1.

Predsjednica Europske komisije u govoru o stanju Europske unije (1)15. rujna 2021. najavila je da će Europska komisija predložiti da 2022. bude Europska godina mladih, „u kojoj će mladi, koji su toliko dali za druge, biti na prvom mjestu”. Među ostalim, cilj je Europske godine mladih „podupirati mlade da bolje razumiju javne politike na razini Unije i na nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini te aktivno promicati različite prilike koje im te politike pružaju kako bi se podržao njihov osobni, društveni, ekonomski i profesionalni razvoj u zelenom, digitalnom i uključivom svijetu, nastojeći pritom ukloniti preostale prepreke tome” (2).

2.

Kako je istaknuto u Rezoluciji Europskog parlamenta o utjecaju bolesti COVID-19 na mlade i sport (2020/2864(RSP)) (3), mladi su bili glavni pokretači solidarnih akcija za odgovaranje na potrebe njihovih zajednica u kontekstu pandemije bolesti COVID-19, od vođenja kampanja za podizanje svijesti do rada na prvoj liniji u sklopu Europskih snaga solidarnosti i drugih volonterskih inicijativa.

3.

Volontersko djelovanje mladih u okviru Europskih snaga solidarnosti i drugih programa konkretni je učinak preambule Ugovora o Europskoj uniji (UEU), u kojoj je istaknuta želja potpisnika za produbljivanjem solidarnosti među narodima Europe, članka 2. UEU-a, u kojem se navodi da je solidarnost jedna od zajedničkih vrijednosti država članica, i članka 3. UEU-a, u kojem se navodi da je cilj Unije promicanje mira, njezinih vrijednosti i dobrobiti njezinih naroda. Volonterska djelovanja mladih u okviru humanitarne pomoći doprinose promicanju mira u Europi i svijetu te poštovanju ljudskog dostojanstva i ljudskih prava.

4.

Iskustva s Europskom volonterskom službom (1996.–2018.) i Europskim snagama solidarnosti pokazala su da, iako je riječ o uspješnim inicijativama, postoji potreba za dodatnim olakšavanjem transnacionalnog volontiranja, posebno kad je riječ o mladima s manje mogućnosti. U tom je kontekstu Vijeće pozvalo na preispitivanje Preporuke Vijeća od 20. studenoga 2008. o mobilnosti mladih volontera u Europskoj uniji („Preporuka Vijeća iz 2008.”) kako bi europski programi za mlade imali veći potencijal za dopiranje do mladih i pružanje pomoći u izgradnji zajednice (4). To je posebno izraženo u Prilogu 4. Planu rada za strategiju EU-a za mlade za razdoblje 2019.–2027. Nadalje, u Izvješću Komisije o provedbi strategije EU-a za mlade od 14. listopada 2021 (5). upućuje se na preispitivanje Preporuke Vijeća iz 2008.

5.

Većina pitanja istaknutih u Preporuci Vijeća iz 2008. i dalje je ključna te je zadržana u ovom Prijedlogu. Preporuku Vijeća iz 2008. trebalo bi ažurirati zbog nekoliko novosti u odnosu na 2008. Jedna je od tih novosti pokretanje programa Europskih snaga solidarnosti 2016. i uspostava novih nacionalnih programa i aktivnosti volontiranja, koji obuhvaćaju i transnacionalne elemente (6) te ponekad pružaju vrlo slične prilike za mlade. U strategiji Europske unije za mlade za razdoblje 2019.–2027 (7). države članice i Komisija pozivaju se da u okviru svojih područja nadležnosti „nastoje postići komplementarnost i sinergije između EU-ovih instrumenata financiranja te nacionalnih, regionalnih i lokalnih programa”.

6.

U evaluaciji strategije EU-a za mlade i Preporuke Vijeća iz 2008 (8). utvrđeno je da je potreba za uključivanjem osoba u nepovoljnom položaju 2015. još veća nego 2008. Ostale utvrđene potrebe koje nisu razmotrene u Preporuci iz 2008. odnosile su se na osiguranje kvalitete za projekte volontiranja, mogućnosti izgradnje kapaciteta za organizacije i bolje praćenje provedbe Preporuke. Stručna skupina osmislila je dodatne preporuke za politike (9), kojima su obuhvaćeni i razmjena znanja i umrežavanje, pristup volontiranju, administrativne prepreke, informiranost, priznavanje, digitalno volontiranje i okolišni kontekst te na kojima se temelji predložena preporuka.

7.

Od 2008. različite krize ostavile su ozbiljne posljedice, među ostalim i na transnacionalnu fizičku mobilnost volontera. U pandemiji bolesti COVID-19 pokazalo se koliko je važno osigurati zaštitu, sigurnost te fizičko i mentalno zdravlje svih sudionika u svakom trenutku, među ostalim uz pomoć mjera za upravljanje potencijalnim utjecajem nepredviđenih okolnosti. Nadalje, koncept „transnacionalnog volontiranja” u praksi se dugo odnosio isključivo na aktivnosti koje uključuju fizičku mobilnost volontera. Međutim, s tehnološkim napretkom i u kontekstu pandemije bolesti COVID-19 pojavili su se novi trendovi u području volontiranja. Pokazalo se da digitalno volontiranje može nadopuniti fizičku mobilnost ili biti opcionalni oblik volontiranja za mlade koji ne mogu fizički putovati. Jasno se pokazalo i da je međugeneracijska dimenzija volontiranja važna u suočavanju s demografskim izazovima našeg društva. Zabrinutost u vezi s okolišem i klimatskim promjenama prioritet je političkog programa EU-a i mora se odražavati u aktivnostima koje uključuju transnacionalnu mobilnost.

8.

U Komunikaciji Europske komisije o uspostavi europskog prostora obrazovanja do 2025 (10). naglašena je važnost uključivosti, kvalitete i priznavanja prekograničnih iskustava u okviru Europskih snaga solidarnosti. Jamstva kvalitete dostupnih prilika i predviđanje odgovarajuće potpore za sudionike u svakoj fazi njihova volonterskog iskustva preduvjet su koji omogućuje da aktivnosti volontiranja budu korisne i zajednicama i mladim volonterima.

9.

Vijeće je u Rezoluciji Vijeća o strateškom okviru za europsku suradnju u području obrazovanja i osposobljavanja u smjeru europskog prostora obrazovanja i šire (2021.–2030.) u okviru prioritetnog područja 1. strateškog okvira potvrdilo da su „[p]oticanje, vrednovanje i priznavanje neformalnog učenja, uključujući volontiranje, te jačanje uključivosti, kvalitete i priznavanja prekograničnih aktivnosti u području solidarnosti” konkretno pitanje koje zahtijeva mjere.

10.

Mladima zainteresiranima za iskustvo transnacionalnog volontiranja već je pri početku teško pronaći jasne informacije o statusu i pravima volontera, koje bi se trebale objavljivati na namjenskim nacionalnim internetskim stranicama kako bi mladi prije početka volontiranja doznali na koji će način transnacionalne aktivnosti volontiranja utjecati na njihova prava na socijalno osiguranje u državi članici domaćinu te u državi članici njihova uobičajenog boravišta (11). U skladu s Uredbom (EU) 2018/1724 Europskog parlamenta i Vijeća od 2. listopada 2018. o uspostavi jedinstvenog digitalnog pristupnika za pristup informacijama, postupcima, uslugama podrške i rješavanja problema Komisija i države članice već su obvezne građanima EU-a putem interneta pružati korisnicima prilagođene informacije o pravima, obvezama i pravilima utvrđenima u pravu Unije i nacionalnom pravu u području volontiranja u drugoj državi članici (12).

11.

Mnoga pitanja koja se odnose na transnacionalnu mobilnost ne mogu se rješavati samo na nacionalnoj razini jer aktivnosti uključuju i države članice pošiljateljice i države članice domaćine. Administrativni i pravni okviri za volontiranje mogu se razlikovati među državama članicama. Sveobuhvatne informacije prilagođene mladima koje se odnose na nacionalne pravne i administrativne propise kojima se uređuje volontiranje, osobito informacije o socijalnom osiguranju u državi članici pošiljateljici i državi članici domaćinu, vrlo su važne za mlade koji se žele uključiti u transnacionalnu volontersku aktivnost.

12.

U Komunikaciji Komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija pod naslovom „Akcijski plan za integraciju i uključivanje za razdoblje 2021.–2027.” (13) prepoznata je uloga volontiranja u integraciji i uključivanju osoba s manje mogućnosti. Za mnoge od njih aktivnosti volontiranja mogu biti najpristupačniji način za uključivanje u prekograničnu mobilnost, osobito u obliku kratkoročnog volontiranja ili volontiranja u skupinama ili timovima.

13.

Državljani trećih zemalja mogu se suočiti s administrativnim i praktičnim preprekama prekograničnom volontiranju ako trebaju podnijeti zahtjev za vizu za kratkotrajni ili dugotrajni boravak ili boravišnu dozvolu u svrhu volontiranja u drugoj državi članici. Direktivom (EU) 2016/801 uređuju se uvjeti za dobivanje vize za dugotrajni boravak ili boravišne dozvole radi prihvata u državi članici EU-a u svrhu volontiranja. Međutim, ona ne sadržava odredbe o mobilnosti volontera iz trećih zemalja unutar EU-a.

14.

Ishodi učenja stečeni tijekom volontiranja volonterima pomažu pronaći zaposlenje. Postoje nacionalni okviri i okviri EU-a (tj. Youthpass (14) i Europass (15)) kojima se podupiru utvrđivanje, dokumentiranje i vrednovanje ishoda učenja u okviru aktivnosti volontiranja. Vijeće je u Preporuci od 20. prosinca 2012. o vrednovanju neformalnog i informalnog učenja (16) pozvalo poslodavce, mlade i organizacije civilnog društva da promiču i olakšaju utvrđivanje i dokumentiranje ishoda učenja stečenih na radu ili u aktivnostima volontiranja. U evaluaciji (17) Preporuke Vijeća iz 2012. utvrđena su područja u kojima je potrebno dodatno djelovanje kako bi se postigli ciljevi iz te preporuke i kako bi se ljudima omogućio pristup brojnijim i boljim prilikama za vrednovanje, čime bi im se omogućili pristup daljnjem učenju i primjena vještina u europskom društvu i na tržištu rada. U Odluci o Europassu od 18. travnja 2018. volonteri su definirani kao jedna od ciljnih skupina.

15.

Zbog razvoja stanja od 2008., dokaza o preprekama transnacionalnom volontiranju i preporuka politike stručne skupine u pogledu promicanja mobilnosti mladih volontera potrebna je nova preporuka Vijeća o volontiranju radi olakšavanja i poboljšanja kvalitete transnacionalnog volontiranja mladih te poticanja uzajamnog učenja, umrežavanja i sinergija između programa i aktivnosti volontiranja u državama članicama i Europskih snaga solidarnosti.

16.

Ovom se Preporukom u potpunosti poštuju načela supsidijarnosti i proporcionalnosti,

17.

Za potrebe ove Preporuke primjenjuje se ista definicija „volontiranja” kao u Uredbi (EU) 2021/888 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. svibnja 2021. o uspostavi programa Europske snage solidarnosti, a prema kojoj se volontiranje odnosi na aktivnost solidarnosti koja se odvija u trajanju do 12 mjeseci kao dobrovoljna neplaćena (18) aktivnost kojom se doprinosi ostvarenju općeg dobra. Ako su u transnacionalnim programima država članica predviđene aktivnosti solidarnosti u trajanju duljem od 12 mjeseci koje inače odgovaraju definiciji volontiranja, one se smatraju volontiranjem za potrebe ove Preporuke i stoga su uključene u njezino područje primjene.

18.

Volontiranje mladih u skladu s ovom Preporukom uključuje volontiranje državljana EU-a ili državljana trećih zemalja koji borave u jednoj državi članici i odlaze u drugu državu članicu u svrhu volontiranja koje se provodi u EU-u u okviru programa Europskih snaga solidarnosti ili bilo kojeg nacionalnog programa ili aktivnosti prekograničnog volontiranja u državama članicama. U okviru mjera koje kao odgovor na ovu Preporuku poduzimaju države članice i Komisija trebalo bi, u mjeri u kojoj je to moguće, uzeti u obzir i aktivnosti volontiranja između država članica i trećih zemalja. Aktivnosti volontiranja ne smiju negativno utjecati na potencijalno ili postojeće plaćeno zaposlenje niti bi se trebale shvatiti kao zamjena za takvo zaposlenje. Izrazi „mladi” odnosi se na dobnu skupinu od 18 do 30 godina.

19.

Mladi s manje mogućnosti znači mladi koji zbog gospodarskih, socijalnih, kulturnih, geografskih ili zdravstvenih razloga, zbog svojeg migrantskog podrijetla, razloga kao što su invaliditet ili poteškoće u učenju ili zbog bilo kakvog drugog razloga, uključujući razlog koji bi mogao dovesti do diskriminacije na temelju članka 21. Povelje Europske unije o temeljnim pravima, nailaze na prepreke koje im onemogućuju djelotvoran pristup mogućnostima (19).

20.

razmatranje mjera kojima se doprinosi primjerenom i jasnom zakonodavnom i provedbenom okviru za zdravlje, zaštitu i sigurnost sudionika u transnacionalnim aktivnostima volontiranja ili kojima se zadržava taj okvir:

21.

pružanje pristupačnih informacija i upoznavanje volontera s njihovim pravima kako je propisano u prethodno navedenom namjenskom okviru, posebno:

22.

povećanje kvalitete mogućnosti volontiranja podupiranjem organizatora aktivnosti volontiranja u njihovim nastojanjima da izgrade kapacitete. To se osobito može postići:

23.

osiguravanje da pristup transnacionalnim aktivnostima volontiranja bude realistična prilika za sve mlade ljude, uključujući one s manje mogućnosti, među ostalim:

24.

širenje svijesti o prednostima aktivnosti volontiranja s pomoću informacija, smjernica i aktivnosti informiranja, među ostalim uključivanjem nacionalnih dionika u sektorima obrazovanja, osposobljavanja, zapošljavanja, socijalnih usluga i mladih. Trebalo bi posebno obratiti pozornost na to da se u jednakoj mjeri informiraju mladi s manje mogućnosti. To uključuje širenje informacija o tome da:

25.

podupiranje i promicanje aktivnosti izgradnje zajednice koje su povezane s volontiranjem, što uključuje:

26.

istraživanje novih trendova te alternativnih dimenzija i oblika volontiranja, među ostalim:

27.

stvaranje sinergija, komplementarnosti i kontinuiteta između postojećih programa i aktivnosti volontiranja na europskoj razini i na različitim razinama u državama članicama. To uključuje, na primjer:

28.

podupiranje aktivnosti volontiranja kojima se pruža znatan doprinos suočavanju s klimatskim i okolišnim izazovima:

29.

uključivanje informacija o napretku u praćenju ove Preporuke u redovita ažuriranja u skladu sa strategijom EU-a za mlade, posebice na platformi Youth Wiki.

30.

olakša razmjenu praksi među državama članicama o tome kako ukloniti prepreke koje mogu spriječiti mlade da sudjeluju u volontiranju, primjerice putem aktivnosti uzajamnog učenja, stručnih skupina Komisije ili platforme za strategiju EU-a za mlade;

31.

podupre države članice u slijeđenju ove Preporuke u okviru mehanizama i alata za suradnju iz strategije EU-a za mlade, Europske agende za rad s mladima i programâ EU-a za mlade, naročito programa Europskih snaga solidarnosti;

32.

olakša uzajamno učenje i razmjene među državama članica i svim relevantnim dionicima na različitim razinama u okviru aktivnosti kao što su uzajamno učenje, uzajamno savjetovanje, djelovanje stručnih skupina, umrežavanje i drugi oblici suradnje, među ostalim i s usmjerenošću na sinergije i komplementarnosti između programa i aktivnosti na razini EU-a i na nacionalnoj razini, uključujući nacionalne programe državnih službi ako postoje te da u tu svrhu iskoristi postojeće instrumente kao što su Youth Wiki i Europski portal za mlade, u čijem okviru se mogu razmjenjivati materijali i znanja među državama članicama i nevladinim organizacijama na različitim razinama;

33.

istraži nove trendove u području volontiranja i nove oblike volontiranja kojima se poštuju osnovna načela jednakih mogućnosti i nediskriminacije, pristupačnosti, uključivosti i visoke kvalitete aktivnosti i to prikupljanjem dokaza, razvojem primjera najbolje prakse i pripremom smjernica i priručnika, osobito u pogledu digitalnog ili kombiniranog te međugeneracijskog volontiranja;

34.

promiče prilike za volontiranje mladih u Europi i širi informacije o njima, osobito za osobe s manje mogućnosti, preko Europskog portala za mlade, koji sadržava alat za prijavu aktivnosti solidarnosti u okviru programa Europskih snaga solidarnosti, te da u suradnji s državama članicama osigura da na tom portalu budu dostupne poveznice na relevantne nacionalne internetske stranice (28);

35.

proširuje, promiče i podržava upotrebu postojećih alata EU-a kojima se podupire vrednovanje ishoda neformalnog i informalnog učenja, a posebno upotrebu platformi Youthpass i Europass, među ostalim putem europskih digitalnih vjerodajnica za učenje;

36.

podupire istraživanja i prikupljanje podataka o dugoročnom utjecaju aktivnosti volontiranja i solidarnosti na pojedince, organizacije i društvo, među ostalim o stečenom iskustvu i uvidima u pogledu utjecaja pandemije bolesti COVID-19 na sektor volontiranja i njegove spremnosti za slične krize, u okviru studija, anketa, statistike, istraživanja i analize podataka;

37.

s pomoću internetske platforme Youth Wiki prikuplja informacije o napretku država članica u praćenju ove Preporuke;

38.

izvješćuje o primjeni ove Preporuke Vijeća u kontekstu rada na provedbi strategije EU-a za mlade i strateškog okvira za europsku suradnju u području obrazovanja i osposobljavanja u smjeru europskog prostora obrazovanja i šire.