(1)

Provedbenom uredbom (EU) 2015/309 (2) Komisija je uvela konačne kompenzacijske pristojbe na uvoz određene kalifornijske pastrve podrijetlom iz Turske („početni ispitni postupak”).

(2)

Komisija je 4. lipnja 2018., nakon djelomične privremene revizije („prva privremena revizija”) o subvencioniranju svih proizvođača izvoznika u skladu s člankom 19. osnovne uredbe, Provedbenom uredbom Komisije (EU) 2018/823 (3) („Uredba o prvoj privremenoj reviziji”) odlučila zadržati mjere kako su utvrđene u početnom ispitnom postupku.

(3)

Komisija je 15. svibnja 2020., nakon djelomične privremene revizije („druga privremena revizija”) u skladu s člankom 19. osnovne uredbe, Provedbenom uredbom Komisije (EU) 2020/658 (4) („Uredba o drugoj privremenoj reviziji”) izmijenila razinu kompenzacijske pristojbe za jednog proizvođača izvoznika.

(4)

Komisija je 25. svibnja 2021., nakon revizije zbog predstojećeg isteka mjera u skladu s člankom 18. osnovne uredbe („revizija zbog predstojećeg isteka mjera”), Provedbenom uredbom Komisije (EU) 2021/823 (5) („Uredba o reviziji zbog predstojećeg isteka mjera”) produljila mjere kako su utvrđene u početnom ispitnom postupku (te izmijenjene Provedbenom uredbom (EU) 2020/658) za dodatnih pet godina.

(5)

Konačne kompenzacijske pristojbe koje su trenutačno na snazi kreću se od 1,5 % do 9,5 %.

(6)

Komisija je na vlastitu inicijativu odlučila pokrenuti djelomičnu privremenu reviziju jer je imala dovoljno dokaza da su se okolnosti povezane sa subvencioniranjem na temelju kojih su postojeće mjere uvedene promijenile te da su te promjene trajne.

(7)

Konkretnije, od 2016. došlo je do znatnih promjena u strukturi i uvjetima provedbe subvencija koje turska vlada dodjeljuje proizvođačima kalifornijske pastrve. Činilo se da su te promjene dovele do smanjenja izravnih subvencija koje su dobili turski proizvođači kalifornijske pastrve.

(8)

Komisija je smatrala da postoje dostatni dokazi o znatnim i trajnim promjenama okolnosti povezanih sa subvencioniranjem, zbog čega bi trebalo revidirati mjere za sve proizvođače izvoznike.

(9)

Nakon obavješćivanja država članica Komisija je utvrdila da postoje dostatni dokazi za pokretanje djelomične privremene revizije te je putem obavijesti koja je objavljena u Službenom listu Europske unije20. rujna 2021. (6) („Obavijest o pokretanju postupka”) objavila pokretanje revizije prema članku 19. osnovne uredbe.

(10)

Ispitnim postupkom o subvencioniranju obuhvaćeno je razdoblje od 1. siječnja 2020. do 31. prosinca 2020. („razdoblje ispitnog postupka revizije” ili „RIPR”).

(11)

Komisija je u Obavijesti o pokretanju postupka pozvala zainteresirane strane da joj se obrate radi sudjelovanja u ispitnom postupku. Osim toga, Komisija je o pokretanju ispitnog postupka službeno obavijestila industriju Unije, poznate proizvođače izvoznike i tursku vladu te ih je pozvala na sudjelovanje.

(12)

Sve strane pozvane su da u rokovima utvrđenima u Obavijesti o pokretanju postupka iznesu stajališta, dostave informacije i pruže popratne dokaze. Zainteresirane strane imale su priliku i dostaviti primjedbe na pokretanje ispitnog postupka i zatražiti saslušanje pred Komisijom i/ili službenikom za saslušanje u trgovinskim postupcima.

(13)

U Obavijesti o pokretanju postupka Komisija je navela da bi mogla provesti odabir uzorka proizvođača izvoznika u skladu s člankom 27. osnovne uredbe.

(14)

Kako bi odlučila je li odabir uzorka potreban i, ako jest, kako bi odabrala uzorak, Komisija je od svih proizvođača izvoznika u Turskoj zatražila da dostave informacije navedene u Obavijesti o pokretanju postupka.

(15)

Osim toga, Komisija je od Misije Republike Turske pri Europskoj uniji zatražila da utvrdi eventualne ostale proizvođače izvoznike koji bi mogli biti zainteresirani za sudjelovanje u ispitnom postupku i/ili da stupi u kontakt s njima.

(16)

Trinaest proizvođača izvoznika i grupa proizvođača izvoznika iz Turske dostavilo je zatražene podatke i pristalo da ih se uključi u uzorak. Ukupna prijavljena količina izvoza određene kalifornijske pastrve u Uniju koji su izvršila ta društva u razdoblju ispitnog postupka revizije činila je 100 % izvoza iz Turske u Uniju.

(17)

U skladu s člankom 27. stavkom 1. osnovne uredbe Komisija je odabrala uzorak od tri proizvođača izvoznika ili grupe proizvođača izvoznika na temelju najvećeg reprezentativnog obujma izvoza u Uniju koji bi se razumno mogao ispitati u raspoloživom vremenu. Uzorak je činio više od 60 % prijavljene izvozne prodaje u Uniju tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije.

(18)

U skladu s člankom 27. stavkom 2. osnovne uredbe provedeno je savjetovanje o odabiru uzorka sa svim proizvođačima izvoznicima za koje se zna da se postupak odnosi na njih te s turskim tijelima.

(19)

Komisija je primila primjedbe od izvoznika koji surađuju Selina Balık İşleme Tesisi İthalat İhracat ve Ticaret A.Ş, („Selina Balik”) i Kılıç Deniz Ürünleri Üretimi İhracat İthalat ve Ticaret A.Ş. („Kilic Deniz”), koji su tražili da ih se uključi u uzorak.

(20)

Komisija je na te zahtjeve odgovorila u bilješci koja je stavljena u otvorenu dokumentaciju 22. listopada 2021. Kao što je objašnjeno u bilješci, oba su zahtjeva odbijena jer je uzorak bio odabran na temelju najveće reprezentativne količine izvoza koja bi se razumno mogla ispitati u raspoloživom razdoblju.

(21)

Selina Balik i Kilic Deniz nisu bili među najvećim proizvođačima izvoznicima, stoga dodavanje tih društava u uzorak ne bi znatno povećalo reprezentativnost uzorka, a moglo je onemogućiti pravovremeni završetak ispitnog postupka.

(22)

Dansko udruženje za akvakulturu („DAO”), koje zastupa proizvođače kalifornijske pastrve iz Unije, podnijelo je 11. studenoga 2021. zahtjev kojim od Komisije traži da u uzorak uključi manje uzgajivače pastrve iz Turske jer su programi subvencija izmijenjeni u korist manjih uzgajivača. To je udruženje u tom smislu navelo da se izmjenama u programima izravnih subvencija, posebno uvođenjem gornjih granica proizvodnje, u praksi povećalo subvencioniranje manjih uzgajivača.

(23)

Dansko udruženje za akvakulturu zatražilo je stoga od Komisije da izmijeni metodologiju odabira uzorka, odnosno da umjesto najveće količine izvoza koja bi se razumno mogla ispitati odabire statistički značajan uzorak koji bi, prema njegovu mišljenju, na točan način predstavljao raznolikost turskih proizvođača pastrve. Međutim, udruženje nije predložilo nijednog konkretnog izvoznika koji surađuje i kojeg bi trebalo uključiti u uzorak.

(24)

Komisija je odbacila taj zahtjev jer informacije za odabir uzorka koje su zatražene od izvoznikâ nisu sadržavale podatke s pomoću kojih bi Komisija mogla na taj način odabrati uzorak.

(25)

Izmjene u programima izravnih subvencija, kako su utvrđene u odjeljku 4. u nastavku, odrazile su se i na izračun koristi.

(26)

Komisija je nakon pokretanja ispitnog postupka na temelju članka 27. stavka 3. osnovne uredbe primila dva zahtjeva za pojedinačni iznos subvencioniranja protiv kojeg se mogu uvesti kompenzacijske mjere. Ti su zahtjevi podneseni u obliku ispunjenog upitnika.

(27)

Prvi zahtjev uputilo je društvo Selina Balik.

(28)

Komisija je prihvatila njegov zahtjev za pojedinačno ispitivanje jer je već preispitivala situaciju tog društva u paralelnoj privremenoj reviziji koja se odnosila na isti proizvod. Privremena revizija pokrenuta je 5. veljače 2021. (7) Međutim, društvo Selina Balik povuklo je svoj zahtjev za reviziju, stoga je Komisija 10. ožujka 2022. (8) završila postupak.

(29)

Društvo Selina Balik dostavilo je u cijelosti ispunjen upitnik s istim razdobljem ispitnog postupka revizije kao i RIPR (kalendarska godina 2020.) ove privremene revizije. Društvo je pristalo na to da se dostavljene informacije upotrijebe u trenutačnoj reviziji. Komisija je u velikoj mjeri već provjerila dostavljene informacije – nije provedena jedino provjera informacija na daljinu.

(30)

Budući da su cjelokupne informacije stoga već bile dostupne pri pokretanju ovog ispitnog postupka, ispitivanje situacije društva Selina Balik u svrhe trenutačne revizije nije se moglo smatrati prevelikim opterećenjem.

(31)

Drugi zahtjev uputilo je društvo Kilic Deniz.

(32)

Situacija društva Kilic Deniz razlikovala se od one društva Selina Balik. Odgovori na upitnik nisu bili dostupni unaprijed, stoga bi se prikupljanje potrebnih informacija i analiza dostavljenih podataka u cijelosti provodili tijekom ovog ispitnog postupka i povrh prikupljanja i analize podataka dobivenih od proizvođača izvoznika u uzorku.

(33)

Komisija je stoga smatrala da bi prihvaćanje tog zahtjeva bilo neopravdano opterećenje te da bi onemogućilo pravovremeni završetak ispitnog postupka. Taj zahtjev za pojedinačno ispitivanje stoga nije prihvaćen.

(34)

Nakon objave društvo Kilic Deniz dostavilo je primjedbe u kojima je tvrdilo da je njegov zahtjev za pojedinačno ispitivanje trebalo prihvatiti jer se temelji na istim osnovama kao i zahtjev društva Selina Balik. Kilic Deniz izjavio je i da ne bi trebalo uzeti u obzir činjenicu da je društvo Selina Balik već dostavilo informacije u usporednom ispitnom postupku koji je u tijeku jer bi to bilo diskriminirajuće te da je za trenutačnu djelomičnu privremenu reviziju Komisija istodobno primila odgovore na upitnik od društva Kılıç Deniz i od društva Selina Balık.

(35)

Kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 32., Komisija je smatrala da je situacija tih dvaju društava različita i da je stoga opravdano prema njima različito postupati.

(36)

Činjenica da je u tijeku bila usporedna revizija o pojedinačnoj situaciji društva Selina Balik koja je obuhvaćala isto razdoblje ispitnog postupka revizije kao i trenutačna revizija omogućila je Komisiji da već u ranoj fazi ima na raspolaganju isti skup podataka koji bi bio potreban u trenutačnoj reviziji.

(37)

Kako je navedeno u uvodnoj izjavi 29., društvo Selina Balik i njegova povezana društva već su dostavila odgovor na upitnik u okviru svoje privremene revizije te je dovršen postupak za utvrđivanje nedostataka u pogledu dostavljenih podataka. Za postupak utvrđivanja nedostataka bili su potrebni znatni resursi jer je odgovor na upitnik trebalo detaljno ispitati, a nedostaci su utvrđeni i riješeni u suradnji s predmetnim društvima.

(38)

Budući da je društvo Selina Balik ovlastilo Komisiju da upotrijebi podatke dostavljene u usporednoj privremenoj reviziji, Komisija je te podatke mogla u potpunosti uzeti u obzir u ovoj reviziji. Komisija je stoga odbacila tvrdnju o diskriminirajućem postupanju.

(39)

Društvo Kilic Deniz nadalje je tvrdilo da je Komisija trebala smatrati da to društvo već ima iskustva u suradnji u antisubvencijskim ispitnim postupcima jer je sudjelovalo u početnom ispitnom postupku, u drugoj privremenoj reviziji i u antisubvencijskom ispitnom postupku u pogledu uvoza lubina i komarče iz Turske 2015. koji je završen jer je predmetni program subvencija povučen.

(40)

Kad je riječ o toj tvrdnji, Komisija je napomenula da se pri odobravanju pojedinačnog ispitivanja u obzir uzima opterećenje koje to predstavlja za ispitni postupak, a ne opterećenje za društvo koje je zatražilo takav tretman ili iskustvo tog društva.

(41)

Kilic Deniz iznio je primjedbu i da je on bio četvrti po veličini proizvođač izvoznik iz Turske tijekom RIPR-a i da je imao veću izvoznu prodaju u Europsku uniju nego Selina Balık, što je Komisija trebala uzeti u obzir pri odabiru za pojedinačno ispitivanje.

(42)

Komisija je odbacila tu primjedbu jer to nije uvjet za odobravanje pojedinačnog ispitivanja, već za odluku o tome treba li društvo uključiti u uzorak izvoznikâ. Kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 17., taj je uzorak trebalo ograničiti.

(43)

Kilic Deniz zatražio je i da njegova izmijenjena pristojba od 1,5 % bude na snazi pet godina od datuma izmjene, što znači da je ne bi bilo moguće promijeniti ovom revizijom.

(44)

Komisija je istaknula da je člankom 18. stavkom 1. osnovne uredbe utvrđeno da konačna kompenzacijska mjera istječe pet godina od njezina uvođenja. Pristojba na uvoz od društva Kilic Deniz uvedena je 28. veljače 2015., tako da petogodišnje razdoblje počinje teći od tog datuma.

(45)

Uredbom o drugoj privremenoj reviziji kojom je pojedinačna stopa pristojbe društva Kilic Deniz ažurirana s 9,5 % na 1,5 % jednostavno je izmijenjena tablica iz članka 2. izvorne uredbe te ona nema utjecaj na trajanje mjera koje ostaju na snazi na određenoj razini. Zahtjev je stoga odbačen.

(46)

Kilic Deniz iznio je i primjedbu da bi njegovu postojeću pojedinačnu pristojbu od 1,5 % koja proizlazi iz druge privremene revizije trebalo zadržati bez obzira na rezultate trenutačne privremene revizije jer su razlozi za pokretanje obiju revizija isti, a Komisija nije dokazala da su promijenjene okolnosti u pogledu društva Kilic Deniz u trenutačnom RIPR-u trajne prirode kako bi se opravdala promjena stope pristojbe.

(47)

Komisija odbacuje i tvrdnju društva Kilic Deniz da su razlozi za reviziju ovog ispitnog postupka isti kao oni za reviziju koja je rezultirala Uredbom o drugoj privremenoj reviziji.

(48)

Kako je navedeno u odjeljku 4. Obavijesti o pokretanju postupka (9), razlozi za drugu privremenu reviziju specifični su za Kilic Deniz i razinu koristi koja mu je odobrena. Trenutačna revizija pokrenuta je na temelju promjena koje su utjecale na sve proizvođače u Turskoj.

(49)

U uvodnim izjavama od 285. nadalje Komisija je provela analizu trajne prirode promijenjenih okolnosti u odnosu na razdoblje ispitnog postupka iz izvorne uredbe.

(50)

Takva se analiza provodi na razini cijele zemlje, što obuhvaća i situaciju pojedinačnih proizvođača izvoznika koji primaju subvencije turske vlade. Stoga je odbačena tvrdnja da Komisija nije uzela u obzir pojedinačnu situaciju društva Kilic Deniz.

(51)

Kilic Deniz tvrdio je i da je Komisija obvezna utvrditi pojedinačnu subvencijsku maržu za svakog poznatog proizvođača izvoznika jer Sporazum WTO-a o subvencijama i kompenzacijskim mjerama ne sadržava odredbu o odabiru uzorka.

(52)

Komisija odbacuje tu tvrdnju jer je odabir uzorka jasno propisan člankom 27. osnovne uredbe.

(53)

Tijekom ispitnog postupka Komisija je svim zainteresiranim stranama jasno dala do znanja da će se svim izvoznicima koji surađuju, a nisu odabrani u uzorak, odrediti prosječna pristojba ako im se ne odobri pojedinačno ispitivanje.

(54)

Kako bi prikupila podatke koje smatra potrebnima za ispitni postupak, Komisija je poslala upitnike trima proizvođačima izvoznicima iz uzorka te turskoj vladi. Odgovori na upitnik primljeni su od triju proizvođača izvoznika iz uzorka i od turske vlade. Odgovori na upitnik primljeni su i od dvaju proizvođača izvoznika koji su tražili pojedinačno ispitivanje.

(55)

Komisija je tražila i provjerila sve podatke koje je smatrala potrebnima za utvrđivanje subvencioniranja.

(56)

Međutim, zbog izbijanja pandemije bolesti COVID-19 i popratnih mjera poduzetih za njezino suzbijanje (10) Komisija nije mogla provesti posjete radi provjere u prostorima svih društava u skladu s člankom 26. osnovne uredbe.

(57)

Umjesto toga, Komisija je na daljinu provjerila informacije dobivene od sljedećih društava:

(58)

Komisija je 25. kolovoza 2022. objavila bitne činjenice i razmatranja na temelju kojih je namjeravala staviti izvan snage kompenzacijske pristojbe na snazi („konačna objava”). Svim je stranama dano razdoblje unutar kojeg su mogle iznijeti primjedbe na objavu.

(59)

Komisija je razmotrila primjedbe zainteresiranih strana i prema potrebi ih uzela u obzir. Saslušanje je omogućeno stranama koje su ga zatražile.

(60)

Nakon zaprimanja primjedbi zainteresiranih strana Komisija je prilagodila određene bitne činjenice i razmatranja te je 23. rujna 2022. svim zainteresiranim stranama poslana „dodatna konačna objava”. Zainteresiranim stranama dan je rok za iznošenje primjedbi.

(61)

Turska vlada zatražila je konzultacije sa službama Komisije u skladu s člankom 11. stavkom 10. osnovne uredbe te su te konzultacije i održane 4. listopada 2022.

(62)

Nakon primjedbi primljenih od zainteresiranih strana na dodatnu konačnu objavu Komisija je ispravila dvije pogreške kako je opisano u uvodnim izjavama 306. i 135., a promjene u izračunima koje iz toga proizlaze objavljene su relevantnim zainteresiranim stranama 6. listopada 2022. Stranama je dano dodatno vrijeme za iznošenje primjedbi na te promjene u izračunima subvencija.

(63)

U svojim primjedbama na drugu dodatnu konačnu objavu društva Gumusdoga, Fishark Ozpekler i Selina Balik ponovila su tvrdnje koje su već iznesene u prethodne dvije objave. Te se tvrdnje razmatraju u ovoj Uredbi.

(64)

Osim toga, društvo Gumusdoga zatražilo je manje ažuriranje svojeg prometa, što je Komisija prihvatila, a ispravak je opisan u uvodnoj izjavi 306.

(65)

Proizvod iz postupka revizije jest određena kalifornijska pastrva (Oncorhynchus mykiss):

(66)

Komisija je tijekom ispitnog postupka doznala da se u EU uvoze papreni dimljeni fileti pastrve podrijetlom iz Republike Turske. Neki od tih fileta uvezeni su kao proizvod iz postupka revizije za koji su plaćene pristojbe, a neki su uvezeni pod drugim tarifnim brojem (odnosno pod oznakom KN 1604 19 10) za koji nisu plaćene nikakve pristojbe.

(67)

I proizvođači izvoznici u Turskoj i industrija Unije potvrdili su da smatraju da su papreni dimljeni fileti pastrve uključeni u opseg proizvoda ovog ispitnog postupka i prethodnih postupaka.

(68)

Ispitnim se postupkom isto tako pokazalo da se jednostavnim dodavanjem papra dimljeni filet ne lišava svojih glavnih značajki. U svjetlu toga te na temelju činjenice da se izvoznici i industrija Unije slažu o opsegu proizvoda, Komisija je zaključila da su „papreni dimljeni fileti” uistinu uključeni u opseg proizvoda.

(69)

Komisija na temelju toga smatra da su papreni dimljeni fileti pastrve obuhvaćeni proizvodom iz postupka revizije u kategoriji „dimljen”. Kako bi se izbjegla bilo kakva sumnja, pristojbe će se naplaćivati na uvoz paprenih dimljenih fileta pastrve deklariranih pod carinskom oznakom KN 1604 19 10 (TARIC 1604191011).

(70)

Izvoznik Lezita Balık A.Ş, s dodatnom oznakom TARIC B968, obavijestio je Komisiju 9. lipnja 2021. o promjeni svojeg naziva u Abalıoglu Balik ve Gıda Ürünleri Anonim Şirketi.

(71)

Društvo je od Komisije zatražilo potvrdu da promjena naziva ne utječe na njegovo pravo na stopu antisubvencijske pristojbe koja se na to društvo primjenjivala pod njegovim prijašnjim nazivom.

(72)

Komisija je ispitala dostavljene informacije i zaključila da je promjena naziva pravilno registrirana pri nadležnim tijelima (11) i nije dovela do novih odnosa s drugim grupama društava koje Komisija nije istraživala.

(73)

Komisija je utvrdila da je društvo surađivalo u ovoj reviziji jer je dostavilo obrazac za odabir uzorka pod svojim novim nazivom Abalıoglu Balik ve Gıda Ürünleri Anonim Şirketi.

(74)

Promjena naziva stoga ne utječe na nalaze ovog ispitnog postupka ni na stopu antisubvencijske pristojbe koja se primjenjuje na to društvo.

(75)

Promjena naziva trebala bi početi proizvoditi učinke 7. srpnja 2020. jer je to datum kad je društvo promijenilo naziv.

(76)

Na temelju subvencija ispitanih u prethodnoj reviziji zbog predstojećeg isteka mjera ispitane su sljedeće mjere koje navodno uključuju programe dodjele subvencija:

(77)

Kad je riječ o programu za preuzimanje dijela doprinosa za socijalno osiguranje, programu dodjele zemljišta i prerađenim morskim prehrambenim proizvodima, Komisija je utvrdila da tim programima skupine proizvođača izvoznika iz uzorka nisu ostvarile nikakvu korist tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije, stoga ih nije dodatno ispitivala.

(78)

Dansko udruženje za akvakulturu podnijelo je 11. studenoga 2021. primjedbe na programe subvencija koji će biti obuhvaćeni ispitnim postupkom revizije.

(79)

U svojem podnesku to je udruženje istaknulo da su sljedeći programi subvencija izmijenjeni ili ažurirani od posljednje revizije:

(80)

Komisija je utvrdila da se programi u Turskoj uistinu svake godine mijenjaju. Ako promjena programa dovede do promjene u razini koristi za društva iz uzorka, Komisija bi trebala provjeriti je li riječ o trajnoj promjeni okolnosti. Ako je promjena trajna, Komisija će na odgovarajući način prilagoditi mjere kako bi se ona uzela u obzir.

(81)

Međutim, kako je navedeno u nastavku te u prethodnoj reviziji zbog predstojećeg isteka mjera, neki programi koje je navelo Dansko udruženje za akvakulturu više nisu na snazi ili ne pridonose ostvarivanju koristi za proizvođače izvoznike iz uzorka.

(82)

Tijekom RIPR-a izravna potpora proizvođačima pastrve dodjeljivala se na temelju Predsjedničke odluke 2020/3190 („Odluka 3190”) (12). Postupci i načela povezani s provedbom Odluke navedeni su u Priopćenju 2020/39 („Priopćenje 39”), koje je izdalo Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva (13).

(83)

Program izravne potpore obuhvaća vrste kalifornijske pastrve (Oncorhynchus mykiss). Svrha je programa kompenzirati troškove uzgoja kalifornijske pastrve do razine gornje granice proizvodnje.

(84)

Komisija smatra da je program izravne potpore osmišljen tako da pogoduje ulovu pastrve. Proizvođači izvoznici iz uzorka love vlastitu uzgojenu pastrvu, ali i kupuju je od drugih uzgajivača iz Turske, a zatim je obrađuju i izvoze u različitim oblicima u Europsku uniju. Ti oblici, uključujući pastrvu bez utrobe ili njezine filete, čine proizvod iz postupka revizije.

(85)

Iznos potpore za proizvodnju „pastrve” (svih veličina) utvrđen je na 0,75 TRY po kilogramu do gornje granice proizvodnje od 350 000 kilograma godišnje.

(86)

Iznos potpore za proizvodnju „pastrve mase veće od jednog kilograma” utvrđen je na 1,5 TRY po kilogramu do iste gornje granice proizvodnje od 350 000 kilograma godišnje. „Pastrva mase veće od jednog kilograma” definirana je u Priopćenju za 2020. kao pastrva pojedinačne mase veće od 1,25 kg (14).

(87)

Te stope subvencioniranja za proizvodnju pastrve iste su kao i one koje su bile na snazi 2019., odnosno tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije zbog predstojećeg isteka mjera.

(88)

Potpora za proizvodnju pastrve osigurana je na temelju predsjedničkih odluka i priopćenja koji se u skladu s člankom 19. Zakona o poljoprivredi br. 5488 izdaju svake godine. Tim se odlukama i priopćenjima svake godine mijenja priroda potpore:

Tablica 1.

Program izravne potpore za proizvodnju pastrve

(89)

Tijekom početnog ispitnog postupka program se sastojao od plaćanja potpore uzgajivačima pastrve na temelju količine svih ulovljenih pastrva bez obzira na veličinu, pri čemu se korist po ulovljenom kilogramu isplaćivala u dvije odvojene stope na temelju ulovljene količine do 500 tona godišnje.

(90)

Za proizvodnu godinu 2017. turska vlada dodala je manji iznos od 0,25 TRY po kilogramu za ulovljenu pastrvu mase veće od kilograma, poznatu kao „pastrva mase veće od jednog kilograma”. To se dodatno plaćanje primjenjivao i na proizvod iz postupka revizije čija masa prilikom ulova može biti do 1,2 kilograma.

(91)

Nakon rasprave s Komisijom o definiciji „pastrve mase veće od jednog kilograma” tijekom prve privremene revizije (vidjeti uvodne izjave od 40. do 45. u Uredbi o prvoj privremenoj reviziji) turska je vlada 2018. redefinirala „pastrvu mase veće od jednog kilograma” kao pastrvu čija je masa prilikom ulova veća od 1,25 kilograma.

(92)

Turska je vlada 2019. povukla dodatno plaćanje za „pastrvu mase veće od jednog kilograma” te ga zamijenila programom plaćanja u dva dijela, odnosno plaćanjem od 0,75 TRY po kilogramu za „pastrvu” (svih veličina) i plaćanjem od 1,5 TRY po kilogramu za „pastrvu mase veće od jednog kilograma”.

(93)

Turska je vlada smanjila i gornju granicu s 500 tona na 350 tona godišnje te ograničila plaćanja subvencija na jednu dozvolu po regiji. Gornja granica proizvodnje od 350 tona primjenjuje se na proizvodnju svih pastrva u okviru iste dozvole za uzgoj.

(94)

U trenutačnom razdoblju ispitnog postupka revizije Komisija je utvrdila da je dvije trećine društava iz uzorka uzgajalo pastrve svih veličina u istom postrojenju i u okviru iste dozvole za uzgoj te, slijedom toga, primilo isplate na temelju obje stope.

(95)

Tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije uzgajivači pastrve mogli su podnijeti zahtjev za stopu koja odgovara „pastrvi” (svih veličina) ili stopu za „pastrvu mase veće od jednog kilograma”, ovisno o masi ulovljene pastrve. Zbog veće stope potpore za „pastrvu mase veće od jednog kilograma” proizvođači izvoznici iz uzorka koji love pastrvu mase veće od 1,25 kilograma u većini su slučajeva podnosili zahtjev za stopu za „pastrvu mase veće od jednog kilograma”.

(96)

To je dovelo do udvostručenja subvencionirane proizvodnje u kilogramima „pastrve mase veće od jednog kilograma” i iznosa subvencija isplaćenih uzgajivačima pastrve u TRY u okviru tog programa od 2019. do 2020. te do jasnog prelaska na izlov većih pastrva.

(97)

Uzimajući u obzir isplaćene subvencije za „pastrvu” (svih veličina) i „pastrvu mase veće od jednog kilograma”, Komisija je utvrdila da je subvencioniranje koje odobrava turska vlada zapravo poraslo za 59 postotnih bodova tijekom razmatranog razdoblja:

Tablica 2.

Promjene u količini i iznosima subvencije 2017.–2020.

(98)

Komisija je stoga smatrala da se prilagodbom programa temeljno subvencioniranje u biti nije promijenilo, nego da se zapravo njegova razina povećala. Čini se da za to nije bilo ni financijskog ni gospodarskog razloga.

(99)

Plaćanja izravne potpore proizvođačima pastrve subvencije su protiv kojih se mogu uvesti kompenzacijske mjere u smislu članka 3. stavka 1. točke (a) podtočke i. i članka 3. stavka 2. osnovne uredbe, odnosno izravan prijenos novčanih sredstava od turske vlade proizvođačima pastrve.

(100)

Te su izravne subvencije specifične i protiv njih se mogu uvesti kompenzacijske mjere u smislu članka 4. stavka 2. točke (a) osnovne uredbe s obzirom na to da tijelo koje ih dodjeljuje i propisi na temelju kojih ono djeluje izričito ograničavaju pristup tim bespovratnim sredstvima na poduzeća koja posluju u sektoru akvakulture. Poduzeća uključena u akvakulturu izričito su navedena, a pastrva jasno određena kao jedna od vrsta koja ostvaruje korist u okviru tog programa subvencija.

(101)

Komisija je utvrdila da su proizvođači izvoznici iz uzorka tijekom RIPR-a ostvarili korist od tog programa po objema stopama, odnosno one od 0,75 TRY po kg (za „pastrvu” svih veličina) i one od 1,5 TRY po kg (za „pastrvu mase veće od jednog kilograma”).

(102)

U početnom ispitnom postupku nije bilo odvojene stope subvencije za ulov „pastrve mase veće od jednog kilograma”, stoga nije bilo tog problema. U dodatnim revizijama, uključujući reviziju zbog predstojećeg isteka mjera, Komisija nije mogla utvrditi nikakvu ostvarenu korist za ulov pastrve mase veće od 1,25 kg jer društva iz uzorka nisu lovila „pastrve mase veće od jednog kilograma” (15).

(103)

U ovom ispitnom postupku Komisija je utvrdila da je dvije trećine proizvođača izvoznika iz uzorka tijekom RIPR-a uzgajalo pastrve svih veličina u okviru iste dozvole za uzgoj te slijedom toga ostvarilo korist od obje stope subvencioniranja.

(104)

Komisija je utvrdila da se pastrva uzgaja u istim proizvodnim postrojenjima, odnosno u ribnjacima na kopnu te kavezima u jezerima ili u moru. I manje i veće pastrve uzgajaju se u istim postrojenjima, sazrijevaju u istim ribnjacima te dobivaju istu hranu. Svaka pastrva mase manje od 1,25 kg može postati pastrva mase veće od 1,25 kg. Jedina je razlika u tome što se veća pastrva lovi kasnije kako bi narasla do potrebne veličine.

(105)

Osim toga, kao što je navedeno u uvodnoj izjavi 45. Uredbe o prvoj prijevremenoj reviziji, „člankom 4. točkom (f) Priopćenja br. 2017/38 subvencija se uzgajivačima ribe dodjeljuje ‚nakon ulova’. Čak i kad bi Turska namjeravala subvenciju za 2018. ograničiti na pastrvu mase veće od 1,25 kg, u odluci ne postoji pravni kriterij kojim bi se subvencija isključila kad se pastrva prodaje u drugom obliku. Prema primljenim informacijama, u industriji se obično dio velike ulovljene pastrve prerađuje i prodaje kao predmetni proizvod, na primjer u obliku fileta”.

(106)

Svaka korist ostvarena od uzgoja veće pastrve stoga je automatski povezana i s uzgojem manje pastrve. Bez obzira na to je li na pastrvu primijenjena jedna ili druga stopa, izravna potpora dodjeljuje se za ulov pastrve koja je proizvod iz postupka revizije (žive ili mrtve te prerađene u više oblika). Svaka korist za pastrvu ostvaruje se i kad se prodaje u obliku fileta, koji se ne razlikuju prema veličini ulovljene pastrve.

(107)

Obje stope subvencioniranja uvjetovane su uzgojem pastrve. Proizvodni kapaciteti u okviru dozvole za uzgoj odnose se na pastrvu svih veličina, a korist koja proizlazi iz obje stope potpore isplaćuje se uzgajivaču u obliku jednokratnog plaćanja te je uknjižena u poslovnu knjigu općeg prihoda društva.

(108)

Komisija je stoga smatrala da isplate uzgajivačima pastrve tijekom 2020. čine ukupnu izravnu potporu primljenu za uzgoj pastrve, uključujući proizvod iz postupka revizije.

(109)

Korist po društvu bila je iznos izravne potpore primljen na temelju stopa povezanih s proizvodnjom „pastrve” (svih veličina) i „pastrve mase veće od jednog kilograma” tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije. Društva su dostavila informacije o iznosu primljene potpore te o tome od koga je i za koju konkretnu proizvodnju ta potpora primljena.

(110)

Iznos izravne potpore primljen za proizvodnju pastrve svih veličina po objema stopama potpore podijeljen je s ukupnom količinom ulovljene pastrve kako bi se utvrdio iznos subvencije u TRY po kilogramu pastrve.

(111)

U početnom ispitnom postupku (16) utvrđeno je da se korist od tih subvencija ostvarivala i za pastrvu koju su proizvođači izvoznici iz uzorka za preradu kupovali od nepovezanih uzgajivača u Turskoj jer proizvod iz postupka revizije obuhvaća i izravno subvencioniranu sirovinu, odnosno živu pastrvu, i proizvode na kraju proizvodnog lanca, kao što su svježa ili smrznuta cijela pastrva, fileti i dimljena pastrva.

(112)

Korist za kupljenu pastrvu izračunana je u početnom ispitnom postupku na temelju ukupnog iznosa subvencije koju su dodijelila turska tijela podijeljenog s ukupnom količinom proizvodnje pastrve u Turskoj.

(113)

Komisija je utvrdila da je u reviziji zbog predstojećeg isteka mjera (17) potvrđen nalaz prema kojem su proizvođači izvoznici iz uzorka ostvarili korist od nabave pastrve. Korist je izračunana na temelju ukupnog dodijeljenog iznosa subvencije podijeljenog s ukupnim iznosom subvencionirane proizvodnje pastrve u Turskoj.

(114)

Međutim, nalazi iz prethodne revizije zbog predstojećeg isteka mjera temeljili su se na ukupnim informacijama za cijelu zemlju koje je dostavila turska vlada te u njima nije uzeta u obzir posebna situacija proizvođača izvoznika iz uzorka. U reviziji zbog predstojećeg isteka mjera takvi detaljni nalazi nisu potrebni jer se njome treba utvrditi samo vjerojatnost nastavka ili ponavljanja subvencioniranja, a ne točne kompenzacijske marže.

(115)

U ovoj privremenoj reviziji nijedna zainteresirana strana nije osporila da proizvođači izvoznici i dalje ostvaruju korist od subvencioniranja pri kupnji pastrve od nepovezanih uzgajivača. Turska vlada dostavila je podatke o razini subvencioniranja za 2020. za svakog uzgajivača pastrve za obje stope, odnosno one od 0,75 TRY (za „pastrvu” svih veličina) i one od 1,5 TRY (za pastrvu mase veće od jednog kilograma). Ti su podaci uspoređeni s popisima nabave triju proizvođača izvoznika iz uzorka, a Komisija je utvrdila kako slijedi:

(116)

Za proizvodnju 2020. subvencija po kilogramu pastrve svih veličina izračunana je po cijeni od 0,53 TRY po kilogramu ako se uzme u obzir cjelokupna proizvodnja te 1,02 TRY po kilogramu ako se uzme u obzir samo subvencionirana proizvodnja.

(117)

Turska vlada, proizvođači izvoznici u uzorku, Selina Balik i Kilic Deniz iznijeli su nakon objave primjedbe u vezi s nalazima Komisije o izravnoj potpori proizvođačima pastrve.

(118)

Uglavnom su osporavali činjenicu da je u izračun subvencije uključena korist isplaćena proizvođačima u uzorku i društvu Selina Balik za ulov „pastrve mase veće od jednog kilograma” jer ta korist u prethodnim ispitnim postupcima nije bila uključena u izračun subvencije. Tvrdili su i da „pastrva mase veće od jednog kilograma” nije dio proizvoda iz postupka revizije niti je bila uključena u upitnik namijenjen proizvođačima izvoznicima.

(119)

Kako je navedeno u odjeljku 4.1.3., Komisija je potvrdila promjenu okolnosti u pogledu plaćanja koristi za ulov pastrve posebice od početnog ispitnog postupka, ali i od RIPR-a prethodne revizije zbog predstojećeg isteka mjera. Dok se u prošlosti izravna potpora dodjeljivala na temelju proizvedenih kilograma bez razlike u pogledu veličine pastrve, turska vlada postupno je prešla na sustav isplata na temelju različitih stopa potpore u skladu s veličinom ulovljene pastrve. Stoga su okolnosti tijekom RIPR-a jasno pokazale da su uzgajivači pastrve u Turskoj pri uzgoju i ulovu proizvoda iz postupka revizije ostvarivali korist od obje stope subvencije koje se isplaćuju u okviru tog programa.

(120)

Društvo Selina Balik tvrdilo je da Komisija nema ovlasti za proširenje opsega proizvoda iz ove revizije uključivanjem „pastrve mase veće od jednog kilograma”.

(121)

Komisija napominje da je opseg proizvoda ostao isti kao u prethodnim ispitnim postupcima, odnosno obuhvaća proizvodnju pastrve, žive ili mrtve te prerađene u više oblika. Pitanje je li stopa subvencije uvjetovana određenom veličinom ulovljene pastrve ne mijenja njezinu prirodu i način funkcioniranja u smislu pogodovanja proizvodnji pastrve, koja se zatim prodaje u različitim oblicima. Ta je tvrdnja stoga odbačena.

(122)

Zainteresirane strane osporavale su i nalaze Komisije da se „pastrva mase veće od jednog kilograma” može dalje prerađivati u filete koji su uključeni u opseg proizvoda iz postupka revizije. Tvrdile su da nalazi iz uvodne izjave 45. Uredbe o prvoj privremenoj reviziji na koje se Komisija pozvala u konačnoj objavi nisu objavljeni zainteresiranim stranama tijekom prve privremene revizije te stoga one nisu mogle dostaviti primjedbe na njih. Ponovile su da, u svakom slučaju, ni u jednom od prethodnih ispitnih postupaka nije izračunana korist za „pastrvu mase veće od jednog kilograma”.

(123)

Strane su imale dovoljno vremena da dostave primjedbe na uvodnu izjavu 45. Uredbe o prvoj privremenoj reviziji nakon konačne objave u ovoj reviziji. Stoga je taj argument odbačen.

(124)

Komisija je nadalje istaknula da su omjeri ekvivalenta cijele ribe („WFE”) koji su se upotrebljavali u ovom slučaju isti kao oni upotrijebljeni u početnom ispitnom postupku. Ti su omjeri uvijek jasno dopuštali preradu „pastrve mase veće od jednog kilograma” u proizvod iz postupka revizije, kako slijedi, uz napomenu da se iz jedne ribe dobivaju dva fileta:

(125)

To je jasno istaknuo izvoznik Selina Balik, koji u svojim primjedbama na konačnu objavu navodi da se „s obzirom na prirodu proizvoda [iz postupka revizije] velika pastrva može preraditi u filete koji su obuhvaćeni opsegom proizvoda [iz postupka revizije].”

(126)

Tvrdnju da se u prethodnim ispitnim postupcima nije računala korist za „pastrvu mase veće od jednog kilograma” i da stoga korist ne bi trebalo računati ni u ovoj reviziji trebalo bi odbaciti jer su se okolnosti promijenile. U reviziji zbog predstojećeg isteka mjera nijedan od izvoznika u uzorku nije ostvario korist od stope subvencije od 1,5 TRY po kilogramu ulovljene pastrve. Tijekom razdoblja ispitnog postupka ove revizije oba su izvoznika ostvarila tu korist.

(127)

Dva proizvođača izvoznika u uzorku nadalje su tvrdila da tijekom RIPR-a nisu proizvodila ni prodavala filete dobivene od „pastrve mase veće od jednog kilograma” te su stoga zatražila od Komisije da u skladu s time revidira svoj izračun izravne subvencije isključivanjem „pastrve mase veće od jednog kilograma”.

(128)

Komisija je istaknula da nisu dostavljeni dokazi kojima bi se potkrijepila ta tvrdnja. S druge strane, ispitnim postupkom utvrđeno je da su oba proizvođača izvoznika u uzorku dobila isplate po obje stope u okviru programa izravnih subvencija za pastrvu u razdoblju ispitnog postupka revizije. Stoga su lovili pastrvu svih veličina. S obzirom na omjere ekvivalenta cijele ribe utvrđene u tablici u uvodnoj izjavi 119., ulovljena „pastrva mase veće od jednog kilograma” može se preraditi u oblike kao što su fileti i riba bez utrobe. Stoga je taj argument odbačen.

(129)

Dva proizvođača izvoznika u uzorku tvrdila su i da se većina „pastrve mase veće od jednog kilograma” izvozila u Rusiju i Japan te da se stoga za izvoznu prodaju proizvoda iz postupka revizije u Uniju ne bi trebale uvesti kompenzacijske mjere protiv subvencije za „pastrvu mase veće od jednog kilograma”.

(130)

Komisija je odbacila taj argument. Kako je prethodno objašnjeno, Komisija je smatrala da se isplatama u okviru obiju stopa subvencije za ulov pastrve ostvaruje korist za sve pastrve koje se zatim prodaju. Iznos subvencije po kilogramu pastrve bilo koje veličine koja se izvozi u Rusiju i Japan stoga je jednak iznosu subvencije po kilogramu pastrve bilo koje veličine koja se izvozi u Europsku uniju.

(131)

Naposljetku, proizvođači izvoznici u uzorku osporavali su nalaze Komisije navedene u uvodnoj izjavi 96. da je svaka korist primljena za uzgoj „pastrve mase veće od jednog kilograma” automatski povezana i s uzgojem manje pastrve, pri čemu su tvrdili:

(132)

Komisija napominje da je postupak proizvodnje dulji za „pastrvu mase veće od jednog kilograma”, zbog čega subvencija u trenutku ulova iznosi 1,5 TRY po kilogramu, a ne standardnih 0,75 TRY po kilogramu. Međutim, uzgajivači pastrve ostvaruju korist od ukupnih isplata na temelju obiju stopa subvencije.

(133)

Tvrdnja da se „pastrva mase veće od jednog kilograma” i manja pastrva međusobno natječu ne čini se relevantnom za dodjelu koristi iz programa izravnih subvencija proizvodu iz postupka revizije. Natjecanje bi samo usmjerilo uzgajivače da u svojim ribnjacima odluče loviti pastrvu određene veličine.

(134)

Uzgajivači pastrvu, bez obzira na veličinu, uzgajaju na temelju iste dozvole za uzgoj te dobivaju jedinstvenu isplatu po obje stope subvencije.

(135)

Na temelju primjedbi zaprimljenih od društva Selina Balik nakon konačne objave i dodatne konačne objave Komisija je ispravila administrativne pogreške u podacima o ukupnoj proizvodnji tog društva u skladu s nalazima provjere na daljinu.

(136)

Međutim, društvo Selina Balik smatralo je spornim to što je Komisija za jednog od dvaju uzgajivača u toj skupini upotrijebila drukčiji iznos izravne subvencije od onog navedenog u odgovoru na upitnik. Osim toga, društvo Selina Balik zatražilo je od Komisije da od iznosa izravne subvencije odbije bankovne naknade plaćene za transakcije.

(137)

Oba su zahtjeva odbačena. Prvo, za sve proizvođače koji su predmet ovog ispitnog postupka (uključujući društvo Selina Balik) Komisija je upotrijebila provjerene podatke o isplaćenim iznosima subvencija koje je dostavila turska vlada. Društvo Selina Balik nije dostavilo nikakve informacije ili dokaze kojima bi opravdalo ili objasnilo razliku između iznosa prijavljenog u odgovoru na upitnik i iznosa koji je dostavila turska vlada te se stoga Komisija oslonila na podatke koje je dostavila turska vlada. Komisija je te podatke provjerila te su oni u svim ostalim slučajevima bili u skladu s podacima koje su prijavila društva u uzorku. Stoga su se dosljedno upotrebljavali kao osnova za izračun izravne subvencije. Drugo, društvo Selina Balik nije dokazalo da su nastali bankovni troškovi plaćeni izravno turskoj vladi tijekom RIPR-a. Komisija stoga smatra da su ti troškovi plaćeni trećim stranama (npr. bankama) i da nisu obuhvaćeni prilagodbama dopuštenima na temelju članka 7. stavka 1. osnovne uredbe.

(138)

Nakon dodatne konačne objave turska vlada ponovila je da „pastrva mase veće od jednog kilograma” nije proizvod iz postupka revizije, da se njezin proizvodni postupak razlikuje od postupka proizvodnje manje pastrve te da je ta pastrva razvrstana u različite oznake HS i KN od manje pastrve. Te su tvrdnje ponovno odbačene zbog razloga navedenih u uvodnim izjavama od 113. nadalje.

(139)

Konkretno, Komisija smatra da su isplate za ulov „pastrve mase veće od jednog kilograma” obuhvaćene definicijom proizvoda iz postupka revizije. Proizvod iz postupka revizije jest pastrva, živa ili mrtva, prerađena u više oblika, uključujući filete. Kad se koristi dodijeljene izravnom potporom za „pastrvu mase veće od jednog kilograma” ne bi uzele u obzir, kompenzacijske pristojbe koje iz toga proizlaze ne bi obuhvaćale cijeli proizvod iz postupka revizije (izvoz prerađene pastrve u Uniju).

(140)

Nakon konačne objave turska vlada, proizvođači izvoznici u uzorku i društvo Selina Balik osporavali su izračun neizravne koristi koju su proizvođači izvoznici u uzorku i Selina Balik ostvarili za kupnju pastrve od drugih uzgajivača pastrve u Turskoj.

(141)

Te su zainteresirane strane tvrdile i da se metodologija izračuna subvencije primljene za kupljenu pastrvu razlikovala od metodologije upotrijebljene u prethodnim ispitnim postupcima, iako nije bilo promijenjenih okolnosti koje bi tu promjenu opravdale. Tvrdile su da bi subvencije primljene za „pastrvu mase veće od jednog kilograma” trebalo isključiti iz izračuna iznosa subvencije primljene tijekom trenutačnog RIPR-a.

(142)

Društvo Selina Balik posebno je istaknulo da su oduvijek postojali uzgajivači pastrve koji su proizvodili manje od gornje granice proizvodnje, ali se u prethodnim ispitnim postupcima ta činjenica nije koristila za izračun koristi za kupljenu pastrvu.

(143)

U prethodnim ispitnim postupcima Komisija je smatrala da su svi poljoprivrednici u Turskoj primili isti iznos subvencije po kilogramu pastrve koju su zatim kupili proizvođači izvoznici u uzorku. U odjeljku 4.1.5. objašnjava se zašto su promijenjene okolnosti dovele do promjene metodologije Komisije.

(144)

Konkretno, zainteresirane strane istaknule su da je Komisija mogla upotrijebiti podatke po uzgajivaču koje je primila od turske vlade, ali je izračunala prosjek za tri proizvođača u uzorku te je taj jedinstveni iznos u turskim lirama po kilogramu upotrijebila kako bi izračunala korist za pastrvu koju su kupila tri proizvođača u uzorku i društvo Selina Balik.

(145)

Od Komisije je zatraženo da izračuna pojedinačan iznos za četiri grupe društava na temelju istog skupa podataka, umjesto da primijeni prosječnu stopu za sve grupe društava. Budući da je imala na raspolaganju potrebne podatke, Komisija je prihvatila taj zahtjev.

(146)

Zainteresirane strane, uključujući društvo Selina Balik, istaknule su i da su zbog načina na koji je Komisija podijelila kupnju četiriju grupa društava u tri kategorije („nije pronađen ili ne prima subvenciju”, „ispod gornje granice” ili „iznad gornje granice”) i izračuna koji proizlaze iz te podjele neki iznosi subvencija dodijeljenih uzgajivačima pastrve u Turskoj u cjelini uračunani dva puta.

(147)

Komisija je prihvatila tu tvrdnju i u skladu s time revidirala svoju metodologiju nakon konačne objave.

(148)

Komisija je svoju analizu temeljila na popisu uzgajivača pastrve koji je dostavila turska vlada. Na temelju tog popisa Komisija je utvrdila je li određenom uzgajivaču subvencionirana proizvodnja iznad ili ispod gornje granice proizvodnje od 350 tona. Na tom se popisu navodi ukupna subvencionirana proizvodnja pastrve i subvencije primljene 2020. po dozvoli i nositelju dozvole – pravnom subjektu.

(149)

Turska vlada navela je da je za cijelu Tursku ukupna proizvodnja iznosila 144 283 000 kilograma, a ukupna korist 76 316 948 turskih lira.

(150)

Prvo, Komisija je utvrdila uzgajivače „ispod gornje granice”, odnosno uzgajivače koji su primili subvenciju za proizvedenu količinu manju od 350 tona bez obzira na broj dozvola za uzgoj tijekom RIPR-a. Zatim je izračunala stopu od 0,966 turske lire po kilogramu za uzgajivače za koje je utvrđeno da su ispod gornje granice, pri čemu je njihovu proizvodnju smatrala potpuno subvencioniranom te je ukupni iznos primljenih subvencija (37 441 048 turskih lira) podijelila s ukupnom količinom subvencionirane proizvodnje pastrve (38 753 671 kilograma).

(151)

Drugo, količina subvencionirane proizvodnje ispod gornje granice i pripadajući iznos koristi oduzeti su od ukupne proizvodnje i iznosa koristi na razini zemlje, što je rezultiralo proizvodnjom od 105 529 329 kilograma i subvencijom od 38 875 901 TRY. To je rezultiralo prosječnom subvencijom od 0,368 TRY po proizvedenom kilogramu za sve ostale uzgajivače, odnosno uzgajivače za koje je prethodno utvrđeno da proizvode iznad gornje granice ili da ne primaju nikakve subvencije.

(152)

Te dvije stope subvencije, koje su iznosile 0,966 TRY po kilogramu i 0,368 TRY po kilogramu, zatim su primijenjene na pojedinačne dobavljače grupa društava izvoznika u uzorku i društva Selina Balik na temelju prethodne klasifikacije te prosječne stope subvencije izračunane za svaku grupu društava.

(153)

Nakon dodatne konačne objave turska vlada tvrdila je da je podjela subvencije isplaćene uzgajivačima „ispod gornje granice” i preostalim uzgajivačima netočna te je dostavila drugu podjelu subvencije, a da nije dostavila nikakve dokaze o tome odakle je ta podjela dobivena ili na kojoj je osnovi izračunana. Tvrdnja je stoga odbačena.

(154)

Zainteresirane strane tvrdile su da je objava o neizravnoj subvenciji nedostatna i da bi im trebalo objaviti primljene subvencije po dobavljaču. Ta je tvrdnja odbačena zbog povjerljive prirode informacija koje je dostavila turska vlada. Komisija je opis revidirane metodologije, zajedno s dodatnim informacijama dostavljenima proizvođačima izvoznicima koji surađuju, smatrala dostatnim informacijama kojima se osigurava zaštita prava zainteresiranih strana.

(155)

Dva proizvođača izvoznika tvrdila su da je izračun subvencije po kilogramu kupljene pastrve za njih netočan jer se njihova kupnja tijekom RIPR-a uglavnom ili potpuno odnosila na pastrvu mase manje od 1,2 kg. Predložili su da Komisija smatra da njihovi dobavljači stoga primaju subvenciju samo u okviru stope od 0,75 TRY po kilogramu te da u skladu s tim ponovno izračuna korist za njihovu kupljenu pastrvu.

(156)

Ta je tvrdnja odbačena jer su dokazi jasno pokazivali da se proizvodnja pastrve u Turskoj subvencionira na temelju ukupnih iznosa isplaćenih uzgajivačima po obje stope subvencije. Neovisno o veličini pastrve koju kupuju proizvođači izvoznici, stopa subvencije po kilogramu za kupljenu pastrvu temelji se na situaciji uzgajivača dobavljača, a ne na veličini pastrve koju proizvođač izvoznik kupuje od tog uzgajivača. Činjenica da neki proizvođači izvoznici ne proizvode „pastrvu mase veće od jednog kilograma” stoga ne znači da se dobavljači (uzgajivači) te pastrve ne subvencioniraju za obje veličine pastrve. Kako je dodatno objašnjeno u uvodnoj izjavi 160., turska vlada u tom pogledu nije dostavila nikakve primjedbe ni dodatne dokaze.

(157)

Nakon objave neki su proizvođači izvoznici osporavali metodu koju je primijenila Komisija te naveli primjere nekih svojih dobavljača kako bi pokušali dokazati da se odabranom metodom nisu pravilno kategorizirali predmetni uzgajivači pastrve.

(158)

Komisija je odbacila te tvrdnje jer primjere nije smatrala dostatno reprezentativnima te stoga nije dokazano da je metodologija Komisije neprikladna.

(159)

Komisija je stoga smatrala da je njezina metodologija, koja se temelji na matematičkoj usporedbi podataka koje je dostavila turska vlada, najprikladniji i najrazumniji način podjele uzgajivača pastrve u dvije kategorije potrebne za ispravno utvrđivanje subvencioniranja kupljene pastrve.

(160)

Metodologija je objavljena i turskoj vladi zajedno sa svim izračunima na razini uzgajivača, a turska vlada nije dostavila nikakve dokaze koji bi opravdali prilagodbu metodologije koju je primijenila Komisija.

(161)

Komisija je napomenula da čak i kad bi prihvatila te primjere, ne bi mogla prihvatiti puke izjave proizvođača izvoznika o stanju njihovih dobavljača bez ikakve provjere ili pak izjave predmetnog dobavljača kojom se to potvrđuje.

(162)

Fishark je nadalje tvrdio da je ukupna kupljena količina upotrijebljena u izračunu neizravne subvencije netočna jer Komisija nije uzela u obzir ukupne kupljene količine vraćene nepovezanim kupcima.

(163)

Komisija je tu tvrdnju odbacila jer je tijekom unakrsnih provjera na daljinu društvo pojasnilo da se transakcije zabilježene pod stavkom „Povrat prodaje” odnose na računovodstvene ispravke pogrešno izračunanih kupovnih vrijednosti – drugim riječima, ne odnose se na fizičko vraćanje proizvoda iz postupka revizije. Fishark nije dostavio primjedbe na taj nalaz nakon primitka izvješća o unakrsnoj provjeri na daljinu niti je prije konačne objave dostavio ikakve dodatne dokaze te je ta tvrdnja odbačena.

(164)

Nakon dodatne konačne objave društva Gumusdoga i Fishark tvrdila su da bi Komisija trebala ponovno uvesti kategoriju uzgajivača „nije pronađen ili nema subvencije” i da ne bi trebala dodijeliti nikakvu korist za kupnju od tih uzgajivača.

(165)

Komisija je tu tvrdnju odbacila na temelju činjenice da je u svim prethodnim ispitnim postupcima utvrđeno da se sva kupljena pastrva u određenoj mjeri subvencionira te da je najnovija metodologija usklađena s tom općom činjenicom.

(166)

Društvo Selina Balik tvrdilo je da je metodologija za izračun neizravne subvencije netočna jer se njome ne uzima u obzir nazivni kapacitet naveden u svakoj dozvoli za uzgoj. Konkretno, Komisija je zanemarila činjenicu da je obujam proizvodnje koji se može subvencionirati ograničen ne samo gornjom granicom ekvivalenta cijele ribe od 350 000 kilograma, nego i nazivnim kapacitetom navedenim u odgovarajućoj dozvoli za uzgoj svakog uzgajivača.

(167)

Komisija je primijenila metodu subvencionirane proizvodnje zbog razlike između prijavljenog nazivnog kapaciteta na razini zemlje od 244 000 tona i stvarne proizvodnje od 144 000 tona. Stoga se smatralo da je subvencionirana proizvodnja razumnija metoda za izračun stopa neizravnih subvencija koje će se dodijeliti proizvođačima izvoznicima. Detaljni nalazi, uključujući klasifikaciju društava, dostavljeni su turskoj vladi te u primjedbama turske vlade na objave nisu dostavljene nikakve primjedbe u pogledu točnosti niti je predložena alternativna metoda. Stoga je Komisija odbacila sve alternativne metode koje su predložili proizvođači izvoznici.

(168)

Na temelju toga izračuni su sljedeći:

Tablica 3.

Korist po društvu za kupljenu pastrvu 2020.

Tablica 4.

Potpora za proizvodnju pastrve

(169)

Odluka br. 2012/3305 (18) i provedbeno Priopćenje br. 2012/1 (19) tvore osnovu za državnu potporu ulaganjima u sektor akvakulture (20) te za Program za poticanje ulaganja Turske. On uključuje dva programa poticaja:

(170)

Društva koja ne mogu ispuniti kriterije za minimalni iznos ulaganja u okviru regionalnog programa poticaja za ulaganja mogu ostvariti koristi od općeg programa poticaja za ulaganja, koji je dostupan za svih šest regija utvrđenih u Odluci br. 2012/3305. Intenzitet potpora može se razlikovati ovisno o stupnju gospodarskog razvoja tih šest regija.

(171)

Odluka i priopćenje i dalje su važeći, a šest se regija nije promijenilo od početnog ispitnog postupka.

(172)

Tijekom RIPR-a društvo Gumusdoga ostvarilo je korist od sniženja poreza na dobit.

(173)

Sva tri društva iz uzorka ostvarila su korist od oslobođenja od PDV-a i carinskih pristojbi u okviru regionalnih poticaja za ulaganje.

(174)

Kako je potvrđeno u početnom ispitnom postupku (21) i reviziji zbog predstojećeg isteka mjera (22), potpora ulaganjima smatra se subvencijom u smislu članka 3. stavka 1. točke (a) podtočke ii. i članka 3. stavka 2. osnovne uredbe kad je potpora u obliku poreznog poticaja, tj. kad se dospjeli prihodi vlade otpisuju ili ne naplaćuju.

(175)

Subvencija je specifična i protiv nje se može uvesti kompenzacijska mjera jer je korist od subvencije ograničena na društva iz jedne od regija s popisa. Pristup subvenciji dodatno je ograničen određenim poduzećima koja posluju u određenim sektorima. Uz to, subvencija ne ispunjava uvjete za nespecifičnost iz članka 4. stavka 2. točke (b) osnovne uredbe s obzirom na broj i vrstu ograničenja koja se primjenjuju na određene sektore, osobito onih kojima se određenim vrstama poduzeća ograničava pristup subvenciji ili onih kojima se potpuno isključuju određeni sektori.

(176)

Akvakultura je izričito navedena u Prilogu 2.A Odluci 2012/3305 kao aktivnost u okviru koje je moguće ostvariti korist od te vrste oslobođenja od poreza. U Prilogu 4. toj odluci navedeni su sektori u kojima nije moguće ostvariti korist ni od jednog poticaja u okviru tog programa.

(177)

Kako bi se utvrdio iznos subvencije protiv koje se mogu uvesti kompenzacijske mjere za oslobođenja od poreza, korist koju je ostvario primatelj tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije izračunana je kao razlika između ukupnog poreza koji se plaća prema uobičajenoj poreznoj stopi i ukupnog poreza koji se plaća po sniženoj poreznoj stopi.

(178)

Za oslobođenja od PDV-a i carina Komisija je utvrdila imovinu koja je kupljena tijekom RIPR-a i iznos oslobođenja od PDV-a ili carine. Korist u obliku novčanog toka od dva mjeseca izračunana je na temelju kratkoročne kamatne stope za RIPR.

(179)

Nakon objave društvo Gumusdoga i turska vlada zatražili su da Komisija ne uvede kompenzacijske mjere za oslobođenja od PDV-a.

(180)

Turska vlada tvrdila je da istražna tijela SAD-a ne smatraju da je na oslobođenja od PDV-a u programu certifikata za poticanje ulaganja u Turskoj potrebno uvesti kompenzacijske mjere te je uputila na odluku Sjedinjenih Američkih Država „Ispitni postupak o uvođenju kompenzacijskih pristojbi na limove od neplemenitih slitina aluminija iz Republike Turske” (23).

(181)

Komisija napominje da na 17. stranici tog dokumenta američko Ministarstvo trgovine navodi da je utvrdilo da se tim programom ne pruža korist, ali da je u tijeku prikupljanje dodatnih činjenica o funkcioniranju turskog sustava PDV-a.

(182)

Komisija napominje i da se američko Ministarstvo trgovine slaže s Komisijom da carine za koje je odobreno oslobođenje čine korist u okviru tog programa.

(183)

Turska vlada tvrdila je da proizvođači, iako plaćaju ulazni PDV na kupnju od dobavljača, naplaćuju izlazni PDV na prodaju svojim kupcima, stoga krajnje porezno opterećenje snose kupci te se na oslobođenja od PDV-a ne mogu uvesti kompenzacijske mjere.

(184)

Slično tomu, društvo Gumusdoga tvrdilo je da može prebiti svoj dugovani PDV s potraživanim PDV-om i da je stoga jedina pogodnost sudjelovanja u programu izbjegavanje plaćanja PDV-a unaprijed, a time i administrativnog opterećenja prijeboja dugovanog PDV-a s potraživanim PDV-om. Stoga je društvo zatražilo da se, u skladu s prethodnim ispitnim postupcima, korist ne izračunava.

(185)

Suprotno primjedbama društva Gumusdoga, Komisija je smatrala da bi se protiv tih oslobođenja od PDV-a i carina trebale uvesti kompenzacijske mjere.

(186)

Zbog razloga navedenih u uvodnim izjavama od 148. do 150. Komisija je, u skladu s prethodnim ispitnim postupcima, utvrdila da je program oslobođenja od PDV-a u Turskoj subvencija protiv koje se mogu uvesti kompenzacijske mjere u smislu članka 3. stavka 1. točke (a) podtočke ii. i članka 3. stavka 2. osnovne uredbe. To što se iz računovodstvene perspektive dugovani PDV prebija s potraživanim PDV-om ne poništava korist u smislu novčanog toka jer proizvođači izvoznici ne moraju unaprijed isplatiti gotovinu, a zatim čekati povrat od poreznih tijela nakon obrade njihovih mjesečnih prijava PDV-a, kao što to moraju društva koja ne ostvaruju korist od tog programa.

(187)

Nakon dodatne konačne objave turska vlada ponovila je da program oslobođenja od PDV-a u Turskoj nije subvencija protiv koje se mogu uvesti kompenzacijske mjere. Zbog razloga navedenih u prethodnim uvodnim izjavama taj je argument odbačen.

(188)

Kad je riječ o oslobođenjima od PDV-a od kojih je koristi imalo društvo Gumusdoga, Komisija je izračunala uštedu vremena od dva mjeseca. Nakon konačne objave društvo je zatražilo pojašnjenje o tome kako je Komisija utvrdila razdoblje od dva mjeseca tvrdeći da je rok za prijeboj plaćanja PDV-a svega mjesec dana. Kako je navedeno u uvodnoj izjavi 42. privremene uredbe, „korist ostvarena tijekom razdoblja ispitnog postupka sastojala se samo od uštede vremena od dva mjeseca dok porezna nadležna tijela ne izvrše povrat PDV-a tim društvima”. U početnom ispitnom postupku nisu iznesene nikakve primjedbe u pogledu te izjave, a Komisija u dokumentaciji nema dokaza da se sustav PDV-a u Turskoj otad promijenio.

(189)

Nakon konačne objave društvo Gumusdoga tvrdilo je da bi Komisija trebala raspodijeliti smanjenja poreza na različite proizvode navedene u certifikatima za poticanje ulaganja na kojima se temelje smanjenja poreza.

(190)

Taj je argument odbačen jer su smanjenja poreza na dobit prihodi društva i stoga se raspodjeljuju na ukupni promet grupe.

(191)

Kad je riječ o subvenciji protiv koje se mogu uvesti kompenzacijske mjere za oslobođenja od PDV-a i carinskih pristojbi, korist je izračunana kao korist u obliku novčanog toka za nabave tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije.

Tablica 5.

Odricanje od prihoda

(192)

Prema Zakonu o osiguranju u poljoprivredi br. 5363 (24) i Odluci br. 2018/380 (25) o rizicima, usjevima i regijama koje će biti obuhvaćene skupinama poljoprivrednih suosiguravatelja i stopama potpore za premije za RIPR, proizvođači proizvoda u akvakulturi mogu ostvariti korist od snižene premije osiguranja od gubitaka ribljih stokova i izlova pastrve zbog niza mogućih bolesti, prirodnih katastrofa, nesreća itd. Potpora turske vlade čini 50 % premije osiguranja.

(193)

Kako je potvrđeno u početnom ispitnom postupku (26) i reviziji zbog predstojećeg isteka mjera (27), korist na temelju tog programa zapravo je smanjenje financijskih troškova zbog životnog osiguranja životinja uzgajanih u akvakulturi.

(194)

Taj je program subvencija u smislu članka 3. stavka 1. točke (a) podtočke i. osnovne uredbe u obliku izravnih bespovratnih sredstava turske vlade proizvođačima pastrve i financijski doprinos jer primatelj subvencije ostvaruje korist od povoljnije premije osiguranja, znatno niže od premija osiguranja dostupnih na tržištu za pokrivanje usporedivih rizika.

(195)

Programom se ostvaruje korist u smislu članka 3. stavka 2. osnovne uredbe. Korist je jednaka razlici između premije ponuđene u kontekstu komercijalne police osiguranja i subvencionirane premije.

(196)

Potpora je specifična jer tijelo koje ju dodjeljuje te propisi na temelju kojih ono djeluje izričito ograničavaju pristup toj sniženoj premiji na poduzeća koja posluju u sektoru akvakulture i čak se izričito cilja na rizike kojima su izloženi proizvođači u akvakulturi.

(197)

Tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije proizvođač izvoznik iz uzorka, Gumusdoga, primio je od turske vlade izravnim prijenosima novčana sredstva koja su u njegovim poslovnim knjigama uknjižena kao prihodi.

(198)

Komisija je zatražila informacije o svim knjiženjima za 2020. u tu poslovnu knjigu prihoda, a društvo je dostavilo detalje za svako knjiženje. Utvrđeno je da su tri knjiženja izravni prijenosi novčanih sredstava ograničeni na izvoznike kako slijedi:

(199)

Prvo, društvo je primilo novčana sredstva na račun „Potpora za udruženje egejskih izvoznika”, a navelo je da je taj račun povezan s potporom za zračni prijevoz. To je uređeno „Predsjedničkom odlukom br. 2552 o potpori za troškove zračnog prijevoza tereta od 16. svibnja 2020.” za razdoblje od svibnja do srpnja 2020. (28)

(200)

Drugo, društvo je primilo novčana sredstva na račun „Izvozni poticaji Ministarstva gospodarstva” („potpora za poticanje izvoza”). Društvo je navelo da je „svrha Odluke br. 2014/8 (29) pružiti potporu kako bi se društvima koja obavljaju industrijske i/ili trgovačke aktivnosti u Turskoj omogućilo stjecanje certifikata za pristup tržištu te osiguralo njihovo sudjelovanje u svjetskom lancu opskrbe”.

(201)

Treće, društvo je primilo novčana sredstva na račun „Prihod od potpore za izložbe”. Društvo je navelo da je ta potpora uređena „Odlukom o potpori za sudjelovanje na sajmovima u inozemstvu” br. 2017/4, koja je objavljena u Službenom listu br. 30031 od 7. travnja 2017. U skladu s tom odlukom izvoznici mogu od Glavne uprave za izvoz u okviru Ministarstva trgovine tražiti povrat za sudjelovanje na trgovinskim sajmovima koji se održavaju u inozemstvu i koji prema Ministarstvu trgovine ispunjavaju uvjete za dobivanje potpore.

(202)

Kad je riječ o prvoj skupini bespovratnih sredstava, Komisija smatra da su ta sredstva ovisna o izvozu jer je riječ o povratu troškova prijevoza za izvoz. Nadalje, izvoznik mora potpisati obvezu izvoza te povrata bespovratnih sredstava ako se izvezena roba vrati u Tursku. Osim toga, taj se program odnosi na izvoznike iz određenih sektora, među kojima je navedena i akvakultura.

(203)

Komisija smatra da je i druga skupina bespovratnih sredstava ovisna o izvozu jer je riječ o povratu troškova nastalih u poslovima izvoza radi pristupa inozemnim tržištima, kao što su troškovi povezani s dobivanjem certifikata i kontrolom kvalitete.

(204)

Komisija smatra da je i treća skupina bespovratnih sredstava ovisna o izvozu jer je namijenjena promicanju izvozne trgovine putem trgovinskih sajmova u inozemstvu.

(205)

Taj program predstavlja subvenciju u smislu članka 3. stavka 1. točke (a) podtočke i. osnovne uredbe u obliku izravnih bespovratnih sredstava koje turska vlada dodjeljuje turskim izvoznicima. Programom se ostvaruje korist u smislu članka 3. stavka 2. osnovne uredbe.

(206)

Ta bespovratna sredstva ovise o izvoznim rezultatima u smislu članka 4. stavka 4. točke (a) osnovne uredbe. Neka su od njih i specifična u smislu članka 4. stavka 2. točke (a) i članka 4. stavka 3. osnovne uredbe jer se, prema dokumentima koje je dostavio proizvođač izvoznik koji je surađivao, čine ograničenima na određene industrijske sektore kao što je akvakultura. Komisija stoga smatra da su ta bespovratna sredstva specifična te da se protiv njih mogu uvesti kompenzacijske mjere.

(207)

Korist je iznos primljenih i uknjiženih prihoda u razdoblju ispitnog postupka revizije.

(208)

Nakon objave društvo Gumusdoga osporavalo je odluku Komisije o mogućnosti uvođenja kompenzacijskih mjera protiv tih triju skupina bespovratnih sredstava.

(209)

Za „potporu za udruženje egejskih izvoznika” (prva skupina bespovratnih sredstava) društvo Gumusdoga tvrdilo je da program nije povezan s proizvodom iz postupka revizije jer izvoz proizvoda obuhvaćenih oznakama HS 0302, 0303, 0304 u Europsku uniju nije uključen u područje primjene potpore.

(210)

Komisija je odbacila tu tvrdnju jer potpora može obuhvaćati proizvode s drugim oznakama HS koje su dio opsega proizvoda iz trenutačnog ispitnog postupka, odnosno oznakama HS 0301 i 0305. Društvo nije dostavilo ni dostatne informacije kako bi Komisija mogla ispitati koje su skupine proizvoda bile obuhvaćene potporom primljenom tijekom RIPR-a.

(211)

Društvo Gumusdoga tvrdilo je i da ta prva skupina bespovratnih sredstava nije povezana s izvoznom prodajom namijenjenom tržištu Unije.

(212)

Komisija ne osporava da se taj program ne odnosi isključivo na proizvod iz postupka revizije, zbog čega je korist koju je društvo primilo utvrđena na razini ukupnog izvoznog prometa grupe i zatim raspodijeljena na proizvod iz postupka revizije.

(213)

Kad je riječ o potpori za poticanje izvoza (druga skupina bespovratnih sredstava), društvo Gumusdoga tvrdilo je da se samo jedan od osam zahtjeva uključenih u izračun koristi odnosi na proizvod iz postupka revizije i na RIPR. Stoga je od Komisije zatražilo da u skladu s tim preispita izračun koristi i odbaci sedam zahtjeva koji se ne odnose na proizvod iz postupka revizije i na RIPR.

(214)

Komisija odbacuje tu tvrdnju jer je korist uzeta kao prihod knjižen u razdoblju ispitnog postupka revizije te je utvrđena na razini ukupnog izvoznog prometa grupe i zatim raspodijeljena na proizvod iz postupka revizije.

(215)

Društvo Gumusdoga od Komisije je zatražilo i da zanemari korist koja proizlazi iz „prihoda od potpore za izložbe” (treća skupina bespovratnih sredstava) jer taj program nije specifičan za određeni sektor ili društvo niti je povezan s proizvodom iz postupka revizije ili RIPR-om.

(216)

Komisija odbacuje tu tvrdnju jer program ovisi o izvozu, a korist ostvarena tijekom RIPR-a utvrđena je na razini ukupnog izvoznog prometa grupe i zatim raspodijeljena na proizvod iz postupka revizije.

Tablica 6.

Izravni prijenos sredstava

(217)

Komisija je tijekom početnog ispitnog postupka i revizije zbog predstojećeg isteka mjera utvrdila da su proizvođači pastrve ostvarili korist od povlaštenih zajmova, kao što su:

(218)

Komisija je ispitala davanje povlaštenih zajmova proizvođačima izvoznicima iz uzorka 2020., uključujući poljoprivredne zajmove, zajmove za izvoz i druge programe zajmova te one koje je turska vlada odobravala 2020. kao odgovor na pandemiju bolesti COVID-19.

(219)

Odlukom br. 2020/2015 predviđeno je da poljoprivredne kreditne zadruge i T.C. Ziraat Bankasi A.S. („Ziraat Bankasi”) mogu dodjeljivati zajmove s niskim kamatnim stopama i poslovne zajmove proizvođačima iz sektora akvakulture. Proizvođači pastrve mogu ostvariti popuste na važeće kamatne stope u rasponu od 10 % do 80 %. Gornja granica kredita iznosi 10 000 000 TRY. Odlukom je obuhvaćeno razdoblje od 1. siječnja 2020. do 31. prosinca 2022.

(220)

Poljoprivredne kreditne zadruge subjekti su uređeni privatnim pravom koje su osnovali poljoprivredni proizvođači (tj. fizičke osobe ili pravni subjekti uključeni u poljoprivrednu proizvodnju) u Turskoj radi potpore svojim financijskim poslovnim potrebama.

(221)

Ziraat Bankasi je Poljoprivredna banka Republike Turske, u potpunosti u državnom vlasništvu. Tijekom početnog ispitnog postupka njezini su udjeli bili u vlasništvu Podtajništva riznice. Međutim, njezin je kapital 2018. prebačen u Turski državni investicijski fond te je prema nalazima revizije zbog predstojećeg isteka mjera i dalje u njegovu stopostotnom vlasništvu (30).

(222)

U skladu s člankom 2. Zakona br. 6741 o osnivanju Društva za upravljanje Turskim državnim investicijskim fondom i izmjenama određenih zakona Turski državni investicijski fond institucija je pridružena Predsjedništvu (31).

(223)

U skladu s člankom 13. stavkom 2. Odluke Vijeća ministara 2016/9429 predsjednik upravnog odbora Fonda je predsjednik Republike. Predsjednik Republike (32) može imenovati jednog od članova odbora kao zamjenika predsjednika upravnog odbora.

(224)

Kao što je utvrđeno u početnom ispitnom postupku (33), Ziraat Bankasi daje povlaštene zajmove sektoru akvakulture radi promicanja poljoprivrede i poljoprivredne proizvodnje. U tom pogledu Vijeće ministara jednom godišnje određuje trajanje, postupke i načela programa, a Ministarstvo financija prebacuje banci Ziraat Bankasi preostali iznos plaćanja kamata koji odgovara sniženoj kamatnoj stopi.

(225)

U početnom ispitnom postupku stoga je utvrđeno da je Ziraat Bankasi imao povjerene javne ovlasti na temelju Odluke 2013/4271, koja je na istoj osnovi zamijenjena Odlukom 2020/2015.

(226)

T.C. Ziraat Bankasi A.S. stoga i dalje ima povjerene javne ovlasti, a Komisija ga i dalje smatra javnim tijelom, kao i u prethodnim ispitnim postupcima.

(227)

Proizvođači izvoznici iz uzorka koji su surađivali imali su tijekom RIPR-a nepodmirene zajmove s niskom kamatnom stopom od banke Ziraat Bankasi.

(228)

Nakon objave društvo Gumusdoga iznijelo je primjedbu da Komisija ne bi trebala smatrati da se na poljoprivredne zajmove banke Ziraat Bankasi mogu uvesti kompenzacijske mjere jer su ti zajmovi povezani s kupnjom police osiguranja povezane s proizvodnjom drugih proizvoda, a ne proizvoda iz postupka revizije.

(229)

Taj je argument odbačen jer je zajam odobren konkretnom društvu i nema dokaza da su slični zajmovi općenito dostupni trgovačkim društvima u Turskoj. Osim toga, zajam nije ovisio o proizvodnji drugih proizvoda, nego samo o kupnji police osiguranja na određenom uzgajalištu.

(230)

Kako je utvrđeno u početnom ispitnom postupku (34) i reviziji zbog predstojećeg isteka mjera (35), Türkiye İhracat Kredi Bankası A.Ș („Eximbank”) osnovala je turska vlada 21. kolovoza 1987. Odlukom br. 87/11914 na temelju Zakona br. 3332 (36) o izvoznim kreditima i to je banka koja je potpuno u državnom vlasništvu i djeluje kao instrument turske vlade za poticanje izvoza u okviru turske izvozne strategije.

(231)

Vlada je Eximbanku povjerila potporu vanjske trgovine i turskih ugovaratelja/ulagatelja koji posluju u inozemstvu kako bi se povećao izvoz turskih poduzeća i njihova međunarodna konkurentnost.

(232)

Komisija i dalje smatra da Eximbank ima povjerene javne ovlasti i da je stoga javno tijelo.

(233)

Zakon br. 3332 i Rezolucija br. 2013/4286 (37) o osnivanju banke Eximbank pravna su osnova za izvozne kredite koje daje Eximbank.

(234)

Eximbank pruža financijsku potporu (izravno ili preko banaka agenata koje rade na proviziju), kao što su izvozni krediti prije ili poslije otpreme koji ovise o izvozu i izvozno orijentirani investicijski krediti za izvoznike, s namjerom povećanja konkurentnosti turskih izvoznika na stranim tržištima.

(235)

Eximbank upotrebljava i rediskontne kredite kako bi izvoznicima ponudio gotovinski predujam na temelju diskontiranja mjenica i dokumenata povezanih s izvoznom prodajom (38). Pravna su osnova tih kredita „Provedbena načela i okružnica o rediskontnim kreditima za izvoz i usluge s deviznim prihodima (rediskontni program)” (39) te članak 45. Zakona o središnjoj banci.

(236)

U svojem godišnjem izvješću za 2020. Središnja banka Turske (SBT) utvrdila je da je cilj rediskontnih kredita bio „olakšati društvima koja izvoze pristup kreditima po povoljnim cijenama i pojačati rezerve SBT-a” (40).

(237)

Rediskontne kredite financira Središnja banka Turske, ali se usmjeravaju preko turskih financijskih institucija (javne banke i privatne banke) koje djeluju kao agenti Središnje banke Republike Turske. Kamatne stope određuje Središnja banka Republike Turske, a banke agenti dobivaju naknadu u obliku provizije koja se naplaćuje primateljima.

(238)

Proizvođači izvoznici u uzorku koji su surađivali imali su tijekom RIPR-a nepodmirene izvozne kredite s niskom kamatnom stopom dobivene izravno od Eximbanka ili od drugih javnih ili privatnih banaka koje djeluju kao agenti Eximbanka. Društva su isto tako imala korist od rediskontnih kredita Eximbanka ili drugih javnih ili privatnih banaka.

(239)

Neki su proizvođači izvoznici iz uzorka izvijestili o drugim zajmovima iz 2020. Komisija je utvrdila tri programa kojima su se proizvođači izvoznici iz uzorka služili te od turske vlade zatražila informacije o sljedećim programima:

(240)

Program Can Suyu – Voda života opći je program zajmova dostupan svim poduzećima koja su se obvezala da će nastaviti s poslovanjem i zadržati (a ne smanjiti) broj zaposlenika prijavljenih u Instituciji socijalnog osiguranja od kraja veljače 2020. Taj je program zajam za nastavak poslovanja od turske vlade banci Kredi Garanti Fonu i pet javnih banaka koje u njoj imaju udjele.

(241)

Program Ise Devam – Nastavi poslovanje isto je tako opći program zajmova povezan s tekućim poslovanjem na isti način kao program Can Suyu – Voda života. Taj je program zajam za nastavak poslovanja od turske vlade banci Kredi Garanti Fonu i pet javnih banaka koje u njoj imaju udjele.

(242)

Kredit IVME – Kredit za kretanje specifičniji je program namijenjen određenim sektorima gospodarstva. Taj su program najavili Ministarstvo financija i tri javne banke, Ziraat Bankasi, Halkbank i Vakifbank (41), 23. svibnja 2019. kao dio paketa financiranja IVME (Ubrzanje). Paket financiranja za ubrzanje dio je pak dugoročne gospodarske politike turske vlade za cijelu zemlju, utvrđen u novom gospodarskom programu („Yeni Ekonomi Programi”).

(243)

U službenom se priopćenju navodi da je program namijenjen „podupiranju sektora koji imaju visoku ovisnost o uvozu, vanjskotrgovinski deficit, visoku stopu doprinosa zapošljavanju i visok izvoz ili devizne zarade”. Prema inauguracijskom govoru ministra financija „taj se paket odlikuje pristupom financiranju koji je usmjeren na proizvod. Ne samo pojedinačnim ocjenjivanjem svakog sektora, nego i financiranjem proizvoda kojima se može na pozitivan način pridonijeti vanjskotrgovinskom deficitu. Njime će se tako nastojati povećati konkurentnost relevantnih proizvoda na međunarodnim tržištima, a time će se otkriti i izvozni potencijal strateški važnih proizvoda (42)”.

(244)

Glavne aktivnosti koje će se podupirati jesu „proizvodnja sirovina i intermedijarnih proizvoda, proizvodnja strojeva i poljoprivreda”. U području sirovina i uvezenih proizvoda utvrđena su četiri glavna sektora: kemijski/medicinski (farmaceutski) proizvodi, plastični i gumeni proizvodi, umjetne i sintetičke pređe te sektori proizvodnje papira i kartona (43).

(245)

U području proizvodnje strojeva utvrđen je popis proizvođača strojeva u okviru određenih oznaka NACE. Paket financiranja obuhvaća zajmove koji se daju domaćim proizvođačima strojeva s popisa oznaka NACE koji ulažu u novu proizvodnju ili povećanje kapaciteta te zajmove koji se daju domaćim kupcima koji ulažu u nove strojeve tih istih proizvođača. Ciljani sektori tog paketa su sljedeći:

(246)

Poljoprivreda obuhvaća „uzgoj životinja i proizvodnju stočne hrane”, a ti su zajmovi tijekom RIPR-a odobreni jednom proizvođaču izvozniku iz uzorka za akvakulturu. Uvjeti zajma jasno su povlašteni u smislu ponuđene kamatne stope.

(247)

Za dva opća programa zajmova, Can Suyu – Voda života i Ise Devam – Nastavi poslovanje, koji su utemeljeni na razini zaposlenosti u društvima u veljači 2020., Komisija nije pronašla nikakve dokaze prema kojima bi ti programi zajmova bili specifični ili bi se protiv njih mogle uvesti kompenzacijske mjere.

(248)

Međutim, za program kredita IVME Komisija je pronašla dokaze prema kojima je on ograničen na određene sektore i specifične aktivnosti (prethodno navedene) te koji upućuju na to da je taj paket zajmova povezan s javnim bankama Ziraat Bank, Halkbank i Vakifbank.

(249)

Komisija je utvrdila da su društva iz uzorka iskoristila samo kreditne zajmove IVME banaka Ziraat Bank i Halkbank. Komisija stoga u ovom ispitnom postupku nije ispitivala status banke Vakifbank.

(250)

Komisija je u odjeljku 4.5.1. potvrdila da je Ziraat Bank javno tijelo te da su mu povjerene javne ovlasti.

(251)

Komisija je banku Türkiye Halk Bankası A.Ş („Halkbank”) smatrala javnim tijelom kojem su povjerene javne ovlasti na temelju javno dostupnih informacija te informacija koje je sama banka dostavila kao dio odgovora na upitnik vlade u koji su bili uključeni primjerci godišnjih izvješća za 2019. i 2020.

(252)

Banku Halkbank osnovala je turska vlada 1933. Mustafa Kemal Atatürk, koji je izjavio da je „iznimno važno stvoriti organizaciju koja će vlasnicima malih poduzeća i velikim industrijskim poduzećima davati zajmove koji su im prijeko potrebni, a koji se mogu lako dobiti i dostupni su po povoljnim cijenama, te smanjiti troškove kredita u normalnim okolnostima”, utro je put osnivanju banke Halkbank.

(253)

Vlada drži 77,9 % vlasništva Halkbanka preko Turskog državnog investicijskog fonda (45). Komisija je utvrdila da su svi članovi upravljačkog tijela banke sadašnji ili bivši vladini dužnosnici ili službenici u drugim javnim tijelima (46).

(254)

Komisija je, primjerice, utvrdila da je među članovima odbora Maksut Serim, koji je od 2003. do 2016. bio glavni savjetnik premijera Republike Turske, a zatim 2020. viši savjetnik predsjednika Republike Turske.

(255)

Komisija je utvrdila da je Sezai Uçarmak, koji je 2020. bio zamjenik ministra u Ministarstvu trgovine, isto tako član odbora.

(256)

Komisija je usto utvrdila da se u statutu banke Halkbank jasno navodi poseban cilj banke, a to je omogućivanje po pristupačnoj cijeni pristupa financiranju za MSP-ove, trgovce i obrtnike (članak 4. stavak 4.) uz sudjelovanje Vijeća ministara Republike Turske.

(257)

U članku 4. stavku 5. navodi se mogućnost da manje od 50 % dionica banke bude u javnom vlasništvu: „Ako postotak dionica banke u javnom vlasništvu bude manji od 50 %, aktivnosti banke u vezi s davanjem kredita trgovcima te malim i srednjim industrijskim poduzećima nastavljaju se u skladu s metodama i načelima koja utvrđuje Vijeće ministara.” (47)

(258)

Banku je osnovala turska vlada, a njezin su prioritet potrebe malih i srednjih poduzeća („MSP-ova”) te trgovaca i obrtnika.

(259)

Kao što sam Halkbank izjavljuje: „Budući da je prioritet Halkbanka uvijek bio ciljanoj publici osigurati zajmove po najpovoljnijim uvjetima, banka zaslužuje istaknuto mjesto koje je stekla u srcima trgovaca, obrtnika i MSP-ova.” (48) U svojim godišnjim izvješćima za 2020. i 2021. Halkbank u nekoliko navrata upućuje na svoju ulogu banke javne politike koja izvršava prioritete vlade.

(260)

Prema službenoj izjavi o misiji Halkbanka u njegovim godišnjim izvješćima, uloga banke jest „podupirati razvoj Turske i rast u okvirima svijesti o društvenoj odgovornosti te biti narodna banka koja stvara veliku dodanu vrijednost za sve dionike”.

(261)

Ta se misija u praksi provodi kako slijedi: „Dok smo svoje resurse usmjeravali na prioritete turskog gospodarstva kao dio naše misije ‚Mi smo prvo ljudi, a zatim banka’, usredotočili smo se na vođenje našeg poslovanja u skladu s pristupom kojim se poštuju ljudi, društvo i okoliš.”

(262)

Na primjer, na 52. stranici izvješća za 2021. navodi se da je „banka proširila zajmove subvencionirane kamatom u iznosu od 12,1 milijarde TRY Ministarstva financija na 500 000 trgovaca i obrtnika. Nadalje, Halkbank je u skladu s predsjedničkom odlukom nastavio s odgodom plaćanja kredita trgovaca i obrtnika čija je poslovanje pogođeno gubicima uzrokovanima pandemijom” (49).

(263)

Kad je konkretnije riječ o zajmovima IVME, generalni direktor Osman Arslan pohvalio je „usklađenost i snažnu koordinaciju među institucijama povezanima s gospodarskim upravljanjem kako bi se postigli uspješni rezultati” te je dodao: „Odlučni smo ostvariti ciljeve u okviru novog gospodarskog programa, stoga ćemo ovu godinu intenzivno provesti na terenu i uložiti velike napore kako bismo ponudili najprikladnija rješenja za zahtjeve naših klijenata. Naše isplate kredita u okviru inovativnih proizvoda poput paketa financiranja za ubrzanje, poslovnog zajma usmjerenog na zapošljavanje, zajma gospodarske vrijednosti, kampanje stambenog kredita, kampanje potrošačkog kredita, indeksiranog kredita TLREF i zajma za vozila domaće proizvodnje dosegle su 2019. 30 milijardi TRY. (50)”

(264)

Uvjeti kredita IVME uključuju razdoblje odgode te povlaštenu stopu koja se utvrđuje kao postotni dodatak (1–3 % ovisno o trajanju zajma) na niskorizične državne domaće dužničke vrijednosne papire.

(265)

Kamatna stopa za zajmove IVME utvrđena je u vladinim uputama bankama i neovisna je o strukturi kapitalnih troškova banke, okolnostima zajmoprimca ili njegovim kreditnim sposobnostima. Stoga se smatra da banke djeluju u ime vlade i provode njezine upute.

(266)

Komisija je stoga smatrala da se protiv programa kredita IVME mogu uvesti kompenzacijske mjere.

(267)

Kako je potvrđeno u početnom ispitnom postupku (51) i reviziji zbog predstojećeg isteka mjera (52), povlašteno financiranje smatra se subvencijom u smislu članka 3. stavka 1. točke (a) podtočke i. i članka 3. stavka 2. osnovne uredbe.

(268)

Komisija je na temelju nalaza tekućeg ispitnog postupka zaključila da programi povlaštenog financiranja donose koristi primateljima jer se takvo financiranje odobrava ispod tržišnih cijena, odnosno pod uvjetima koji ne odražavaju tržišne uvjete za financiranje s usporedivim dospijećem.

(269)

Ti su programi povlaštenog financiranja specifični u smislu članka 4. stavka 2. točke (a) osnovne uredbe s obzirom na poljoprivredne zajmove jer tijela koja dodjeljuju zajmove ili zakonodavstvo na temelju kojeg ta tijela posluju izričito ograničavaju pristup tim programima na određena poduzeća.

(270)

Krediti povezani s izvozom specifični su u smislu članka 4. stavka 4. točke (a) osnovne uredbe jer ovise o realizaciji izvoza.

(271)

Nakon objave turska vlada i društvo Gumusdoga osporavali su kompenzacijsku mjeru protiv koristi izračunane za kredite povezane s izvozom, ovisne o realizaciji izvoza, ako je zajam odobrila privatna banka.

(272)

Taj je argument iznesen i u kontekstu prethodne revizije zbog predstojećeg isteka mjera, u uvodnoj izjavi 87., a Komisija je tu tvrdnju odbacila u uvodnim izjavama 88. i 89. (53)

(273)

Komisija je pažljivo analizirala dokumentaciju koju je dostavilo društvo kako bi pronašla dokaze da je te zajmove odobrila privatna banka bez uplitanja banke Eximbank ili drugih javnih tijela s obzirom na to da je to društvo ta sredstva za izvoz proizvoda iz postupka revizije pozajmilo po stopama znatno nižima od onih koje je za zajmove u eurima objavila Središnja banka Republike Turske.

(274)

Dokumentacija koju je dostavilo društvo nije sadržavala ugovor o zajmu s predmetnom bankom ni bilo koji dokaz kojim bi se dokazalo da mu je predmetna banka ponudila određenu kamatnu stopu iz određenog razloga.

(275)

Stoga nisu pronađeni dokazi koji bi upućivali na to da su ti zajmovi odobreni na tržišnoj osnovi te je taj argument odbačen.

(276)

Nadalje, društvo Gumusdoga tvrdilo je da Komisija nije bila dosljedna u metodologiji upotrijebljenoj za izračun koristi od zajmova povezanih s izvozom jer neki zajmovi nisu uključeni u izračun ukupne koristi.

(277)

Komisija je odbacila tu tvrdnju. Jedini razlog zbog kojeg određeni zajmovi ovisni o izvozu koje su odobrile privatne banke nisu uključeni u izračun ukupne koristi jest činjenica da su ti zajmovi odobreni u turskim lirama.

(278)

Društvo Gumusdoga tvrdilo je da zbog svoje visoke kreditne sposobnosti može dobiti povoljne, niske kamatne stope za svoje zajmove ovisne o izvozu koje odobravaju privatne banke te stoga Komisija u svoje izračune ne bi trebala uključiti korist ostvarenu takvim zajmovima.

(279)

Komisija je odbacila taj argument jer referentne kamatne stope upotrijebljene za izračun koristi odgovaraju prosječnoj kamatnoj stopi svih turskih zajmova odobrenih u određenom razdoblju i u određenoj valuti. Taj prosjek obuhvaća sve vrste kreditne sposobnosti.

(280)

Ta tvrdnja društva Gumusdoga, prema kojoj su određeni zajmovi ovisni o izvozu odobreni po niskim kamatnim stopama zbog posebnosti samog društva, iznesena je i u reviziji zbog predstojećeg isteka mjera te je odbačena iz istih razloga kao što je prethodno navedeno. Društvo Gumusdoga nije moglo dokazati da mu je bilo koji zajam ovisan o izvozu odobren po niskoj kamatnoj stopi na temelju njegova kreditnog rejtinga ili na temelju pregovora s bankom.

(281)

Komisija je smatrala da ne postoji veza između mogućnosti uvođenja kompenzacijskih mjera za zajam i kreditne sposobnosti društva. Referentne kamatne stope upotrijebljene su samo za utvrđivanje iznosa koristi koja proizlazi iz zajmova, a ne da bi se odredilo može li se smatrati da se za zajam mogu uvesti kompenzacijske mjere.

(282)

Svi programi povlaštenog financiranja stoga se smatraju subvencijama protiv kojih se mogu uvesti kompenzacijske mjere.

(283)

U skladu s člankom 6. točkom (b) osnovne uredbe korist od povlaštenog financiranja izračunana je kao razlika između iznosa plaćene kamate i iznosa koji bi bio plaćen za usporedivi komercijalni zajam. Komisija je kao referentnu vrijednost opet upotrijebila ponderiranu prosječnu kamatnu stopu komercijalnih zajmova na turskom domaćem tržištu, na temelju podataka dobivenih od Središnje banke Republike Turske (54). To je ista referentna vrijednost koja se upotrebljavala u početnom ispitnom postupku te u prethodnim revizijama. Komisija je korist povezanu s izvoznim kreditima pripisala izvoznoj prodaji, dok su poljoprivredni zajmovi pripisani ukupnoj prodaji.

(284)

Nakon objave društvo Gumusdoga postavilo je pitanje o metodologiji primijenjenoj za dodjelu koristi za zajmove koji ovise o izvozu. Komisija je u objavi raspodijelila korist kako slijedi:

(285)

Nakon objave društvo Gumusdoga izjavilo da bi sve zajmove obuhvaćene točkom (b) zapravo trebalo raspodijeliti na ukupni izvozni promet jer su svi ti zajmovi ovisili i o izvozu drugih proizvoda. Ta je tvrdnja povezana s istom tvrdnjom istog proizvođača izvoznika u uvodnoj izjavi 92. Uredbe o reviziji zbog predstojećeg isteka mjera (55).

(286)

U reviziji zbog predstojećeg isteka mjera Komisija je korist od nekih zajmova koji ovise o izvozu raspodijelila na ukupni izvozni promet ako su postojali dokazi u prilog takvoj odluci (56). Budući da su neki od tih zajmova i dalje bili aktualni u ovoj reviziji, Komisija je došla do istog zaključka.

(287)

Za zajmove koji nisu ispitani u reviziji zbog predstojećeg isteka mjera Komisija je analizirala dokumentaciju koju je društvo Gumusdoga dostavilo sa svojim odgovorima na upitnik i u naknadnim podnescima.

(288)

Ako je dokumentacija pokazivala da zajam ovisi o izvozu svih proizvoda, korist je raspodijeljena na ukupni izvozni promet grupe. U suprotnom je korist ostala raspodijeljena na izvozni promet proizvoda iz postupka revizije. Dokumentacija koju je društvo Gumusdoga dostavilo nakon objave, a koja se nije mogla provjeriti nije uzeta u obzir.

(289)

Nakon objave dva proizvođača izvoznika u uzorku primijetila su administrativne pogreške u izračunu koristi te su te pogreške ispravljene. Budući da se referentna stopa objavljuje svakog petka, Komisija se pobrinula i da se referentna stopa primjenjuje na zajmove koji počinju sljedećeg tjedna, kako je učinjeno i u Uredbi o reviziji zbog predstojećeg isteka mjera, u uvodnoj izjavi 93.

(290)

Za proizvođače izvoznike iz uzorka izračunani su sljedeći iznosi subvencije u vezi s davanjem povlaštenih zajmova:

Tablica 7.

Financiranje

(291)

Komisija je utvrdila su ukupni iznosi subvencija protiv kojih se mogu uvesti kompenzacijske mjere sukladno odredbama osnovne uredbe bili kako slijedi:

Tablica 8.

Ukupno utvrđena subvencija

(292)

Ispitnim su se postupkom potvrdile znatne promjene u strukturi i uvjetima provedbe izravnih subvencija koje turska vlada odobrava proizvođačima pastrve u usporedbi s početnim ispitnim postupkom. Konkretno, kako je već utvrđeno u prethodnim revizijama navedenima u uvodnim izjavama 2. i 3., turska je vlada Odlukom br. 2016/8791 (57) uvela zakonodavnu izmjenu za poljoprivredne potpore za 2016. U Priopćenju br. 2016/33 (58) o potporama u akvakulturi detaljno se navode uvjeti za dodjelu subvencija.

(293)

Ukratko, u kontrastu s početnim ispitnim postupkom, ako je proizvođač pastrve imao više dozvola za proizvodnju (ili „jedinica za uzgoj ribe”) u istoj potencijalnoj zoni u moru, kako ju je definiralo Ministarstvo, u istom umjetnom jezeru ili u istim umjetnim jezerima u istim regijama, koji pripadaju istoj osobi ili istom poduzeću/trgovačkom društvu, te su se dozvole ili jedinice za uzgoj ribe smatrale jednom dozvolom ili jedinicom koja pripada tom trgovačkom društvu te su se izravne subvencije trebale isplaćivati u skladu s tim tumačenjem.

(294)

Ta je zakonodavna izmjena zadržana u odlukama sljedećih godina te u Odluci 3190 za RIPR spomenutoj u uvodnoj izjavi 57. Iz toga proizlazi da je promjena u strukturi i provedbi izravnih subvencija koje odobrava turska vlada ostala na snazi nekoliko godina te nema nikakvih naznaka da turska vlada namjerava uvesti dodatne promjene.

(295)

Osim toga, izmjenom iz 2019. (59) u programu izravnih subvencija prihvatljiva količina za izravne subvencije ograničena je na 350 MT, odnosno smanjena je gornja granica u usporedbi s razdobljem početnog ispitnog postupka. Ista gornja granica zadržana je 2020. Odlukom 3190. Kao što je prethodno spomenuto, u ispitnom postupku nisu utvrđene nikakve naznake prema kojima se takva praksa ne bi nastavila.

(296)

Kako je navedeno u uvodnim izjavama od 57. do 72., ispitnim postupkom utvrđeno je i da je turska vlada pojačala subvencioniranje uzgajivača pastrve podjelom stopa potpore. Društva koja uzgajaju pastrvu svih veličina na temelju iste dozvole za uzgoj ostvarila su korist na temelju stopa subvencija za „pastrvu” i za „pastrvu mase veće od jednog kilograma”.

(297)

Mjera turske vlade kojom umjesto subvencioniranja uzgoja svih pastrva po jednoj stopi daje subvencije i za svu pastrvu i za „pastrvu mase veće od jednog kilograma” smatra se trajnom. Ta se praksa posljednjih godina brzo povećala, a turska vlada nije dala nikakve naznake da se neće nastaviti. Tim povećanjem koristi isplatama u okviru stopa potpore za „pastrvu mase veće od jednog kilograma” djelomice se nadoknadilo smanjenje koristi ostvarene za „pastrvu”. Općenito, uzgajivači pastrve i dalje primaju izravnu potporu turske vlade.

(298)

Komisija je utvrdila da se ukupna razina subvencija za proizvod iz postupka revizije u turskim lirama po kilogramu izvoza u EU nije smanjila do iste mjere kao kompenzacijske pristojbe izračunane tijekom RIPR-a. Razlog tomu jest pad vrijednosti turske lire u odnosu na euro od početnog ispitnog postupka te činjenica da se pristojba izračunava na temelju subvencije u turskim lirama po kilogramu podijeljene s vrijednošću CIF u turskim lirama.

(299)

Međutim, Komisija je utvrdila i da je, usporedno s padom vrijednosti turske lire u odnosu na euro, Turska prolazila i kroz razdoblja visoke inflacije. Slijedom toga, vrijednost turske lire u zemlji isto je tako pala, a iznosi isplaćenih subvencija, koji su u turskim lirama ostali nepromijenjeni, realno su se smanjili. Komisija je stoga smanjenje kompenzacijske pristojbe iz početnog ispitnog postupka smatrala trajnom promjenom okolnosti.

(300)

U svojem podnesku od 11. studenoga 2021. Dansko udruženje za akvakulturu napomenulo je da u Turskoj dolazi do stalnih i redovitih promjena u programima subvencija te da se stoga nijedna promjena u iznosima subvencije ne može smatrati trajnom. Cijena izvoza pastrve iz Turske i dalje je niža od cijena industrije Unije, stoga industrija Unije zbog toga i dalje trpi materijalnu štetu. Trenutačnu reviziju trebalo bi stoga završiti, a razinu mjera na snazi trebalo bi zadržati.

(301)

Dansko udruženje za akvakulturu u svojim argumentima nije uzelo u obzir znatne promjene u strukturi i provedbi programa izravnih subvencija utvrđene tijekom ovog ispitnog postupka. Moguće godišnje varijacije u stopama subvencije nisu imale učinka na zaključke prema kojima su okolnosti u početnom ispitnom postupku bile znatno drukčije, a uvedene promjene trajne. DAO-ini argumenti izneseni u tom pogledu stoga su odbačeni.

(302)

Komisija je stoga smatrala da je došlo do promjene okolnosti te da su te promjene trajne. Komisija nije primila nikakve primjedbe na to nakon objave.

(303)

Na temelju zaključaka Komisije antisubvencijske mjere povezane s uvozom određene kalifornijske pastrve podrijetlom iz Republike Turske trebalo bi izmijeniti kako bi se njima uzele u obzir promijenjene okolnosti.

(304)

Antisubvencijske mjere izračunane su kao postotak vrijednosti CIF izvoza proizvoda iz postupka revizije u Europsku uniju tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije.

(305)

Nakon dodatne objave društvo Gumusdoga zatražilo je od Komisije da revidira izračun ukupnog prometa grupe društava koja je predmet ispitnog postupka kako bi se uključio promet povezanim društvima – izvan grupe od pet društava čije su djelatnosti izravno povezane u pogledu proizvoda iz postupka revizije – ali koja su dio grupe Gumusdoga.

(306)

Taj je zahtjev prihvaćen i promet predmetnih društava dodan je ukupnom prometu grupe.

(307)

Nakon objave tri proizvođača izvoznika u uzorku tvrdila su da je Komisija pogrešno izračunala vrijednost CIF izvozne prodaje proizvoda iz postupka revizije u Uniju. Tvrdili su da bi Komisija fakturirane vrijednosti DAP trebala smatrati vrijednošću CIF te prodaje te su tvrdili da je Komisija to učinila u prethodnim ispitnim postupcima.

(308)

Komisija je odbacila te zahtjeve. Vrijednost CIF prodaje u Uniju upotrijebljena je (kako je navedeno u uvodnoj izjavi 297.) kako bi se odredio postotak za koji bi uvoznu cijenu trebalo povećati kako bi se uklonio učinak subvencioniranja. Za to je potrebna vrijednost CIF jer je to vrijednost koja se deklarira carinskim tijelima pri uvozu u EU.

(309)

U skladu s uobičajenom praksom Komisije, ako ta vrijednost CIF nije prijavljena ili ako se isporuka obavlja po sustavu CIF na granici Unije, osnova za određivanje vrijednosti CIF jest fakturirana vrijednost. Ako fakturirana vrijednost obuhvaća troškove nakon uvoza (na primjer za prodaju po sustavu DAP i DDP), Komisija je procijenila vrijednost CIF tih transakcija na temelju dostupnih dokaza. Za prodaju po sustavu DDP i dio prodaje po sustavu DAP vrijednost CIF bila je poznata i zasebno prijavljena u odgovorima na upitnik te je stoga i upotrijebljena. Sve upotrijebljene vrijednosti CIF uvrštene su u informacije koje su dostavile stranke i provjerene su tijekom provjere na daljinu.

(310)

S obzirom na visoku razinu suradnje u ovom ispitnom postupku, Komisija je smatrala prikladnim utvrditi pristojbu na području cijele zemlje na razini najveće pojedinačne pristojbe proizvođača izvoznika iz uzorka.

(311)

Stope kompenzacijske pristojbe za pojedinačna društva navedene u ovoj Uredbi primjenjuju se isključivo na uvoz proizvoda iz postupka revizije podrijetlom iz Turske koji proizvode navedeni pravni subjekti.

(312)

Na uvoz proizvoda iz ispitnog postupka koji proizvodi bilo koje drugo društvo koje nije izričito navedeno u izvršnom dijelu ove Uredbe, uključujući subjekte koji su povezani s izričito navedenim subjektima, trebalo bi primjenjivati stopu pristojbe koja se primjenjuje na „sva ostala društva”. Taj uvoz ne bi trebao podlijegati nikakvoj drugoj pojedinačnoj stopi kompenzacijske pristojbe.

(313)

Društvo može zatražiti primjenu tih pojedinačnih stopa kompenzacijske pristojbe ako naknadno promijeni naziv subjekta. Zahtjev se mora uputiti Komisiji. Zahtjev mora sadržavati sve relevantne informacije kojima je moguće dokazati da ta promjena ne utječe na pravo društva na ostvarivanje koristi od stope pristojbe koja se na njega primjenjuje. Ako promjena naziva tog društva ne utječe na njegovo pravo na ostvarivanje koristi od stope pristojbe koja se na njega primjenjuje, promjena naziva objavit će se u Službenom listu Europske unije.

(314)

Uzimajući u obzir članak 109. Uredbe (EU, Euratom) 2018/1046 Europskog parlamenta i Vijeća (60), kada se iznos treba nadoknaditi zbog presude Suda Europske unije, trebala bi se primijeniti kamatna stopa koju primjenjuje Europska središnja banka za svoje glavne operacije refinanciranja, objavljena u seriji C Službenog lista Europske unije prvog kalendarskog dana svakog mjeseca.

(315)

Mjere predviđene u ovoj Uredbi u skladu su s mišljenjem Odbora osnovanog člankom 25. stavkom 1. Uredbe (EU) 2016/1037,