a)

Demografske promjene u smislu da će se zbog sve veće stope ekonomske ovisnosti starijih osoba u EU-u vršiti pritisak da se poveća razina produktivnosti osoba koje će ući na tržište rada kako bi se nadoknadio odlazak iskusne radne snage u mirovinu, a isto tako i doprinijelo potpori za veće socijalne rashode, što je također posljedica većeg broja starijeg stanovništva. Iako se tim trendovima stvaraju prilike u gospodarstvu skrbi, oni bi mogli dovesti do potrebe za dijalogom o pitanjima međugeneracijske pravednosti.

b)

Očekuje se da će postignuća u području tehnologije i inovacija, poduprta i u okviru EU-ovih inicijativa za jedinstveno digitalno tržište te istraživanje i razvoj, dovesti do sve veće upotrebe digitalne tehnologije u gospodarstvu te zastarjelosti određenih radnih mjesta, dok u drugim gospodarskim područjima mogu dovesti do otvaranja novih mogućnosti zapošljavanja. Kako bi iskoristili takve transformacije, svi mladi Europljani, uključujući one s manje mogućnosti, moraju imati pristup uključivom i kvalitetnom formalnom i neformalnom obrazovanju koje će poboljšati ukupan raspon njihovih vještina.

c)

Potražnja za višom razinom vještina na tržištu rada. Poslodavcima je već sada teško popuniti slobodna radna mjesta za poslove na višoj i srednjoj razini, dok se istodobno radna snaga sastoji od triput više osoba s niskom razinom vještina od broja dostupnih jednostavnih zanimanja (1). Budući da se potražnja za radnicima s niskom razinom vještina i dalje smanjuje, i to u različitoj mjeri u državama članicama, mladima koji ulaze na tržište rada bit će potrebne više razine obrazovanja i osposobljavanja, što će im omogućiti stjecanje ključnih kompetencija za cjeloživotno učenje te posebnih digitalnih, strukovnih i osobnih vještina koje će im pomoći u upravljanju različitim mogućnostima za budući razvoj karijere.

d)

Potreba za rješavanjem pitanja klimatskih promjena, pri čemu EU-ova ambicija prelaska na konkurentno niskougljično gospodarstvo može dovesti do povećane potražnje na tržištu rada za vještinama potrebnima u sektorima kao što su obnovljiva energija, okolišno održivo građevinarstvo te naknadna ugradnja ili održiva poljoprivreda.

e)

Povećanje globalnih lanaca vrijednosti u kojima proizvodnja robe i usluga zahvaća različite kontinente. Proces je dodatno olakšan pojavom novih oblika zapošljavanja koji su, primjerice, uvedeni u okviru ekonomije platformi, koja utječe na tradicionalan odnos poslodavca i zaposlenika, razvoj tržišta rada i zakonodavstvo o zapošljavanju. Potrebno je doskočiti izazovima poput nesigurnosti prihoda, nedostatka socijalne zaštite, siromaštva unatoč zaposlenju, nesigurnih radnih uvjeta i uznemiravanja na radnom mjestu.