—

uzimajući u obzir svoje prethodne rezolucije o Bjelarusu,

—

uzimajući u obzir zaključke Europskog vijeća od 21. i 22. listopada 2021.,

—

uzimajući u obzir izjave potpredsjednika Komisije/Visokog predstavnika Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku o Bjelarusu, posebno one od 10. studenoga 2021. o stanju na granicama Europske unije i 28. veljače 2022. o ustavnom referendumu,

—

uzimajući u obzir izvješće Vijeća UN-a za ljudska prava 49/26 usvojenu 4. ožujka 2022. o stanju ljudskih prava u Bjelarusu uoči predsjedničkih izbora 2020. i nakon njih,

—

uzimajući u obzir Opću deklaraciju o ljudskim pravima i sve konvencije o ljudskim pravima čiji je potpisnik i Bjelarus,

—

uzimajući u obzir preambulu Statuta Međunarodne organizacije rada (ILO) o potrebi za priznavanjem načela slobode udruživanja, Konvenciju Međunarodne organizacije rada o slobodi udruživanja i zaštiti prava na organiziranje te Konvenciju Međunarodne organizacije rada o pravu na organiziranje i kolektivno pregovaranje,

—

uzimajući u obzir članke 36. i 41. Ustava Republike Bjelarusa u pogledu slobode udruživanja i prava na osnivanje sindikata,

—

uzimajući u obzir izjavu glasnogovornice Europske službe za vanjsko djelovanje (ESVD) od 29. travnja 2022. o novim represivnim mjerama u Bjelarusu kojima se proširuje područje primjene smrtne kazne,

—

uzimajući u obzir izvješće Anaïs Marin, posebne izvjestiteljice UN-a o stanju ljudskih prava u Bjelarusu, koje je 4. svibnja 2021. podnijela Vijeću UN-a za ljudska prava,

—

uzimajući u obzir izjavu skupine G7 od 14. svibnja 2022. o ruskom ratu protiv Ukrajine,

—

uzimajući u obzir članak 132. stavke 2. i 4. Poslovnika,

A.

budući da Lukašenkin režim u Bjelarusu izravno omogućuje rusku vojnu agresiju protiv Ukrajine, među ostalim dopuštajući Rusiji da napadne Ukrajinu, uključujući lansiranjem balističkih projektila s bjeloruskog teritorija, omogućujući razmještanje i prijevoz ruskog vojnog osoblja, skladištenje i prijevoz vojne opreme i oružja, uključujući teško oružje, dopuštanjem ruskim vojnim zrakoplovima da lete preko bjeloruskog zračnog prostora u Ukrajinu i osiguravanjem mjesta za opskrbu;

B.

budući da je 27. veljače 2022. Bjelarus u represivnom ozračju održao takozvani ustavni referendum na kojem je odobren novi ustav, kojim je narušena neutralnost Bjelarusa, ukinut njegov nenuklearni status i predsjedniku odobren cjeloživotni imunitet od kaznenog progona kad prestane obavljati dužnost;

C.

budući da je EU 2. prosinca 2021. donio peti paket sankcija protiv Bjelarusa zbog stalnog kršenja ljudskih prava i instrumentalizacije migranata;

D.

budući da je EU 2022. donio niz mjera kao odgovor na sudjelovanje Bjelarusa u ničim izazvanoj, neopravdanoj i nezakonitoj ratnoj agresiji Rusije protiv Ukrajine, uključujući pojedinačne i gospodarske sankcije;

E.

budući da su susjedne države članice Poljska, Latvija i Litva izložene obliku hibridnog ratovanja zbog nezakonitih prelazaka vanjskih granica EU-a uz potporu bjeloruske države, čiji je cilj daljnje zastrašivanje i destabilizacija EU-a;

F.

budući da je 4. svibnja 2022. Vijeće Republike odobrilo izmjenu članka 289. Kaznenog zakona kojom je uvedena smrtna kazna za „teroristička djela u pokušaju”, što se suprotstavlja globalnim težnjama o ukidanju smrtne kazne, dok je više od 30 političkih zatvorenika u skladu s tom odredbom Kaznenog zakona optuženo ili osuđeno na dugotrajne zatvorske kazne, a protiv drugih predstavnika demokratske oporbe ili političkih aktivista izdane su tjeralice na temelju optužbi za „terorizam”; budući da je Bjelarus jedina zemlja u Europi u kojoj se i dalje primjenjuje smrtna kazna;

G.

budući da su bjeloruske vlasti zatvorile najmanje 275 organizacija civilnog društva i organizacija za ljudska prava te blokirale nekoliko neovisnih medijskih kuća zbog ratnog izvješćivanja navodeći širenje „ekstremističkih materijala” i „lažnih informacija”; budući da je 5. travnja 2022. bjeloruski glavni tužitelj izjavio da je internetska stranica organizacije Human Rights Watch blokirana; budući da je Aljaksandar Lukašenka proširio svoju kampanju protiv aktivista za ljudska prava i novinara zatvaranjem Andreja Pačobuta, istaknutog novinara i aktivista za prava poljske manjine, koji je žrtva propagandne kampanje temeljene na lažnom prikazu povijesti; budući da se više od 60 medijskih predstavnika kazneno progoni; budući da je njih 26 iza rešetaka;

H.

budući da je predsjednički kandidat Viktar Babarika 6. srpnja 2021. osuđen na 14 godina zatvora, a voditeljica njegove predsjedničke kampanje i dobitnica Nagrade Saharov za slobodu mišljenja Europskog parlamenta za 2020. Marija Kaljesnjikava i njezin odvjetnik Maksim Znak osuđeni su na 11 odnosno 10 godina zatvora;

I.

budući da su 14. prosinca 2021. vodeći bjeloruski pripadnici oporbe Sjargej Cihanouski i Mikalaj Statkevič, dobitnici Nagrade Saharov za slobodu mišljenja koju im je 2020. dodijelio Europski parlament, Igar Losik, Arcjom Sakau, Uladzimir Ciganovič i Dzmitrij Papou osuđeni na duge zatvorske kazne na temelju izmišljenih optužbi za pokušaj preuzimanja vlasti, poticanje mržnje i društvenih nemira te ekstremizam; budući da je Sjargej Cihanouski, uhićen u svibnju 2020. nakon što je najavio da će se kandidirati za predsjednika kao protukandidat dugogodišnjem bjeloruskom diktatoru Aljaksandru Lukašenki te otada u pritvoru, osuđen na 18 godina zatvora; budući da je Mikalaj Statkevič, politički veteran na čelu neregistrirane političke stranke Narodnaja Hramada koji se kandidirao na predsjedničkim izborima 2010., osuđen na 14 godina zatvora, a Igar Losik i Uladzimir Ciganovič na 15 te Arcjom Sakau i Dzmitrij Papou na 16 godina zatvora na temelju sličnih izmišljenih optužbi;

J.

budući da sindikati imaju temeljnu ulogu u jamčenju pravilnog funkcioniranja demokracije, zastupljenosti građana i radnika te u obrani njihovih prava;

K.

budući da je 19. travnja 2022. uhićeno najmanje 18 sindikalnih vođa i predstavnika nezavisnog sindikalnog pokreta Bjelarusa te su optuženi u skladu s člankom 342. Kaznenog zakona u vezi s organizacijom i pripremom radnji kojima se ozbiljno krši javni red ili aktivnim sudjelovanjem u takvim radnjama, što dovodi do uhićenja, oduzimanja slobode na dvije do pet godina ili do kazne zatvora do četiri godine; budući da su među uhićenima Aljaksandar Jarašuk, predsjednik bjeloruskog Kongresa demokratskih sindikata (BKDP), koji je također potpredsjednik Međunarodne konfederacije sindikata i član Upravnog tijela ILO-a, Sjargej Antusevič, potpredsjednik BKDP-a, Aleh Padalinski, međunarodni tajnik BKDP-a, Alena Jaskova, odvjetnica BKDP-a i Mikalaj Šarah, predsjednik Bjeloruskog sindikata slobodne trgovine;

L.

budući da su u zadnja dva mjeseca napadi na sindikalne aktiviste i vođe učestali, prvenstveno zbog toga što su mnogi od njih podigli glas protiv bjeloruske potpore ruskoj agresiji na Ukrajinu, kao i zbog njihove dugogodišnje potpore demokraciji i protivljenja Lukašenkinu režimu; budući da je posljednji napad na nezavisni sindikalni pokret izvršen 19. travnja 2022.; budući da je izvršen pretres ureda BKDP-a i ureda njegovih podružnica – Bjeloruskog sindikata slobodne trgovine, Sindikata trgovaca metalima i Bjeloruskog sindikata radnika u radijskoj i elektroničkoj industriji (REP) – u Minsku i susjednim regijama, kao i privatnih domova sindikalnih vođa i aktivista;

M.

budući da su bjeloruske državne vlasti 17. svibnja 2022. uhitile Maksima Pazniakoua; budući da su 13. svibnja 2022., predstavnici Vijeća BKDP-a izabrali Maksima Pazniakoua (predsjednika bjeloruskog nezavisnog sindikata rudara i radnika u kemijskoj industriji) za potpredsjednika BKDP-a, čime je u skladu sa statutom postao vršitelj dužnosti predsjednika BKDP-a; budući da je 13. svibnja 2022. Vijeće BKDP-a sastavilo izjavu za javnost u kojoj je opet osudilo uhićenje svojih kolega i, u izjavi koju je Maksim Pazniakou potpisao i koja je objavljena 16. svibnja 2022., najavilo da će BKDP nastaviti s radom unatoč tim uhićenjima;

N.

budući da se u posljednje vrijeme progon nezavisnih sindikata i sindikalnih vođa provodi sustavno, što je primjer aktualne protusindikalne kampanje u Bjelarusu, kako je Parlament naglasio i u svojoj rezoluciji od 7. listopada 2021.;

O.

budući da je nekoliko sindikalista i dalje u pritvoru, među kojima su predsjednik i potpredsjednik vodeće nezavisne sindikalne konfederacije BKDP, te da imaju samo ograničenu pravnu zaštitu i nemaju pristupa članovima obitelji ili sindikalnim kolegama; budući da pritvorenicima nije dozvoljeno vidjeti svoje obitelji ili sindikalne kolege te da njihova sigurnost, zdravlje i psihološka dobrobit i dalje izazivaju veliku zabrinutost;

P.

budući da nezavisni sindikalni pokret u Bjelarusu već dugi niz godina trpi ozbiljne napade; budući da su prostorije sindikata pod nadzorom, da su aktivisti za radnička prava izloženi uznemiravanju, nezakonitim otpuštanjima i uhićenjima, a članove sindikata zastrašuje se ne bi li dali ostavke; budući da su privatni domovi vođa i članova pretreseni i da je KGB (Komitet Gosudarstvennoy Bezopasnosti – bjeloruski Odbor za državnu sigurnost) nedavno neke sindikate proglasio „ekstremističkim skupinama”, uključujući klasifikaciju REP-a kao terorističke organizacije 7. travnja 2022.;

Q.

budući da su bjeloruske vlasti u rafinerijama nafte Grodno Azot, Naftan i Mazir ukinule pravni status organizacijama bjeloruskog nezavisnog sindikata (član BKDP-a), zbog čega su radnici još manje zastupljeni i zaštićeni; budući da je predsjednica neovisnog sindikata u rafineriji nafte OJSC Naftan Olga Britikova osuđena peti put zaredom;

R.

budući da nezavisni bjeloruski sindikalni pokret već dugo predvodi borbu za demokraciju i dijalog u Bjelarusu; budući da će pritvaranje sindikalnih vođa utjecati na ostvarivanje sindikalnih prava u Bjelarusu i imati odvraćajući učinak na radnike;

S.

budući da režim u Minsku kontinuirano kazneno goni građane na političkoj osnovi, među ostalim zbog proturatnih prosvjeda, te budući da se mirni prosvjednici i dalje pritvaraju te su nametnuta proizvoljna pritvaranja zbog isticanja bijelo-crveno-bijelih simbola, među ostalim u privatnim domovima i na privatnim posjedima; budući da se prema podacima Centra za ljudska prava Viasna od svibnja 2022. oko 1 200 osoba u Bjelarusu smatra političkim zatvorenicima; budući da je od kolovoza 2020. pritvoreno više od 40 000 osoba, a protiv bjeloruskih građana podignuto više od 5 500 kaznenih prijava, dok protiv osoba koje su odgovorne za sustavna kršenja ljudskih prava ili su u njima sudjelovale nije podnesena nijedna kaznena prijava;

T.

budući da je kazneni progon ozbiljan oblik represije te je i dalje neselektivan i raširen u Bjelarusu; budući da je pravosuđe postalo učinkovit instrument za suzbijanje prava i sloboda u Bjelarusu, pri čemu suci aktivno sudjeluju u represiji; budući da se izmišljeni dokazi ne podvrgavaju objektivnoj kritičkoj ocjeni, da se nedemokratsko zakonodavstvo slijepo primjenjuje i da se optuženicima selektivno određuje najstroža moguća kazna; budući da se raširenim nekažnjavanjem kršenja ljudskih prava produbljuje očajan položaj bjeloruskog naroda;

U.

budući da je ispitivanjem koje je proveo Ured visokog povjerenika UN-a za ljudska prava utvrđeno da su pojedinci ciljano bili predmet nepotrebne ili nerazmjerne uporabe sile, uhićenja, pritvaranja, uključujući pritvaranje u izolaciji, mučenja ili zlostavljanja, silovanja, seksualnog i rodno uvjetovanog nasilja te sustavnog uskraćivanja pravičnog postupka i prava na pošteno suđenje; budući da je tisuće građana Bjelarusa prisiljeno ili na neki drugi način primorano napustiti domovinu i potražiti sigurnost u inozemstvu;

V.

budući da je 6. svibnja 2022. bjeloruski sud osudio Sofiju Sapegu, rusku državljanku i studenticu Europskog sveučilišta za humanističke znanosti, koja je pritvorena nakon što je komercijalni zrakoplov kojim je letjela između dvaju glavnih gradova EU-a lani prisilno prizemljen u Bjelarusu, na šest godina zatvora zbog poticanja društvene mržnje;

W.

budući da je Bjelarus pokrenuo komercijalnu upotrebu bjeloruske nuklearne elektrane u Astravjecu, a da pritom nije u obzir uzeo sve sigurnosne preporuke iz izvješća EU-a iz 2018. o testiranju otpornosti na stres; budući da bjeloruska strana nije transparentna i da ne pruža pouzdane informacije o onome što se zbiva u nuklearnoj elektrani, što potvrđuje da postrojenje nije sigurno i da predstavlja ozbiljan rizik za nuklearnu sigurnost građanima Bjelarusa, susjednih zemalja i čitave Europe;

1.

2.

3.

4.

5.

6.

7.

8.

9.

10.

11.

12.

13.

14.

15.

16.

17.

18.

19.

20.

21.

22.

23.

24.

25.

26.

27.

28.

29.

30.

31.

32.

33.

34.

35.

36.

37.