebno povoljnim uvjetima, s obzirom na to da je za njegov dug državi vrijedila određena kamatna stopa koja je bila gotovo jednaka prevladavajućim tržišnim stopama. Međutim, dogovorena kamatna stopa bila je ispod tržišnih razina, a dug državi nije bio otplaćen u skladu s dogovorenim rokovima. Navedeno je trgovačko društvo također tvrdilo da bi se samo kineske knjigovodstvene norme trebale koristiti kao kriterij za odobrenje MET-a.

(76)

Međutim, članak 2. stavak 7. točka (c) osnovne Uredbe zahtijeva da trgovačka društva budu revidirana u skladu s međunarodnim knjigovodstvenim normama, kako je prethodno navedeno. Štoviše, knjigovodstvene prakse ovog trgovačkog društva također nisu bile u skladu s kineskim knjigovodstvenim propisima. Stoga je njihove tvrdnje valjalo odbaciti.

(77)

Kako je prethodno navedeno, četiri proizvođača izvoznika koja nisu odabrana u uzorak zatražila su i odobreno im je individualno ispitivanje u skladu s člankom 17. stavkom 3. osnovne Uredbe.

(78)

Jedna grupacija proizvođača iznijela je obmanjujuće podatke i stoga su primijenjene odredbe članka 18. stavka 1. osnovne Uredbe. MET nije odobren dvojici od preostala tri trgovačka društva zbog istih razloga kako je prethodno opisano za trgovačka društva u uzorku, odnosno, nisu ispunili prvi kriterij za odobrenje MET-a prema članku 2. stavku 7. točki (c) osnovne Uredbe jer troškovi njihovog glavnog ulaznog materijala, čelične žice, nisu u znatnoj mjeri odražavali međunarodne tržišne vrijednosti. Što se tiče četvrtog trgovačkog društva, MET nije odobren jer navedeno trgovačko društvo nije zadovoljilo drugi i treći kriterij za odobrenje MET-a.

(79)

Jedno od trgovačkih društava kojem je odobreno individualno ispitivanje osporilo je nalaz Komisije prema kojem mu ne treba odobriti MET zbog neispunjavanja prvog kriterija za odobrenje MET-a, navodeći da čelična žica nije glavni ulazni materijal u njegovom proizvodnom procesu i da je, osim toga, dio njega dobavljen iz izvora koja ne uključuju kineske valjaonice čelika. Međutim, troškovi navedenog trgovačkog društva tijekom RIP-a povećali su se zbog troškova pokretanja, i time se omjer čelične žice unutar ukupnog troška činio manjim nego što bi bio u uobičajenim okolnostima. Omjer čelične žice dobavljene iz kineskih valjaonica čelika predstavljao je većinu čelične žice kupljene tijekom RIP-a. Stoga su ove tvrdnje odbačene.

(80)

Prema članku 2. stavku 7. točki (a) osnovne Uredbe, pristojba koja se primjenjuje na području cijele zemlje (ako postoji) utvrđuje se za zemlje na koje se primjenjuje navedeni članak, osim u onim slučajevima kada trgovačka društva mogu dokazati, u skladu s člankom 9. stavkom 5. osnovne Uredbe, da su njihove izvozne cijene i količine te uvjeti prodaje slobodno utvrđeni; da se devizni tečajevi vrše u skladu s tržišnim stopama; i da ne postoji uplitanje države koje bi dozvolilo izbjegavanje mjera u slučaju da su izvoznicima dane drukčije stope pristojbe.

(81)

Svih pet proizvođača izvoznika kojima nije mogla biti odobrena primjena MET-a također su zatražili IT u slučaju da im primjena MET-a ne bude odobrena. Na temelju dostupnih podataka najprije je utvrđeno da četvoro od navedenih trgovačkih društava ispunjavaju sve zahtjeve za odobrenje IT-a prema članku 9. stavku 5. osnovne Uredbe.

(82)

Kako je izneseno zainteresiranim strankama u opisnom dokumentu u kojem se nalaze privremeni nalazi ispitnog postupka, petom trgovačkom društvo najprije nije trebao biti odobren IT jer nije moglo dokazati da strani dioničari mogu slobodno repatrirati kapital i dobit, kako zahtijeva osnovna Uredba. Međutim, nakon iznošenja privremenih nalaza, trgovačko je društvo iznijelo dodatna objašnjenja koja su potvrđena za vrijeme rasprave s predstavnikom stranog dioničara. Stoga je prihvaćeno da ne postoje restrikcije vezane uz repatriranje kapitala i dobiti i trgovačkom se društvu, stoga, može odobriti IT.

(83)

Zaključeno da od devet proizvođača izvoznika u uzorku u NRK-u, IT treba odobriti sljedećim proizvođačima izvoznicima:

(84)

Sva tri proizvođača izvoznika kojima nije mogla biti odobrena primjena MET-a također su zatražili IT u slučaju da im primjena MET-a ne bude odobrena. Na temelju dostupnih podataka najprije je utvrđeno da ispunjavaju sve zahtjeve za odobrenje IT-a prema članku 9. stavku 5. osnovne Uredbe.

(85)

Stoga je zaključeno da se navedenim trima proizvođačima izvoznicima u NRK-u trebao dodijeliti IT:

(86)

U skladu s člankom 2. stavkom 7. točkom (a) osnovne Uredbe, uobičajenu vrijednost za proizvođače izvoznike kojima nije odobren MET treba ustanoviti na temelju cijena ili izračunate uobičajene vrijednosti u analognoj zemlji.

(87)

U obavijesti o pokretanju postupka Komisija je navela da namjerava koristiti Indiju kao primjerenu analognu zemlju za potrebe određivanja uobičajene vrijednosti za NRK, a zainteresirane stranke pozvane su da to komentiraju.

(88)

Nekoliko uvoznika u Zajednicu i proizvođača izvoznika u NRK-u protivilo se odabiru Indije, tvrdeći da njezin raspon proizvoda nije usporediv s rasponom kineskih proizvođača izvoznika. Većina stranaka predložila je Tajvan umjesto nje.

(89)

Komisija je aktivo tražila suradnju od poznatih proizvođača elemenata za pričvršćivanje diljem svijeta, uključujući onih u Tajvanu. Međutim, ni jedan od tajvanskih proizvođača nije pristao na suradnju. Ni proizvođači ostalih trećih zemalja nisu ponudili suradnju tijekom postupka. Za razliku od njih, dva indijska proizvođača pristala su surađivati poslavši odgovore na upitnik namijenjen proizvođačima u analognoj zemlji. Podaci navedeni u odgovorima na upitnik provjereni su u poslovnim prostorijama navedena dva trgovačka društva. Međutim, samo je jedno trgovačko društvo osiguralo dovoljno detaljne podatke radi utvrđivanja uobičajene vrijednosti.

(90)

Nakon konačnog iznošenja podataka, mnogi su uvoznici i izvoznici preispitivali primjerenost korištenja podataka od navedenog indijskog proizvođača zbog toga što i. količina koju taj proizvođač proizvodi i prodaje na indijskom domaćem tržištu, navodno, ne bi bila reprezentativna u smislu količine izvezene iz NRK-a u Zajednicu; i ii. navedeni indijski proizvođač navodno je trgovinski povezan s jednim od proizvođača Zajednice koji podupire pritužbu. U tom smislu valja napomenuti da i. obujam prodaje indijskog proizvođača smatra se dovoljno reprezentativnim da bi se dopustilo utvrđivanje pouzdanih, uobičajenih vrijednosti, i ii. činjenica da je proizvođač analogne zemlje povezan s proizvođačem Zajednice koji podupire pritužbu ne čini odabir navedene analogne zemlje neprimjerenim. Također je napomenuto da je navedena povezanost utvrđena nakon RIP-a. S obzirom na prethodno navedeno i nedostatak suradnje proizvođača ostalih trećih zemalja, odabir Indije kao analogne zemlje smatrao se primjerenim.

(91)

U smislu prethodno navedenog, uzimajući u obzir uvjete konkurentnosti i otvorenost indijskog tržišta te činjenicu da je indijski proizvođač koji surađuje prodavao vrste proizvoda usporedive s onima koje su izvozili proizvođači izvoznici NRK-a, zaključeno je da je Indija primjerena treća zemlja tržišnog gospodarstva u smislu članka 2. stavka 7. osnovne Uredbe.

(92)

Prema članku 2. stavku 7. točki (a) osnovne Uredbe, uobičajena vrijednost za proizvođače izvoznike kojima nije odobrena primjena MET-a utvrđena je na temelju provjerenih podataka dobivenih od proizvođača analogne zemlje kako je dolje navedeno.

(93)

Ispitano je može li se prodaja svih vrsta dotičnog proizvoda koji se prodaje na indijskom domaćem tržištu u reprezentativnim količinama smatrati ostvarenom u uobičajenom tijeku trgovine prema članku 2. stavku 4. osnovne Uredbe. To je učinjeno tako što je utvrđen udjel profitabilne prodaje nezavisnim kupcima na domaćem tržištu za svaku vrstu proizvoda tijekom ispitnog postupka.

(94)

Kada je obujam prodaje vrste proizvoda, prodan po neto prodajnoj cijeni jednakoj ili višoj od izračunatog troška proizvodnje, iznosio više od 80 % ukupnog obujma prodaje navedene vrste, te kada je ponderirana prosječna cijena navedene vrste bila jednaka trošku proizvodnje ili viša od njega, uobičajena se vrijednost temeljila na stvarnoj domaćoj cijeni. Navedena je cijena izračunana kao ponderirani prosjek cijena sve prodaje na domaćem tržištu iste vrste ostvarene tijekom RIP-a, bez obzira na to je li navedena prodaja bila profitabilna ili ne.

(95)

Kada je obujam profitabilne prodaje vrste proizvoda iznosio 80 % ili manje ukupnog obujma prodaje navedene vrste, ili kada je ponderirana prosječna cijena navedene vrste bila ispod troška proizvodnje, uobičajena se vrijednost temeljila na stvarnoj domaćoj cijeni, izračunatoj kao ponderirani prosjek profitabilne prodaje samo navedene vrste.

(96)

Ovisno o vrsti proizvoda, uobičajena vrijednost utvrđena je na temelju ponderiranog prosjeka prodajnih cijena svih prodaja ili ponderiranih prosjeka prodajnih cijena samo profitabilne prodaje na domaćem tržištu analogne zemlje, a na osnovi provjerenih podataka jednog proizvođača iz te zemlje.

(97)

Jedno od trgovačkih društava kojem je odobreno individualno ispitivanje i neki uvoznici tvrdili su da uobičajena vrijednost dobivena od jednog proizvođača u Indiji, koji navodno ne proizvodi slične vrste elemenata za pričvršćivanje kao dotično trgovačko društvo, neće činiti najbolju osnovu za ispravnu usporedbu. Stoga je predloženo da se, kako je previđeno člankom 2. stavkom 7. točkom (a) osnovne Uredbe, uobičajena vrijednost izračuna „na bilo kojoj drugoj objektivnoj osnovi”, u ovom slučaju na osnovi vlastitih brojki izvoznika, prilagođenih navodim odstupanjima troškova sirovine.

(98)

Gore navedena tvrdnja odbijena je jer se pokazalo da je indijski proizvođač, kako je navedeno u uvodnoj izjavi 91., također prodavao vrste elemenata za pričvršćivanje koji su bili usporedivi s onima koje su izvozili proizvođači izvoznici NRK-a. Osim toga, kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 103., izvršene su primjerene prilagodbe uobičajene vrijednosti što je utjecalo na usporedivosti cijena.

(99)

U svim slučajevima kad se dotični proizvod izvozio nezavisnim kupcima u Zajednici, izvozna cijena utvrđena je u skladu s člankom 2. stavkom 8. osnovne Uredbe, tj. na temelju izvoznih cijena koje su plaćene ili koje treba platiti.

(100)

Vezano uz dva proizvođača izvoznika, cjelokupna ili dio njihove prodaje Zajednici izvršena je putem povezanih trgovačkih društava u Zajednici i naknadno je preprodaja ostvarena nepovezanih trgovačkim društvima u Zajednici. U tim je slučajevima izvozna cijena izračunata, u skladu s člankom 2. stavkom 9. osnovne Uredbe, na temelju cijene po kojoj su uvezeni proizvodi prvo ponovno prodani nezavisnom kupcu, odgovarajuće prilagođenoj svim nastalim troškovima između uvoza i ponovne prodaje, i dobiti. Profitna marža utvrđena je na temelju dostupnih podataka dobivenih od nepovezanih uvoznika koji surađuju.

(101)

Uobičajena vrijednost i izvozna cijena uspoređene su na razini franko tvornica. Kako bi se osigurala primjerena usporedba između uobičajene vrijednosti i izvozne cijene, učinjene su odgovarajuće prilagodbe na temelju razlika koje utječu na cijene i usporedivost cijena u skladu s člankom 2. stavkom 10. osnovne Uredbe.

(102)

Usporedba cijena između elemenata za pričvršćivanje iz NRK-a i onih koje indijski proizvođač koji surađuje prodaje na indijskom tržištu napravljena je tako da se u obzir uzela razlika između standardnih i posebnih vrsta elemenata za pričvršćivanje.

(103)

Osim toga, na temelju dokaza sakupljenih na licu mjesta, procedure kontrole kvalitete koje provodi indijski proizvođač čiji su podaci korišteni za utvrđivanje uobičajene vrijednosti bile su naprednije od onih zabilježenih kod kineskih proizvođača izvoznika koji surađuju koji proizvode i izvoze uglavnom standardne vrste elemenata za pričvršćivanje. U tim se slučajevima prilagodba indijske uobičajene vrijednosti temeljila na trošku kontrole kvalitete indijskog proizvođača.

(104)

Uz gore navedeno, odgovarajuće prilagodbe u pogledu prijevoza, osiguranja, manipuliranja i popratnih troškova, pakiranja, kreditiranja i bankovnih naknada odobrene su u svim slučajevima u kojima je utvrđeno da su opravdane, točne i popraćene provjerenim dokazima.

(105)

Za pet trgovačkih društava u uzorku kojima je odobren IT, dampinške marže utvrđene su usporedbom ponderirane prosječne uobičajene vrijednosti utvrđene za indijskog proizvođača koji je u potpunosti surađivao i ponderirane prosječne izvozne cijene u Zajednicu svakog trgovačkog društva, kako je predviđeno člankom 2. stavkom 11. osnovne Uredbe.

(106)

Prosjek uzorka izračunan je kao ponderirani prosjek dampinških marži svih pet trgovačkih društava u uzorku koja surađuju, u skladu s člankom 9. stavkom 6. osnovne Uredbe.

(107)

Konačne dampinške marže, izražene kao postotak uvozne cijene CIF-a na granici Zajednice, neocarinjene, iznose kako slijedi:

(108)

Dampinške marže utvrđene su kako je prethodno navedeno u uvodnoj izjavi 107.

(109)

Konačne dampinške marže, izražene kao postotak uvozne cijene CIF-a na granici Zajednice, neocarinjene, iznose kako slijedi:

(110)

Da bi se na razini cijele zemlje izračunala dampinška marža primjenjiva na sve ostale izvoznike u NRK-u, najprije je utvrđena razina suradnje. Razina suradnje može se smatrati niskom, odnosno otprilike 53 % ukupnog uvoza iz NRK-a. Stoga je dampinška marža za trgovačka društva koja ne surađuju utvrđena kao prosjek vrijednosti iz podataka Eurostata i najviših marži vrsta proizvoda koje je proizvođač izvoznik koji surađuje prodao u reprezentativnoj količini s najvišom dampinškom maržom.

(111)

Na temelju toga, razina dampinške marže na cijeloj razini zemlje iznosi 115,4 % cijene CIF na granici Zajednice, neocarinjeno.

(112)

Ispitni je postupak pokazao da dotični proizvod proizvodi veliki broj proizvođača u Zajednici; procjenjuje se da se radi o više od 300 uglavnom malih i srednjih poduzeća, no uključeno je i nekoliko većih trgovačkih društava. Većina proizvođača Zajednice nije se javila nakon objave obavijesti o pokretanju postupka. Proizvođači koji su izjavili prigovor, u čije je ime podnesena pritužba, surađivali su tijekom ispitnog postupka, iako jedno od trgovačkih društava, odabrano u uzroku, tijekom provjere na licu mjesta nije osiguralo dovoljno podataka na temelju kojih bi se moglo utvrditi da surađuje. Navedeno je trgovačko društvo, stoga, isključeno iz podataka vezanih uz industriju Zajednice. Veliki broj ostalih proizvođača, koji podržavaju ili se protive pritužbi, osigurali su opće podatke vezane uz njihov obujam proizvodnje i prodaje. S obzirom na to da mnogi proizvođači u Zajednici, uglavnom mala poduzeća, nisu surađivali tijekom ispitnog postupka, nije bilo moguće precizno odrediti ukupan obujam proizvodnje Zajednice na temelju individualnih podataka trgovačkih društava.

(113)

Posljedično, obujam proizvodnje Zajednice procijenjen je pomoću podataka Eurostata koji se odnose na industrijsku proizvodnju. Na temelju tih podataka ukupna proizvodnja Zajednice 2006. iznosila je 1 431 602 tone.

(114)

Proizvodnja proizvođača Zajednice koji su poduprli pritužbu i u potpunosti surađivali tijekom ispitnog postupka predstavlja 27,0 % proizvodnje dotičnog proizvoda u Zajednici. Smatra se, stoga, da navedena trgovačka društva čine industriju Zajednice u smislu članka 4. stavka 1. i članka 5. stavka 4. osnovne Uredbe.

(115)

Pojedini uvoznici Zajednice i proizvođači izvoznici tvrdili su, a ispitni je postupak potvrdio, da je veliki broj proizvođača Zajednice koji surađuju, osim vlastitih pogona za proizvodnju u Zajednici, također uvozio značajne količine dotičnog proizvoda iz NRK-a u svrhu preprodaje na tržištu Zajednice.

(116)

Štoviše, tvrdilo se da je troje od proizvođača Zajednice koji surađuju djelomično premjestilo svoju proizvodnju uspostavljanjem proizvodnih postrojenja u NRK-u i da ih, stoga, treba isključiti iz uobičajenog izračuna. Međutim, utvrđeno je da su kineske podružnice tih proizvođača osnovane uglavnom radi tržišta NRK-a, a središte interesa navedenih trgovačkih društava ostalo je u Zajednici.

(117)

Vezano uz obujam uvoza proizvođača koji surađuju u Zajednicu, ispitni je postupak otkrio da su određena trgovačka društva uvozila relativno male količine dotičnog proizvoda podrijetlom iz NRK-a u usporedbi s prodajom njihove vlastite proizvodnje u Zajednici. Ta je prodaja, putem povezanih i nepovezanih trgovačkih društava, bila znatno manjeg obujma nego što su prethodno navedene stranke tvrdile.

(118)

Ispitni je postupak pokazao da je središte interesa tih trgovačkih društava nesumnjivo bila Zajednica i da ih, usprkos njihovom uvozu iz NRK-a, treba smatrati dijelom proizvodnje Zajednice.

(119)

Potrošnja Zajednice 2006. utvrđena je na temelju izvještaja vezanog uz ukupni obujam proizvodnje koji su države članice podnijele Eurostatu, uz dodavanje uvoza i oduzimanje izvoza. Očigledna potrošnja bila je u skladu s tvrdnjama navedenima u pritužbi. Stoga, u nedostatku drugih podataka, korišteni su i podaci iz pritužbe za 2004.-2005. Obujam uvoza i izvoza za razdoblje između 2003. i RIP-a temeljio se na podacima Eurostata. Za 2003. nije bilo raspoloživih podataka pa procjena potrošnje Zajednice i tržišnih udjela nije bila moguća.

(120)

Na temelju tih podataka, utvrđeno je da se potražnja za dotičnim proizvodom u Zajednici između 2004. i RIP-a povećala za 29 %.

(121)

Obujam uvoza iz NRK-a dobiven je iz podataka Eurostata. Razvoj uvoza iz NRK-a, u obujmu i tržišnom udjelu, bio je sljedeći:

(122)

Dok se potrošnja dotičnog proizvoda povećala za 29 % između 2004. i RIP-a, uvoz iz NRK-a stalno je rastao, za 103 % tijekom istog razdoblja. Posljedično, tržišni udjel NRK-a tijekom razmatranog razdoblja povećao se sa 17 % na 26 % tijekom istog razdoblja.

(123)

Sljedeća tablica prikazuje razvoj prosječnih uvoznih cijena iz NRK-a. Tijekom razmatranog razdoblja cijene su ostale prilično stabilne, s blagim povećanjem do 2005. i smanjenjem 2006.

(124)

Vezano uz prodajnu cijenu dotičnog proizvoda na tržištu Zajednice tijekom RIP-a, usporedba je napravljena između cijena proizvođača Zajednice u uzorku i cijena proizvođača izvoznika u uzorku u NRK-u. Odgovarajuće prodajne cijene industrije Zajednice su cijene prema nezavisnim kupcima, prema potrebi prilagođene na razinu franko tvornica, tj. bez troškova vozarine u Zajednici i nakon odbitka popusta i rabata. Te su cijene uspoređene s prodajnim cijenama koje su naplaćivali kineski proizvođači izvoznici bez popusta i prema potrebi prilagođene cijenama CIF na granici Zajednice s odgovarajućom prilagodbom za troškove carinjenja i troškove nakon uvoza. S obzirom na to da industrija Zajednice prodaje svoje proizvode i distributerima i krajnjim korisnicima, dok se kineska roba prodaje putem povezanih i nepovezanih uvoznika i/ili trgovaca, učinjena je prilagodba uvozne cijene tamo gdje je to bilo potrebno kako bi se osigurala usporedba na istoj razini trgovine.

(125)

Kako je navedeno, uvoznici Zajednice i proizvođači izvoznici tvrdili su da su kineski proizvodi uglavnom standardni elementi za pričvršćivanje osnovne kvalitete, dok industrija Zajednice teži ispunjenju potreba tržišnih segmenata najskupljim elementima za pričvršćivanje. Stoga su tvrdili da bi bilo kakva usporedba cijena temeljena na prosječnim cijenama bila obmanjujuća. U tom smislu valja napomenuti da je marža nelojalnog sniženja cijena utvrđena na temelju podataka trgovačkih društava prema vrsti proizvoda, koja uzima u obzir svojstva proizvoda koji se uspoređuju. Posebno je korištena slična metoda onoj opisanoj u uvodnim izjavama 102. i 103. pomoću koje su standardni elementi za pričvršćivanje, koji čine većinu kineskog izvoza, bili razlikovani od posebnih vrsta elemenata za pričvršćivanje.

(126)

Usporedba pokazuje da je, tijekom RIP-a, uvoz dotičnog proizvoda prodavan u Zajednici po cijenama koje nelojalno snižavaju cijene industrije Zajednice, u prosjeku za više od 40 %.

(127)

U skladu s člankom 3. stavkom 5. osnovne Uredbe, ispitivanje učinka dampinškog uvoza iz NRK-a na industriju Zajednice uključivalo je analizu svih gospodarskih čimbenika i indeksa koji imaju utjecaj na stanje industrije od 2003. do RIP-a. Analiza stanja industrije Zajednice izvršena je za trgovačka društva u uzorku kako je prethodno navedeno, osim vezano uz proizvodnju, proizvodni kapacitet, iskorištenost kapaciteta, prodaju, tržišni udjel, zaposlenost i produktivnost, te je uzela u obzir brojke cjelokupne industrije Zajednice i temeljila se na podacima proizvođača Zajednice koji surađuju.

(128)

Razvoj proizvodnje, proizvodnog kapaciteta i iskorištenosti kapaciteta za industriju Zajednice bio je sljedeći:

(129)

Usprkos značajnom porastu potražnje od 29 % između 2004. i RIP-a, obujam proizvodnje industrije Zajednice mijenjao se tijekom razmatranog razdoblja i bio je samo 6 % viši tijekom RIP-a u usporedbi s 2003.

(130)

Proizvodni kapacitet tek je malo porastao tijekom razmatranog razdoblja što znači da je iskorištenost kapaciteta ostala na niskoj razini od 52 % do 53 % tijekom cijelog razdoblja. Određeni su uvoznici Zajednice tvrdili da su brojke koje se odnose na proizvodne kapacitete pretjerane, na primjer, zbog pretpostavke stalne proizvodnje (24 sata/365 dana) ili podcjenjivanja vremena potrebnog za prilagodbu opreme novim vrstama proizvodnje ili uključivanja stare opreme. Međutim, kapacitet je izračunan na temelju tri smjene u 220 dana, uzimajući u obzir zastoje u proizvodnji koji su u većini slučajeva bili povezani s linijom toplinske obrade. Pri izračunu raspoloživog kapaciteta provjeren je broj strojeva za hladno kovanje i u obzir je uzeto prosječno vrijeme potrebno za prilagodbu opreme novim proizvodnim serijama (raspona između 2 i 12 sati).

(131)

Razvoj proizvodnje i pokazatelji kapaciteta industrije Zajednice mogu se objasniti kako slijedi:

(132)

Nepovezani uvoznici Zajednice također su tvrdili da bi učinak na iskorištenost kapaciteta bio jako malen i da bi ostao na razini ispod 60 % da su proizvođači Zajednice naknadno proizveli jednake količine onima uvezenim iz NRK-a tijekom razmatranog razdoblja. U tom smislu treba napomenuti da su iz NRK-a tijekom razmatranog razdoblja uvezene značajne količine koje predstavljaju oko 26,9 % cjelokupne proizvodnje Zajednice u 2006. Posljedično, pozitivan učinak na iskorištenost kapaciteta bio bi veći nego što se pretpostavljalo da su te količine proizvedene u Zajednici, za što je kapacitet bio raspoloživ.

(133)

Nakon konačnog iznošenja podataka, nekoliko nepovezanih uvoznika Zajednice tvrdilo je da bi mjere, u slučaju konačnog uvođenja, dovele do manjka opskrbe na tržištu Zajednice u iznosu od 200 000 tona. Međutim, na temelju razina rezervnih kapaciteta utvrđenih tijekom RIP-a, stvaran, dostupan proizvodni kapacitet u Zajednici procjenjuje se na više od 2,5 milijuna tona, odnosno znatno iznad razine potrošnje Zajednice od 2,27 milijuna tona. Stoga je utvrđeno da dostupan rezervni proizvodni kapacitet u Zajednici premašuje navodni manjak od 200 000 tona i bez problema može zadovoljiti potražnju za dotičnim proizvodom.

(134)

Brojke u nastavku predstavljaju obujam zaliha industrije Zajednice na kraju svakog razdoblja.

(135)

Zalihe su se povećale za 5 % tijekom razmatranog razdoblja, usprkos povećanju u proizvodnji od 7 %. To je uglavnom povezano s rastućim udjelom standardnih proizvoda u portfelju industrije Zajednice. Međutim, s obzirom na to da se istovjetni proizvod u Zajednici proizvodi uglavnom po narudžbi, razina zaliha se ne smatra korisnim pokazateljem štete za ovaj proizvod.

(136)

Brojke u nastavku predstavljaju prodaju industrije Zajednice nezavisnim kupcima u Zajednici.

(137)

Obujam prodaje industrije Zajednice povećao se za 12 % tijekom razmatranog razdoblja i za 21 % u vrijednosti kao rezultat rastućeg udjela posebnih proizvoda temeljenih na nacrtima kupaca.

(138)

Istodobno je utvrđeno da su se prosječne prodajne cijene nepovezanim kupcima na tržištu Zajednice povećale tijekom razmatranog razdoblja. Navedeni porast cijena treba razmatrati u okviru značajnog povećanja cijena sirovine i činjenice da je industrija Zajednice usmjerila svoje napore prema višem segmentu tržišta (posebnim proizvodima) na koje je dampinški uvoz utjecao u manjoj mjeri. Visokokvalitetni proizvodi koji ispunjavaju posebne zahtjeve kupaca, za razliku od standardnih proizvoda, uglavnom su skuplji u smislu jedinične prodajne cijene. Stoga porast prodajnih cijena odražava i povećanje troškova sirovine, ali i promjene raspona proizvoda koje proizvodi industrija Zajednice.

(139)

Nakon povećanja između 2003. i 2004., obujam prodaje proizvođača Zajednice smanjio se za 1 %. U isto se vrijeme potrošnja Zajednice povećala za 29 % što znači da industrija Zajednice nije mogla iskoristiti prednost povećanja potrošnje Zajednice i time se tržišni udjel proizvođača Zajednice smanjio za 24 % u manje od tri godine. Smanjenje tržišnog udjela proizvođača Zajednice, u slučaju izračuna za cijelo promatrano razdoblje (tj. uključujući 2003.), vjerojatno bi bilo još veće.

(140)

Stoga je utvrđeno da industrija Zajednice ne bi mogla imati koristi od rasta tržišta nakon povećanja potrošnje Zajednice jer dampinški uvoz iz NRK-a proizvođačima Zajednice ne dopušta da nastave s većom proizvodnjom standardnih proizvoda.

(141)

Razine dobiti od prodaje istovjetnog proizvoda industrije Zajednice mijenjale su se tijekom cijelog razmatranog razdoblja, dosegavši tek umjereno pozitivne razine.

(142)

Profitabilnost je na najnižoj razini bila 2003. (2,1 %), ali se otad poboljšala, što je djelomično povezano s naporima industrije Zajednice da smanje troškove proizvodnje i povećaju produktivnost, i činjenice da su svoje napore usmjerili prema opskrbi visokokvalitetnim proizvodima koji donose veće prihode od standardnih proizvoda, s tim da dampinški uvoz iz NRK-a manje utječe na visokokvalitetne nego na standardne proizvode.

(143)

Valja napomenuti da se cjelokupna pozitivna profitabilnost tijekom razmatranog razdoblja odvijala usporedno s rastućim tržištem faze rasta gospodarskog ciklusa tijekom 2004. i početkom 2008., i vjerojatno će se znatno pogoršati kad se navedeni trendovi preokrenu. Elementi za pričvršćivanje, kao industrijski proizvod široke namjene, jako ovise o promjenama općeg gospodarskog stanja te posebno industrijskoj proizvodnji.

(144)

Razvoj novčanog toka od prodaje istovjetnog proizvoda u Zajednici povećao se za 33 % do 2005., no tijekom RIP-a gotovo se vratio na početnu razinu.

(145)

Proizvodnja elemenata za pričvršćivanje relativno je kapitalno intenzivna. Industrija Zajednice tvrdila je da je optimizacija proizvodnje potrebna da bi se moglo odgovoriti na sve veće zahtjeve tržišnog okruženja. Da bi se postigla navedena fleksibilnost, industrija Zajednice zadržala je relativnu visoku razinu ulaganja koja se tijekom razmatranog razdoblja malo smanjila, no i dalje ostaje na značajnoj razini. Navedena su se ulaganja uglavnom odnosila na kupnju novih strojeva radi optimizacije proizvodnje.

(146)

Tijekom razmatranog razdoblja, povrat ulaganja, izražen kao postotak neto prodaje, porastao je za sedam postotnih bodova između 2003. i RIP-a. To objašnjava činjenica da je industrija Zajednica pokušala maksimizirati korištenje svojih postojećih proizvodnih kapaciteta bez velikih ulaganja. Kako je utvrđeno tijekom ispitnog postupka, svi proizvođači u uzorku razvili su vlastitu opremu da bi prilagodili svoja proizvodna postrojenja novim kupcima (posebni proizvodi temeljeni na nacrtima kupaca).

(147)

Nije dostavljen nikakav dokaz o smanjenoj ili povećanoj sposobnosti prikupljanja kapitala tijekom razmatranog razdoblja.

(148)

Razvoj zaposlenosti, produktivnosti i troškova radne snage u industriji Zajednice bio je kako slijedi:

(149)

Broj zaposlenika industrije Zajednice povećao se između 2003. i RIP-a. Bio je to rezultat napora da se zadrži obujam proizvodnje i proizvode raznolikiji proizvodi koji zahtijevaju stalno prilagođavanje opreme i strojeva. Rezultati ovog strateškog procesa unutar industrije Zajednice bilo su vidljivi i u smislu produktivnosti koja je ostala nepromijenjena tijekom razmatranog razdoblja iako su se morali prilagoditi novim kupcima (posebni proizvodi temeljeni na nacrtima kupaca) što je zahtijevalo više ljudskih resursa.

(150)

Prosječne plaće umjereno su porasle tijekom razmatranog razdoblja.

(151)

Kako je navedeno u uvodnoj izjavi 150., dampinške marže očito su iznad razine de minimis. Štoviše, s obzirom na obujam i cijenu dampinškog uvoza, učinak stvarnih marža dampinga ne može se smatrati zanemarivim.

(152)

Zajednica se ne oporavlja od učinaka prošlog dampinga jer prije trenutačnog ispitnog postupka nije proveden ni jedan drugi ispitni postupak.

(153)

Između 2003. i RIP-a obujam dampinškog uvoza dotičnog proizvoda iz NRK-a povećao se za skoro 180 %, dosegnuvši tržišni udjel od 26 % tijekom RIP-a. Štoviše, tijekom RIP-a, dampinški je uvoz dotičnog proizvoda znatno snizio prodajne cijene industrije Zajednice. Na osnovi ponderiranog prosjeka, sniženje cijena iznosilo je više od 40 %.

(154)

Istodobno, dok je potrošnja Zajednice porasla za 29 %, obujam prodaje industrije Zajednice smanjio se za samo 1 %. Tržišni joj se udjel smanjio za 24 % i nije mogla u potpunosti prenijeti globalno povećanje cijena sirovine na kupce, što je dovelo do stalno niskih razina profitabilnosti.

(155)

Posljedično, proizvodnja se nije povećala jednako brzo kao potrošnja Zajednice i iskorištenost kapaciteta ostala je vrlo niska, na otprilike 50 % tijekom razmatranog razdoblja. To je također negativno utjecalo na profitabilnost jer je sprečavalo industriju da u potpunosti iskoristi prednost ekonomije razmjera.

(156)

Učinak dampinškog uvoza na profitabilnost industrije Zajednice u određenoj je mjeri ublažen tijekom razmatranog razdoblja zahvaljujući širenju tržišta Zajednice i povoljnom gospodarskom ciklusu. Međutim, ta se situacija može preokrenuti kad ciklus dođe do kraja.

(157)

Neovisno o znatnim naporima industrije da zadrži obujam proizvodnje, kroz fleksibilnu proizvodnju tijekom razmatranog razdoblja i stalne napore da poveća produktivnost i konkurentnost, njezina profitabilnost, novčani tok i povrat ulaganja nisu odražavali stalan porast potražnje Zajednice za dotičnim proizvodom. Navedeni bi trend mogao snažno utjecati na kapacitet industrije Zajednice da zadrži proizvodnju visokokvalitetnih dijelova.

(158)

Nakon iznošenja opisnog dokumenta, proizvođači izvoznici u Kini i uvoznici Zajednice tvrdili su da bi, s obzirom na to da određeni pokazatelji poput obujma prodaje, cijena i dobiti upućuju na pozitivan razvoj tijekom razmatranog razdoblja, Komisija trebala zaključiti da industrija Zajednice nije pretrpjela materijalnu štetu.

(159)

S druge strane, industrija Zajednice tvrdila je da trenutačno niske razine profitabilnosti sve više utječu na njezinu sposobnost održavanja i unaprjeđivanja proizvodne opreme na razinu koja bi joj omogućila da ostane prisutna na tržištu visokokvalitetnih proizvoda. Stog, gubitak velikog obujma proizvodnje standardnih proizvoda također utječe na kapacitet industrije Zajednice da nastavi proizvoditi visokokvalitetne proizvode.

(160)

Ispitni je postupak potvrdio da je materijalna šteta bila rezultat značajne zamjene proizvoda Zajednice proizvodima kineskog uvoza u određenim bitnim tržišnim segmentima, imajući negativan učinak na iskorištenost kapaciteta i profitabilnost, iako je navedeni učinak bio ublažen činjenicom da je industrija uspjela nadoknaditi obujam manje proizvodnje usmjerivši se na tržišne segmente i proizvode koji ostvaruju veće prihode.

(161)

S obzirom na gore navedeno, zaključuje se da je industrija Zajednice pretrpjela materijalnu štetu u smislu članka 3. osnovne Uredbe.

(162)

U skladu s člankom 3. stavcima 6. i 7. osnovne Uredbe, ispitivalo se je li postojala uzročno-posljedična veza između dampinškog uvoza iz NRK-a i materijalne štete koju je pretrpjela industrija Zajednice. Poznati čimbenici osim dampinškog uvoza, koji su u isto vrijeme mogli uzrokovati štetu industriji Zajednice, također su ispitivani kako bi se osiguralo da se moguća šteta koju su uzrokovali ti čimbenici ne pripiše dampinškom uvozu.

(163)

Između 2004. i RIP-a, očigledna potrošnja Zajednice povećala se za 29 % (u obujmu), dok je prodaja proizvođača Zajednice porasla za samo 17 %. Proizvođači Zajednice su, stoga, izgubili više od 6,8 postotnih bodova tržišnog udjela tijekom istog razdoblja.

(164)

Nepovezani uvoznici Zajednice tvrdili su da bi slika bila znatno drukčija kad bi se prodaja izrazila u vrijednosti a ne količinama, jer je jedinična prodajna cijena elemenata za pričvršćivanje proizvedenih u Zajednici puno viša od cijene proizvoda NRK-a te se povećala tijekom razmatranog razdoblja. Međutim, tijekom analiziranja učinka uvoza po niskim cijenama na tržište Zajednice smatralo se primjerenim, u skladu s prošlom praksom, ocijeniti trendove uvoza i tržišne udjele u prvom redu prema obujmu, ne vrijednosti. Osim toga, na vrijednost prodaje utječu promjene u ponudi proizvoda, kao što je to bio slučaj s industrijom Zajednice koja se preusmjerila na visokokvalitetne proizvode. Naposljetku valja napomenuti da su trendovi vezani uz prodaju samo jedan od čimbenika štete i nisu toliko presudni.

(165)

Značajno povećanje obujma dampinškog uvoza iz NRK-a za više od 170 % između 2003. i RIP-a i njegova tržišnog udjela na tržištu Zajednice sa 17 % na 26 % između 2004. i RIP-a odvijali su se usporedno sa stalnim opadanjem tržišnog udjela proizvođača Zajednice.

(166)

Tijekom razmatranog razdoblja cijene dampinškog uvoza ostale su relativno nepromijenjene i niske, usprkos povećanju cijena sirovine na globalnoj razini. Za razliku od izvoznika NRK-a, prodajne cijene proizvođača Zajednice pratile su trend povećanja troškova sirovine.

(167)

Kao odgovor na rastuće količine uvoza standardnih proizvoda podrijetlom iz NRK-a, industrija Zajednice razvila je vlastitu proizvodnu djelatnost posebnih dijelova (temeljenih na nacrtima kupaca), time zadržavajući obujam proizvodnje i izbjegavajući daljnji pad profitabilnosti. Međutim, ti proizvodi, namijenjeni za tržište visokokvalitetnih proizvoda, ne mogu u potpunosti nadoknaditi gubitak velikog obujma proizvodnje standardnih proizvoda.

(168)

Osim toga, cijene dampinškog uvoza znatno su snizile cijene industrije Zajednice izvršivši snažan pritisak u trenutku kad su troškovi sirovina znatno porasli. Ispitni je postupak pokazao da industrija Zajednice nije bila u položaju prenijeti cjelokupno povećanje troškova na svoje kupce zbog snažnog pritiska na cijene do kojeg je došlo zbog znatnih količina dampinških proizvoda uvezenih iz NRK-a. To je dovelo do manjka dovoljne razine profitabilnosti i niske razine povrata ulaganja i novčanog toka.

(169)

Veliki broj izvoznika, uvoznika i njihovih udruženja tvrdio je da kineski izvoz ne konkurira proizvodima industrije Zajednice jer proizvodi pripadaju drukčijim, i komplementarnim, kategorijama proizvoda. Iako se čini da je kineski izvoz tijekom RIP-a bio usmjeren na određene tržišne segmente poput standardnih vijaka i svornjaka, valja imati na umu da postoji značajno tržišno preklapanje proizvoda koje proizvodi i prodaje industrija Zajednice i proizvoda kineskih izvoznika, pri čemu se taj položaj dinamično mijenja. Industrija Zajednice već je izgubila veći dio tržišnog udjela zbog uvoza na određenim segmentima tržišta, no mogla bi izgubiti tržište i za trenutačne snažne proizvode, ako se sadašnji trendovi nastave.

(170)

Štoviše, podaci Eurostata ukazali su na znatne količine proizvodnje u Zajednici za svaku oznaku KN, koja konkurira uvozu iz NRK-a. Neki su uvoznici tvrdili da, iako postoji proizvodnja Zajednice povezana sa svim oznakama KN, ovo ne vrijedi za određene vrste proizvoda i kvalitetu unutar svake pojedine oznake KN. Međutim, ova izjava nije potkrijepljena nikakvim podacima. Štoviše, kako je navedeno u odjeljku 4.5.1., proizvođači Zajednice trenutačno koriste otprilike jednu polovinu svog proizvodnog kapaciteta i imaju tehničke mogućnosti za proizvodnju svih vrsta elemenata za pričvršćivanje ako to tržišni uvjeti zatraže.

(171)

Stoga se zaključuje da je pritisak koji je vršio dampinški uvoz, čiji su se opseg i tržišni udjel povećali 2003. na dalje, odigrao odlučujuću ulogu u šteti koju je pretrpjela industrija Zajednice.

(172)

Kako je prethodno navedeno, NRK je bio najznačajniji izvoznik dotičnog proizvoda na tržište Zajednice tijekom razmatranog razdoblja. Udjel uvoza dotičnog proizvoda iz NRK-a u cjelokupnom uvozu iz ostatka svijeta povećao se za 20 % tijekom razmatranog razdoblja dosegnuvši 61 % na kraju RIP-a.

(173)

Štoviše, prema grafičkom prikazu u nastavku (izvor: Comext), utvrđeno je da prosječne jedinične prodajne cijene (u eurima) uvoza iz ostatka svijeta nisu pratile isti trend kao uvoz iz NRK-a, jer su se cijene uvoza iz ostatka svijeta povećale za 19 % tijekom razmatranog razdoblja, a cijene uvoza iz NRK za 2 %. Prosječna jedinična cijena (u eurima) po toni za ostataka svijeta bila je 180 % viša od prosječne jedinične cijene po toni uvoza iz NRK-a.

(174)

U skladu s tim smatra se da uvoz podrijetlom iz ostalih trećih zemalja nije mogao utjecati na štetu koju je pretrpjela industrija Zajednice. Točnije, tablica u nastavku koja sadrži podatke glavnih zemalja izvoznika, poput Tajvana, Japana i Sjedinjenih Američkih Država, pokazuje posve iste trendove kao u ostatku svijeta.

(175)

Također je ispitano je li izvoz industrije Zajednice u zemlje koje nisu članice Zajednice utjecao na štetu pretrpljenu tijekom razmatranog razdoblja. Izvoz u zemlje koje nisu članice Zajednice predstavljao je samo oko 11 % proizvodnje dotičnog proizvoda industrije Zajednice 2006. Taj se izvoz povećao za oko 81 % između 2003. i RIP-a. Nadalje, izvoz se stalno odvijao po cijenama znatno višim od prodajnih cijena na tržištu Zajednice. Stoga se zaključuje da realizacija izvoza u treće zemlje nije prouzročila materijalnu štetu industriji Zajednice.

(176)

Iako raspoloživi dokazi upućuju na određeni porast cijena čelika u Zajednici tijekom RIP-a, čini se da navedena povećanja nisu bila odlučujući čimbenik zbog kojeg je došlo do pogoršanja položaja industrije Zajednice. Pogoršanje je prouzročio gubitak tržišnog udjela kako je prethodno navedeno u uvodnoj izjavi 165. Ispitni je postupak pokazao da su povećane prosječne jedinične prodajne cijene tijekom razmatranog razdoblja uglavnom bile rezultat povećanja udjela posebnih vrsta proizvoda industrije Zajednice jer su troškovi proizvodnje tih proizvoda veći.

(177)

Međutim, industrija Zajednice nije mogla dovoljno povećati svoje prodajne cijene da bi nadoknadila povećanje troška do kojeg je došlo zbog proizvodnje visokokvalitetnih proizvoda. Navedena nefleksibilnost cijena uzrokovala je istovremeni nagli rast dampinškog uvoza podrijetlom iz NRK-a, po cijenama koje su znatno snizile cijene industrije Zajednice. U tim okolnostima valja zaključiti da je industrija Zajednice zbog navedenog dampinškog uvoza bila izložena snažnom pritisku na cijene i zato nije imala mogućnost u potpunosti nadoknaditi povećanje troškova kroz povećanje prodajnih cijena.

(178)

Naposljetku valja napomenuti da je povećanje cijena sirovine trebalo utjecati na sve gospodarske subjekte na tržištu, uključujući kineske proizvođače izvoznike i stoga se ne može smatrati posebnim čimbenikom koji je uzrokovao štetu industriji Zajednice, posebno zbog toga jer su jedinične prodajne cijene dotičnog proizvoda podrijetlom iz NRK-a ostale nepromijenjene usprkos povećanju cijena sirovine.

(179)

Na temelju gore navedenog, zaključuje se da povećanje cijena sirovina samo po sebi ne bi prekinulo uzročno-posljedičnu vezu između dampinškog uvoza iz NRK-a i štete koju je pretrpjela industrija Zajednice.

(180)

Šteta se u ovom slučaju uglavnom očituje kroz gubitak potencijalnog obujma prodaje na rastućem tržištu i tržišnog udjela. Posljedični pad cijene i gubitak ekonomije razmjera zbog niske iskorištenosti kapaciteta doveli su do nedovoljne razine profitabilnosti usprkos povoljnim općim gospodarskim uvjetima koji su prevladali tijekom razmatranog razdoblja.

(181)

Ispitni je postupak pokazao da se manjak napretka vezanog uz stanje većine čimbenika štete industrije Zajednice odvijao usporedno s naglim povećanjem obujma uvoza i tržišnog udjela iz NRK-a i znatnim sniženjem cijene koji je navedeni uvoz prouzročio. Također je utvrđeno da uvoz podrijetlom iz ostalih trećih zemalja nije mogao doprinijeti šteti koju je pretrpjela industrija Zajednice jer su prosječne uvozne cijene znatno više od uvoznih cijena NRK-a i tržišni udjel uvoza koji ne dolazi iz NRK-a smanjio se u usporedbi s uvozom NRK-a u Zajednicu.

(182)

Pozitivan razvoj izvoza industrije Zajednice u zemlje koje nisu članice EU-a znači da mogući učinak tog razvoja ne može prekinuti uzročno-posljedičnu vezu između dampinškog uvoza iz NRK-a i štete koju je pretrpjela industrija Zajednice.

(183)

Nadalje, iako su cijene sirovine tijekom razmatranog razdoblja dosegnule dotad neviđenu razinu, to je trebalo utjecati na sve gospodarske subjekte na tržištu i, štoviše, vremenski uzorak čimbenika štete ne upućuje na to da je navedeno bilo glavni razlog štete koju je pretrpjela industrija Zajednice.

(184)

S obzirom na gore navedeno, zaključuje se da je dampinški uvoz podrijetlom iz NRK-a prouzročio materijalnu štetu industriji Zajednice u smislu članka 3. stavka 6. osnovne Uredbe.

(185)

U skladu s člankom 21. osnovne Uredbe, ispitano je postoje li utemeljeni razlozi koji bi doveli do zaključka da uvođenje antidampinških mjera na uvoz iz dotične zemlje nije u interesu Zajednice. Upitnici su poslani svim uvoznicima, trgovcima i industrijskim korisnicima navedenima u pritužbi. Odgovore na upitnik poslalo je sedam uvoznika, a određeni su podaci dobiveni i od industrijskih korisnika.

(186)

Očekuje se da će uvođenje mjera spriječiti daljnje poremećaje na tržištu i ponovno uspostaviti pošteno tržišno natjecanje. Industrija Zajednice konkurentna je i održiva industrija čemu svjedoči činjenica da može izvesti niz proizvoda na izrazito konkurentna svjetska tržišta. Stoga bi uvođenje mjera trebalo omogućiti postizanje primjerenih razina iskorištenosti kapaciteta i poboljšati njezinu financijsku situaciju. To će joj, također, omogućiti da nastavi s ulaganjima u tehnologiju i modernizira proizvodna postrojenja čime je opstanak industrije Zajednice zajamčen.

(187)

S druge strane, ne dođe li do uvođenja antidampinških mjera, stanje industrije Zajednice vjerojatno će se pogoršati. Industrija Zajednice ne bi bila sposobna provesti ulaganja potrebna za učinkovito konkuriranje uvozu iz trećih zemalja, a posebno iz NRK-a. To će prisiliti određena trgovačka društva da u skoroj budućnosti prestanu s proizvodnjom i otpuste svoje zaposlenike. Zatvaranjem proizvodnje Zajednice, industrija Zajednice bi u mnogim daljnjim sektorima postala ovisnija o dobavljačima izvan Zajednice.

(188)

Slijedom toga, zaključuje se da uvođenje bi antidampinških mjera omogućilo industriji Zajednice da se oporavi od pretrpljenog štetnog dampinga i da bi, stoga, ono bilo u interesu industrije Zajednice.

(189)

Sedam uvoznika odabranih u završnom uzorku (vidjeti uvodnu izjavu 28.) surađivalo je tijekom ispitnog postupka poslavši odgovore na upitnik. Tih sedam uvoznika predstavlja oko 15 % ukupnog uvoza dotičnog proizvoda u Zajednicu tijekom RIP-a. Međutim, jedan uvoznik nije prihvatio posjet radi provjere i podaci koji se odnose na to trgovačko društvo morali su se odbaciti. Za uvoznike koji su u potpunosti surađivali, dotični proizvod predstavlja značajan dio njihovog prometa. Utvrđeno je da je, u prosjeku, profitabilnost dotičnog proizvoda veća od opće profitabilnosti trgovačkih društava. Uočen je nagli rast uvoza dotičnog proizvoda tijekom razmatranog razdoblja, kao i smanjena kupovina od proizvođača Zajednice.

(190)

U nekoliko podnesaka primljenih od nepovezanih uvoznika Zajednice, tvrdilo se da bi negativni učinak, u slučaju uvođenja mjera, bio dvostruk: (a) nedostatak dostatnih kapaciteta u Zajednici, ako postoje, da se zadrži jednaka razina opskrbe dotičnog proizvoda; i (b) povećanje cijene dotičnog proizvoda koje se ne bi moglo prenijeti na krajnje kupce, što bi za uvoznike značilo gubitak profitabilnosti. Ispitni je postupak otkrio da je dotični proizvod samo ograničeni dio raspona proizvoda koji nude nepovezani uvoznici Zajednice, i da je ostatak kupljen uglavnom u Zajednici. Štoviše, da se ne bi oslanjali na samo jedan izvor, uvoznici Zajednice kupuju jednake vrste proizvoda od proizvođača Zajednice i NRK-a, iako najveće količine kupuju od proizvođača izvoznika NRK-a. Osim toga, utvrđeno je da se uvoznici Zajednice još uvijek oslanjaju na proizvođače Zajednice radi opskrbe malih količina dotičnog proizvoda da bi ispunili kratkoročne zahtjeve kupaca i nastavili s ponudom cjelokupnog raspona proizvoda. Uvoznici Zajednice nisu mogli osigurati uvjerljive dokaze kojima bi potkrijepili tvrdnju da proizvođači Zajednice nisu mogli zadovoljiti potražnju za svim vrstama elemenata za pričvršćivanje, bilo da se radilo o standardnim ili posebnim zahtjevima kupaca. Ispitni je postupak također otkrio da uvoznici Zajednice svojim kupcima, osim jednostavne opskrbe elementima za pričvršćivanje, sve više nude dodatne, posebne logističke usluge. Stoga bi eventualne mjere koje bi se mogle primijeniti na ograničeni dio raspona proizvoda imale još uži učinak jer pružanje logističkih usluga stvara nove troškove i prihode. Zato bi, uvedu li se mjere, uvoznici Zajednice i dalje mogli nuditi istu razinu usluga svojim kupcima s obzirom na značajne i raznolike proizvodne kapacitete dostupne u Zajednici koji bi ograničili učinak mjera na profitabilnost uvoznika Zajednice.

(191)

Ispitni je postupak otkrio da je šest posjećenih nepovezanih uvoznika Zajednice povećalo kupovinu proizvoda iz NRK-a tijekom razmatranog razdoblja i da je to posebno imalo pozitivne učinke na profitabilnost njihove prodaje elemenata za pričvršćivanje. U prosjeku je profitna marža za dotični proizvod bila veća od njihove cjelokupne dobiti i u prosjeku iznosila skoro 10 %. Cjelokupna profitabilnost šest posjećenih nepovezanih uvoznika Zajednice također je utvrđena pozitivnom u svim slučajevima te je iznosila između 5 % i 10 %.

(192)

Ponuda proizvoda ispitivanih trgovačkih društava vrlo je široka, a dotični proizvod predstavlja samo jedan dio. Štoviše, uvoznici nastavljaju kupovati dotični proizvod od proizvođača Zajednice i uvoziti ga iz ostalih trećih zemalja da se ne bi u potpunosti oslanjali na opskrbu od proizvođača NRK-a, no i da bi mogli ispuniti kratkoročne zahtjeve. S obzirom na to da se uvoznici proizvode dobavljaju od proizvođača Zajednice i Dalekog istoka da bi svojim kupcima omogućili najširu moguću ponudu proizvoda, može se smatrati da ih posljedice mogućeg postojanja antidampinške mjere za jednu zemlju izvoznicu ne bi trebale spriječiti u tome da nastave nuditi jednaki proizvod, pritom zadržavajući primjerene profitne marže.

(193)

Nakon iznošenja podataka o gore navedenim nalazima, velik je broj uvoznika i njihovih udruženja tvrdio da bi predložene mjere izrazito negativno utjecale na njihovo poslovanje, u smislu obujma poslovanja, profitabilnosti i zaposlenosti. Uvoznici su posebno tvrdili da bi uvođenje pristojba, zajedno s nedavnim naglim rastom cijena elemenata za pričvršćivanje zbog povećanja cijena sirovine, znatno opteretilo njihov novčani tok i povećalo njihove potrebe za obrtnim kapitalom i financiranjem. Također se tvrdilo da bi kupci teško prihvatili daljnji porast cijena i da bi postojeći ugovori u mnogim slučajevima značili da uvoznici ne bi bili sposobni prenijeti povećanja cijena koje bi uzrokovale pristojbe. Neki su uvoznici također tvrdili da jako ovise o uvozu iz NRK-a i da bi bilo teško pronaći druge dobavljače, u Zajednici ili u ostalim trećim zemljama. To bi posebno vrijedilo u slučaju uvoznika koji su ulagali u proizvodna postrojenja u NRK-u ili koji su u tehničkom smislu povezani s proizvođačima NRK-a, npr. vezano uz proizvodnju posebnih vrsta elemenata za pričvršćivanje.

(194)

Iako nije bilo moguće provjeriti prethodno navedene tvrdnje, ne može se isključiti mogući negativan učinak mjera na određene uvoznike i ostale trgovce u Zajednici, barem tijekom razdoblja prije nego što je moguće ponovno pregovarati o ugovorima i reorganizirati distribucijski lanac. Negativni učinak vjerojatno će ovisiti o posebnom položaju tih gospodarskih subjekata na tržištu i njihovom odnosu s kineskim proizvođačima izvoznicima. Međutim, napominje se da proizvođači Zajednice imaju znatan rezervni proizvodni kapacitet koji, uz dobavljače ostalih trećih zemalja, predstavlja mogući alternativni izvor opskrbe.

(195)

Vezano uz učinak na cijene, valja napomenuti da usprkos naglom i neviđenom povećanju cijena čelične žičane šipke tijekom prve polovine 2008., situacija se preokrenula u drugoj polovici godine i uvođenje pristojbe vjerojatno bi se dogodilo u okviru smanjenja cijena dotičnog proizvoda.

(196)

Zaključno, iako se učinak predloženih mjera na uvoznike i distributere ne smatra toliko znatnim kako su tvrdile pojedine stranke, ne može se isključiti da bi negativno utjecale na novčani tok i profitabilnost, posebno tijekom početnog razdoblja nakon uvođenja mjera.

(197)

Upitnici namijenjeni korisnicima poslani su na adrese 16 trgovačkih društava ili grupacija trgovačkih društava. Primljena su samo tri odgovora. Dva proizvođača automobila navela su da ih se trenutačni postupak ne tiče jer nisu kupili dotični proizvod izravno od NRK-a i nisu bili upoznati sa stanjem svojim dobavljača. S obzirom na njihove posebne zahtjeve, čini se da automobilska industrija u širem smislu (odnosno, uključujući proizvođače automobila i njihove dobavljače dijelova) trenutačno dobavlja dotični proizvod uglavnom u Zajednici.

(198)

Treći je odgovor poslalo Njemačko udruženje proizvođača vozila (Verband der Automobilindustries (VDA)) u kojem je navedeno da članovi VDA-a dotični proizvod uglavnom kupuju od proizvođača Zajednice, time potvrđujući izjave prethodno navedenih korisnika. Međutim, VDA se protivi uvođenju antidampinških mjera navodeći da je njegovim članovima u interesu zadržati što više alternativnih izvora opskrbe. U tom se smislu podsjeća da svrha mjera nije zatvoriti tržište Zajednice za dobavljače trećih zemalja nego uspostaviti ravnopravne tržišne uvjete. Čak i uz predložene antidampinške mjere, broj subjekata iz Zajednice, NRK-a i ostalih trećih zemalja trebao bi biti dovoljan za konkurentnu opskrbu automobilske industrije Zajednice elementima za pričvršćivanje.

(199)

Ni jedan od korisnika koje se kontaktiralo nije se očitovao na iznošenje podataka opisnog dokumenta. Međutim, nakon konačnog iznošenja podataka, jedan proizvođač sastavljivog pokućstva izjavio je da bi predložene antidampinške mjere znatno utjecale na troškove njegovih proizvoda. Valja napomenuti da iznesene brojke nije bilo moguće provjeriti jer su podaci dani u izrazito kasnoj fazi ispitnog postupka. Uzimajući to u obzir, navedeni učinak na ukupne troškove pokućstva navedenog trgovačkog društva čini se pretjeranim u smislu uobičajenog obujma dotičnog proizvoda korištenog u sastavljivom pokućstvu.

(200)

Prije i nakon konačnog iznošenja podataka, određeni su uvoznici i njihova udruženja izrazili jednaku zabrinutost vezanu uz mogući učinak na gospodarski položaj građevinske industrije, koja je glavni korisnik elemenata za pričvršćivanje i bilježi izrazit pad. U tom smislu treba najprije napomenuti da građevinska industrija nije izložena međunarodnoj konkurenciji što bi trebalo ograničiti učinak povećanja troškova na njezin položaj na tržištu. Zatim, stranke koje su iznijele te komentare nikad nisu navele udjel dotičnog proizvoda unutar troškova industrije.

(201)

Sveukupno, na temelju podataka dostupnih u dokumentu, elementi za pričvršćivanje u većini slučajeva čine samo mali dio ukupnih troškova proizvodnje i antidampinške mjere ne bi znatno utjecale na troškove i konkurentni položaj industrija korisnika na koje se navedeno odnosi.

(202)

Nakon konačnog iznošenja podataka, jedan trgovac na malo i dva udruženja trgovaca na malo segmenta „uradi sam” tvrdili su da bi mjere snažno utjecale na maloprodajne cijene, uz negativne posljedice u smislu inflacije, dobrobiti kupaca i gospodarskog položaja sektora „uradi sam”. Iako se navedene tvrdnje nisu mogle u potpunosti provjeriti zbog kasno danih komentara, valja napomenuti da predložene pristojbe ne bi predstavljale više od nekoliko postotaka uočenih maloprodajnih cijena elemenata za pričvršćivanje u sektoru „uradi sam”. Štoviše, na temelju raspoloživih podataka, dotični proizvod predstavlja samo oko 0,5 % prometa sektora „uradi sam”, što također ukazuje da dotični proizvod ne predstavlja glavnu komponentu uzorka potrošnje uobičajenog kupca.

(203)

Jedan proizvođač i dva udruženja koja predstavljaju proizvođače tzv. sidara iznijeli su komentare nakon konačnog iznošenja podataka. Sve navedene stranke protivile su se mjerama, iako je jedno udruženje priznalo da su se njegovi članovi našli u različitim situacijama i, u tom smislu, zauzeli drukčija stajališta. Njihova je glavna tvrdnja bila da bi proizvođači sidara u Zajednici bili stavljeni u nekonkurentan položaj jer mjere ne bi obuhvaćale njihov gotov proizvod, odnosno sidra, ali bi obuhvaćale određene komponente koje se uvoze iz NRK-a. Nadalje se tvrdilo da se te komponente ne mogu nabaviti u zajednici što je industrija Zajednice osporila. S obzirom na to da su gore navedene tvrdnje iznesene relativno kasno u postupku, nije ih se moglo primjereno provjeriti. Međutim, utvrđeno je da, ako je potrebno, proizvođači Zajednice mogu osigurati komponente koje se trenutačno uvoze iz NRK-a.

(204)

Eurofer je tvrdio da je industrija čelika Zajednice na početku proizvodnog lanca, odnosno da su proizvođači Zajednice koje proizvode žicu i šipke za sprave za hladno preoblikovanje doživjeli pad iskorištenosti kapaciteta između 2004. i 2007., navodno zbog izravnog pritiska uvoza na raspon njihovih proizvoda i propadanja tržišta na kraju proizvodnog lanca zbog nepoštene konkurencije. Stoga je navedena organizacija tvrdila da proizvođači Zajednice koji proizvode žicu i šipke za sprave za hladno preoblikovanje također imaju raspoloživ kapacitet pomoću kojeg proizvođačima Zajednice mogu osigurati dotični proizvod.

(205)

Nedugo zatim tvrdnju su podržala dva proizvođača čelične žice iz Španjolske i Republike Češke. Prema navedenim trgovačkim društvima, Zajednica ima dovoljno kapaciteta za zadovoljavanje mogućeg porasta proizvodnje Zajednice vezane uz dotični proizvod.

(206)

Na temelju prethodno navedenog, zaključeno je da bi uvođenje mjera bilo u interesu dobavljača sirovine u Zajednici.

(207)

Nekoliko uvoznika, izvoznika i njihovih udruženja tvrdilo je da bi uvođenje mjera dovelo do jačanja navodno vladajućeg položaja dvaju najvećih proizvođača Zajednice.

(208)

U tom je smislu utvrđeno da postoji veliki broj proizvođača u Zajednici, kao i uvoza iz mnogih ostalih trećih zemalja, koji će se pobrinuti za to da korisnici i trgovci na malo i dalje imaju širok izbor različitih dobavljača istovjetnog proizvoda po razumnim cijenama. Štoviše, smatra se da će proizvođači izvoznici u NRK-u biti sposobni nastaviti s prodajom dotičnog proizvoda, iako po neštetnim cijenama, sve dok drže značajan položaj na tržištu u Zajednici.

(209)

Stoga će se na tržištu nalaziti veliki broj subjekata koji će moći zadovoljiti zahtjeve potražnje. Na temelju gore navedenog, zaključuje se da će konkurencija nakon uvođenja antidampinških mjera vrlo vjerojatno ostati prilično jaka.

(210)

Nekoliko uvoznika, izvoznika i njihovih udruženja izjavili su da su nakon RIP-a, zbog promjena u troškovima sirovine, situacije na tržištu u NRK-u i povećanja troškova prijevoza, cijene uvoza dotičnog proizvoda naglo porasle. Tvrdilo se da bi to moglo dovesti do znatno nižih razina dampinga i štete, i da uvođenje mjera više ne bi bilo potrebno.

(211)

Valja napomenuti da promjene svjetskih cijena robe, energije itd. utječu na sve subjekte na tržištu na sličan način i da stoga same po sebi ne bi dovele do nižih razina dampinga ili sniženja cijena u odnosu na one utvrđene tijekom RIP-a.

(212)

Pitanje je bez obzira na to ispitano. Prema posljednjim raspoloživim statističkim podacima, uvoz iz NRK-a tijekom prve polovine 2008. pokazuje samo malo povećanje jedinične cijene u usporedbi s prošlom godinom, usprkos naglom povećanju međunarodnih cijena čelika. Nadalje, količine uvezene iz NRK-a nisu se smanjile u prvoj polovini 2008.

(213)

Stoga se zaključuje da nakon RIP-a nije zabilježen razvoj u odnosu na koji bi uvođenje mjera bilo neprimjereno sa stajališta interesa Zajednice.

(214)

Članak 21. osnovne Uredbe odnosi se na neophodnost pridodavanja posebne pažnje potrebi za ispravkom učinaka štetnog dampinga koji narušavaju trgovinu i ponovne uspostave učinkovite konkurencije, premda tu odredbu ne treba sagledavati u sveopćem okviru analize interesa Unije kako je utvrđeno u spomenutom članku. Učinke uvođenja ili neuvođenja mjera po sve dotične stranke treba, stoga, ispitati.

(215)

Ne može se isključiti da bi uvođenje mjera imalo negativan učinak na određene uvoznike i trgovce u Zajednici. Međutim, smatra se da će uvođenje mjera donijeti određenu korist industriji Zajednice i industrijama dobavljača u Zajednici, poput povećanja proizvodnje i zaposlenosti.

(216)

Iako je suradnja korisnika bila ograničena, procjenjuje se da bi učinak mjera na troškove tih industrija bio relativno zanemariv i da mjere ne bi dovele do manjka konkurencije na tržištu Zajednice.

(217)

Može se zaključiti da se, s obzirom na visoke dampinške marže i marže štete, smatra da, u konkretnom slučaju, dostavljeni podaci ne pružaju dovoljan dokaz kako bi se zaključilo da bi moguće uvođenje mjera bilo jasno nerazmjerno i protivno interesu Zajednice.

(218)

Komisija je primila ponude za preuzimanje obveze od nekoliko individualnih proizvođača izvoznika te od Kineske gospodarske komore za uvoz i izvoz strojeva i elektroničkih proizvoda (CCCME) koja predstavlja izvoznike NRK-a, u ime njezinih članova. Nekoliko ostalih proizvođača izvoznika navelo je namjeru ponude preuzimanja obveza.

(219)

Najprije treba napomenuti da je u ovaj postupak uključeno više od 100 proizvođača izvoznika. Broj stvarnih i potencijalnih proizvođača izvoznika smatrao se prevelikim da bi preuzimanje obveze bilo izvedivo jer bi praćenje svake vrste preuzimanja obveze u vezi cijene bilo jako teško. Nadalje, samo je osam od navedenih trgovačkih društava bilo ispitano i odobren im je IT.

(220)

Zatim, dotični proizvod obuhvaća velik broj vrsta proizvoda, znatno različitih cijena i svojstava koja nisu lako prepoznatljiva tijekom uvoza. To čini utvrđivanje najniže smislene razine cijena za svaki proizvod, koju bi Komisija i carinska tijela država članica mogli pratiti nakon uvoza, gotovo nemogućim. Štoviše, velik broj različitih vrsta proizvoda, razvrstanih u ne manje od 10 oznaka KN, znatno povećava opasnost od izbjegavanja mjera. Istodobno se napominje da su trenutačno na određene elemente za pričvršćivanje od nehrđajućeg čelika podrijetlom, između ostalog, iz NRK-a (6) uvedene antidampinške mjere. S obzirom na to da se moglo ispitati samo mali broj proizvođača izvoznika, ne može se isključiti da određena trgovačka društva koja nude preuzimanje obveze također proizvode i prodaju navedene elemente za pričvršćivanje od nehrđajućeg čelika istim kupcima u EU-u. U tim slučajevima postoji dodatna opasnost od izbjegavanja mjera.

(221)

Naposljetku, dotični je proizvod pokazao znatnu promjenjivost cijena i stoga nije prikladan za preuzimanje obveze u vezi fiksne cijene na dulje vremensko razdoblje. Promjenjivost cijena ovisi o promjenjivosti, posebno posljednjih mjeseci, cijena sirovine, odnosno čelične žičane šipke. To bi dodatno otežalo praćenje preuzimanja obveza.

(222)

U navedenim okolnostima smatralo se da je preuzimanje obveza u vezi cijene nepraktično i nije prihvaćeno.

(223)

Razina svih antidampinških mjera treba biti dostatna za uklanjanje štete industriji Zajednice koju je uzrokovao dampinški uvoz bez prekoračenja utvrđenih dampinških marža. Kod izračuna iznosa pristojbe potrebnog za uklanjanje učinaka štetnog dampinga, smatralo se da bi sve mjere trebale omogućiti industriji Zajednice dobit prije oporezivanja koja se objektivno može ostvariti u uobičajenim uvjetima tržišnog natjecanja, tj. u slučaju da nema dampinškog uvoza. U tu svrhu, smatralo se da profitna marža od 5 % predstavlja primjerenu razinu koju bi industrija Zajednice mogla ostvariti u odnosu na istovjetni proizvod u nedostatku štetnog dampinga.

(224)

Potrebno povećanje cijene zatim je utvrđeno na temelju usporedbe, za pojedine proizvode, ponderiranog prosjeka uvozne cijene, kako je utvrđeno za izračunavanje sniženja cijena, s neštetnom cijenom istovjetnog proizvoda koji je industrija Zajednice prodala na tržištu Zajednice. Neštetna cijena izračunata je tako da se prodajna cijena industrije Zajednice prilagodila tako da odražava gore navedenu profitnu maržu. Sve razlike koje su posljedica navedene usporedbe izražene su kao postotak ukupne uvozne vrijednosti CIF.

(225)

Nakon konačnog iznošenja podataka, jedan je izvoznik ukazao na administrativnu pogrešku pri izračunu marže štete. Utvrđeno je da je navedena pogreška utjecala na marže štete svih izvoznika. Sve su marže štete primjereno ispravljene.

(226)

Gore navedena usporedba cijena pokazala je sljedeće marže štete:

(227)

Za proizvođače izvoznike koji surađuju kojima je odobreno individualno ispitivanje, marže štete, izračunate kako je prethodno navedeno, su sljedeće:

(228)

Kako je navedeno u uvodnoj izjavi 110., stupanj suradnje proizvođača izvoznika NRK-a može se smatrati niskim. Stoga je marža štete za trgovačka društva koja ne surađuju utvrđena na temelju prosječne vrijednosti podataka Eurostata i najviših marži utvrđenih za vrste proizvoda koje je proizvođač izvoznik koji surađuje prodao u reprezentativnoj količini s najvišom maržom štete.

(229)

Na temelju toga, marža štete na cijelom području zemlje iznosi 85,0 % cijene CIF na granici Zajednice, neocarinjeno.

(230)

Tijekom postupka, i posebno nakon konačnog iznošenja podataka, neki su uvoznici tvrdili da obavljaju niz poslova u NRK-u, poput pakiranja za maloprodaju i provođenja kontrole kvalitete, čija vrijednost ne bi trebala biti uključena u cijenu CIF na temelju koje će se primjenjivati pristojba. Međutim, ova situacija nije utvrđena ni u jednom slučaju ispitanih proizvođača izvoznika i, čak i da se dokaže, utjecala bi na mali dio uvoza iz NRK-a. No Komisija će, bez obzira na to, proučiti to pitanje.

(231)

S obzirom na gore navedeno i prema članku 9. stavku 4. osnovne Uredbe, smatra se da konačnu antidampinšku pristojbu treba uvesti u pogledu uvoza određenih elemenata za pričvršćivanje podrijetlom iz NRK-a na razini nižoj od dampinških marža ili marža štete.

(232)

Slijedom navedenog, antidampinške pristojbe trebale bi biti sljedeće:

(233)

Pojedine antidampinške pristojbe koje su navedene u ovoj Uredbi utvrđene su na temelju nalaza ovog ispitnog postupka. Stoga odražavaju stanje utvrđeno tijekom tog ispitnog postupka u pogledu tih trgovačkih društava. Te stope pristojba (za razliku od pristojbe koja se primjenjuje na području cijele zemlje na „sva ostala trgovačka društva”) primjenjuju se stoga isključivo na uvoz proizvoda podrijetlom iz NRK-a koje proizvode ta trgovačka društva, odnosno navedene određene pravne osobe. Uvezeni proizvodi koje proizvodi drugo trgovačko društvo koje se posebno ne spominje u izvršnom dijelu ove Uredbe, uključujući subjekte povezane s onima koje se posebno spominju, ne mogu se okoristiti tim stopama i podliježu carini na području cijele zemlje.

(234)

Svi zahtjevi kojima se traži primjena stopa antidampinške pristojbe za pojedinačna trgovačka društva (npr. nakon promjene naziva subjekta ili nakon osnivanja novog proizvodnog ili prodajnog subjekta) upućuju se bez odlaganja Komisiji sa svim odgovarajućim podacima, posebno o promjenama djelatnosti trgovačkog društva u vezi s proizvodnjom, domaćom i izvoznom prodajom povezanom s, primjerice, takvom promjenom naziva ili takvom promjenom proizvodnog ili prodajnog tijela. Prema potrebi, Uredba će se na odgovarajući način izmijeniti tako što će se ažurirati popis trgovačkih društava za koje vrijede pojedinačne carine.

(235)

Sve su stranke obaviještene o bitnim činjenicama i razmatranjima na temelju kojih se namjeravalo preporučiti uvođenje konačnih antidampinških pristojba. Nakon te objave također im je dano razdoblje za podnošenja prigovora. Komentari koje su stranke dostavile propisno su razmotreni te su, prema potrebi, na odgovarajući način promijenjeni nalazi.

(236)

Kako bi se osigurao jednaki tretman novim izvoznicima i trgovačkim društvima koja surađuju, a nisu uključena u uzorak, i koji su navedeni u Prilogu ovoj Uredbi, trebalo bi propisati ponderiranu prosječnu pristojbu uvedenu za potonja trgovačka društva, koju treba primijeniti na nove izvoznike koji bi u suprotnom imali pravo na reviziju u skladu s člankom 11. stavkom 4. osnovne Uredbe jer se članak 11. stavak 4. ne primjenjuje kada se koristi odabir uzoraka.

(237)

Kako bi se rizik izbjegavanja mjera sveo na najmanju moguću razinu zbog velike razlike u carinskim stopama među proizvođačima izvoznicima, smatra se da su u ovom slučaju potrebne posebne mjere kako bi se osigurala pravilna primjena antidampinških pristojba. Navedene posebne mjere uključuju sljedeće:

(238)

Dostavljanje carinskim tijelima država članica valjanog računa koji mora biti u skladu sa zahtjevima propisanima u Prilogu II. ovoj Uredbi. Uvoz koji ne prati takav račun podliježe preostaloj antidampinškoj pristojbi koja se primjenjuje na sve ostale izvoznike.

(239)

Dođe li do značajnog povećanja obujma izvoza koji ostvaruje trgovačko društvo koje ima koristi od nižih individualnih stopa pristojba nakon uvođenja dotičnih mjera, može se smatrati da takav porast obujma predstavlja primjenu strukture trgovine zbog uvođenja mjera u smislu članka 13. stavka 1. osnovne Uredbe. U takvim okolnostima, i pod uvjetom da su ispunjeni uvjeti, moguće je pokrenuti ispitni postupak za sprečavanje izbjegavanja mjera. Taj ispitni postupak može, između ostalog, ispitivati potrebu za ukidanjem pojedinačnih stopa pristojba te posljedično uvođenje pristojbe na cijelom području zemlje,