Access to European Union law
<a href="https://eur-lex.europa.eu/content/help/eurlex-content/experimental-features.html" target="_blank">More about the experimental features corner</a>
Choose the experimental features you want to try
EUR-Lex
Access to European Union law

This document is an excerpt from the EUR-Lex website

You are here
Use quotation marks to search for an "exact phrase". Append an asterisk (*) to a search term to find variations of it (transp*, 32019R*). Use a question mark (?) instead of a single character in your search term to find variations of it (ca?e finds case, cane, care).
Search tips
Need more search options? Use the Advanced search

Document 52022IP0217

Rezolucija Europskog parlamenta od 19. svibnja 2022. o uspostavi europskog prostora obrazovanja do 2025. – mikrokvalifikacije, individualni računi za učenje i učenje za održiv okoliš (2022/2568(RSP))

SL C 479, 16.12.2022, p. 65–67 (BG, ES, CS, DA, DE, ET, EL, EN, FR, HR, IT, LV, LT, HU, MT, NL, PL, PT, RO, SK, SL, FI, SV)
SL C 479, 16.12.2022, p. 58–58 (GA)

16.12.2022   

HR

Službeni list Europske unije

C 479/65

P9_TA(2022)0217

Uspostava europskog prostora obrazovanja do 2025. – mikrokvalifikacije, individualni računi za učenje i učenje za održiv okoliš

Rezolucija Europskog parlamenta od 19. svibnja 2022. o uspostavi europskog prostora obrazovanja do 2025. – mikrokvalifikacije, individualni računi za učenje i učenje za održiv okoliš (2022/2568(RSP))

(2022/C 479/06)

Europski parlament,

—

uzimajući u obzir članke 165. i 166. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

—

uzimajući u obzir članak 5. stavak 3. Ugovora o Europskoj uniji te Protokol br. 2 uz Ugovore o primjeni načela supsidijarnosti i proporcionalnosti,

—

uzimajući u obzir članak 14. Povelje Europske unije o temeljnim pravima,

—

uzimajući u obzir međuinstitucijski proglas o europskom stupu socijalnih prava (1),

—

uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 1. srpnja 2020. naslovljenu „Program vještina za Europu za održivu konkurentnost, socijalnu pravednost i otpornost” (COM(2020)0274),

—

uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 11. prosinca 2019. naslovljenu „Europski zeleni plan” (COM(2019)0640),

—

uzimajući u obzir Komunikaciju Komisije od 17. siječnja 2018. o akcijskom planu za digitalno obrazovanje (COM(2018)0022),

—

uzimajući u obzir završno izvješće Komisije iz prosinca 2020. naslovljeno „Europski pristup mikrokvalifikacijama – rezultati savjetodavne skupine za visoko obrazovanje u području mikrokvalifikacija”,

—

uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 11. studenoga 2021. o europskom prostoru obrazovanja: zajednički holistički pristup (2),

—

uzimajući u obzir pitanja upućena Komisiji i Vijeću o uspostavi europskog prostora obrazovanja do 2025. – mikrokvalifikacije, individualni računi za učenje i učenje za održiv okoliš (O-000011/2022 – B9-0013/2022 i O-000012/2022 – B9-0014/2022),

—

uzimajući u obzir članak 136. stavak 5. i članak 132. stavak 2. Poslovnika,

—

uzimajući u obzir Prijedlog rezolucije Odbora za kulturu i obrazovanje,

A.

budući da je u skladu s europskim stupom socijalnih prava pristup kvalitetnom i uključivom obrazovanju te cjeloživotnom učenju temeljno ljudsko pravo svih ljudi te da je nužan za stjecanje i održavanje vještina, potpuno i aktivno sudjelovanje u društvu te pristup tržištu rada koje se neprestano mijenja;

B.

budući da je cilj Komisije uspostaviti europski prostor obrazovanja do 2025.;

C.

budući da zbog promjena na tržištu rada vještine sve brže zastarijevaju te je sve veća potražnja za fleksibilnim mogućnostima učenja; budući da su motivacija, vrijeme i financiranje ključni čimbenici za usavršavanje i prekvalifikaciju;

1.

 pozdravlja prijedloge Komisije za razvoj europskog pristupa mikrokvalifikacijama, individualnim računima za učenje i učenju za održiv okoliš u okviru europskog prostora obrazovanja do 2025., čime bi se pomoglo u postizanju fleksibilnijih načina učenja, proširenju mogućnosti učenja, produbljivanju uzajamnog prepoznavanja, uspostavljanju poveznica s digitalnom i zelenom tranzicijom i jačanju uloge ustanova visokog obrazovanja te strukovnog obrazovanja i osposobljavanja u cjeloživotnom učenju;

2.

 naglašava da mikrokvalifikacije i individualni računi za učenje mogu biti važni ljudima koji se žele usavršavati, prekvalificirati i steći službeno priznate kvalifikacije kako bi bili ukorak s brzim promjenama u društvu i sve digitaliziranijim tržištem rada te kako bi promijenili smjer karijere radi osobnog razvoja ili uzlazne društvene mobilnosti;

3.

 poziva Vijeće da za europski prostor obrazovanja usvoji zajedničku definiciju mikrokvalifikacija i zajedničke standarde, koji bi činili osnovu za osiguranje kvalitete, prepoznavanje, transparentnost i prenosivost;

4.

 poziva Komisiju da izradi otporan instrument kojim se države članice motiviraju za provedbu mikrokvalifikacija te koji bi i dalje trebao biti dobrovoljan; napominje da to trenutačno ne postoji u prijedlogu preporuke Vijeća i u tom pogledu ističe uspješnu provedbu inicijative Europska sveučilišta kao modela;

5.

 ustraje u važnosti osiguravanja redovito ažuriranih nacionalnih registara prilagođenih korisniku, koji bi trebali biti vidljivi i jednostavno dostupni putem portala EU-a, u cilju jamčenja kvalitete mikrokvalifikacija i osiguravanja njihove dostupnosti u digitalnom obliku radi potpore usavršavanju, prekvalifikaciji i stjecanju novih kompetencija, povećanja transparentnosti i poboljšanja prekogranične i međunarodne mobilnosti, razmjena i suradnje;

6.

 naglašava da su europske mikrokvalifikacije posebno potrebne za međusektorsko i prekogranično priznavanje kraćih razdoblja učenja, što je neophodno za poticanje veće mobilnosti diljem Europe; poziva Komisiju da procijeni upotrebu mikrokvalifikacija u priznavanju vještina i kompetencija stečenih putem europske mobilnosti u svrhu učenja i građanskog sudjelovanja u okviru programa Erasmus+ i Europskih snaga solidarnosti te da izvijesti o tome;

7.

 ističe pomoćnu ulogu koju bi mikrokvalifikacije trebale imati u povezivanju informalnog i neformalnog učenja s formalnim učenjem; apelira na to da se razvije i provede zajednički okvir za priznavanje vještina, kompetencija i metodologija stečenih putem informalnog i neformalnog učenja;

8.

 potiče Komisiju da predloži zajednički pristup psihosocijalnim i mekim vještinama u skladu s definicijama koje su usvojili Svjetska zdravstvena organizacija i UNESCO; naglašava da bi se taj pristup trebao oblikovati po uzoru na aktualne inicijative i projekte koji se financiraju iz programa EU-a te na izvješće o politikama Zajedničkog istraživačkog centra o cjeloživotnim kompetencijama (3) te bi ga trebalo osmisliti uz savjetovanje s državama članicama, obrazovnim ustanovama, nastavnicima i akterima na tržištu rada kako bi se, među ostalim, riješili praktični aspekti provedbe;

9.

 naglašava da bi automatsko uzajamno priznavanje mikrokvalifikacija u europskom prostoru obrazovanja moglo biti korak prema olakšavanju automatskog priznavanja kvalifikacija općenitije; smatra da bi uspostava usklađenog sustava europskih mikrokvalifikacija, koji uključuje relevantne dionike, bila korak prema jačanju europske obrazovne moći i globalne konkurentnosti;

10.

 podsjeća javna tijela na njihovu temeljnu ulogu u osiguravanju ravnoteže u pogledu osposobljavanja u području vještina koje se nudi odraslima i upućuje posebno na to da su osnovne, transverzalne, psihosocijalne i meke vještine jednako važne u zelenoj i digitalnoj tranziciji kao i tehničke vještine;

11.

 poziva ustanove tercijarnog obrazovanja da razvijaju mikrokvalifikacije kako bi učenicima tijekom studija ponudile društveno angažirana, visokokvalitetna i uključiva iskustva, među ostalim, volontiranje, mentoriranje i rad s mladima;

12.

 ističe važnost osiguravanja sredstava za usluge usmjeravanja i savjetovanja kako bi se odraslima i mladima pomoglo da utvrde i potvrde vještine i kompetencije koje su već stekli tijekom informalnog učenja te da bi ih se usmjerilo prema mogućnostima za daljnji razvoj njihovih skupova vještina kako bi mikrokvalifikacije postale alat za uključivanje, a ne kako bi produljivale ili produbljivale postojeće nejednakosti u pogledu pristupa usavršavanju i prekvalifikaciji; ustraje u upotrebi mikrokvalifikacija na preddiplomskoj razini kako bi se osiguralo da primarni korisnici nisu učenici iz skupina koje već ostvaruju prednosti u pogledu obrazovanja i profesionalnog statusa;

13.

 pozdravlja činjenicu da su individualni računi za učenje, zajedno s mikrokvalifikacijama, osmišljeni kako bi cjeloživotno učenje postalo dostupno, uključivo i cjenovno pristupačno; podsjeća da su te inicijative namijenjene svima, neovisno o dobi, rodu, statusu zaposlenja, dohotku ili razini obrazovanja; ističe potrebu za promicanjem mentaliteta cjeloživotnog učenja među mladima;

14.

 ustrajan je u tome da mogućnosti dostupne putem individualnih računa za učenje ne bi trebale biti preusko ograničene na potrebe tržišta rada, nego bi trebale služiti za osnaživanje građana kako bi mogli donositi vlastite izbore i kako bi im se otvorile mogućnosti samozapošljavanja i poduzetništva;

15.

 potiče države članice da u individualnim računima za učenje prednost daju pravima na osposobljavanje niskokvalificiranih odraslih osoba, osoba s invaliditetom, učenika u nepovoljnom položaju, osoba iz ranjivih ili marginaliziranih skupina, izbjeglica i osoba koje žive u udaljenim ili ruralnim područjima te da utvrde jasne kriterije za njihovu dodjelu;

16.

 upozorava na to da provedba mikrokvalifikacija i individualnih računa za učenje ne bi trebala stvoriti nehotične prepreke za odrasle učenike koji trebaju pokriti troškove dugoročnih i/ili formalnih programa obrazovanja;

17.

 smatra da bi učenje za održiv okoliš trebalo biti sadržano u svim programima obrazovanja u cijelom EU-u s perspektivom cjeloživotnog učenja, među ostalim, putem obrazovanja o europskom i globalnom građanstvu, radi osnaživanja učenika kako bi im se omogućilo da postanu aktivni zagovornici uključivijih i održivijih društava;

18.

 ističe potencijalne mnogostruke prednosti svih triju inicijativa, s obzirom na to da se povećano sudjelovanje u programima za učenje odraslih povezuje s poboljšanom pismenosti u području okoliša, većim sudjelovanjem građana i boljim odnosom s okolišom, osjećajem dobrobiti i zadovoljstva životom;

19.

 ističe važnost uključivanja kulturnih i kreativnih sektora u poticanje načina razmišljanja usmjerenih prema održivom razvoju u oporavku stanja gospodarstava, što se očituje u primjerima određenih europskih prijestolnica kulture i novih mogućnosti koje pruža novi europski Bauhaus;

20.

 ustrajan je u tome da tim inicijativama treba osigurati izvrsnu vidljivost na nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini, uključujući njihovu europsku dimenziju i dodanu vrijednost, kako bi Europljani mogli jasno utvrditi moguće koristi i osvijestiti prednosti europskog prostora obrazovanja;

21.

 nalaže svojoj predsjednici da ovu Rezoluciju proslijedi Komisiji, Vijeću te vladama i parlamentima država članica.

(1)  SL C 428, 13.12.2017., str. 10.

(2)  Usvojeni tekstovi, P9_TA(2021)0452.

(3)  Zajednički istraživački centar, Science for Policy Report, LifeComp: The European Framework for Personal, Social and Learning to Learn Key Competence (LifeComp: europski okvir za ključne osobne i socijalne kompetencije te kompetencije učenja kako učiti), Luxembourg: Ured za publikacije Europske unije, 2020.

Top