1.

u članku 2. stavak 1. zamjenjuje se sljedećim:

2.

članak 3. zamjenjuje se sljedećim:

(*1)  Delegirana uredba Komisije (EU) 2017/654 оd 19. prosinca 2016. o dopuni Uredbe (EU) 2016/1628 Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu tehničkih i općih zahtjeva koji se odnose na granične vrijednosti emisija i homologaciju tipa za motore s unutarnjim izgaranjem u necestovnim pokretnim strojevima (SL L 102, 13.4.2017., str. 1.).”;"

3.

u članku 3.a dodaje se sljedeći stavak 3.:

4.

Prilog Delegiranoj uredbi (EU) 2017/655 mijenja se u skladu s Prilogom ovoj Uredbi.

1.

iza točke 1.2. umeću se točke 1.2.a i 1.2.b:

„1.2.a   Skupina motora za praćenje u uporabi (ISM skupina)

Za provedbu ispitivanja u uporabi svi tipovi motora i porodice motora koje proizvede proizvođač razvrstavaju se u skladu s njihovom potkategorijom kako je navedeno u tablici 1. i prikazano na slici 1. Jedan proizvođač može imati jednu ISM skupinu za svaki mogući tip ISM skupine.

Tablica 1.

ISM skupine

Slika 1.

Prikaz ISM skupina

2.

u točki 1.3. briše se podtočka (a);

3.

točka 1.4. zamjenjuje se sljedećim:

4.

točka 2.1. zamjenjuje se sljedećim:

5.

u točki 2.2. uvodna rečenica zamjenjuje se sljedećim:

6.

točka 2.3. zamjenjuje se sljedećim:

7.

točke od 2.6. do 2.6.4. zamjenjuju se sljedećim:

„2.6.   Kriteriji za odabir motora koji se ispituju

Broj motora koji se ispituju odnosi se na ISM skupinu, a ne na potkategorije motora, porodice motora ili tipove motora koji pripadaju ISM skupini.

Proizvođač odabire motore koji su reprezentativni za potkategorije, porodice motora i tipove motora koji pripadaju ISM skupini. To ne bi nužno trebalo podrazumijevati da se ispituju motori iz svake potkategorije motora, porodice motora ili tipa motora.

Za ISM skupine koje sadržavaju kategorije IWP i IWA u izbor motora uključuju se, u mjeri u kojoj je to moguće, motori iz obje kategorije.

2.6.1.   Program ispitivanja za ISM skupinu A

Proizvođač mora izabrati jedan od programa ispitivanja opisanih u točkama 2.6.1.1. i 2.6.1.2. za praćenje u uporabi:

2.6.1.1.   Program ispitivanja na temelju razdoblja trajnosti emisije (EDP)

2.6.1.2.   Program ispitivanja na temelju četverogodišnjeg razdoblja

Svaki proizvođač mora godišnje ispitati prosječno devet motora iz ISM skupine tijekom četiri uzastopne godine. Ispitna izvješća za provedena ispitivanja dostavljaju se homologacijskom tijelu svake godine. Raspored ispitivanja i dostavljanja rezultata mora biti uključen u početni plan i svaki naknadno ažurirani plan za praćenje motora u uporabi koji dostavlja proizvođač i odobrava homologacijsko tijelo.

2.6.2.   Program ispitivanja za ISM skupine B, F, G, J, K, L, M i N

Proizvođač za svaku skupinu mora izabrati jedan od programa ispitivanja opisanih u točkama 2.6.2.1. i 2.6.2.2. za praćenje u uporabi.

2.6.2.1.   Program ispitivanja na temelju razdoblja trajnosti emisije (EDP)

2.6.2.2.   Program ispitivanja na temelju četverogodišnjeg razdoblja

Ispituje se u prosjeku x motora iz ISM skupine godišnje tijekom četiri uzastopne godine, u skladu s tablicom 4. Ispitna izvješća za provedena ispitivanja dostavljaju se homologacijskom tijelu svake godine. Raspored ispitivanja i dostavljanja rezultata mora biti uključen u početni plan i svaki naknadno ažurirani plan za praćenje motora u uporabi koji dostavlja proizvođač i odobrava homologacijsko tijelo.

2.6.3.   ISM skupine C, D, E, H i I

Proizvođač za svaku skupinu mora izabrati jedan od programa ispitivanja opisanih u točki 2.6.2. ili program ispitivanja na temelju starosti opreme opisan u točki 2.6.3.1. za praćenje u uporabi.

2.6.3.1.   Program ispitivanja na temelju starosti necestovnih pokretnih strojeva (vidjeti sliku 2.)

Slika 2.

Prikaz prihvatljivih motora za ISM ispitivanje na temelju starosti necestovnih pokretnih strojeva

2.6.4.   ISM skupine O i P

Proizvođač za svaku ISM skupinu odabire jedan od programa ispitivanja opisanih u točki 2.6.2. Ako je odabran program ispitivanja iz točke 2.6.2.1., proizvođači imaju mogućnost primijeniti, unutar iste ISM skupine, program ispitivanja na temelju stanja brojača kilometara opisan u točki 2.6.4.1.

Ako proizvođač odabere postupak iz točke 2.6.2.1., upotrebljavaju se akumulirani sati rada navedeni u tablici 5. umjesto onih navedenih u tablici 3.

Tablica 5.

% vrijednosti EDP-a za ISM skupine O i P

2.6.4.1.   Program ispitivanja na temelju stanja brojača kilometara necestovnih pokretnih strojeva

8.

iza točke 2.6.4.1.2. umeću se točke 2.6.5. i 2.6.6.:

9.

točka 3.3.2. zamjenjuje se sljedećim:

10.

točka 3.4.2. zamjenjuje se sljedećim:

11.

iza točke 3.5. umeće se točka 3.6.:

12.

briše se točka 4.1.1.;

13.

točka 4.2.2. zamjenjuje se sljedećim:

14.

iza točke 4.2.2. umeće se točka 4.3.:

„4.3   Privremeni gubitak signala

Potpunost podataka pri bilježenju parametara mora biti najmanje 98 %, što znači da se u izvornom zapisu podataka najviše 2 % podataka, pri čemu ne smije biti nijednog uzastopnog razdoblja duljeg od 30 sekundi za koje nema podataka, može isključiti iz svakog radnog slijeda zbog jedne ili više epizoda nenamjernog privremenog gubitka signala. Tijekom predobrade, kombiniranja ili naknadne obrade bilo kojeg radnog slijeda ne smije se izgubiti signal.”;

15.

točke od 5. do 5.2.2. zamjenjuju se sljedećim:

„5.   Podatkovni tok ECU-a

16.

iza točke 5.2. umeću se točke 5.3. i 5.4.:

17.

točka 6.4. zamjenjuje se sljedećim:

18.

iza točke 6.4. umeću se točke 6.5. i 6.6.:

Slika 3.

Prikaz potpunog slijeda za provođenje praćenja u uporabi

”

19.

točke 7. i 8. zamjenjuju se sljedećim:

„7.   Raspoloživost ispitnih podataka

Nijedan se podatak ne smije promijeniti niti isključiti iz neobrađenih datoteka s podacima o ispitivanju koje se upotrebljavaju za ispunjavanje zahtjeva iz točke 6. Proizvođač mora čuvati sve neobrađene datoteke s podacima o ispitivanju najmanje 10 godina i na zahtjev ih dati na raspolaganje homologacijskom tijelu i Komisiji.

8.   Izračuni

Proizvođači moraju primjenjivati postupke utvrđene u Dodatku 5. radi izračuna emisija plinovitih onečišćujućih tvari za praćenje u uporabi PEMS-om motora ugrađenih u necestovne pokretne strojeve.

20.

Dodatak 1. mijenja se kako slijedi:

21.

Dodatak 2. mijenja se kako slijedi:

22.

u Dodatku 3. točke od 2. do 6. zamjenjuju se sljedećim:

„2.   Isključenje podataka

2.1.   Privremeni gubitak signala

2.2.   Periodične provjere mjernih instrumenata

2.3.   Okolni uvjeti

2.4.   Podaci za pokretanje hladnog motora

Podaci o emisijama plinovitih onečišćujućih tvari izmjereni pri pokretanju hladnog motora moraju se isključiti prije izračuna emisija plinovitih onečišćujućih tvari.

2.4.1.   Motori hlađeni rashladnom tekućinom

Valjani izmjereni podaci za izračune emisija plinovitih onečišćujućih tvari počinju nakon što temperatura rashladne tekućine prvi put dosegne 343 K (70 °C) ili kad se temperatura rashladne tekućine ustali unutar +/–2 K u razdoblju od 5 minuta, ili nakon što se temperatura rashladne tekućine ustali unutar +/–5 K u razdoblju od 5 minuta u slučaju ispitivanja provedenih na temperaturi okoline jednakoj ili nižoj od 273,15 K, ovisno što bude prije, ali u svakom slučaju najkasnije 20 minuta od pokretanja motora.

2.4.2.   Motori hlađeni zrakom

Valjani izmjereni podaci za izračune emisija plinovitih onečišćujućih tvari počinju nakon što se temperatura izmjerena na referentnoj točki utvrđenoj u točki 3.7.2.2.1. dijela C Dodatka 3. Prilogu I. Provedbenoj uredbi (EU) 2017/656 ustali unutar +/–5 % u razdoblju od 5 minuta, ali u svakom slučaju najkasnije 20 minuta od pokretanja motora.

3.   Korekcija pomaka

3.1.   Najveći dopušteni pomak

Pomaci odziva na nulti i rasponski plin moraju biti manji od 2 % cjelokupnog mjernog raspona na najnižem korištenom području:

3.2.   Korekcija pomaka

4.   Vremensko usklađivanje

Kako bi se minimirao distorzivni učinak kašnjenja između različitih signala na izračune mase emisija plinovitih onečišćujućih tvari, podaci potrebni za izračune emisija plinovitih onečišćujućih tvari moraju se vremenski uskladiti prema zahtjevima utvrđenima u točkama od 4.1. do 4.4.

4.1.   Podaci iz analizatorâ plina

Podaci iz analizatorâ plina moraju biti pravilno usklađeni u skladu sa zahtjevima utvrđenima u odjeljku 8.1.5.3. Priloga VI. Delegiranoj uredbi (EU) 2017/654.

4.2.   Podaci iz analizatorâ plina i EFM-a

Podaci iz analizatorâ plina moraju se pravilno uskladiti s podacima iz EFM-a primjenom postupka iz točke 4.4.

4.3.   Podaci iz PEMS-a i motora

Podaci iz PEMS-a (analizatori plina i EFM-ovi) moraju se pravilno uskladiti s podacima iz ECU-a motora primjenom postupka iz točke 4.4.

4.4.   Postupak za poboljšano vremensko usklađivanje podataka iz PEMS-a

Ispitni parametri iz Dodatka 2. razvrstani su u tri različite kategorije:

Vremenska usklađenost svake kategorije s drugim dvjema kategorijama provjerava se utvrđivanjem najvećeg koeficijenta korelacije između dvaju nizova ispitnih parametara. Svi ispitni parametri u određenoj kategoriji pomiču se tako da se dobije najveći faktor korelacije. Sljedeći se ispitni parametri upotrebljavaju za izračun koeficijenata korelacije:

5.   Provjeravanje konzistentnosti podataka

5.1.   Podaci iz analizatorâ plina i EFM-a

U slučaju motora koji su s komunikacijskim sučeljem kroz koje se mogu očitati podaci o protoku goriva u motoru u skladu s tablicom 2. u Dodatku 7. konzistentnost podataka (maseni protok ispušnih plinova izmjeren EFM-om i koncentracije plinova) provjerava se na temelju korelacije izmjerenog protoka goriva dobivenog iz ECU-a i protoka goriva izračunanog u skladu s postupkom iz odjeljka 2.1.6.4. Priloga VII. Delegiranoj uredbi (EU) 2017/654.

Izvodi se linearna regresija za izmjerene i izračunane vrijednosti protoka goriva. Primjenjuje se metoda najmanjih kvadrata s jednadžbom najbolje aproksimacije u obliku:

y = mx + b

pri čemu je:

Za svaki regresijski pravac izračunavaju se nagib (m) i koeficijent determinacije (r2). Preporučljivo je tu analizu učiniti u rasponu od 15 % najveće vrijednosti do najveće vrijednosti s frekvencijom od najmanje 1 Hz. Da bi se ispitivanje smatralo valjanim, ocjenjuju se sljedeća dva kriterija:

Tablica 1.

Dopuštena odstupanja

5.2.   Podaci ECU-a o zakretnom momentu

Ako se u izračunima upotrebljavaju podaci ECU-a o zakretnom momentu, konzistentnost podataka ECU-a o zakretnom momentu verificira se uspoređivanjem najviših vrijednosti zakretnog momenta iz ECU-a na različitim (ako je primjereno) brzinama vrtnje motora s odgovarajućim vrijednostima na službenoj krivulji zakretnog momenta motora pri punom opterećenju te u skladu s Dodatkom 6.

5.3.   Specifična efektivna potrošnja goriva (BSFC)

Ako su dostupni podaci iz ECU-a, BSFC se provjerava na temelju:

5.4.   Tlak okoline

Vrijednost tlaka okoline provjerava se u odnosu na nadmorsku visinu koju pokazuju podaci GPS-a ako su dostupni.

5.5.   Ako nije zadovoljno rezultatima provjere konzistentnosti podataka, homologacijsko tijelo može smatrati ispitivanje nevažećim.

6.   Korekcija iz suhog stanja u vlažno

Ako se koncentracija mjeri na suhoj osnovi, mora se pretvoriti u vlažnu osnovu u skladu s postupkom utvrđenim u odjeljcima 2. ili 3. Priloga VII. Delegiranoj uredbi (EU) 2017/654.

7.   Korekcija NOx za vlažnost i temperaturu

Koncentracije NOx izmjerene analizatorima plina ne smiju se korigirati za temperaturu i vlažnost zraka okoline.”;

23.

u Dodatku 4. točke 2. i 3. zamjenjuju se sljedećim:

„2.   Postupak za određivanje neradnih događaja

3.   Algoritam za označivanje „rada stroja” za provedbu zahtjeva iz točke 2.

Točka 2. provodi se prema redoslijedu utvrđenom u točkama od 3.1. do 3.4.

3.1.   1. korak: detektira se i razvrstava na radne i neradne događaje:

3.2.   2. korak: spajaju se kratki radni događaji (≤ D0) u neradne događaje.

Radni događaji kraći od D0 kojima prethode i nakon kojih slijede preostali neradni događaji dulji od D1 označuju se kao neradni događaji.

3.3.   3. korak: isključuju se radni događaji nakon dugih neradnih događaja (faza pokretanja).

Ako se primjenjuje točka 2.2.3., radni događaji nakon dugih neradnih događaja (> D2) označuju se kao neradni događaji dok se ne dogodi jedno od sljedećeg:

3.4.   4. korak: uključuju se neradni događaji nakon radnih događaja.

D1 minuta neradnog događaja nakon svakog radnog događaja uključuje se kao dio tog radnog događaja.

Tablica 2.

Vrijednosti za parametre D0, D1, D2, D3

”

24.

u Dodatku 5. točke od 2.1. do 2.3.2. zamjenjuju se sljedećim:

„2.1.   Metoda prozora za izračun srednje vrijednosti

2.1.1.   Opći zahtjevi

Prozor za izračun srednje vrijednosti znači podskup cijelog izračunanog skupa podataka tijekom ispitivanja praćenjem u uporabi čiji je rad ili masa CO2 jednak radu motora odnosno masi CO2 motora izmjerenima u ispitnom ciklusu u referentnom laboratoriju. Masa emisija plinovitih onečišćujućih tvari i faktori sukladnosti izračunavaju se metodom pomičnog prozora za izračun srednje vrijednosti na temelju referentnog rada (postupak iz točke 2.2.) ili referentne mase CO2 (postupak iz točke 2.3.) izmjerenih u ispitnom ciklusu u referentnom laboratoriju.

Snaga motora u funkciji vremena i emisije plinovitih onečišćujućih tvari prozora za izračun srednje vrijednosti, počevši od prvog prozora za izračun srednje vrijednosti.

Izračuni moraju biti u skladu sa sljedećim podtočkama:

Slika 4.

Snaga motora u funkciji vremena i emisije plinovitih onečišćujućih tvari prozora za izračun srednje vrijednosti, počevši od prvog prozora za izračun srednje vrijednosti, u funkciji vremena

2.1.2.   Referentne vrijednosti

Referentni rad i referentna masa CO2 za tip motora ili za sve tipove motora u istoj porodici motora utvrđuju se na temelju:

2.2.   Metoda na temelju rada

Slika 5.

Metoda na temelju rada

Trajanje (t 2, i – t 1, i) i-tog prozora za izračun srednje vrijednosti određuje se sljedećom jednadžbom:

W(t 2, i) – W(t 1, i) ≥ Wref

pri čemu je:

W(t 2, i – Δt) – W(t 1, i) < W ref ≤ W(t 2, i) – W(t 1, i)

pri čemu je Δt vrijeme uzorkovanja podataka od 1 sekunde ili kraće.

2.2.1.   Izračuni specifičnih efektivnih emisija plinovitih onečišćujućih tvari

Specifične efektivne emisije plinovitih onečišćujućih tvari egas (g/kWh) izračunavaju se za svaki prozor za izračun srednje vrijednosti i svaku plinovitu onečišćujuću tvar sljedećom jednadžbom:

pri čemu je:

2.2.2.   Izbor valjanih prozora za izračun srednje vrijednosti

Valjani su prozori za izračun srednje vrijednosti oni čija prosječna snaga prelazi prag od 20 % referentne snage, kako je definirana u članku 3. točki 26. Uredbe (EU) 2016/1628 i navedena u Prilogu I. toj uredbi za svaku potkategoriju motora za tip motora koji podliježe ISM ispitivanju, osim za motore kategorije ATS čija je referentna snaga na međubrzini vrtnje kako je definirana u točki 5.2.5.4. podtočki (f) Priloga VI. Delegiranoj uredbi (EU) 2017/654. Postotak valjanih prozora za izračun srednje vrijednosti mora biti najmanje 50 %.

2.2.3.   Izračuni faktora sukladnosti

Faktori sukladnosti izračunavaju se za svaki pojedini valjani prozor za izračun srednje vrijednosti i za svaku plinovitu onečišćujuću tvar sljedećom jednadžbom:

pri čemu je:

2.3.   Metoda na temelju mase CO2

Slika 6.

Metoda na temelju mase CO2

Trajanje (t 2, i – t 1, i) i-tog prozora za izračun srednje vrijednosti određuje se sljedećom jednadžbom:

pri čemu je:

—	masa CO2 izmjerena između početka ispitivanja i vremena t j,i u g

—	referentna masa CO2 u gramima (g) u skladu s točkom 2.1.2.

pri čemu je Δt vrijeme uzorkovanja podataka od 1 sekunde ili kraće.

Mase CO2 u prozorima za izračun srednje vrijednosti izračunavaju se integriranjem trenutačnih emisija plinovitih onečišćujućih tvari izračunanih u skladu sa zahtjevima iz točke 1.

2.3.1.   Izbor valjanih prozora za izračun srednje vrijednosti

Valjani su prozori za izračun srednje vrijednosti oni čije trajanje ne prelazi najdulje trajanje izračunano iz:

pri čemu je:

2.3.2.   Izračuni faktora sukladnosti

Faktori sukladnosti izračunavaju se za svaki pojedini prozor za izračun srednje vrijednosti i za svaku onečišćujuću tvar sljedećom jednadžbom:

pri čemu je:

pri čemu je:

—	masa CO2 tijekom i-tog prozora za izračun srednje vrijednosti u g/prozor za izračun srednje vrijednosti

—	referentna masa CO2 motora utvrđena u skladu s točkom 2.1.2., podtočkom (g)

mL se utvrđuje na sljedeći način:

pri čemu je:

25.

u Dodatku 6. točka 2. zamjenjuje se sljedećim:

„2.   Nemogućnost provjere sukladnosti signala zakretnog momenta iz ECU-a

Ako proizvođač dokaže homologacijskom tijelu da nije moguće provjeriti signal zakretnog momenta iz ECU-a tijekom ispitivanja praćenjem u uporabi, homologacijsko tijelo mora prihvatiti provjeru u skladu s Dodatkom 3. Prilogu VI. Delegiranoj uredbi (EU) 2017/654 obavljenu tijekom ispitivanja za potrebe EU homologacije tipa i navedenu u certifikatu o EU homologaciji.

Za motore u ISM skupinama koje nisu A, C i H homologacijsko tijelo može prihvatiti drugo dokazivanje provedeno u skladu sa zahtjevima iz Dodatka 3. Prilogu VI. Delegiranoj uredbi (EU) 2017/654, ali uz primjenu sljedećih postupaka mapiranja iz tog Priloga:

Ako se mapiranje provodi pri konstantnoj brzini u skladu s podtočkom (b), dovoljno je izmjeriti i usporediti očitanja zakretnog momenta izmjerenog dinamometrom i zakretnog momenta koji šalje ECU na jedinstvenoj točki nazivne neto snage.”;

26.

u Dodatku 7. točke od 1. do 1.3. zamjenjuju se sljedećim:

„1.   Potrebni podaci

27.

u Dodatku 7. točka 2.1.1. zamjenjuje se sljedećim:

28.

Dodatak 8. mijenja se kako slijedi:

29.

dodaju se dodaci 9. i 10.:

„Dodatak 9.

Utvrđivanje referentnog rada i referentne mase CO2 za tipove motora za koje je primjenjivi homologacijski ispitni ciklus samo izvancestovni stacionarni ciklus (NRSC)

1.   Opće odredbe

Referentni rad i referentna masa CO2 za ISM skupine A i C određuju se na temelju NRTC-a s toplim pokretanjem u homologacijskom ispitivanju osnovnog motora, a za ISM skupinu H na temelju LSI-NRTC-a u homologacijskom ispitivanju osnovnog motora, kako je utvrđeno u točki 2.1.2. Dodatka 5. Ovim se Dodatkom definira kako utvrditi referentni rad i referentnu masu CO2 za tipove motora u svim ISM skupinama osim A, C i H.

Za potrebe ovog Dodatka primjenjivi ispitni ciklus laboratorija je NRSC s diskretnim načinom rada ili RMC NRSC za odgovarajuću (pot)kategoriju motora iz tablica IV-1 i IV-2 te tablica IV-5 do IV-10 Priloga IV. Uredbi (EU) 2016/1628.

2.   Utvrđivanje Wref i

iz RMC NRSC-a

2.1.

Referentni rad Wref u kWh jednak je stvarnom radu Wact u kWh, u skladu s odjeljkom 2.4.1.1. Priloga VII. Delegiranoj uredbi (EU) 2017/654 o tehničkim i općim zahtjevima.

2.2.

Referentna masa CO2, u g jednaka je masi CO2 za ispitni ciklus laboratorija u g, izračunanoj u skladu s jednim od odjeljaka 2.1.2, 2.2.1, 3.5.1 ili 3.6.1 Priloga VII. Delegiranoj uredbi (EU) 2017/654 o tehničkim i općim zahtjevima, ovisno o tome upotrebljava li se nerazrijeđen ili razrijeđen uzorak plina i temelji li se izračun na masi ili molarnom udjelu.

3.   Utvrđivanje Wref i

iz NRSC-a s diskretnim načinom rada

3.1.

Referentni rad Wref u kWh izračunava se jednadžbom 9-1: (9-1) pri čemu je: Pi snaga motora za način rada i u kW, a Pi = Pm,i  + PAUX (vidjeti odjeljke 6.3. i 7.7.1.3. Priloga VI. Delegiranoj uredbi (EU) 2017/654 o tehničkim i općim zahtjevima) WFi faktor ponderiranja za način rada i [–] tref referentno vrijeme u s (vidjeti tablicu) Wref referentni ciklusni rad osnovnog motora u ispitnom ciklusu u referentnom laboratoriju u kWh i broj načina rada Nmode ukupni broj načina rada u ispitnom ciklusu.

3.2.

Referentna masa CO2 u kg određuje se jednadžbom 9-2 iz srednjeg masenog protoka CO2 q mCO2,i u g/h za svaki način i izračunanog u skladu s odjeljcima 2. ili 3. Priloga VII. Delegiranoj uredbi (EU) 2017/654 o tehničkim i općim zahtjevima. (9-2) pri čemu je: srednji maseni protok CO2 za način rada i u g/h WFi faktor ponderiranja za način rada i [–] tref referentno vrijeme u s (vidjeti tablicu) referentna masa CO2 iz osnovnog motora u ispitnom ciklusu u referentnom laboratoriju u g i broj načina rada Nmode ukupni broj načina rada u ispitnom ciklusu.

3.3.

Referentno vrijeme tref ukupno je trajanje ekvivalentnog modalnog ciklusa s prijelazima (RMC) iz Dodatka 2. Prilogu VII. Delegiranoj uredbi (EU) 2017/654 o tehničkim i općim zahtjevima. Te su vrijednosti navedene u tablici. Tablica Referentno vrijeme tref za svaki NRSC s diskretnim načinom rada NRSC tref [s] C1 1 800 C2 1 800 D2 1 200 E2 1 200 E3 1 200 F 1 200 G1 1 800 G2 1 800 H 1 200

Dodatak 10.

Utvrđivanje trenutačne zamjenske snage iz masenog protoka CO2

1.   Opće odredbe

„Zamjenska snaga” znači vrijednost dobivena jednostavnom linearnom interpolacijom isključivo u svrhu određivanja valjanih događaja tijekom praćenja u uporabi, kako je opisano u Dodatku 4. Ta metodologija vrijedi za motore projektirane bez komunikacijskog sučelja kroz koje se mogu dobiti podaci o zakretnom momentu i brzini vrtnje motora u skladu s tablicom 1. Dodatka 7. Izračun se temelji na pretpostavci da za sve tipove motora unutar porodice motora vrijedi sljedeće:

(a)	omjer rada i mase CO2 ispitnom ciklusu u referentnom laboratoriju je sličan;

(b)	odnos između snage i masenog protoka CO2 je linearan; i

(c)	motor koji radi i ne proizvodi neto snagu ne emitira CO2.

2.   Izračun trenutačne zamjenske snage

2.1.

Isključivo za potrebe izračuna u skladu s Dodatkom 4. trenutačna snaga motora u ISM ispitivanju izračunava se iz izmjerenog masenog protoka CO2 u vremenskom inkrementu jednakom vremenu uzorkovanja podataka. Za taj se izračun upotrebljava pojednostavnjena konstanta CO2 („Veline”) za porodicu motora.

2.2.

Konstanta Veline izračunava se na temelju primjenjivih referentnih vrijednosti utvrđenih u točki 2.1.2. Dodatka 5. Konstanta Veline, Kveline , izračunava se jednadžbom 10-1 iz referentne mase CO2 koju emitira osnovni motor u homologacijskom ispitivanju podijeljene s radom osnovnog motora u homologacijskom ispitivanju. (10-1) pri čemu je: Kveline konstanta Veline u g/kWh referentna masa CO2 iz osnovnog motora u ispitnom ciklusu u referentnom laboratoriju u g W ref referentni rad osnovnog motora u ispitnom ciklusu u referentnom laboratoriju u kWh.

2.3.

Trenutačna zamjenska snaga motora u ISM ispitivanju izračunava se jednadžbom 10-2 iz trenutačnog masenog protoka CO2. (10-2) pri čemu je: Pi,proxy trenutačna zamjenska snaga u kW trenutačni maseni protok CO2 iz motora koji se ispituje u g/s.

(a)

ispušni sustav ugrađen u necestovni pokretni stroj prouzročuje razrjeđivanje ispušnih plinova zrakom ispred mjesta gdje bi se mogao postaviti EFM. U tom se slučaju uzorak mora uzeti ispred točke razrjeđivanja;

(b)

ispušni sustav ugrađen u necestovni pokretni stroj usmjerava dio ispušnih plinova u drugi dio necestovnog pokretnog stroja (npr. radi grijanja) ispred mjesta gdje bi se mogao postaviti EFM;

(c)

referentna snaga motora koji se ispituje veća je od 560 kW ili je ugrađen u plovilo unutarnje plovidbe ili željezničko vozilo, a proizvođač homologacijskom tijelu dokaže da je ugradnja EFM-a nepraktična zbog veličine ili mjesta ispuha na NRMM-u; ili

(d)

u slučaju motora kategorije SMB proizvođač homologacijskom tijelu dokaže da je ugradnja EFM-a nepraktična zbog položaja ispuha na NRMM-u.