04/Sv. 003

HR

Službeni list Europske unije

92

---

32007R0520

---

L 123/3

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE

07.05.2007.

---

UREDBA VIJEĆA (EZ) br. 520/2007

od 7. svibnja 2007.

o utvrđivanju tehničkih mjera za očuvanje određenih stokova vrlo migratornih vrsta i stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 973/2001

VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o osnivanju Europske zajednice, a posebno njegov članak 37.,

uzimajući u obzir prijedlog Komisije,

uzimajući u obzir mišljenje Europskog parlamenta,

budući da:

(1)

Odlukom 98/392/EZ (1) Komisija je odobrila Konvenciju Ujedinjenih naroda o pravu mora, koja sadrži načela i pravila vezana uz očuvanje i gospodarenje živim bogatstvima mora. U okviru svojih širih međunarodnih obveza Zajednica sudjeluje u naporima koji se poduzimaju u međunarodnim vodama s ciljem očuvanja ribljih stokova.

(2)	U skladu s Odlukom 86/238/EEZ (2) Zajednica je ugovorna strana u Međunarodnoj konvenciji o očuvanju atlantskih tuna, dalje u tekstu „Konvencija ICCAT” od 14. studenoga 1997.

(3)

Osnivanjem Međunarodnog povjerenstva za očuvanje atlantskih tuna, dalje u tekstu „ICCAT”, te donošenjem preporuka o očuvanju i gospodarenju u području što ga obuhvaća Konvencija, a koje postaju obvezujuće za ugovorne stranke, Konvencija ICCAT pruža okvir za regionalnu suradnju na očuvanju i gospodarenju tunama i vrstama sličnim tunama u Atlantskom oceanu i susjednim morima.

(4)

ICCAT je preporučio određen broj tehničkih mjera za pojedine stokove vrlo migratornih vrsta u Atlantskom oceanu i Sredozemlju, kojima se, između ostalog, određuju dopuštene lovne veličine i težine riba, ograničenja ribolova u određenim područjima i vremenskim razdobljima pomoću određenih ribolovnih alata te ograničenja kapaciteta. Te su preporuke obvezujuće za Zajednicu pa se, stoga, trebaju provesti.

(5)

Odlukom 95/399/EZ (3) Zajednica je odobrila Sporazum o osnivanju Komisije za tune u Indijskom oceanu. Osnivanjem Komisije za tune u Indijskom oceanu, dalje u tekstu „IOTC”, te donošenjem preporuka o očuvanju i gospodarenju u području što ga obuhvaća IOTC, a koje postaju obvezujuće za ugovorne stranke, taj sporazum pruža koristan okvir za tješnju međunarodnu suradnju i racionalno iskorištavanje tuna i srodnih vrsta u Indijskom oceanu.

(6)	IOTC je donio preporuku o utvrđivanju tehničke mjere za određene stokove vrlo migratornih vrsta u Indijskom oceanu, a naročito ograničenje kapaciteta. Ta je preporuka obvezujuća za Zajednicu pa je, stoga, treba provesti.

(7)	Odlukom 2005/938/EZ (4) Komisija je odobrila Sporazum o međunarodnom programu za zaštitu dupina. Ona bi stoga trebala primjenjivati odredbe utvrđene u tom Sporazumu.

(8)

Jedan od ciljeva tog Sporazuma je da se, određivanjem godišnjih ograničenja, postupno smanji slučajna smrtnosti dupina pri ribolovu tuna okružujućim mrežama plivaricama kako bi se ta smrtnost svela na razine blizu nule, te da se postigne dugoročna održivost stokova tune u području na koje se odnosi Sporazum.

(9)

Zajednica ima ribolovne interese u istočnom Tihom oceanu te je sudjelovala u postupku donošenja Konvencije o jačanju Međuameričke komisije za tropske tune, dalje u tekstu „Konvencija iz Antigue”. Odlukom 2005/26/EZ (5) odobrila je potpisivanje Konvencije iz Antigue te pokrenula postupak za pristupanje toj Konvenciji. Do stupanja na snagu Konvencije iz Antigue Zajednica je, kao neugovorna stranka koja surađuje s Međuameričkom komisijom za tropske tune, dalje u tekstu „IATTC”, odlučila primjenjivati tehničke mjere koje je donio IATTC. Te mjera treba, stoga, ugraditi u pravo Zajednice.

(10)	U skladu s Odlukom 2005/75/EZ (6) i sa stupanjem na snagu od 25. siječnja 2005. Zajednica je ugovorna strana u Konvenciji o očuvanju i gospodarenju stokovima vrlo migratornih ribljih vrsta u zapadnom i središnjem Tihom oceanu, u daljnjem tekstu „Konvencija WCPFC”.

(11)	Osnivanjem Komisije za ribarstvo u zapadnom i središnjem Tihom oceanu, (WCPFC), Konvencija WCPFC pruža okvir za regionalnu suradnju s ciljem osiguranja dugoročnog očuvanja i održivog iskorištavanja vrlo migratornih ribljih stokova u zapadnom i srednjem Tihom oceanu.

(12)	Zajednica bi stoga trebala primjenjivati odredbe Konvencije i tehničke mjere koje donese WCPFC.

(13)	Tehničke mjere koje su donijele te regionalne ribarske organizacije ugrađene su u Uredbu Vijeća (EZ) br. 973/2001 od 14. svibnja 2001. o utvrđivanju određene tehničke mjere za očuvanje određenih stokova vrlo migratornih vrsta (7).

(14)	Budući da su od donošenja Uredbe (EZ) br. 973/2001 te organizacije donijele nove i ažurirale postojeće tehničke mjere, tu bi Uredbu trebalo staviti izvan snage i zamijeniti je ovom Uredbom.

(15)	Ograničenja kapaciteta moraju se odrediti u skladu s člankom 20. Uredbe Vijeća (EZ) br. 2371/2002 od 20. prosinca 2002. o očuvanju i održivom iskorištavanju ribolovnih resursa u okviru zajedničke ribarstvene politike (8).

(16)	Mjere potrebne za provedbu ove Uredbe treba donositi u skladu s Odlukom Vijeća 1999/468/EZ od 28. lipnja 1999. o utvrđivanju postupaka za izvršavanje provedbenih ovlasti dodijeljenih Komisiji (9),

DONIJELO JE OVU UREDBU:

GLAVA I.

UVODNE ODREDBE

Članak 1.

Predmet

Ovom se Uredbom utvrđuju tehničke mjere za očuvanje resursa koje se odnose na lov i iskrcaj određenih stokova vrlo migratornih vrsta iz Priloga I. i na ulov neciljanih vrsta.

Članak 2.

Područje primjene

Ne dovodeći u pitanje članak 9., ova se Uredba primjenjuje na ribarska plovila koja vijore zastavu države članice i koja su registrirana u Zajednici, dalje u tekstu „ribarska plovila Zajednice”.

Članak 3.

Definicije

Za potrebe ove Uredbe:

1.	„Vrlo migratorne vrste” znači vrste iz Priloga I.

2.	„Tune i srodne vrste predviđene ICCAT-om” znači vrste iz Priloga II.

3.	„Granica smrtnosti dupina” znači granica utvrđena člankom V. Sporazuma o međunarodnom programu za zaštitu dupina (10).

4.	„Rekreacijsko-sportski ribolov” znači ribolovne aktivnosti kojima se iskorištavaju živa vodena bogatstva u svrhu rekreacije ili sporta.

5.	„Okružujuće mreže” znači mreže koje love ribe tako da ih okružuju s bočnih strana i s donje strane; mogu biti sa ili bez užeta za zatvaranje mreže.

6.

„Okružujuća mreža plivarica” znači svaka okružujuća mreža čije se dno stiska pomoću užeta za zatvaranje mreže koje prolazi kroz niz obruča postavljenih na olovnju i koje omogućava da se mreža stisne i zatvori. Okružujuće mreže plivarice mogu se koristiti za lov sitnih pelagijskih vrsta, krupnih pelagijskih vrsta ili pridnenih vrsta.

7.

„Parangal” znači ribolovni alat koji se sastoji od osnovne uzice i brojnih udica pričvršćenih na bočne uzice, (predveze), čija duljina i razmak ovise o ciljanoj vrsti. Može se koristiti okomito ili vodoravno u odnosu na morsku površinu; može se postaviti na dno ili blizu dna, (pridneni parangal), ili tako da pluta na srednjoj dubini ili blizu površine (površinski parangal).

8.

„Udica” znači zakrivljen komad čelične žice s oštrim vrhom, obično s jezičkom. Vrh uzice može biti ravan ili čak savijen prema unutra ili prema van. Vrat udice može biti različitih duljina i oblika, a njegov presjek može biti okrugao, (uobičajen), ili spljošten (kovan). Ukupna duljina udice mjeri se kao najveća ukupna duljina vrata od vrha udice za koji se pričvršćuje uzica i koji je obično u obliku ušice do vrha savijenog dijela. Širina udice mjeri se kao najveća vodoravna udaljenost od vanjskog dijela vrata do vanjskog dijela jezička.

9.	„Naprave za okupljanje ribe (FAD)” znači svaka oprema koja pluta po morskoj površini s ciljem privlačenja ribe.

10.	„Tunolovac udičar” znači plovilo opremljeno za lov tune pomoću štapa i uzice.

Članak 4.

Područja

Za potrebe ove Uredbe, primjenjuju se sljedeće definicije morskih voda:

1.	Područje 1: sve vode Atlantskog oceana i susjednih mora koje su obuhvaćene područjem primjene Konvencije ICCAT kako je definirano u članku 1. te Konvencije;

2.	Područje 2: sve vode Indijskog oceana koje su obuhvaćene područjem primjene Sporazuma o osnivanju IOTC-a kako je definirano u njegovom članku 2.;

3.	Područje 3: sve vode istočnog Tihog oceana koje su utvrđene u članku 3. Sporazuma o međunarodnom programu za zaštitu dupina.

4.	Područje 4: sve vode istočnog i središnjeg Tihog oceana kako je definirano u članku 3. Konvencije WCPFC.

GLAVA II.

TEHNIČKE MJERE KOJE SE PRIMJENJUJU U PODRUČJU 1.

POGLAVLJE 1.

Ograničenja u vezi s uporabom određenih vrsta plovila i ribolovnog alata

Članak 5.

Zaštita velikooke tune u nekim tropskim vodama

1.   Ribolov pomoću tunolovaca plivaričara i tunolovaca udičara zabranjen je u razdoblju od 1. do 30. studenoga na sljedećem području:

—	južna granica: 0° zemljopisne širine,

—	sjeverna granica: 5° sjeverne zemljopisne širine,

—	zapadna granica: 20° zapadne zemljopisne dužine,

—	istočna granica: 10° zapadne zemljopisne dužine.

2.   Svake godine najkasnije do 15. kolovoza države članice šalju Komisiji izvješće o provedbi ove mjere, uključujući prema potrebi i popis prekršaja što su ih počinila ribarska plovila Zajednice koja plove pod njihovim zastavama i protiv kojih su njihova nadležna tijela pokrenula postupak.

Članak 6.

Ribolov plavoperajne tune u Sredozemnom moru

1.   Od 16. srpnja do 15. kolovoza u Sredozemnom moru zabranjeno je loviti plavoperajnu tunu okružujućim mrežama plivaricama.

2.   U razdoblju od 1. lipnja do 31. srpnja u Sredozemnom moru zabranjeno je loviti plavoperajnu tunu površinskim parangalima iz plovila duljih od 24 metra. Duljina plovila definira se u skladu s Prilogom III.

3.   U razdoblju od 1. do 30. lipnja zabranjena je uporaba zrakoplova ili helikoptera kao pomoć pri lovu plavoperajne tune u Sredozemnom moru.

4.   Komisija može na temelju preporuka ICCAT-a koje su obvezujuće za Zajednicu i u skladu s postupkom utvrđenim u članku 30 izmijeniti i dopuniti definicije razdoblja i područja iz ovog članka te duljinu plovila iz Priloga III.

Članak 7.

Ribolov trupa prugavca, velikooke tune i žutoperajne tune u nekim vodama Portugala

Zabranjeno je zadržavati na plovilu bilo koju količinu trupa prugavca, velikookih tuna ili žutoperajnih tuna ulovljenih pomoću okružujućih mreža plivarica u vodama koje su pod suverenitetom ili jurisdikcijom Portugala u ICES-ovom potpodručju X sjeverno od 36° 30′ sjeverne zemljopisne širine ili u CECAF-ovim područjima sjeverno od 31° sjeverne zemljopisne širine i istočno od 17° 30′ zapadne zemljopisne dužine, ili loviti te vrste u navedenim područjima pomoću navedenog ribolovnog alata.

POGLAVLJE 2.

Najmanja dopuštena lovna veličina

Članak 8.

Dimenzije

1.   Smatra se da je određena vrsta ispod dopuštene lovne veličine ako su njezine dimenzije manje od najmanjih dimenzija koje su za tu vrstu utvrđene u Prilogu IV.

2.   Dimenzije utvrđene u Prilogu IV. mogu se izmijeniti na temelju preporuka ICCAT-a koje su obvezujuće za Zajednicu i u skladu s postupkom utvrđenim u članku 30.

Članak 9.

Zabrane

1.   Ribe koje su ispod dopuštene lovne veličine i koje pripadaju vrstama iz Priloga IV., a koje su ulovljene na Području 1, ne smiju se zadržavati na plovilu, prekrcavati, iskrcavati, prevoziti, skladištiti, izlagati ili nuditi na prodaju, prodavati ili stavljati na tržište. Te se vrste moraju odmah vratiti u more.

2.   Zabranjeno je puštati u slobodan promet ili stavljati na tržište u Zajednici ribe koje su ispod dopuštene lovne veličine i koje pripadaju vrstama iz Priloga IV., a koje su ulovljene na Području 1.

Članak 10.

Mjerenje veličine

1.   Kod svih vrsta, osim onih iz obitelji istiophoridae, mjeri se vilična duljina, to jest udaljenost u okomitoj projekciji između vrha gornje čeljusti i vrha najkraćeg dijela leđne peraje.

2.   Veličina riba iz obitelji istiophoridae mjeri se od vrha donje čeljusti do račvišta leđne peraje.

Članak 11.

Postupak uzorkovanja za plavoperajnu tunu uzgajanu u kavezu

1.   Svaka država članica određuje postupak uzorkovanja za procjenu broja ulovljenih plavoperajnih tuna po pojedinoj veličini.

2.   Uzorkovanje u svrhu dobivanja podataka o veličini ribe u kavezima obavlja se na uzorku od 100 primjeraka na svakih 100 tona žive ribe ili na uzorku od 10 % ukupnog broja riba stavljenih u kavez. Uzorak za procjenu veličine uzima se tijekom izlova u uzgajalištu, u skladu s ICCAT-ovom metodom za dostavljanje podataka u okviru Zadatka II.

3.   Za ribe koje se uzgajaju dulje od jedne godine utvrđuju se dodatne metode i uzorkovanja.

4.   Uzorkovanje se obavlja tijekom nasumičnog izlova i obuhvaća sve kaveze. Podaci se dostavljaju ICCAT-u do 31. srpnja za uzorkovanje obavljeno u prethodnoj kalendarskoj godini.

POGLAVLJE 3.

Ograničenja broja plovila

Članak 12.

Sjevernoatlantska dugoperajna i velikooka tuna

1.   Postupajući u skladu s postupkom iz članka 20. Uredbe (EZ) br. 2371/2002, Vijeće određuje broj i ukupan kapacitet izražen u bruto registarskim tonama (BRT) ribarskih plovila Zajednice čija je duljina veća od 24 metra, a koja u Području 1 love velikooku tunu kao ciljanu vrstu. To se određuje:

(a)	kao prosječan broj i kapacitet u BRT ribarskih plovila Zajednice koja su lovila velikooku tunu kao ciljanu vrstu u Području 1. u razdoblju od 1991. do 1992; i

(b)	na temelju ograničenja broja ribarskih plovila Zajednice koja su 2005. lovila velikooku tunu, a kako je bilo javljeno ICCAT-u 30. lipnja 2005.

2.   Postupajući u skladu s postupkom iz članka 20. Uredbe (EZ) br. 2371/2002, Vijeće određuje broj ribarskih plovila Zajednice koja love sjevernoatlantsku dugoperajnu tunu kao ciljanu vrstu. Broj plovila određuje se kao prosječan broj ribarskih plovila Zajednice koja su lovila sjevernoatlantsku dugoperajnu tunu kao ciljanu vrstu u razdoblju od 1993. do 1995.

3.   Vijeće će, postupajući u skladu s postupkom iz članka 20. Uredbe (EZ) br. 2371/2002, raspodijeliti među državama članicama:

(a)	broj i kapacitet u BRT određen u skladu sa stavkom 1.;

(b)	broj plovila određen u skladu sa stavkom 2.

4.   Svake godine prije 15. kolovoza svaka država članica šalje Komisiji, koristeći uobičajena sredstva za prijenos podataka:

(a)	popis plovila koja plove pod njezinom zastavom, a dulja su od 24 metra i love velikooku tunu;

(b)	popis plovila koja plove pod njezinom zastavom i koja sudjeluju u ribolovu dugoperajne tune kao ciljane vrste u Sjevernom Atlantiku.

Komisija šalje te podatke tajništvu ICCAT-a prije 31. svibnja svake godine.

5.   U popisima iz stavka 4. navodi se interni broj iz registra flote koji je dodijeljen plovilu u skladu s Prilogom I. Uredbe Komisije (EZ) br. 26/2004 od 30. prosinca 2003. o registru ribarske flote Zajednice (11) i vrsta korištenog ribolovnog alata.

POGLAVLJE 4.

Neciljane vrste te sportski i rekreacijski ribolov

Članak 13.

Iglani

Države članice potiču uporabu monofilamentnih umetaka na vrtuljcima tako da se živi bijeli i plavi iglani mogu lakše osloboditi.

Članak 14.

Morski psi

1.   Države članice potiču vraćanje u more slučajno ulovljenih živih morskih pasa, naročito nedoraslih primjeraka.

2.   Države članice potiču smanjenje količine morskih pasa vraćenih u more poboljšanjem selektivnosti ribolovnih alata.

Članak 15.

Morske kornjače

Države članice potiču vraćanje u more slučajno ulovljenih živih morskih kornjača.

Članak 16.

Sportski i rekreacijski ribolov na Sredozemlju

1.   Države članice poduzimaju potrebne mjere kako bi zabranile da se u okviru sportskog i rekreacijskog ribolova na Sredozemlju koriste povlačne mreže, okružujuće mreže, okružujuće mreže plivarice, dredže, mreže stajaćice, troslojne zaplećuće mreže i parangali za lov tuna i srodnih vrsta.

2.   Države članice moraju osigurati da se tune i srodne vrste ulovljene tijekom sportskog i rekreacijskog ribolova na Sredozemlju ne stavljaju na tržište.

Članak 17.

Izvješće

Svake godine najkasnije do 15. kolovoza države članice šalju Komisiji izvješće o provedbi ovog poglavlja.

GLAVA III.

TEHNIČKE MJERE KOJE SE PRIMJENJUJU U PODRUČJU 2.

POGLAVLJE I.

Ograničenje broja plovila

Članak 18.

Broj dopuštenih plovila

1.   Postupajući u skladu s postupkom iz članka 20. Uredbe (EZ) br. 2371/2002, Vijeće određuje broj ribarskih plovila Zajednice čija je duljina preko svega veća od 24 metra, a kojima je dopušteno obavljati ribolov u Području 2. Broj plovila određuje se kao broj ribarskih plovila Zajednice koja su 2003. bila upisana u IOTC-ov registar plovila. Ograničenje broja plovila mora odgovarati ukupnoj bruto tonaži (BT). U slučaju zamjene plovila ukupna se tonaža ne smije prekoračiti.

2.   Postupajući u skladu s postupkom iz članka 20. Uredbe (EZ) br. 2371/2002, Vijeće raspodjeljuje među državama članicama broj plovila određen u skladu sa stavkom 1. ovog članka.

POGLAVLJE 2.

Neciljane vrste

Članak 19.

Morski psi

1.   Države članice čine sve što je u njihovoj moći kako bi poticale vraćanje u more slučajno ulovljenih živih morskih pasa, naročito nedoraslih primjeraka.

2.   Države članice potiču smanjenje odbacivanja morskih pasa.

Članak 20.

Morske kornjače

1.   Države članice čine sve što je u njihovoj moći kako bi smanjile utjecaj ribolova na morske kornjače, naročito primjenom mjera predviđenih stavcima 2., 3. i 4.

2.   Pri korištenju svih ribolovnih alata moraju se poštivati sljedeći uvjeti:

(a)	s morskim kornjačama koje su ulovljene slučajno, (udicom ili mrežom), ili kao prilov mora se postupati na odgovarajući način, što između ostalog uključuje oživljavanje ili žurno vraćanje u more;

(b)	na plovilu mora postojati oprema potrebna za vraćanje u more morskih kornjača koje su ulovljene slučajno ili kao prilov.

3.   Pri korištenju okružujućih mreža plivarica moraju se poštivati sljedeći uvjeti:

(a)	kad god je to moguće mora se obvezno izbjegavati okruživanje morskih kornjača;

(b)	moraju se razvijati i primjenjivati specifikacije odgovarajućih ribolovnih alata koje omogućuju da se prilov morskih kornjača svede na najmanju moguću mjeru;

(c)	trebaju se poduzimati sve potrebne mjere za oslobađanje okruženih ili ulovljenih morskih kornjača;

(d)	trebaju se poduzimati sve potrebne mjere za nadzor naprava za okupljanje ribe u koje bi se mogle uloviti morske kornjače, kako bi se oslobodile uhvaćene kornjače i izvadile naprave koje se ne koriste.

4.   Pri korištenju parangala moraju se poštivati sljedeći uvjeti:

(a)	trebaju se razvijati i upotrebljavati odgovarajuće kombinacije oblika udica, vrsta mamaca, dubine i oblika mreža i ribolovnih postupaka kako bi se slučajni ulovi ili prilovi i smrtnost morskih kornjača sveli na najmanju moguću mjeru;

(b)	na plovilu mora postojati oprema potrebna za vraćanje u more morskih kornjača koje su ulovljene slučajno ili kao prilov, uključujući alat za skidanje s udica ili rezanje uzica i mreže za vađenje ulovljene ribe.

GLAVA IV.

TEHNIČKE MJERE KOJE SE PRIMJENJUJU U PODRUČJU 3.

Članak 21.

Prekrcaj

1.   Zabranjuje se uporaba pomoćnih plovila kao pomoć plovilima koja obavljaju ribolov pomoću uređaja za okupljanje ribe.

2.   Plivaričari ne smiju obavljati prekrcaj ribe na moru.

Članak 22.

Ograničenja broja plovila

1.   Postupajući u skladu s postupkom iz članka 20. Uredbe (EZ) br. 2371/2002, Vijeće određuje broj plivaričara Zajednice kojima je dopušteno obavljati ribolov u Području 3. Broj plovila određuje se kao broj plivaričara Zajednice koja su 28. lipnja 2002. bila upisana u IATTC-ov registar. Ograničenje broja plovila mora odgovarati ukupnoj bruto tonaži (BT). U slučaju zamjene plovila ukupna se tonaža ne smije prekoračiti.

2.   Svake godine prije 10. prosinca svaka država članica dostavlja Komisiji popis plovila koja plove pod njezinom zastavom i koja namjeravaju loviti tunu u Području 3. Plovila koja nisu uvrštena na popis smatraju se neaktivnim i nije im dopušten ribolov u tekućoj godini.

3.   U popisu se navodi interni broj iz registra flote koji je dodijeljen plovilu u skladu s Prilogom I. Uredbe (EZ) br. 26/2004 i vrsta korištenog ribolovnog alata.

Članak 23.

Zaštita dupina

Samo ona ribarska plovila Zajednice koja djeluju pod uvjetima utvrđenim u Sporazumu o međunarodnom programu za zaštitu dupina i kojima je dodijeljena granica smrtnosti dupina, (GSD), smiju okruživati jata ili skupine dupina okružujućim mrežama plivaricama pri ribolovu žutoperajne tune u Području 3.

Članak 24.

Zahtjevi za dodjelom GSD-a

Svake godine prije 15. rujna države članice šalju Komisiji:

(a)	popis plovila koja vijore njihovu zastavu i čiji je teretni kapacitet veći od 363 metričke tone, (400 neto tona), a koja su podnijela zahtjev za dodjelom GSD-a za cijelu sljedeću godinu;

(b)	popis plovila koja vijore njihovu zastavu i čiji je teretni kapacitet veći od 363 metričke tone, (400 neto tona), a koja su podnijela zahtjev za dodjelom GSD-a za prvu ili drugu polovicu sljedeće godine;

(c)	za svako plovilo koje je podnijelo zahtjev za dodjelom GSD-a, svjedodžbu kojom se potvrđuje da plovilo ima sav potreban ribolovni alat i opremu za zaštitu dupina te da je njegov zapovjednik završio priznati tečaj o spašavanju i oslobađanju dupina;

(d)	popis plovila koja vijore njihovu zastavu i koja će tijekom sljedeće godine vjerojatno djelovati u navedenom području;

Članak 25.

Dodjeljivanje GSD-a

1.   Države članice osiguravaju da zahtjevi za dodjelom GSD-a budu u skladu s uvjetima utvrđenim u Sprazumu o međunarodnom programu za zaštitu dupina i s mjerama očuvanja koje je donio IATTC.

2.   Komisija pregledava popise i provjerava njihovu usklađenost s odredbama Sporazuma o međunarodnom programu za zaštitu dupina i s mjerama očuvanja koje je donio IATTC te ih šalje direktoru IATTC-a. Ako se pri tom pregledu utvrdi da zahtjev ne ispunjava uvjete iz ovog stavka, Komisija odmah obavješćuje navedenu državu članicu da zahtjev ili dio zahtjeva ne može poslati direktoru IATTC-a navodeći razloge.

3.   Komisija šalje svakoj državi članici ukupni GSD koji se raspodjeljuje plovilima koja vijore njezinu zastavu.

4.   Do 15. siječnja svake godine, svaka država članica šalje Komisiji podatke o raspodjeli GSD-a plovilima koja vijore zastavu te države članice.

5.   Do 1. veljače svake godine, Komisija šalje direktoru IATTC-a popis i podatke o raspodjeli GSD-a ribarskim plovilima Zajednice.

Članak 26.

Zaštita ostalih neciljanih vrsta

1.   Plovila koja obavljaju ribolov okružujućim mrežama plivaricama moraju odmah vratiti u more neozlijeđene, u mjeri u kojoj je to moguće, sve morske kornjače, morske pse, trupove prugavce, iglane, raže, lampuge i ostale neciljane vrste.

2.   Ribari se potiču da razvijaju i koriste one tehnike i opremu koji omogućavaju brzo i sigurno vraćanje u more svih takvih riba.

Članak 27.

Morske kornjače

1.   Kad god se u mreži opazi morska kornjača, moraju se poduzeti svi razumni napori kako bi se kornjača spasila prije nego se zaplete u mrežu, pri čemu se, ako je potrebno, koristi i brzi motorni čamac.

2.   Ako se morska kornjača zaplete u mrežu, izvlačenje mreže mora se zaustaviti čim kornjača iziđe iz vode i ne smije započeti sve dotle dok se kornjača ne oslobodi i pusti u more.

3.   Ako se morska kornjača izvuče na plovilo, moraju se primijeniti sve odgovarajuće metode kako bi se osigurao njezin oporavak prije nego se vrati u vodu.

4.   Tunolovcima je zabranjeno bacati u more vreće za sol i druge plastične otpatke.

5.   Kad je to moguće, morske kornjače koje se zapletu u napravu za okupljanje ribe moraju se osloboditi.

6.   Naprave za okupljanje ribe koje se ne koriste za ribolov moraju se izvaditi iz mora.

GLAVA V.

TEHNIČKE MJERE KOJE SE PRIMJENJUJU U PODRUČJU 4.

Članak 28.

Smanjenje otpada

Države članice poduzimaju mjere kako bi se što je moguće više smanjila količina otpada, količina ribe vraćene u more, ulovi s izgubljenim ili napuštenim ribolovnim alatima, onečišćenja s ribarskih plovila, ulovi neciljanih vrsta riba i životinja i utjecaji na srodne ili ovisne vrste, naročito vrste kojima prijeti istrebljenje.

GLAVA VI.

OPĆE ODREDBE

Članak 29.

Morski sisavci

1.   Zabranjeno je okruživanje jata ili skupina morskih sisavaca okružujućim mrežama plivaricama.

2.   Stavak 1. primjenjuje se na sva ribarska plovila Zajednice, osim na plovila iz članka 23.

GLAVA VII.

ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 30.

Komitologija

Mjere koje treba donijeti na temelju članka 6. stavka 4. i članka 8. stavka 2. donose se u skladu s postupkom iz članka 30. stavka 3. Uredbe (EZ) br. 2371/2002.

Članak 31.

Stavljanje izvan snage

Ovim se Uredba (EZ) br. 973/2001 stavlja izvan snage.

Članak 32.

Stupanje na snagu

Ova Uredba stupa na snagu dvadesetog dan od dana objave u Službenom listu Europske unije.

---

(1)  SL L 179, 23.6.1998., str. 1.

(2)  SL L 162, 18.6.1986., str. 33.

(3)  SL L 236, 5.10.1995., str. 24.

(4)  SL L 348, 30.12.2005., str. 26.

(5)  SL L 15, 19.1.2005., str. 9.

(6)  SL L 32, 4.2.2005., str. 1.

(7)  SL L 137, 19.5.2001., str. 1. Uredba kako je zadnje izmijenjena Uredbom (EZ) br. 831/2004 (SL L 127, 29.4.2004., str. 33.).

(8)  SL L 358, 31.12.2002., str. 59.

(9)  SL L 184, 17.7.1999., str. 23. Odluka kako je zadnje izmijenjena Odlukom 2006/512/EZ (SL L 200, 22.7.2006., str. 11.).

(10)  SL L 348, 30.12.2005., str. 28.

(11)  SL L 5, 9.1.2004., str. 25. Uredba kako je izmijenjena Uredbom (EZ) br. 1799/2006 (SL L 341, 7.12.2006., str. 26.).

---

PRILOG I.

Popis vrlo migratornih vrsta

—	Dugoperajna tuna: Thunnus alalunga

—	Plavoperajna tuna: Thunnus thynnus

—	Velikooka tuna: Thunnus obesus

—	Trup prugavac: Katsuwonus pelamis

—	Palamida: Sarda sarda

—	Žutoperajna tuna: Thunnus albacares

—	Crnoperajna tuna: Thunnus atlanticus

—	Little tuna: Euthynnus spp.

—	Južna plavoperajna tuna: Thunnus maccoyii

—	Trupovi: Auxis spp.

—	Brboglavke: Bramidae

—	Iglani: Tetrapturus spp.; Makaira spp.

—	Jedrani: Istiophorus spp.

—	Sabljan: Xiphias gladius

—	Proskok: Scomberesox spp.; Cololabis spp.

—	Lampuga; obična lampuga: Coryphaena hippurus; Coryphaena equiselis

—	Morski psi: Hexanchus griseus; Cetorhinus maximus; Alopiidae Rhincodon typus; – Carcharhinide; Sphyrnidae; Isuridae; Lamnidae

—	Kitovi (kitovi i pliskavice): Physeteridae; Balenidae; Eschrichtiidae; Monodontidae; Ziphiidae; Delphinidae

---

PRILOG II.

ICCAT-ov popis tuna i srodnih vrsta

—	Plavoperajna tuna: Thunnus thynnus

—	Južna plavoperajna tuna: Thunnus maccoyii

—	Žutoperajna tuna: Thunnus albacares

—	Dugoperajna tuna: Thunnus alalunga

—	Velikooka tuna: Thunnus obesus

—	Crnoperajna tuna: Thunnus atlanticus

—	Luc: Euthynnus alletteratus

—	Trup prugavac: Katsuwonus pelamis

—	Palamida: Sarda sarda

—	Trup: Auxis thazard

—	Trup: Auxis rochei

—	Pastirica atlantska: Orcynopsis unicolor

—	Wahoo: Acanthocybium solandri

—	Pjegasta lokarda: Scomberomorus maculatus

—	Kraljevska skuša: Scomberomourus cavalla

—	Zapadnoafrička lokarda: Scomberomorus tritor

—	Brazilska lokarda: Scomberomorus brasilliensis

—	Cero: Scomberomorus regalis

—	Atlantski jedran: Istiophorus albicans

—	Crni iglan: Makaira indica

—	Atlantski plavi iglan: Makaira nigricans

—	Atlantski bijeli iglan: Tetrapturus albidus

—	Sabljan: Xiphias gladius

—	Dugokljuni iglan: Tetrapturus pfluegeri

---

PRILOG III.

Duljina plovila (članak 6. stavak 2.)

Definicija duljine plovila prema ICCAT-u:

—

za svako ribarsko plovilo izgrađeno poslije 18. srpnja 1982., 96 % ukupne duljine na vodnoj liniji, povučenoj na visini od 85 % najmanje visine brodice iznad gornjeg ruba kobilice, ili duljina od prednjeg ruba pramčane statve do osi osovine kormila na istoj vodnoj liniji, ako je ta vrijednost veća. Kod plovila izvedenih s kosom kobilicom, vodna linija na kojoj se mjeri ta duljina mora biti paralelna s projektiranom vodnom linijom,

—	za svako ribarsko plovilo izgrađeno prije 18. srpnja 1982., registrirana duljina upisana u državni registar ili drugi upisnik plovila.

---

PRILOG IV.

NAJMANJE VELIČINE

(Članak 8. stavak 1.)

Vrsta	Najmanja veličina
Plavoperajna tuna (Thunnus thynnus)  (1)	6,4 kg ili 70 cm
Plavoperajna tuna (Thunnus thynnus)  (2)	10 kg ili 80 cm
Sabljan (Xiphias gladius)  (3)	25 kg ili 125 cm (donja čeljust)

---

(1)  Ova se najmanja veličina primjenjuje isključivo za istočni Atlantski ocean.

(2)  Ova se najmanja veličina primjenjuje isključivo za Sredozemno more.

(3)  Ova se najmanja veličina primjenjuje isključivo za Atlantski ocean.

---