1.

prvim načelom europskog stupa socijalnih prava (1) potvrđuje se da svi imaju pravo na kvalitetno i uključivo obrazovanje, osposobljavanje i cjeloživotno učenje kako bi održali i stekli vještine s pomoću kojih mogu u cijelosti sudjelovati u društvu i uspješno ući na tržište rada;

2.

cjeloživotnim učenjem obuhvaćeno je učenje od ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja do učenja nakon umirovljenja, uključujući cijeli spektar formalnog, neformalnog i informalnog učenja, s ciljem poboljšanja znanja, vještina i kompetencija iz osobne, građanske i/ili socijalne perspektive i/ili perspektive povezane sa zapošljavanjem. U okviru cjeloživotnog učenja svaki se pojedinac smatra subjektom učenja i svim se osobama omogućuje stjecanje relevantnog znanja kako bi kao aktivni građani sudjelovali u društvu znanja i na tržištu rada, čime se europskim građanima olakšava slobodna mobilnost;

3.

aktualni društveni i ekonomski izazovi zahtijevaju pristupe kojima se oni koji uče, društvo i poslodavci uključuju, motiviraju i osnažuju za to da djeluju proaktivnije i u većoj mjeri strateški kako bi cjeloživotno učenje postalo stvarnost za sve; potvrđuje i važnost sustavne i predane koordinacije među relevantnim sektorima politika za uspješnu provedbu politika cjeloživotnog učenja, kao i ključnu ulogu socijalnih partnera u osmišljavanju, provedbi i uspjehu tih politika;

4.

važnost promicanja jednakih prilika za pristup cjeloživotnom učenju i sudjelovanje u njemu za sve neovisno o podrijetlu priznavanjem prethodnog znanja, vještina i kompetencija i temeljenjem na njima, čime se poboljšavaju kontinuirani, višestruki i neometani prijelazi među razinama i oblicima obrazovanja i osposobljavanja;

5.

ključnu ulogu politika cjeloživotnog učenja u europskoj suradnji u području obrazovanja i osposobljavanja i u programu Erasmus+ te njihovu važnost za nacionalno obrazovanje i osposobljavanje, politike zapošljavanja i socijalne politike, kao i za demokratski angažman;

6.

ulogu cjeloživotnog učenja u tome da se pojedincima, društvima i svijetu rada omogući i osnaži ih se za suočavanje s tehnološkim prijelazom i prijelazom na zeleno gospodarstvo, istodobno doprinoseći socijalnoj uključenosti;

7.

predanost Unije i država članica Programu Ujedinjenih naroda do 2030. i njegovim ciljevima održivog razvoja;

8.

Novi strateški program za razdoblje 2019. – 2024. (2), u kojem se kao strateški prioriteti utvrđuju razvoj snažne i dinamične gospodarske osnove te izgradnja klimatski neutralne, zelene, pravedne i socijalne Europe i naglašavaju politike digitalne transformacije u kojima se utjelovljuju naše društvene vrijednosti i kojima se promiče uključivost te prepoznaje potreba da se ojačaju ulaganja u vještine i obrazovanje građana uz istodobno osiguravanje temelja za dugoročan, održiv i uključiv rast; potreba provedbe europskog stupa socijalnih prava na razini EU-a i država članica, uz poštovanje odgovarajućih nadležnosti i načela supsidijarnosti, pri čemu je potrebno pridavati posebnu pozornost socijalnim pitanjima, rizicima i isključenosti koji proizlaze iz nejednakosti i jazova u obrazovanju;

9.

novi koncept „ekonomije dobrobiti” čiji je cilj staviti ljude i njihovu dobrobit u središte oblikovanja politika i donošenja odluka;

10.

u svojim zaključcima o napretku prema viziji europskog prostora obrazovanja Vijeće je navelo da bi se europski prostor obrazovanja trebao temeljiti na cjeloživotnom učenju, od ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja, preko školskog i strukovnog obrazovanja i osposobljavanja, do visokog obrazovanja i obrazovanja odraslih, uključujući neformalno i informalno učenje;

11.

tehnološkom i digitalnom transformacijom naših društava koja je u tijeku mijenja se gospodarsko okružje, svijet rada i građanski angažman, te bi ona mogla potencijalno imati znatan utjecaj na socijalnu koheziju i jednakost;

12.

politike obrazovanja i osposobljavanja ključne su za osiguravanje dobrobiti i održivog rasta u Europi pri oblikovanju europskih politika za digitalnu transformaciju. Ulaganje u novo znanje, vještine i kompetencije ključno je u poboljšanju europske konkurentnosti i produktivnosti;

13.

razvoj tehnologije i posebice umjetne inteligencije ima znatan potencijal za stvaranje novih vrsta gospodarskih i građanskih aktivnosti, vještina, poslova i usluga. Potrebno je razviti učinkovite politike, alate i mjere u području obrazovanja i osposobljavanja kako bi se osiguralo da svi imaju odgovarajuće znanje, vještine i kompetencije kako bi u potpunosti sudjelovali u transformaciji društva, uz istodobno podizanje svijesti o etičkim pitanjima i rizicima koje predstavlja potencijalna zlouporaba tehnologije;

14.

zbog tehnološke transformacije povećava se potražnja za vještinama i kompetencijama visoke razine, prilagodljivošću i vještinama upravljanja karijerom, dok se istodobno smanjuje potražnja za niskom razinom vještina primjenjivom u rutinskim poslovima koji se ponavljaju. Učinci su promjenjivi ovisno o vremenu, mjestu i opsegu, a neki sektori ili područja pogođeniji su od drugih. Adekvatnim pružanjem cjeloživotnog učenja i cjeloživotnog profesionalnog usmjeravanja može se pomoći u smanjenju podjele između visokokvalificiranih i niskokvalificiranih radnika na tržištu rada;

15.

prekvalifikacija i stjecanje dodatnih vještina među odraslima predstavljaju golem izazov u Europi. Stoga je ulaganje u temeljne vještine i ključne kompetencije relevantnije nego ikad. Visokokvalitetnim, uključivim obrazovanjem (formalno, neformalno i informalno učenje te učenje kroz rad) i širokim pristupom razvoju kompetencija poboljšava se razina postignuća u osnovnim vještinama i podupire napredak prema naprednijim vještinama i kompetencijama;

16.

nejednakosti u pristupu obrazovanju odraslih i pružanju takvog obrazovanja i dalje su izazov, s obzirom na to da je sudjelovanje odraslih u aktivnostima učenja i dalje nisko, a niskokvalificirani odrasli osobito trebaju intenzivniju potporu za sudjelovanje u učenju (3). Trebalo bi uložiti veće napore kako bi se socijalno ugrožene osobe uključilo u cjeloživotno učenje i omogućilo im se da uđu ili ponovno uđu na tržište rada ili ostanu na njemu, te kako bi im se pružila potpora u razvoju karijere;

17.

demografske promjene koje su u tijeku predstavljaju prilike i izazove i na pojedinačnoj i na društvenoj razini; zbog niske stope nataliteta i duljeg očekivanog životnog vijeka u mnogim državama članicama društvo se mijenja u pogledu strukture stanovništva koje postaje sve starije (4);

18.

boljim prepoznavanjem potencijala starijih osoba i promicanjem prilika za njih te mogućnosti sudjelovanja u društvu, čak i kasnije u životu, doprinosi se stvaranju povezanih društava. Cjeloživotno učenje ključan je čimbenik za zdravo starenje starijih građana i njihovo aktivno sudjelovanje u društvenom i gospodarskom životu;

19.

visoka kvaliteta, uključivost i dostupnost ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja te temeljnog školskog obrazovanja, kao i aktivnosti neformalnog učenja ključne su politike za odgovor na demografske promjene, osiguravanjem toga da djeca i mladi posjeduju odgovarajuće znanje, vještine i kompetencije za budućnost, suzbijanjem rizika od ranog napuštanja školovanja, siromaštva i socijalne isključenosti te osiguravanjem smislenog života;

20.

postoji hitna potreba za daljnjim promicanjem rodne ravnopravnosti i poticanjem jednakog pristupa obrazovanju i osposobljavanju, posebice u sektorima i zanimanjima u kojima dominira jedan spol. Žene su nedovoljno zastupljene u sektorima znanosti, tehnologije, inženjerstva i matematike (STEM) u Europi, posebice digitalnom sektoru, u kojima se njihovo sudjelovanje i dalje smanjuje. Osnaživanje žena u sektorima STEM-a i posebice u digitalnom sektoru relevantno je za razvoj europskih društava i gospodarstava (5). Obrazovanjem i osposobljavanjem može se pomoći u rješavanju rodnih razlika u digitalnom sektoru;

21.

potrebu za snažnim poticanjem politika i pružanja cjeloživotnog učenja kako bi se bolje odgovorilo na izazove društva koje se mijenja;

22.

da su stalni napori u provedbi Preporuke Vijeća o oblicima usavršavanja ključan korak prema učinkovitim politikama cjeloživotnog učenja. Međutim, bit će potrebni veći napori i širi raspon politika i instrumenata kako bi se to dopunilo te kako bi se prilike proširile na sve;

23.

predanost ambicioznom daljnjem razvoju europskog prostora obrazovanja kako bi Europa postala vodeće društvo u svijetu utemeljeno na učenju, čime se doprinosi kulturi kojom se potiče, osnažuje i motivira ljude i društva da kontinuirano uče i budu inovativni, među ostalim na svim razinama i u svim oblicima obrazovanja i osposobljavanja u svim fazama života;

24.

razviju strateške pristupe za poticanje politika cjeloživotnog učenja i da prepoznaju potencijal cjeloživotnog učenja u svrhu pružanja potpore uključivom rastu i kao odgovor na tehnološki prijelaz i prijelaz na zeleno gospodarstvo, među ostalim:

25.

dâ snažan poticaj aktivnim, učinkovitim strategijama i politikama cjeloživotnog učenja usmjerenima na budućnost s ciljem povećanja sudjelovanja u cjeloživotnom učenju na svim razinama i u svim oblicima obrazovanja i osposobljavanja;

26.

ažurira trenutačne politike cjeloživotnog učenja u pogledu učinkovitosti, opsega i ciljanih skupina kako bi se bolje odgovorilo na potrebe za učenjem koje proizlaze iz promjena u društvu i svijetu rada, među ostalim daljnjim razvojem europskog prostora obrazovanja, uključivanjem cjeloživotnog učenja u budući strateški okvir za suradnju u obrazovanju i osposobljavanju i iskorištavanjem prilika koje pružaju Erasmus+, Europski socijalni fond i drugi relevantni instrumenti Unije;

27.

pruži potporu inicijativama kojima se olakšava ulaganje u cjeloživotno učenje, uključujući suradnju između javnog i privatnog sektora;

28.

među područja za daljnji razvoj Akcijskog plana za digitalno obrazovanje i europskog prostora obrazovanja uključi učinkovitu i uključivu uporabu umjetne inteligencije;

29.

ojača koordinaciju trenutačnih i budućih napora za poboljšanje interoperabilnosti podataka, na primjer osiguravanjem pristupa osobnim podacima o obrazovanju, poboljšanjem razmjene podataka o obrazovanju među osobama koje uče, obrazovnim ustanovama i poslodavcima, izbjegavajući pritom preklapanje napora na razini Unije, kako bi se iskoristio potencijal digitalne transformacije, u skladu s Općom uredbom o zaštiti podataka;

30.

podupre nacionalne politike kojima se nastoji povećati sposobnost reagiranja sustavâ obrazovanja i osposobljavanja na potrebe tržišta rada i društva koje se brzo mijenjaju olakšavanjem i povećanjem širenja i uporabe analitičkih, istraživačkih i prognostičkih podataka, uključujući praćenje osoba s kvalifikacijom, kao i informacije o vještinama, s ciljem ostvarenja dugoročnog učinka na politiku;

31.

potakne važan korak naprijed u daljnjem razvoju cjeloživotnog učenja ispitivanjem boljih prilika za suradnju među razinama i sektorima obrazovanja i osposobljavanja, kao i s relevantnim tijelima (npr. u području socijalnih pitanja, zdravstva, migracija) te promicanjem raznovrsnih i fleksibilnih mogućnosti učenja u svrhu stjecanja dodatnih vještina i prekvalifikacije odraslih, u suradnji sa socijalnim partnerima, civilnim društvom, javnim službama za zapošljavanje i drugim relevantnim dionicima;

32.

promiče daljnje sinergije među obrazovanjem, osposobljavanjem, istraživanjem i inovacijama kao poticajem za razvoj europskog prostora obrazovanja, posebice putem udruženja europskih sveučilišta koja imaju važnu ulogu u promicanju cjeloživotnog učenja;

33.

tijekom evaluacije i ažuriranja europskih politika o vrednovanju neformalnog i informalnog učenja razmotri širi koncept za vrednovanje znanja, vještina i kompetencija kako bi se omogućilo vrednovanje vještina i kompetencija neovisno o tome gdje ili kako su one stečene, s ciljem podupiranja neometanih prijelaza i pružanja potpore u pogledu individualiziranih načina učenja te ne dovodeći u pitanje nadležnosti država članica u tom području.