07/Sv. 17

HR

Službeni list Europske unije

27

L 157/8

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE

(1)

Otklanjanje narušavanja tržišnog natjecanja između prijevoznika u državama članicama, ispravno funkcioniranje unutarnjeg tržišta i poboljšana konkurentnost u potpunosti ovise o uspostavljanju pravičnih mehanizama za naplatu naknada prijevoznicima za korištenje infrastrukture. Određen stupanj usklađenosti već je postignut Direktivom 1999/62/EZ.

(2)

Pravičniji sustav naknada za korištenje cestovne infrastrukture temeljen na načelu „plaća korisnik” i mogućnosti primjene načela „plaća zagađivač”, na primjer primjenom različitih cestarina koje uzimaju u obzir utjecaj vozila na okoliš, bitan je za poticanje održivog prometa u Zajednici. Cilj postizanja optimalnog korištenja postojeće cestovne mreže te postizanja značajnog smanjenja njezinog negativnog utjecaja trebao bi se u interesu zdravoga gospodarskog razvoja i ispravnog funkcioniranja unutarnjeg tržišta, uključujući rubna područja, postići na takav način da se izbjegne dvostruko oporezivanje i bez nametanja dodatnih opterećenja za prijevoznike.

(3)

Komisija je u Bijeloj knjizi „Europska prometna politika za 2010.: vrijeme za odluku” najavila svoju namjeru podnošenja prijedloga direktive o naknadama za korištenje cestovne infrastrukture. Europski parlament je potvrdio potrebu naplaćivanja naknada za infrastrukturu kad je donio svoju rezoluciju (5) o zaključcima Bijele knjige 12. veljače 2003. Nakon Europskog vijeća u Göteborgu 15. i 16. lipnja 2001. koje je posvetilo posebnu pozornost problemu održivog prometa, Europsko vijeće u Kopenhagenu 12. i 13. prosinca 2002. i Europsko vijeće u Bruxellesu 20. i 21. ožujka 2003. također su pozdravili namjeru Komisije da predloži novu Direktivu o „eurovinjeti”.

(4)

U stavku 29. zaključaka predsjedništva s njegove sjednice u Göteborgu, Europsko vijeće navodi da politika održivog prometa treba riješiti probleme porasta opsega prometa i razina zastoja, buke i zagađenja te poticati korištenje onih vrsta prijevoza koje ne ugrožavaju okoliš, kao i potpunu internalizaciju društvenih i okolišnih troškova.

(5)

Pri određivanju cestarina, u Direktivi 1999/62/EZ uzimaju se u obzir troškovi izgradnje, rada, održavanja i razvoja infrastrukture. Potrebna je posebna odredba kako bi se osigurala jasnoća u odnosu na troškove izgradnje koji se mogu uzeti u obzir.

(6)

Odvijanje međunarodnog cestovnog prijevoza usredotočeno je na transeuropsku cestovnu prometnu mrežu. Osim toga, za komercijalan prijevoz je bitno ispravno funkcioniranje unutarnjeg tržišta. Dakle, okvir Zajednice bi se trebao odnositi na komercijalan prijevoz transeuropskom cestovnom mrežom kako je utvrđeno u Odluci br. 1692/96/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 23. srpnja 1996. o smjernicama Zajednice za razvoj transeuropske prometne mreže (6). Države članice bi trebale imati pravo da, u skladu s načelom supsidijarnosti sukladno Ugovoru, slobodno zaračunavaju cestarine ili korisničke naknade na cestama koje nisu u sklopu transeuropske cestovne mreže. Ako države članice odluče zadržati ili uvesti cestarine i/ili korisničke naknade na nekim dijelovima transeuropske cestovne mreže na svojem državnom području zbog razloga poput njihove izoliranosti ili niske razine zagušenja ili zagađenja, ili tamo gdje je to bitno za uvođenje novih režima cestarina, izbor dijelova mreže na kojima će se primjenjivati cestarina ili naknada ne bi trebao biti diskriminirajući u odnosu na međunarodni promet i ne bi trebao rezultirati narušavanjem tržišnog natjecanja među prijevoznicima. Isti se zahtjevi trebaju primjenjivati na slučajeve kada država članica zadržava ili uvodi cestarine i/ili korisničke naknade na cestama koje nisu dio transeuropske cestovne mreže, kao na primjer na paralelnim cestama, radi upravljanja tokovima prometa.

(7)

Kada država članica odluči proširiti cestarine i/ili korisničke naknade izvan transeuropske cestovne mreže, na primjer da bi uključila paralelne ceste na koje se može preusmjeravati promet s transeuropske cestovne mreže i/ili koje su u izravnom tržišnom natjecanju s određenim dijelovima te mreže, ona treba osigurati koordinaciju s tijelima odgovornim za te ceste.

(8)

Zbog isplativosti pri provedbi sustava cestarina, ne mora nužno cijela infrastruktura na koju se cestarina odnosi biti predmet ograničenja pristupa pomoću kojeg se nadziru zaračunate cestarine. Država članica može odlučiti provoditi ovu Direktivu kroz upotrebu cestarina samo na određenim točkama u infrastrukturi na koju se cestarina odnosi. Time se ne smije diskriminirati promet koji nije lokalne prirode.

(9)

Cestarine bi se trebale temeljiti na načelu povrata infrastrukturnih troškova. U slučajevima kad su takve infrastrukture sufinancirane kroz opći proračun Europske unije, doprinos iz proračuna Zajednice se ne bi trebao vraćati kroz cestarine, osim ako ne postoje posebne odredbe u relevantnim instrumentima Zajednice koji pri utvrđivanju iznosa sufinanciranja Zajednice uzimaju u obzir buduće prihode iz cestarine.

(10)

Činjenica da korisnik može donositi odluke koje će utjecati na opterećenje koje za njega predstavljaju cestarine izborom vozila koja najmanje zagađuju okoliš i izborom manje zagušenih razdoblja ili putova, važna je komponenta sustava cestovnih naknada. Države članice bi stoga trebale imati mogućnost predvidjeti različite cestarine u skladu s kategorijom emisije vozila, („EURO” klasifikacija), i razinom oštećenja koje vozilo uzrokuje na cestama, te u skladu s mjestom, vremenom i gustoćom prometa. Ovakve razlike u visini cestarina trebale bi biti proporcionalne ciljevima koji se žele postići.

(11)

Aspekti komercijalnog utvrđivanja cijena za korištenje cestovne infrastrukture koji nisu pokriveni ovom Direktivom trebaju biti u skladu s pravilima Ugovora.

(12)

Ova Direktiva ne utječe na slobodu država članica koje uvode sustav cestarina i/ili korisničkih naknada za infrastrukturu da, ne dovodeći u pitanje članke 87. i 88. Ugovora, predvide odgovarajuću nadoknadu za te naknade. Ovakva nadoknada ne bi trebala dovesti do narušavanja tržišnog natjecanja na unutarnjem tržištu i trebala bi podlijegati relevantnim odredbama prava Zajednice, posebno što se tiče najmanjih stopa poreza na vozila koje su navedene u Prilogu I. Direktivi 1999/62/EZ i odredbama Direktive Vijeća 2003/96/EZ od 27. listopada 2003. o restrukturiranju sustava Zajednice za oporezivanje energenata i električne energije (7).

(13)

Kada države članice ubiru cestarinu ili korisničku naknadu za korištenje cesta u transeuropskoj cestovnoj mreži, one bi u svojim planovima održavanja trebale davati odgovarajuću prednost tim cestama. U interesu uravnoteženog i održivog razvoja prometnih mreža, prihodi od cestarina ili korisničkih naknada trebali bi se koristiti za održavanje odgovarajuće infrastrukture i prometnog sektora u cjelini.

(14)

Posebnu pozornost treba posvetiti gorskim područjima kao što su Alpe ili Pireneji. Pokretanje velikih novih infrastrukturnih projekata često je propadalo zbog nedostatka znatnih financijskih sredstava koji bi za njih bili potrebni. Stoga se u takvim područjima od korisnika može tražiti plaćanje dodatka za financiranje bitnih projekata koji su od vrlo visoke vrijednosti za Europu, uključujući one koji se odnose na druge vrste prometa na istom koridoru. Ovaj bi iznos trebao biti povezan s financijskim potrebama projekta. Također bi trebao biti povezan s osnovnom razinom cestarina kako bi se izbjegle umjetno visoke naknade u bilo kojem koridoru koje bi mogle dovesti do preusmjeravanja prometa na druge koridore čime bi se uzrokovali problemi lokalnog zagušenja prometa i nedovoljnog korištenja mreža.

(15)

Pristojbe bi trebale biti nediskriminirajuće i njihovo ubiranje ne bi trebalo biti povezano s pretjeranim formalnostima niti bi trebalo stvarati prepreke na unutarnjim granicama. Stoga treba poduzeti odgovarajuće mjere kako bi se povremenim korisnicima olakšalo plaćanje, posebno kad se cestarine i/ili korisničke naknade ubiru isključivo pomoću sustava koji zahtijevaju upotrebu uređaja za elektroničko plaćanje (ugrađene u vozilo).

(16)

Kako bi se spriječilo preusmjeravanje prometa zbog različitih režima između država članica i trećih zemalja, Komisija bi kod pregovora o međunarodnim sporazumima trebala nastojati osigurati da treće zemlje ne poduzimaju nikakve mjere, kao što je na primjer trgovinski sustav s pravom tranzita, koje bi mogle imati diskriminirajući učinak na tranzitni promet.

(17)

Da bi se osigurala dosljedna i usklađena primjena sustava infrastrukturnih naknada troškovi bi se, pri određivanju novih cestarina, trebali izračunavati u skladu s temeljnim načelima navedenim u Prilogu II. ili bi morali biti na razini koja nije veća od razine koja proizlazi iz primjene tih načela. Ti se zahtjevi ne bi trebali odnositi na postojeća rješenja cestarina, osim u slučaju njihove bitne promjene u budućnosti. Takve bitne promjene uključuju sve značajne promjene prvobitnih odredaba i uvjeta sheme cestarina kroz izmjenu ugovora s operatorom sustava naplaćivanja cestarina, ali isključuju promjene predviđene u izvornoj shemi. U slučaju ugovora o koncesiji, značajne bi se promjene mogle provoditi u skladu s postupkom javne nabave. Da bi se postigla transparentnost bez stvaranja prepreka funkcioniranju tržišnoga gospodarstva i javno-privatnih partnerstava, države članice moraju također obavijestiti Komisiju o jediničnim vrijednostima i drugim parametrima koje namjeravaju primijeniti u izračunavanju različitih elemenata troškova naknada, ili, u slučaju ugovora o koncesiji, o odgovarajućem ugovoru i njegovim osnovnim postavkama, kako bi Komisija mogla dati svoje mišljenje. Mišljenja koja Komisija daje prije uvođenja novih aranžmana cestarina u državama članicama, ni u čemu ne dovode u pitanje obvezu Komisije da u skladu s Ugovorom osigurava primjenu prava Zajednice.

(18)

Kako bi se u budućnosti omogućilo informirano i objektivno odlučivanje o mogućoj primjeni načela „plaća zagađivač” pomoću internalizacije vanjskih troškova za sve vrste prijevoza, trebala bi se razviti jednoobrazna načela izračunavanja na temelju znanstveno priznatih podataka. Pri bilo kakvoj budućoj odluci o ovom pitanju trebalo bi se u potpunosti uzeti u obzir porezno opterećenje kojim su već opterećeni cestovni prijevoznici, uključujući poreze na vozila i trošarine na gorivo.

(19)

Komisija bi trebala početi raditi na razvoju opće prihvatljivog, transparentnog i razumljivog modela za procjenu vanjskih troškova za sve vrste prijevoza koji bi služio kao osnova za buduća izračunavanja infrastrukturnih naknada. Pri izvođenju ovog posla, Komisija bi trebala ispitati sve moguće opcije u odnosu na sastav vanjskih troškova koji se uzimaju u obzir poštujući elemente navedene u svojoj Bijeloj knjizi „Europska prometna politika za 2010.” iz 2001. godine, i pažljivo procjenjujući utjecaj koji bi mogla imati internalizacija različitih opcija troškova. Europski parlament i Vijeće će pažljivo proučiti svaki takav prijedlog Komisije za daljnju reviziju Direktive 1999/62/EZ.

(20)

Za razvoj sustava zaračunavanja naknada za korištenje cestovne infrastrukture još je uvijek potreban daljnji tehnički razvoj. Trebao bi postojati postupak koji bi Komisiji omogućio da nakon savjetovanja s državama članicama zahtjeve Direktive 1999/62/EZ prilagodi tehničkom napretku.

(21)

Mjere potrebne za provedbu ove Direktive donose se u skladu s Odlukom Vijeća 1999/468/EZ od 28. lipnja 1999. o utvrđivanju postupaka za izvršavanje provedbenih ovlasti dodijeljenih Komisiji (8).

(22)

S obzirom na to da cilj ove Direktive, a to je usklađivanje uvjeta koji se primjenjuju na cestarine i korisničke naknade za korištenje cestovne infrastrukture, države članice ne mogu ostvariti samostalnim djelovanjem na zadovoljavajući način, nego ga se zbog njegove europske dimenzije i radi zaštite unutarnjeg tržišta prijevoza može na bolji način ostvariti na razini Zajednice, Zajednica može donijeti mjere u skladu s načelom supsidijarnosti zajamčenim u članku 5. Ugovora. U skladu s načelom proporcionalnosti navedenim u tom članku, ova Direktiva ne prelazi ono što je potrebno za ostvarivanje tog cilja.

(23)

Direktivu 1999/62/EZ treba izmijeniti na odgovarajući način,

1.

Članak 2. Direktive 1999/62/EZ mijenja se kako slijedi:

2.

Članak 7. mijenja se kako slijedi:

3.

Umeće se sljedeći članak:

„Članak 7.a

1.   Pri utvrđivanju razine izmjerljivih prosječnih cestarina koje se zaračunavaju na određenoj infrastrukturnoj mreži ili na jasno određenom dijelu te mreže, države članice uzimaju u obzir različite troškove navedene u članku 7. stavku 9. Troškovi koji se uzimaju u obzir odnose se na mrežu ili dio mreže na kojima se cestarine ubiru te na vozila kojima se te cestarine naplaćuju. Države članice mogu odlučiti da te troškove ne vraćaju kroz prihod od cestarine, ili da vraćaju samo određeni postotak tih troškova.

2.   Cestarine se utvrđuju u skladu s člankom 7. i stavkom 1. ovog članka.

3.   Za nove režime cestarina, osim onih koje se odnose na koncesijske cestarine koje države članice uvedu nakon 10. lipnja 2008., države članice izračunavaju troškove upotrebom metodologije koja se zasniva na temeljnim načelima izračuna navedenim u Prilogu III.

Za nove koncesijske cestarine koje se uvedu nakon 10. lipnja 2008., najviša razina cestarina bit će jednaka ili manja od razine koja bi se dobila upotrebom metodologije koja se zasniva na temeljnim načelima izračuna navedenim u Prilogu III. Ova se jednakost procjenjuje na temelju razumno dugog referentnog razdoblja primjerenog prirodi ugovora o koncesiji.

Režimi cestarina koji su 10. lipnja 2008. na snazi, ili za koje su prije 10. lipnja 2008. na temelju postupka javne nabave primljene ponude ili odgovori na poziv za pregovore u okviru postupka za pregovaranje, ne podliježu obvezama iz ovog stavka tako dugo dok ostanu na snazi i uz uvjet da ih se značajno ne promijeni.

4.   Najmanje četiri mjeseca prije provedbe novog režima cestarina države članice dostavljaju Komisiji:

5.   Države članice također, najmanje četiri mjeseca prije njihove provedbe, obavješćuju Komisiju o novim režimima cestarina koji se primjenjuju na paralelnim cestama na koje se može preusmjeriti promet s transeuropske cestovne mreže i/ili koje su u izravnom tržišnom natjecanju s nekim dijelovima te mreže na kojima se ubiru cestarine. Ova obavijest uključuje barem podatke o geografskom rasponu mreže na kojoj se naplaćuje cestarina, o vozilima od kojih se cestarina naplaćuje i o visinama predviđenih cestarina, zajedno s objašnjenjem načina na koji je utvrđena visina cestarine.

6.   Za slučajeve koji podliježu obvezama iz stavka 3., Komisija u roku četiri mjeseca od primitka obavijesti u skladu sa stavkom 4. daje svoje mišljenje o tome jesu li te obveze ispunjene.

Komisija može također dati svoje mišljenje za režime cestarina iz stavka 5., posebno što se tiče proporcionalnosti i transparentnosti predloženih režima i njihovog vjerojatnog utjecaja na tržišno natjecanje na unutarnjem tržištu i na slobodno kretanje robe.

Mišljenja Komisije se stavljaju na raspolaganje Odboru iz članka 9.c stavka 1.

7.   Ako država članica želi primijeniti odredbe iz članka 7. stavka 11. u vezi s režimima cestarina koji su 10. lipnja 2008. već na snazi, ona pruža podatke koji pokazuju da je izmjerljiva prosječna cestarina koja se primjenjuje na navedenu infrastrukturu u skladu s člankom 2.aa, člankom 7. stavkom 9. i člankom 7. stavkom 10.”

4.

Umeće se sljedeći članak:

„Članak 7.b

Ova Direktiva ne utječe na slobodu država članica koje uvode sustav cestarina i/ili korisničkih naknada za infrastrukturu kako bi, ne dovodeći u pitanje članke 87. i 88. Ugovora, odredile odgovarajuću nadoknadu za ove naknade.”

5.

Članak 8. stavak 2. točka (b) mijenja se i glasi:

6.

Umeće se sljedeći članak:

„Članak 8.a

Svaka država članica nadzire sustav cestarina i/ili korisničkih naknada kako bi osigurala njegovo funkcioniranje na transparentan i nediskriminirajući način.”

7.

Članak 9. mijenja se kako slijedi:

8.

Umeću se sljedeći članci:

„Članak 9.a

Države članice uspostavljaju odgovarajuće kontrole, te utvrđuju sustav sankcija koje se primjenjuju u slučaju kršenja nacionalnih propisa donesenih na temelju ove Direktive. One poduzimaju sve potrebne mjere kako bi osigurale njihovu primjenu. Ove sankcije su učinkovite, proporcionalne i odvraćajuće.

Članak 9.b

Komisija pomaže pri uspostavljanju dijaloga i pri razmjeni tehničkog znanja između država članica što se tiče provedbe ove Direktive, a posebno njezinog Priloga III. Komisija u skladu s postupkom iz članka 9.c stavka 3. ažurira i pojašnjava priloge 0., III. i IV. u odnosu na tehnički razvoj, te priloge I. i II. u odnosu na inflaciju.

Članak 9.c

1.   Komisiji pomaže Odbor.

2.   Pri pozivanju na ovaj stavak, primjenjuju se članci 3. i 7. Odluke 1999/468/EZ uzimajući u obzir odredbe njezinog članka 8.

3.   Pri pozivanju na ovaj stavak, primjenjuju se članci 5. i 7. Odluke 1999/468/EZ uzimajući u obzir odredbe njezinog članka 8.

Razdoblje utvrđeno u članku 5. stavku 6. Odluke 1999/468/EZ iznosi tri mjeseca.

4.   Odbor donosi svoj poslovnik.”

9.

Članak 11. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 11.

Najkasnije 10. lipnja 2011. Komisija podnosi Europskom parlamentu i Vijeću izvješće o provedbi i učincima ove Direktive, uzimajući u obzir tehnološki razvoj i trend gustoće prometa u odnosu na vozila težine između 3,5 i 12 tona, procjenjujući njezin utjecaj na unutarnje tržište, uključujući otočna područja, područja bez izlaza na more i rubna područja Zajednice, razinu investiranja u ovaj sektor, te njezin doprinos postizanju ciljeva održive prometne politike.

Države članice najkasnije 10. prosinca 2010. dostavljaju Komisiji podatke potrebne za ovo izvješće.

Nakon ispitivanja svih opcija, uključujući troškove povezane s okolišem, bukom, zagušenjem prometa i zdravljem, Komisija najkasnije 10. lipnja 2008. predstavlja opće prihvatljiv, transparentan i sveobuhvatan model za procjenu svih vanjskih troškova koji će poslužiti kao osnova za buduća izračunavanja infrastrukturnih naknada. Ovaj je model popraćen analizom utjecaja internalizacije vanjskih troškova za sve načine prijevoza te strategijom za postupnu provedbu tog modela za sve vrste prijevoza.

Ovo izvješće i model prema potrebi su popraćeni odgovarajućim prijedlozima Europskog parlamenta i Vijeća za daljnju reviziju ove Direktive.”

10.

Tablica iz Priloga II. u kojoj su navedeni iznosi godišnjih naknada zamjenjuje se sljedećom tablicom:

11.

Posljednja rečenica Priloga II. zamjenjuje se sljedećim:

„Dnevna korisnička naknada jednaka je za sve kategorije vozila i iznosi 11 eura.”

12.

Umeće se Prilog 0., čiji se tekst nalazi u Prilogu I. ovoj Direktivi.

13.

Dodaje se Prilog III., čiji se tekst nalazi u Prilogu II. ovoj Direktivi.

14.

Dodaje se Prilog IV., čiji se tekst nalazi u Prilogu III. ovoj Direktivi.