EUR-Lex Přístup k právu Evropské unie

Zpět na úvodní stránku EUR-Lex

Tento dokument je výňatkem z internetových stránek EUR-Lex

Dokument 52022XC0520(01)

Objava obavijesti o odobrenju standardne izmjene specifikacije proizvoda za naziv u sektoru vina iz članka 17. stavaka 2. i 3. Delegirane uredbe Komisije (EU) 2019/33 2022/C 203/05

PUB/2022/194

SL C 203, 20.5.2022, s. 30—43 (BG, ES, CS, DA, DE, ET, EL, EN, FR, GA, HR, IT, LV, LT, HU, MT, NL, PL, PT, RO, SK, SL, FI, SV)

20.5.2022   

HR

Službeni list Europske unije

C 203/30


Objava obavijesti o odobrenju standardne izmjene specifikacije proizvoda za naziv u sektoru vina iz članka 17. stavaka 2. i 3. Delegirane uredbe Komisije (EU) 2019/33

(2022/C 203/05)

Ova obavijest objavljuje se u skladu s člankom 17. stavkom 5. Delegirane uredbe Komisije (EU) 2019/33 (1).

OBAVIJEST O STANDARDNOJ IZMJENI JEDINSTVENOG DOKUMENTA

„Achterhoek – Winterswijk”

PDO-NL-02402-AM01

Datum obavijesti: 22.2.2022.

OPIS I RAZLOZI ZA ODOBRENU IZMJENU

1.   Na popis sorti dodane su dvije sorte, Chardonnay (B) i Cabaret Noir (N)

Proizvođači u proizvodnji upotrebljavaju sorte Chardonnay (B) (Vitis vinifera) i Cabaret Noir (N) (dobivena križanjem vrste Vitis vinifera i drugih vrsta iz roda Vitis), kao što je moguće u skladu s nedavno obnovljenim ZOT-om. Te su dvije sorte sada dodane na popis sorti grožđa.

Kako bi se uzela u obzir stvarna praksa i činjenica da nedavno obnovljeni ZOT dopušta upotrebu sorti grožđa nastalih križanjem vrste Vitis vinifera i drugih vrsta iz roda Vitis, na popis sorti grožđa dodaju se sorte Chardonnay (B) i Cabaret Noir (N).

Sorte Cabaret Noir (N) i Chardonnay (B) uključene su i u opis u raznim primjenjivim kategorijama/vrstama vina.

Sorta Cabaret Noir (N) dodana je za sljedeća vina:

 

vino kategorije 1.: VINO: crno vino, suho, voćno ili slatko,

 

vino kategorije 1.: VINO: crno vino, dozrijevalo u bačvama,

 

vino kategorije 1.: VINO: ružičasto vino, vrlo voćno,

 

vino kategorije 3.: LIKERSKO VINO, crno,

 

vino kategorije 9.: gazirano BISER VINO, ružičasto.

Sorta Chardonnay (B) dodana je za sljedeća vina:

 

vino kategorije 1.: VINO: bijelo vino, suho, voćno ili slatko,

 

vino kategorije 1.: VINO: bijelo vino, dozrijevalo u bačvama,

 

vino kategorije 1.: VINO: ružičasto vino, vrlo voćno,

 

vino kategorije 5.: KVALITETNO PJENUŠAVO VINO, bijelo,

 

vino kategorije 9.: gazirano BISER VINO, ružičasto,

 

vino kategorije 15.: VINO od prosušenoga grožđa, bijelo,

 

vino kategorije 16.: VINO od prezreloga grožđa, bijelo.

2.   Izmjena radi usklađivanja s trenutačnom praksom

Opis

Sljedeća rečenica dodana je za vino kategorije 5.: Kvalitetno pjenušavo vino, bijelo, vrlo voćno, kao dodatak postupku proizvodnje vina:

Proizvodnja vina blanc de noir od crnog grožđa.

Razlog

S obzirom na trenutačnu praksu u proizvodnji kvalitetnog pjenušavog vina, bijelog, vrlo voćnog, postupku je dodana upotreba sorte Pinotin (N) u proizvodnji vina blanc de noir od crnog grožđa.

Stari tekst:

Vino kategorije 5.: Kvalitetno pjenušavo vino, bijelo, vrlo voćno

Hladna fermentacija na temperaturi nižoj od 18 °C (iznimka: za vina koja teško fermentiraju temperatura se na početku fermentacije povećava)

Druga fermentacija u boci tradicionalnom metodom

Novi tekst:

Vino kategorije 5.: Kvalitetno pjenušavo vino, bijelo, vrlo voćno

Proizvodnja vina blanc de noir od crnog grožđa.

Hladna fermentacija na temperaturi nižoj od 18 °C (iznimka: za vina koja teško fermentiraju temperatura se na početku fermentacije povećava)

Druga fermentacija u boci tradicionalnom metodom

3.   Izmjena radi usklađivanja s trenutačnom praksom

Opis

U odjeljku 3.1. (Pojedinosti o provjeri) specifikacije proizvoda pojedinosti o provjeri prilagođene su trenutačnoj praksi.

Kad je riječ o organoleptičkim ispitivanjima, s njemačkim Uredom za vinogradarstvo postignut je dogovor kojim mu je povjerena provedba tih ispitivanja primjenom utvrđenih postupaka ispitivanja kvalitetnih vina.

Razlog

Svako vino sa ZOI-jem u organoleptičkom ispitivanju mora postići minimalni rezultat koji je utvrđen za taj ZOI. Premda je u početku kao nadzorno tijelo odgovorno za nadzor takvog ispitivanja bilo imenovano samo Nizozemsko nadležno tijelo za sigurnost hrane i proizvoda široke potrošnje (Nederlandse Voedsel- en Warenautoriteit, NVWA), provedba ispitivanja sada je dogovorena s Njemačkim uredom za vinogradarstvo, koji ima sve postupke za kontrolirano ispitivanje kvalitetnih vina. Za nadzor vina sa ZOI-jem i dalje je, kao i dosad, nadležan NVWA.

Stari tekst:

Najmanje jedna provjera (jedno trgovačko društvo) godišnje za ZOI „Achterhoek – Winterswijk” u kombinaciji s, koliko je to moguće, redovnim inspekcijskim posjetima za vina (ili drugim redovitim provjerama koje obavlja NVWA).

Administrativna provjera usklađenosti s odredbama specifikacije proizvoda (i ostalim pravnim zahtjevima).

Za ZOI „Achterhoek – Winterswijk” ispitivanje je obvezno. Trgovačka društva moraju dati uzorke svakog vina na ispitivanje certificiranom laboratoriju (u Nizozemskoj ili izvan nje – popis ograničenog broja laboratorija dostavlja se na odobravanje NVWA-u). NVWA to nadzire (s pomoću administrativnih provjera) i nasumično uzima kontrolne uzorke radi analize u svojem laboratoriju.

Svako vino sa ZOI-jem mora proći organoleptičko ispitivanje. Trgovačka društva koja se bave proizvodnjom proizvoda obuhvaćenih ZOI-jem sama organiziraju organoleptičko ispitivanje u različito vrijeme, koje sama određuju, koristeći popis (20–30) kvalificiranih osoba (iz trgovačkih društava) i metode koje odobrava NVWA. Trgovačka društva obavješćuju NVWA o datumima organoleptičkog ispitivanja. NVWA će prisustvovati dijelu tih ispitivanja i nadzirati njihov napredak.

Novi tekst:

Kako bi se zajamčila kvaliteta vina s područja podrijetla „Achterhoek – Winterswijk”, sva vina sa ZOI-jem „Achterhoek – Winterswijk” moraju biti u skladu sa specifikacijom proizvoda, uključujući:

1.

analitička svojstva (odjeljak 2.4.2.1.)

Za svaki vinograd obvezno je uzeti uzorak svakog vina i dati ga na analizu laboratoriju koji je certificirao EU (u Nizozemskoj ili izvan nje);

2.

organoleptičko ispitivanje

Da bi mogla nositi zaštićenu oznaku izvornosti, sva vina moraju proći organoleptičko ispitivanje, pri kojem moraju ispuniti minimalne zahtjeve.

Za organoleptičko ispitivanje vlasnik dokumentacije ZOI-ja upotrebljava metodu koja se primjenjuje na nizozemska vina sa ZOI-jem (vidjeti internetske stranice Nizozemske poduzetničke agencije), određuje minimalni rezultat za vino sa ZOI-jem i obavješćuje NVWA (eus@nvwa.nl);

3.

ostale uvjete iz specifikacije, kao što su enološki postupci, najveći prinos itd.

Provjera koju obavlja NVWA

Kako bi se osigurala i provjerila kvaliteta, NVWA djeluje kao nadzorno tijelo. To znači da se primjenjuju sljedeći postupci:

1.

Vlasnici vinograda sa ZOI-jem čuvaju dokumentaciju s rezultatima analitičkih i organoleptičkih ispitivanja vina za koja je zatražen ili kojima je dodijeljen ZOI, uključujući svojstva dotičnih vina (sorte grožđa, vinograd itd.). NVWA tu dokumentaciju može upotrijebiti za provjeru vina.

2.

Provjere za ZOI „Achterhoek – Winterswijk” obavlja NVWA. Njegove provjere kombinirat će se, koliko je to moguće, s redovnim inspekcijskim posjetima za vino (ili drugim redovnim provjerama koje obavlja NVWA). Tijekom tih posjeta obavit će se provjere kako bi se utvrdilo jesu li vina u skladu:

a)

s analitičkim svojstvima. Analitičke vrijednosti vina moraju biti u skladu sa specifikacijom proizvoda. NVWA nasumično uzima kontrolne uzorke radi analize u svojem laboratoriju;

b)

s ostalim odredbama iz specifikacije proizvoda, kao što su odgovarajući enološki postupci (odjeljak 2.4.2.2.) i ostali uvjeti;

c.

s potrebnim minimalnim rezultatom organoleptičkog ispitivanja.

4.   Izmjena radi usklađivanja s trenutačnom praksom

Opis

Iz odjeljka 1.5.2. jedinstvenog dokumenta briše se najveći prinos sorte Johanniter (B) za prosušeno grožđe (20 hektolitara po hektaru) i prezrelo grožđe (40 hektolitara po hektaru).

Razlog

Grožđe sorte Johanniter (B) ne upotrebljava se za proizvodnju vina od prosušenoga grožđa ni vina od prezreloga grožđa.

Stoga se iz odjeljka 1.5.2. jedinstvenog dokumenta briše tekst kojim se utvrđuje najveći prinos sorte Johanniter (B) za prosušeno i prezrelo grožđe.

JEDINSTVENI DOKUMENT

1.   Naziv(i)

Achterhoek – Winterswijk

2.   Vrsta oznake zemljopisnog podrijetla

ZOI – Zaštićena oznaka izvornosti

3.   Kategorije proizvoda od vinove loze

1.

Vino

3.

Likersko vino

5.

Kvalitetno pjenušavo vino

9.

Gazirano biser vino

15.

Vino od prosušenoga grožđa

16.

Vino od prezreloga grožđa

4.   Opis vina

1.   Vino kategorije 1.: VINO: crno vino, suho, voćno ili slatko

KRATAK OPIS

Sorte grožđa: Regent (N), Pinotin (N), Acolon (N), Cabertin (N), Cabernet Cortis (N), Monarch (N), Cabaret Noir (N) ili njihova mješavina. Organoleptička svojstva: boja: tamnocrvena, ovisi o kombinaciji sorti. Aroma: tamnocrvenog voća kao što su šumsko voće, kupine i trešnje. Specifična aroma ovisi o kombinaciji sorti. Okus: fine voćne arome za jednostavna vina, sadržava tanine. Analitička svojstva: suho voćno vino sadržava od 0,5 do 6 g/l šećera. Slatka crna vina sadržavaju od 15 do 30 g/l šećera. Svojstva za koja u nastavku nisu navedene vrijednosti u skladu su s ograničenjima utvrđenima u uredbama EU-a.

Opća analitička svojstva

Najveća ukupna alkoholna jakost (u % vol.)

 

Najmanja stvarna alkoholna jakost (u % vol.)

10,5

Najmanja ukupna kiselost

63,84 miliekvivalenta po litri

Najveći sadržaj hlapljivih kiselina (u miliekvivalentima po litri)

 

Najveći ukupni sadržaj sumporova dioksida (u miligramima po litri)

 

2.   Vino kategorije 1.: VINO: crno vino, dozrijevalo u bačvama

KRATAK OPIS

Sorte grožđa: Regent (N), Pinotin (N), Acolon (N), Cabertin (N), Cabernet Cortis (N), Monarch (N), Cabaret Noir (N) ili njihova mješavina. Organoleptička svojstva: boja: intenzivna crvena, ovisi o kombinaciji sorti. Aroma: tamnocrvenog voća kao što su šumsko voće, kupine i trešnje. Specifična aroma ovisi o kombinaciji sorti. Okus: vina punog okusa s notama vanilije, na osnovi zrele taninske strukture. Analitička svojstva: vino sadržava od 0,5 do 6 g/l šećera. Svojstva za koja u nastavku nisu navedene vrijednosti u skladu su s ograničenjima utvrđenima u uredbama EU-a.

Opća analitička svojstva

Najveća ukupna alkoholna jakost (u % vol.)

 

Najmanja stvarna alkoholna jakost (u % vol.)

11,5

Najmanja ukupna kiselost

63,84 miliekvivalenta po litri

Najveći sadržaj hlapljivih kiselina (u miliekvivalentima po litri)

 

Najveći ukupni sadržaj sumporova dioksida (u miligramima po litri)

 

3.   Vino kategorije 1.: VINO: bijelo vino, suho, voćno ili slatko

KRATAK OPIS

Sorte grožđa: Johanniter (B), Souvignier Gris (Rs), Solaris (B), Merzling (B), Chardonnay (B) ili mješavina tih sorti. Organoleptička svojstva: boja: od slamnatožute do zlatnožute, ovisno o kombinaciji. Aroma: za vina od sorti Solaris i Merzling: tropsko voće; vina od sorti Johanniter i Souvignier Gris imaju aromu zrelog voća kao što su žute jabuke, dok Chardonnay (B) ima aromu voća (bijela dinja, marelica i zreli ananas) i vanilije ako je dozrijevalo u drvenim bačvama. Okus: voćni i svjež; vina sorte Johanniter sadržavaju note rizlinga, djelomično zbog svoje kiselosti, dok su vina od sorte Souvignier Gris punijeg okusa. Vina sorte Solaris imaju osvježavajuću kiselost, a okus vina sorte Merzling odlikuje kombinacija slatkoće i kisele voćnosti. Sorta Chardonnay (B) daje vina punijeg okusa. Analitička svojstva: sadržaj šećera u suhom vinu: od 1 do 8 g/l; sadržaj šećera u slatkom vinu: od 15 do 30 g/l. Svojstva za koja u nastavku nisu navedene vrijednosti u skladu su s ograničenjima utvrđenima u uredbama EU-a.

Opća analitička svojstva

Najveća ukupna alkoholna jakost (u % vol.)

 

Najmanja stvarna alkoholna jakost (u % vol.)

10,5

Najmanja ukupna kiselost

77,14 miliekvivalenata po litri

Najveći sadržaj hlapljivih kiselina (u miliekvivalentima po litri)

 

Najveći ukupni sadržaj sumporova dioksida (u miligramima po litri)

 

4.   Vino kategorije 1.: VINO: bijelo vino, dozrijevalo u bačvama

KRATAK OPIS

Sorte grožđa: Solaris (B), Chardonnay (B). Organoleptička svojstva: boja: zlatnožuta. Aroma: buke autohtonog i tropskog voća, kao što je mango ili zreli ananas. Okus: kisela svježina. Bačve daju vinu note drva i kremast okus. Analitička svojstva: vino sadržava od 15 do 30 g/l šećera. Svojstva za koja u nastavku nisu navedene vrijednosti u skladu su s ograničenjima utvrđenima u uredbama EU-a.

Opća analitička svojstva

Najveća ukupna alkoholna jakost (u % vol.)

 

Najmanja stvarna alkoholna jakost (u % vol.)

10,5

Najmanja ukupna kiselost

77,14 miliekvivalenata po litri

Najveći sadržaj hlapljivih kiselina (u miliekvivalentima po litri)

 

Najveći ukupni sadržaj sumporova dioksida (u miligramima po litri)

 

5.   Vino kategorije 1.: VINO: ružičasto vino, vrlo voćn

KRATAK OPIS

Sorte grožđa: Regent (N), Pinotin (N), Acolon (N), Cabertin (N), Cabernet Cortis (N), Monarch (N), Cabaret Noir (N) ili njihova mješavina, uz mogućnost miješanja sa sortama Solaris (B)/Johanniter (B)/Chardonnay (B). Organoleptička svojstva: boja: boja lososa. Aroma: slatkast miris crvenog voća. Okus: voćni, malo sladak, pun. Analitička svojstva: vino sadržava od 3 do 10 g/l šećera. Svojstva za koja u nastavku nisu navedene vrijednosti u skladu su s ograničenjima utvrđenima u uredbama EU-a.

Opća analitička svojstva

Najveća ukupna alkoholna jakost (u % vol.)

 

Najmanja stvarna alkoholna jakost (u % vol.)

10

Najmanja ukupna kiselost

63,84 miliekvivalenta po litri

Najveći sadržaj hlapljivih kiselina (u miliekvivalentima po litri)

 

Najveći ukupni sadržaj sumporova dioksida (u miligramima po litri)

 

6.   Vino kategorije 3.: LIKERSKO VINO, crno

KRATAK OPIS

Sorte grožđa: Regent (N), Pinotin (N), Acolon (N), Cabertin (N), Cabaret Noir (N) ili njihova mješavina. Organoleptička svojstva: boja: crvena. Aroma: slatkasta, aroma crnog ribiza, blago pikantna. Okus: pikantan, s dobrom ravnotežom slatkoće i voćne kiselosti. Analitička svojstva: vino sadržava od 50 do 100 g/l šećera. Svojstva za koja u nastavku nisu navedene vrijednosti u skladu su s ograničenjima utvrđenima u uredbama EU-a.

Opća analitička svojstva

Najveća ukupna alkoholna jakost (u % vol.)

 

Najmanja stvarna alkoholna jakost (u % vol.)

18

Najmanja ukupna kiselost

63,84 miliekvivalenta po litri

Najveći sadržaj hlapljivih kiselina (u miliekvivalentima po litri)

 

Najveći ukupni sadržaj sumporova dioksida (u miligramima po litri)

 

7.   Vino kategorije 5.: KVALITETNO PJENUŠAVO VINO, bijelo

KRATAK OPIS

Sorte grožđa: Johanniter (B), Souvignier Gris (Rs), Solaris (B), Chardonnay (B), Pinotin (N) blanc de noir ili mješavina tih sorti. Organoleptička svojstva: boja: bijela. Aroma: jabuka i agrumi. Okus: voćni, svjež sa sitnim mjehurićima, prilično pun. Analitička svojstva: vino sadržava od 5 do 16 g/l šećera. Svojstva za koja u nastavku nisu navedene vrijednosti u skladu su s ograničenjima utvrđenima u uredbama EU-a.

Opća analitička svojstva

Najveća ukupna alkoholna jakost (u % vol.)

 

Najmanja stvarna alkoholna jakost (u % vol.)

10,5

Najmanja ukupna kiselost

79,8 miliekvivalenata po litri

Najveći sadržaj hlapljivih kiselina (u miliekvivalentima po litri)

 

Najveći ukupni sadržaj sumporova dioksida (u miligramima po litri)

 

8.   Vino kategorije 9.: Gazirano BISER VINO, ružičasto

KRATAK OPIS

Sorte grožđa: Regent (N), Pinotin (N), Acolon (N), Cabertin (N), Cabernet Cortis (N), Monarch (N), Cabaret Noir (N) ili njihova mješavina, uz mogućnost miješanja sa sortama Solaris (B)/Johanniter (B)/Chardonnay (B). Organoleptička svojstva: boja: boja lososa. Aroma: blaga, crveno voće. Okus: voćni, izaziva osjet peckanja. Analitička svojstva: vino sadržava od 5 do 16 g/l šećera. Svojstva za koja u nastavku nisu navedene vrijednosti u skladu su s ograničenjima utvrđenima u uredbama EU-a.

Opća analitička svojstva

Najveća ukupna alkoholna jakost (u % vol.)

 

Najmanja stvarna alkoholna jakost (u % vol.)

10

Najmanja ukupna kiselost

63,84 miliekvivalenta po litri

Najveći sadržaj hlapljivih kiselina (u miliekvivalentima po litri)

 

Najveći ukupni sadržaj sumporova dioksida (u miligramima po litri)

 

9.   Vino kategorije 15.: VINO od prosušenoga grožđa, bijelo

KRATAK OPIS

Sorte grožđa: Solaris (B), Chardonnay (B). Organoleptička svojstva: boja: zlatnožuta. Aroma: zrelo tropsko voće, med. Okus: pun, kremast, sladak s punom svježinom. Analitička svojstva: vino sadržava od 120 do 240 g/l šećera. Svojstva za koja u nastavku nisu navedene vrijednosti u skladu su s ograničenjima utvrđenima u uredbama EU-a.

Opća analitička svojstva

Najveća ukupna alkoholna jakost (u % vol.)

 

Najmanja stvarna alkoholna jakost (u % vol.)

9

Najmanja ukupna kiselost

66,5 miliekvivalenata po litri

Najveći sadržaj hlapljivih kiselina (u miliekvivalentima po litri)

 

Najveći ukupni sadržaj sumporova dioksida (u miligramima po litri)

 

10.   Vino kategorije 16.: VINO od prezreloga grožđa, bijelo

KRATAK OPIS

Sorte grožđa: Solaris (B), Chardonnay (B). Organoleptička svojstva: boja: zlatnožuta. Aroma: zrelo tropsko voće, med. Okus: pun, kremast, sladak s punom svježinom. Analitička svojstva: vino sadržava od 50 do 120 g/l šećera. Svojstva za koja u nastavku nisu navedene vrijednosti u skladu su s ograničenjima utvrđenima u uredbama EU-a.

Opća analitička svojstva

Najveća ukupna alkoholna jakost (u % vol.)

 

Najmanja stvarna alkoholna jakost (u % vol.)

12

Najmanja ukupna kiselost

73,15 miliekvivalenata po litri

Najveći sadržaj hlapljivih kiselina (u miliekvivalentima po litri)

 

Najveći ukupni sadržaj sumporova dioksida (u miligramima po litri)

 

5.   Postupci proizvodnje vina

5.1.   Posebni enološki postupci

Pravila za proizvodnju vina I

1.

Poseban enološki postupak

Sljedeća pravila proizvodnje vina primjenjuju se na sve kategorije vina navedene u nastavku.

Za maksimalno pojačavanje primjenjuju se pravila utvrđena u uredbi EU-a, uz mogućnost dodatnog pojačavanja od 0,5 % ako to u predmetnoj godini dopuštaju nacionalna tijela (u ovom slučaju Ministarstvo poljoprivrede, prirode i kvalitete hrane).

Za otkiseljavanje primjenjuju se ograničenja utvrđena u uredbi EU-a.

Za dokiseljavanje u svakoj se godini mora dobiti odobrenje nacionalnih tijela (u ovom slučaju Ministarstva poljoprivrede, prirode i kvalitete hrane) na temelju zahtjeva za predmetnu godinu, nakon čega se primjenjuju ograničenja utvrđena uredbom EU-a.

2.

Vino kategorije 1.: VINO: crno vino, suho, voćno ili slatko

Poseban enološki postupak

Fermentacija na kožici tijekom najmanje 4 dana

3.

Vino kategorije 1.: VINO: crno vino, dozrijevalo u bačvama,

Poseban enološki postupak

Fermentacija na kožici tijekom najmanje 4 dana

Dozrijevanje u drvenim bačvama tijekom najmanje 8 mjeseci

4.

Vino kategorije 1.: VINO: bijelo vino, suho, voćno ili slatko

Poseban enološki postupak

Hladna fermentacija na temperaturi nižoj od 18 °C (iznimka: za vina koja teško fermentiraju temperatura se na početku fermentacije povećava)

5.

Vino kategorije 1.: VINO: bijelo vino, dozrijevalo u bačvama,

Poseban enološki postupak

Hladna fermentacija na temperaturi nižoj od 18 °C (iznimka: za vina koja teško fermentiraju temperatura se na početku fermentacije povećava)

Dozrijevanje u drvenim bačvama barem 50 % količine tijekom najmanje 3 mjeseca

6.

Vino kategorije 1.: VINO: ružičasto vino, vrlo voćno

Poseban enološki postupak

Hladna fermentacija na temperaturi nižoj od 18 °C (iznimka: za vina koja teško fermentiraju temperatura se na početku fermentacije povećava)

7.

Vino kategorije 3.: LIKERSKO VINO, crno

Poseban enološki postupak

Fermentacija na kožici tijekom najmanje 4 dana

Dozrijevanje u drvenim bačvama tijekom najmanje godinu dana

Dodavanje vinskog alkohola

8.

Vino kategorije 5.: KVALITETNO PJENUŠAVO VINO, bijelo

Poseban enološki postupak

Proizvodnja vina blanc de noir od crnog grožđa.

Hladna fermentacija na temperaturi nižoj od 18 °C (iznimka: za vina koja teško fermentiraju temperatura se na početku fermentacije povećava)

Druga fermentacija u boci tradicionalnom metodom

9.

Vino kategorije 9.: Gazirano BISER VINO, ružičasto

Poseban enološki postupak

Hladna fermentacija na temperaturi nižoj od 18 °C (iznimka: za vina koja teško fermentiraju temperatura se na početku fermentacije povećava)

Dodavanje ugljikova dioksida tijekom punjenja u boce (pri najvećem tlaku od 2,5 bara)

10.

Vino kategorije 15.: VINO od prosušenoga grožđa, bijelo

Poseban enološki postupak

Kasna berba, grožđe ubrano rukom

Grožđe sušeno prirodno, zatim sušeno na slami, tijekom najmanje 2 tjedna

Prerađeno u vino hladnom fermentacijom na temperaturi nižoj od 18 °C

11.

Vino kategorije 16.: VINO od prezreloga grožđa, bijelo

Poseban enološki postupak

Kasna berba grožđa sa sadržajem šećera od najmanje 120 Oechsleovih stupnjeva

Hladna fermentacija na temperaturi nižoj od 18 °C (iznimka: za vina koja teško fermentiraju temperatura se na početku fermentacije povećava)

5.2.   Najveći prinosi

1.

Crno, Regent (N)

50 hektolitara po hektaru

2.

Crno, Pinotin (N)

50 hektolitara po hektaru

3.

Crno, Monarch (N)

50 hektolitara po hektaru

4.

Crno, Acolon (N)

50 hektolitara po hektaru

5.

Crno, Cabertin (N)

50 hektolitara po hektaru

6.

Crno, Cabernet Cortis (N)

50 hektolitara po hektaru

7.

Bijelo, Souvignier Gris (Rs)

60 hektolitara po hektaru

8.

Bijelo, Souvignier Gris (Rs), prosušeno grožđe

20 hektolitara po hektaru

9.

Bijelo, Souvignier Gris (Rs), prezrelo grožđe

40 hektolitara po hektaru

10.

Bijelo, Johanniter (B)

60 hektolitara po hektaru

11.

Bijelo, Solaris (B)

50 hektolitara po hektaru

12.

Bijelo, Solaris (B), prosušeno grožđe

20 hektolitara po hektaru

13.

Bijelo, Solaris (B), prezrelo grožđe

40 hektolitara po hektaru

14.

Bijelo, Merzling (B)

60 hektolitara po hektaru

15.

Crno, Cabaret Noir (N)

50 hektolitara po hektaru

16.

Bijelo, Chardonnay (B)

60 hektolitara po hektaru

17.

Bijelo, Chardonnay (B), prosušeno grožđe

20 hektolitara po hektaru

18.

Bijelo, Chardonnay (B), prezrelo grožđe

40 hektolitara po hektaru

6.   Razgraničeno zemljopisno područje

Razgraničeno zemljopisno područje nalazi se u istočnom dijelu regije Achterhoek, proteže se do granice s Njemačkom i omeđeno je granicama općine Winterswijk.

Unutar područja Achterhoek – Winterswijk vinogradi obuhvaćeni tom zaštićenom oznakom izvornosti uključuju područja čija su tla razvrstana kao HN21, KX i eZE23. Obuhvaćaju i tla razvrstana kao HN23, ZG23 i ZG21, u čijem su sastavu humus i ilovača, koji su važni za uzgoj grožđa. Ukupno uzevši, tla tih vrsta čine većinu razgraničenog područja.

Općina uključuje veliko rubno područje koje se sastoji od devet zaseoka, a svi su oni dio općine Winterswijk. Riječ je o sljedećim zaseocima, koji su navedeni redom prema položaju na karti u smjeru kazaljke na satu: Meddo (1 448 stanovnika), Huppel (414 stanovnika), Henxel (268 stanovnika), Ratum (354 stanovnika), Brinkheurne (272 stanovnika), Kotten (798 stanovnika), Woold (861 stanovnik), Miste (675 stanovnika) i Corle (281 stanovnik). Zaseok Meddo jedini ima seoski centar s raznim sadržajima.

7.   Sorte vinove loze

 

Acolon

 

Cabaret Noir (N) (VB-91-26-4)

 

Cabernet Cortis

 

Cabertin (N) (VB-91-26-17)

 

Chardonnay (B)

 

Johanniter (B)

 

Merzling (B)

 

Monarch

 

Pinotin (N)

 

Regent (N)

 

Solaris

 

Souvignier Gris

8.   Opis povezanosti

8.1.   Razgraničeno područje

Većina razgraničenog područja nalazi se na istočnom nizozemskom platou i ima različitu strukturu tla (sadržava ilovaču i vapno) od područja regije Achterhoek koja se nalaze zapadno od općine Winterswijk (čije se tlo sastoji od gline fluvijalnog podrijetla i površinskih nanosa pijeska).

Područje općine Winterswijk poznato je po svojem krajoliku ispresijecanom živicom i kamenolomima koji sadržavaju fosilne ostatke. Slojevi iz razdoblja donje jure (lijas) mogu se naći na površini brojnih korita u općini Winterswijk. Stoga je nizozemska vlada 2005. područje općine Winterswijk proglasila nacionalnim krajobrazom, a ono ukupno obuhvaća gotovo 22 000 hektara.

Tlo

Oko općine Winterswijk proteže se tlo „istočnog nizozemskog platoa”, koje sadržava ilovaču i vapno. U drugim dijelovima regije Achterhoek tlo se sastoji od gline fluvijalnog podrijetla i površinskih nanosa pijeska.

Razgraničeno područje ima različite vrste tla, koje se međusobno izmjenjuju i prelaze jedna u drugu.

Tipovi tla imaju sljedeća svojstva:

znatan sloj humusa,

tlo sadržava ilovaču, koja vinu daje punoću okusa i sprečava isušivanje tla,

sloj ilovače (lutum) smanjuje brzinu sušenja vinove loze,

pjeskoviti gornji sloj tla osigurava dobru vodnu bilancu,

podzemne vode apsorbiraju minerale iz podzemnih slojeva (kao što je vapno sadržano u njima) i osiguravaju dobru opskrbu vinove loze hranjivim tvarima.

Klima i okoliš

Razgraničeno područje nije daleko od mjerne postaje nizozemskog Kraljevskog meteorološkog instituta u Hupselu, gdje su klimatski prosjeci (u razdoblju 2010.–2015.) za vinogradarsku sezonu od svibnja do rujna iznosili:

prosječna temperatura: 15,58 °C,

prosječna najniža temperatura: 9,93 °C,

prosječna najviša temperatura: 20,83 °C,

prosječna relativna vlažnost zraka: 78,36 %,

prosječna količina padalina: 78,54 mm mjesečno,

prosječan broj sunčanih sati: 192,93 sata mjesečno.

Činjenica da su noćne temperature malo ispod nacionalnog prosjeka pridonosi postizanju svježine i voćnosti vina, dok nešto veće maksimalne temperature i veći broj sunčanih sati omogućuju da grožđe bude zrelije.

8.2.   Uzročna povezanost

Kvaliteta vina rezultat je kombinacije klime, tla, uzgoja i postupaka proizvodnje vina.

Kombinacija slojeva tla osigurava dobru vodnu bilancu. Podzemni sloj tla zaslužan je za opskrbu vapnom i mineralnim hranjivim tvarima putem podzemnih voda, dok ilovača i humus u površinskom sloju tla osiguravaju potrebne uvjete za optimalan razvoj grožđa.

Tla koja sadržavaju humus i ilovaču idealna su uzgoj vinove loze. Dobro zadržavaju vlagu i hranjive tvari, što omogućuje potpuni razvoj aroma grožđa i proizvodnju vina punog i snažnog okusa, čak i u prilično suhim razdobljima.

Klima (više kontinentalnog tipa) omogućuje postizanje željene zrelosti uz očuvanje svježeg i voćnog okusa vina (zahvaljujući nešto nižim noćnim temperaturama).

Ljudski doprinos, primjerice odabir sorti, metoda uzgoja (maksimalno iskorištavanje sunčeve svjetlosti, prorjeđivanje grozdova), upravljanje berbom (provjera razine šećera, kiselosti i aroma) i postupci proizvodnje vina (hladna fermentacija, dozrijevanje u drvenim bačvama), dodatni su aspekt koji, zajedno s tlom i klimom, omogućuje proizvodnju kvalitetnih vina. Dobivena vina prepoznatljiva su sortna i miješana vina (puna i voćna), svježa bijela (zrelo voće/aroma agruma)/ružičasta vina i crna vina mekih tanina.

Ukratko, kombinacijom klime (svježina i zrenje), tla (ilovača/humus s vapnom za dobru vodnu bilancu i hranjive tvari), uzgoja (odabir sorti, gustoća vinove loze, rezanje lišća, odluke o berbi) i postupaka proizvodnje vina (kao što su hladna fermentacija, primjena dozrijevanja u bačvama) osiguravaju se:

svježina i puni voćni okus bijelih i ružičastih vina,

meki tanini i puni okus crnih vina.

Ta se kombinacija primjenjuje na kategoriju „vino”, ali i na druge kategorije vina („likersko vino”, „kvalitetno pjenušavo vino”, „biser vino”) koja se proizvode na isti način i od istog grožđa kao i vino kategorije 1. „vino” („bazno vino”), ali kojima su svojstva specifična za kategoriju dodana dodatnim postupcima tijekom postupka proizvodnje vina.

Za „vino od prosušenoga grožđa” i „vino od prezreloga grožđa” važna je i kombinacija klime, tla, uzgoja i postupaka proizvodnje vina. Međutim, ta kvalitetna desertna vina proizvode se duljim dozrijevanjem grožđa (veći sadržaj šećera) i sušenjem (veći sadržaj šećera/koncentracija aroma).

Pojedinosti o ostalim kategorijama vina (osim kategorije „vino”)

Likersko vino

Likersko vino sastoji se od „baznog vina” s istim organoleptičkim svojstvima (koja proizlaze iz kombinacije tla, klime i ljudskog djelovanja) kao i kategorija „vino”, ali sa željenim sadržajem neprevrelog šećera likerskog vina. Nadalje, likersko vino dozrijeva u bačvama najmanje godinu dana (što omogućuje razvoj mekših tanina i nota drva) i dodaje se vinski alkohol kako bi se vino pretvorilo u liker. Likersko vino ima najmanju stvarnu alkoholnu jakost u iznosu od 18 %.

Kvalitetno pjenušavo vino

„Bazno vino” za kvalitetno pjenušavo vino ima ista organoleptička svojstva kao i kategorija „vino” (jednaka svježina i voćni okus koji proizlaze iz kombinacije tla, klime i ljudskog djelovanja). Pored toga, posjeduje svojstva koja proizlaze iz prerade baznog vina u pjenušavo vino fermentacijom u boci (tradicionalna metoda), što vinu daje elegantnu pjenu. Nadtlak vina iznosi najmanje 3,5 bara. Najmanja ukupna volumna alkoholna jakost mješavine upotrijebljene za kvalitetno pjenušavo vino iznosi 10,5 %.

Gazirano biser vino

„Bazno vino” upotrijebljeno za biser vino isto tako ima ista organoleptička svojstva kao i kategorija „vino” (jednaka svježina i voćni okus koji proizlaze iz kombinacije tla, klime i ljudskog djelovanja). Ima i svojstva koja proizlaze iz dodavanja CO2 radi dobivanja sitnih mjehurića. Gazirano biser vino ima najmanju stvarnu alkoholnu jakost od 10 % i nadtlak od najviše 2,5 bara. To je svježe i vrlo voćno ljetno vino.

Vino od prosušenoga grožđa (desertno vino)

Praksa duljeg dozrijevanja grožđa prije njegova sušenja u trajanju od najmanje 2 tjedna ključna je za koncentraciju šećera i aroma u vinu od prosušenoga grožđa. Hladnom fermentacijom dobiva se vino najmanje stvarne alkoholne jakosti od 9,4 %.

Koncentracija aroma u tom voćnom vinu posljedica je kombinacije tla, klime i ljudskog djelovanja. Vino svoj puni okus prije svega duguje posebnoj pažnji vinara koji ga proizvode.

Vino od prezreloga grožđa (desertno vino)

Zahvaljujući prije svega dužem dozrijevanju grožđa, vino od prezreloga grožđa ima sadržaj šećera od najmanje 110 Oechsleovih stupnjeva. Rezultat je tog postupka, koji uključuje hladnu fermentaciju bez pojačavanja, vino najmanje stvarne alkoholne jakosti od 12 % za čiju je voćnost zaslužna kombinacija tla, klime i ljudskog djelovanja. Vino svoj puni okus prije svega duguje posebnoj pažnji vinara koji ga proizvode.

Zahvaljujući tom pristupu, vina i dalje svake godine osvajaju medalje na brojnim natjecanjima koja se održavaju u Nizozemskoj i inozemstvu (npr. u Beču).

8.3.   Ljudski čimbenici (uzgoj i proizvodnja vina)

Za postupak uzgoja karakteristične su posebno odabrane prakse za proizvodnju kvalitetnog vina navedene u nastavku.

Odabir sorti: odabrane sorte mogu dobro dozrijevati u lokalnom okruženju i pružiti potrebne arome. Odabrane su i zbog svoje otpornosti kako bi se doprinijelo održivosti uzgoja.

Gustoća sadnje: redovi su međusobno udaljeni od 2,00 do 2,20 metara (kako bi se osiguralo da imaju dovoljno sunčeve svjetlosti), pri čemu je razmak između trsova od 1,00 do 1,25 metara. Stoga je površina po trsu oko 2,2 m2, čime se osigurava da svaki trs dobije dovoljno hranjivih tvari (radi dozrijevanja grožđa i razvijanja aroma).

Tlo staza između redova ostavlja se golo kako bi apsorbiralo što više topline noću radi ubrzavanja zrenja. Time se pomaže i u zaštiti od noćnog mraza. Staze mogu biti i zelene, s pokrovom niske vegetacije.

Izdanci vinove loze orezuju se kad je vrijeme povoljno za rast kako bi se osiguralo da hranjive tvari dospiju do grozdova.

Uzgoj je ograničen (najveći prinos naveden je u opisu vina). Grozdovi se prema potrebi prorjeđuju.

Uzgoj vinove loze: odlučeno je da se primjenjuje metoda Guyot (vinova loza pričvršćuje se na žicu svake godine), s listovima koji rastu u visinu do približno 2,20 m (radi apsorpcije sunčeve svjetlosti za fotosintezu) i otvorenim prostorom oko grožđa nakon uklanjanja listova (brže sušenje, sunčeva svjetlost).

Odabir trenutka za berbu grožđa jedna je od ključnih odluka u postupku uzgoja. Odluka se donosi na temelju vrlo pomnog praćenja dozrijevanja grožđa (njegova sadržaja šećera, kiselosti (pH) i aroma) kako bi se dobilo kvalitetno vino.

Sljedeći postupci imaju posebno važnu ulogu u oblikovanju svojstava proizvedenih vina:

Vina se proizvode na temelju specifikacija prilagođenih kakvoći berbe (sadržaj neprevrelog šećera, kiselost, najmanji udio alkohola, dozrijevanje u dodiru s drvom). Svake godine skupina kušača odlučuje o točnom sastavu svake mješavine i o tome treba li dozrijevati u bačvi.

Hladna fermentacija bijelih i ružičastih vina kako bi bila svježa i voćna.

Uporaba drvenih bačvi za dozrijevanje crnih vina kako bi dobila puni okus s mekim taninima, a bijela vina podvrgavaju se djelomičnom dozrijevanju u dodiru s drvom kako bi se proizvelo punije vino.

9.   Osnovni dodatni uvjeti (pakiranje, označivanje, ostali uvjeti)

Poveznica na specifikaciju proizvoda

https://www.rvo.nl/sites/default/files/2017/06/Productdossier-BOB-Achterhoek-Winterswijk.pdf


(1)  SL L 9, 11.1.2019., str. 2.


Nahoru