—

uzimajući u obzir svoje prethodne rezolucije i izvješća o Ukrajini i Rusiji,

—

uzimajući u obzir Povelju Ujedinjenih naroda,

—

uzimajući u obzir Ženevske konvencije iz 1949. i njihove dodatne protokole,

—

uzimajući u obzir Haške konvencije iz 1899. i 1907.,

—

uzimajući u obzir Konvenciju UN-a o sprečavanju i kažnjavanju zločina genocida od 9. prosinca 1948. i njezine protokole,

—

uzimajući u obzir Rimski statut Međunarodnog kaznenog suda od 17. srpnja 1998. i izmjene iz Kampale iz 2010. o zločinu agresije,

—

uzimajući u obzir načela međunarodnog prava priznata u Povelji nürnberškog suda i u presudi suda (Nürnberška načela) koja je razvila Komisija Ujedinjenih naroda za međunarodno pravo, a koja određuju što se smatra ratnim zločinom,

—

uzimajući u obzir rezolucije Vijeća sigurnosti UN-a 1820 (2008.) o seksualnom nasilju kao ratnom oružju i 1888 (2009.) o osnivanju posebnog predstavnika za seksualno nasilje u sukobima,

—

uzimajući u obzir definiciju „silovanja” tijekom rata koju su 1998. uspostavili Međunarodni kazneni sud za Ruandu i Međunarodni kazneni sud za Jugoslaviju,

—

uzimajući u obzir rezolucije Opće skupštine UN-a od 2. ožujka 2022. o agresiji na Ukrajinu i od 24. ožujka 2022. o humanitarnim posljedicama agresije na Ukrajinu,

—

uzimajući u obzir rezoluciju UN-a koju je 4. ožujka 2022. donijelo Vijeće za ljudska prava o stanju ljudskih prava u Ukrajini koje proizlazi iz ruske agresije, u kojem je to vijeće odlučilo uspostaviti neovisno međunarodno istražno povjerenstvo,

—

uzimajući u obzir rezoluciju Parlamentarne skupštine Vijeća Europe od 28. travnja 2022. pod naslovom „Agresija Ruske Federacije na Ukrajinu: osiguravanje odgovornosti za teške povrede međunarodnog humanitarnog prava i druge međunarodne zločine”,

—

uzimajući u obzir Deklaraciju iz Versaillesa od 11. ožujka 2022.,

—

uzimajući u obzir posjet predsjednice Metsole Ukrajini 1. travnja 2022. i njezinu izjavu o međunarodnim ratnim zločinima počinjenima u Ukrajini,

—

uzimajući u obzir izjavu koju je visoki predstavnik Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku 4. travnja 2022. dao u ime EU-a o ruskim zvjerstvima počinjenima u Buči i drugim ukrajinskim gradovima,

—

uzimajući u obzir izjavu tužitelja Međunarodnog kaznenog suda Karima A.A. Khana QC od 02. ožujka 2022. naslovljenu „Situacija u Ukrajini: primitak zahtjeva 39 država stranaka i pokretanje istrage”,

—

uzimajući u obzir izvješće Organizacije za europsku sigurnost i suradnju od 13. travnja 2022. o povredama međunarodnog humanitarnog prava i međunarodnog prava u području ljudskih prava, ratnim zločinima i zločinima protiv čovječnosti počinjenim u Ukrajini od 24. veljače 2022.,

—

uzimajući u obzir sporazum iz 2006. između Međunarodnog kaznenog suda i Europske unije o suradnji i pomoći,

—

uzimajući u obzir Odluku Vijeća (ZVSP) 2022/638 od 13. travnja 2022. o izmjeni Odluke 2014/486/ZVSP o savjetodavnoj misiji Europske unije za reformu sektora civilne sigurnosti u Ukrajini (EUAM Ukraine) (1), kojom je izmijenjen mandat misije EUAM Ukraine za pružanje potpore ukrajinskim vlastima te omogućavanje istrage i kaznenog progona svih međunarodnih zločina počinjenih u kontekstu ruske agresije na Ukrajinu,

—

uzimajući u obzir Komisijin Prijedlog o izmjeni uredbe (EU) 2018/1727 Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu prikupljanja, čuvanja i analize dokaza povezanih s genocidom, zločinima protiv čovječnosti i ratnim zločinima u Eurojustu (COM(2022)0187),

—

uzimajući u obzir izvješća organizacije Human Rights Watch o Ukrajini od 03. travnja i 21. travnja 2022. te izvješće organizacije Amnesty International od 6. svibnja 2022.,

—

uzimajući u obzir članak 132. stavke 2. i 4. Poslovnika,

A.

budući da od 24. veljače 2022., kad je Rusija započela novu fazu nezakonite, neizazvane i neopravdane agresije na Ukrajinu, ruske oružane snage i njihovi pomagači provode neselektivne napade na civile, uključujući otmice, izvansudska pogubljenja i mučenja na područjima Ukrajine koja su nedavno okupirali kao i na područjima koja su ranije okupirana;

B.

budući da je tisuće ljudi izgubilo život ili su ozlijeđeni, da je oko 7,7 milijuna ukrajinskih građana raseljeno unutar zemlje, a gotovo 6 milijuna je izbjeglo u susjedne zemlje; budući da je prema podacima povjerenika za ljudska prava ukrajinskog Parlamenta od 24. veljače 2022.400 000 ukrajinskih civila, uključujući preko 200 000 djece, prisilno deportirano iz Ukrajine u Rusku Federaciju; budući da su ruske snage i njihovi pomagači više puta spriječili uspostavu humanitarnih koridora i tako blokirali ili ometali evakuaciju civilnog stanovništva iz opkoljenih područja;

C.

budući da su zvjerstva koja su počinile ruske postrojbe i njihovi pomagači dosegnula novu dimenziju kada su u nedjelju 3. travnja 2022. na ulicama Buče, grada kojem ukrajinska vojska nije imala pristup gotovo mjesec dana, otkrivena tijela civila, budući da postoje izvješća iz brojnih prethodno okupiranih ukrajinskih gradova, među ostalim Buče, Irpena, Hostomela, Ivankiva i drugih mjesta koja su sada oslobodile ukrajinske oružane snage, o masovnim grobnicama sa stotinama osoba te o tijelima civila pronađenima na ulici, uključujući žene, djecu i starce, od kojih su nekima ruke bile vezane na leđima; budući da je vrlo vjerojatno da će se zlodjela slična gore navedenima redovito otkrivati u ukrajinskim gradovima i selima koje su Rusija i njezini pomagači okupirali i koji si još uvijek pod njihovom kontrolom, pri čemu je stvarni opseg ratnih zločina vjerojatno mnogo veći od dosad zabilježenoga;

D.

budući da postoje brojna izvješća, potkrijepljena fotografijama i videozapisima, o masovnim izvansudskim pogubljenjima civila tijekom ruske okupacije sela i gradova, uhićenjima civila bez odgovarajućeg postupka i popraćenim zlostavljanjima koja se kvalificiraju kao mučenje, slučajevima silovanja civila, uključujući djece, od strane ruskih oružanih snaga i njihovih pomagača i upotrebi nevođenih artiljerijskih granata, kazetnog streljiva i protupješačkih mina tijekom ruskih napada u naseljenim područjima; budući da Rusija koristi seksualno nasilje kao ratno oružje za razbijanje morala Ukrajinaca i kao oblik mučenja kako bi iznudila priznanja putem silovanja, prisilne izloženosti činu nasilja i prijetnji seksualnim nasiljem nad djecom, ženama i muškarcima ili njihovom rodbinom; budući da je silovanje kao ratni zločin najteže dokumentirati na način koji se može predstaviti sudu i održati se na suđenju; budući da žrtve seksualnih ratnih zločina, uz tjelesnu štetu, mogu biti izložene višestrukim rizicima od diskriminacije i stigmatizacije; budući da je vrijeme od ključne važnosti za prikupljanje dokaza i svjedočenja te za pružanje medicinske i psihološke pomoći žrtvama seksualnog nasilja;

E.

budući da ruske oružane snage i njihovi pomoćnici pritvaraju, otimaju, napadaju i ubijaju novinare, gradonačelnike i borce za ljudska prava; budući da su novinari i medijski djelatnici zaštićeni međunarodnim humanitarnim pravom, člankom 79. Dodatnog protokola I. uz Ženevske konvencije; budući da je prema platformi Vijeća Europe za zaštitu novinarstva i sigurnost novinara barem deset ukrajinskih i međunarodnih medijskih djelatnika ubijeno, a mnogi su ranjeni.

F.

budući da su ruske oružane snage i njihovi pomoćnici umiješani u pljačku civilne imovine, među ostalim hrane, odjeće, kućanskih aparata, ogrjevnog drva i velikih količina žitarica kao i u uništenje civilne infrastrukture, uključujući infrastrukturu koja služi za potrebe ranjivih društvenih skupina, stambenih zgrada, škola, jaslica i bolnica; budući da oružane snage Ruske Federacije i njihovi pomoćnici sustavno odnose umjetnička djela, artefakte i druge predmete velike kulturne vrijednosti; budući da je Ukrajina optužila Rusiju za krađu nekoliko stotina tisuća tona žitarica, a UN potvrđuje da postoji sve više dokaza da su ruske trupe opljačkale zalihe ukrajinskih žitarica i uništile skladišta žitarica, čime se pogoršava globalna kriza povezana s hranom i doprinosi mogućoj gladi u Ukrajini; budući da je gotovo 25 milijuna tona žitarica i dalje zatočeno u Ukrajini zbog uništenja logističke infrastrukture i ruske pomorske blokade; budući da će učinci rata na okoliš i zdravlje biti i razorni i dugoročni;

G.

budući da prema četirima Ženevskim konvencijama i Dodatnom protokolu I., kojih su Ukrajina i Ruska Federacija države stranke, ozbiljna kršenja i teške povrede međunarodnog humanitarnog prava predstavljaju ratne zločine; budući da je za takve zločine odgovorna svaka osoba koja naredi ili počini takva djela, ili koja ih potpomaže i podržava;

H.

budući da je u studenome 2016. Rusija povukla svoj potpis iz Rimskog statuta; budući da Ukrajina nije država potpisnica Rimskog statuta, ali je u dva navrata izvršila svoje ovlasti da prihvati nadležnost Međunarodnog kaznenog suda nad navodnim zločinima u skladu s Rimskim statutom koji se zbivaju na njezinu teritoriju, u skladu s člankom 12. stavkom 3. statuta;

I.

budući da je 2. ožujka 2022. tužitelj Međunarodnog kaznenog suda objavio da je pokrenuo istragu o stanju u Ukrajini na temelju zahtjeva koje je primio od država stranaka (2);

J.

budući da se Ukrajina 3. ožujka 2022., uz potporu 45 država sudionica, pozvala na moskovski mehanizam OESS-a kako bi se otvorilo pitanje kršenja ljudskih prava i humanitarnih posljedica ruske invazije na Ukrajinu;

K.

budući da je u prva tri mjeseca rata ukrajinski glavni tužitelj pokrenuo najmanje 9 300 istraga i utvrdio stotine osumnjičenika iz Rusije za navodne ratne zločine, koji uključuju pljačku, ubojstvo, mučenje i silovanje;

L.

budući da su vladina i međunarodna pravosudna tijela pokrenula niz napora u pogledu utvrđivanja odgovornosti, uključujući pokretanje službene istrage Međunarodnog kaznenog suda, kao i kaznene istrage u skladu s načelom opće nadležnosti Francuske, Njemačke, Litve i Švedske;

M.

budući da je Vijeće UN-a za ljudska prava 4. ožujka 2022. izglasalo osnivanje Međunarodnog istražnog povjerenstva za Ukrajinu s mandatom za istragu kršenja ljudskih prava i međunarodnog humanitarnog prava u kontekstu ruske invazije na Ukrajinu 2022.; budući da je Vijeće sigurnosti UN-a paralizirano u pogledu situacije u Ukrajini zbog mogućnosti Rusije da uloži veto na bilo kakve konkretne mjere;

N.

budući da su 25. ožujka 2022. Poljska, Litva i Ukrajina najavile osnivanje zajedničkog istražnog tima radi prikupljanja dokaza i istrage ratnih zločina i zločina protiv čovječnosti, uz potporu Agencije Europske unije za suradnju u kaznenom pravosuđu (Eurojust) i sudjelovanje Ureda tužitelja Međunarodnog kaznenog suda, kako je objavljeno 25. travnja 2022.; budući da je koordinacija između istraga Međunarodnog kaznenog suda te istraga vladinih tijela i drugih mehanizama ključna za brzo ostvarivanje pravde;

O.

budući da u ovoj situaciji Međunarodni kazneni sud nema nadležnost za zločin agresije jer ni Ukrajina ni Ruska Federacija nisu ratificirale Rimski statut i njegove izmjene povezane sa zločinom agresije; budući da bi se taj jaz trebao riješiti osnivanjem posebnog međunarodnog suda koji bi bio ovlašten za istragu i kazneni progon navodnih zločina agresije koje su protiv Ukrajine počinili politički čelnici i vojni zapovjednici Rusije i njezinih saveznika;

1.

2.

3.

4.

5.

6.

7.

8.

9.

10.

11.

12.

13.

14.

15.

16.

17.

18.

19.

20.

21.

22.

23.

24.

25.

26.

27.

28.

29.

30.

31.