Access to European Union law
<a href="https://eur-lex.europa.eu/content/help/eurlex-content/experimental-features.html" target="_blank">More about the experimental features corner</a>
Choose the experimental features you want to try
EUR-Lex
Access to European Union law

This document is an excerpt from the EUR-Lex website

You are here
Use quotation marks to search for an "exact phrase". Append an asterisk (*) to a search term to find variations of it (transp*, 32019R*). Use a question mark (?) instead of a single character in your search term to find variations of it (ca?e finds case, cane, care).
Search tips
Need more search options? Use the Advanced search

Document 52017IP0234

    Rezolucija Europskog parlamenta od 1. lipnja 2017. o internetskoj povezivosti za rast, konkurentnost i koheziju: europsko gigabitno društvo i 5G (2016/2305(INI))

    SL C 307, 30.8.2018, p. 144–153 (BG, ES, CS, DA, DE, ET, EL, EN, FR, HR, IT, LV, LT, HU, MT, NL, PL, PT, RO, SK, SL, FI, SV)

    30.8.2018   

    HR

    Službeni list Europske unije

    C 307/144

    P8_TA(2017)0234

    Internetska povezivost za rast, konkurentnost i koheziju: europsko gigabitno društvo i 5G

    Rezolucija Europskog parlamenta od 1. lipnja 2017. o internetskoj povezivosti za rast, konkurentnost i koheziju: europsko gigabitno društvo i 5G (2016/2305(INI))

    (2018/C 307/23)

    Europski parlament,

    —

    uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 14. rujna 2016. naslovljenu „Povezivošću do konkurentnog jedinstvenog digitalnog tržišta – Ususret europskom gigabitnom društvu” (COM(2016)0587) i prateći radni dokument službi Komisije (SWD(2016)0300),

    —

    uzimajući u obzir članak 9. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

    —

    uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 14. rujna 2016. naslovljenu „5G za Europu – Akcijski plan” (COM(2016)0588) i prateći radni dokument službi Komisije (SWD(2016)0306),

    —

    uzimajući u obzir Prijedlog direktive Europskog parlamenta i Vijeća o Europskom zakoniku elektroničkih komunikacija koji je 14. rujna 2016. podnijela Europska komisija (COM(2016)0590),

    —

    uzimajući u obzir Prijedlog uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni uredaba (EU) br. 1316/2013 i (EU) br. 283/2014 u pogledu promicanja internetske povezivosti u lokalnim zajednicama koji je 14. rujna 2016. podnijela Europska komisija (COM(2016)0589),

    —

    uzimajući u obzir Prijedlog uredbe Europskog parlamenta i Vijeća osnivanju Tijela europskih regulatora za elektroničke komunikacije koji je 14. rujna 2016. podnijela Europska komisija (COM(2016)0591),

    —

    uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 6. svibnja 2015. naslovljenu „Strategija jedinstvenog digitalnog tržišta za Europu” (COM(2015)0192) i prateći radni dokument službi Komisije (SWD(2015)0100),

    —

    uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 2. srpnja 2014. naslovljenu „Prema rastućem gospodarstvu temeljenom na podacima” (COM(2014)0442),

    —

    uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 19. travnja 2016. naslovljenu „Digitalizacija europske industrije – Iskorištavanje svih prednosti jedinstvenog digitalnog tržišta” (COM(2016)0180),

    —

    uzimajući u obzir Odluku br. 243/2012/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 14. ožujka 2012. o uspostavljanju višegodišnjeg programa za politiku radiofrekvencijskog spektra (1),

    —

    uzimajući u obzir prilog komunikaciji Komisije od 2. listopada 2013. naslovljenoj „Primjerenost i učinkovitost propisa (REFIT): zaključci i sljedeći koraci” (COM(2013)0685),

    —

    uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 19. travnja 2016. naslovljenu „Prioriteti normizacije IKT-a za jedinstveno digitalno tržište” (COM(2016)0176),

    —

    uzimajući u obzir svoju rezoluciju od 19. siječnja 2016. o aktu „Prema jedinstvenom digitalnom tržištu” (2),

    —

    uzimajući u obzir Prijedlog odluke Europskog parlamenta i Vijeća o uporabi frekvencijskog pojasa 470-790 MHz u Uniji koji je 2. veljače 2016. podnijela Europska komisija (COM(2016)0043),

    —

    uzimajući u obzir zaključke Europskog vijeća od 28. lipnja 2016. (EUCO 26/16),

    —

    uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 25. rujna 2013. naslovljenu „Otvaranje obrazovanja inovativnom podučavanju i učenju s pomoću novih tehnologija i otvorenih obrazovnih resursa” (COM(2013)0654),

    —

    uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 26. listopada 2016. pod naslovom „Svemirska strategija za Europu” (COM(2016)0705),

    —

    uzimajući u obzir Direktivu 2013/35/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 26. lipnja 2013. o minimalnim zdravstvenim i sigurnosnim zahtjevima u odnosu na izloženost radnika rizicima uzrokovanim fizikalnim čimbenicima (elektromagnetska polja) (dvadeseta pojedinačna direktiva u smislu članka 16. stavka 1. Direktive 89/391/EEZ) te stavljanju izvan snage Direktive 2004/40/EZ (3),

    —

    uzimajući u obzir mišljenje Europskog gospodarskog i socijalnog odbora o komunikaciji Komisije naslovljenoj „Povezivošću do konkurentnog jedinstvenog digitalnog tržišta – Ususret europskom gigabitnom društvu”,

    —

    uzimajući u obzir članak 52. Poslovnika,

    —

    uzimajući u obzir izvješće Odbora za industriju, istraživanje i energetiku i mišljenja Odbora za unutarnje tržište i zaštitu potrošača, Odbora za promet i turizam, Odbora za regionalni razvoj i Odbora za kulturu i obrazovanje (A8-0184/2017),

    A.

    budući da će 5G, peta generacija sustava mobilne komunikacije, biti jedan od ključnih temelja gigabitnog društva te će predstavljati standard za tehnologije mobilne komunikacije u budućnosti i da će biti pokretač inovacija koji će donijeti problematične gospodarske promjene i uvesti nove uporabe, visokokvalitetne usluge i proizvode, tokove prihoda te poslovne modele i prilike i budući da će vjerojatno povećati konkurentnost poduzeća i zadovoljiti potrebe potrošača;

    B.

    budući da je nužno da Europa ima vodeću ulogu kada je riječ o 5G tehnologiji kako bi ostvarila gospodarski rast i zadržala globalnu konkurentnost, za što je potrebno koordiniranje i planiranje na europskoj razini, te budući da zaostajanje predstavlja rizik za radna mjesta, inovacije i znanje;

    C.

    budući da će se uz pomoć 5G tehnologije i njezine primjene poslovni modeli podići na novu razinu zahvaljujući povezivosti vrlo velike brzine, kojom će se omogućiti inovacije u svim sektorima, pa tako i u prometu, energetici, financijskom sektoru i zdravstvu; budući da si Europa u tom smislu ne može priuštiti da zaostaje s obzirom na to da će 5G tehnologija biti pokretač budućeg rasta i inovacija;

    D.

    budući će se arhitektura 5G mreža znatno razlikovati od prijašnjih generacija kako bi mogla ispuniti očekivane poslovne zahtjeve i zahtjeve u pogledu rezultata za mreže vrlo velikog kapaciteta, osobito u pogledu latencije, pokrivenosti i pouzdanosti;

    E.

    budući će arhitektura 5G mreža povećati konvergenciju mobilnih i fiksnih mreža; budući da će stoga uvođenje fiksnih mreža vrlo velikog kapaciteta doprinijeti agregacijskim potrebama guste 5G bežične mreže, što je moguće bliže krajnjem korisniku;

    F.

    budući da će se budućnost europskog društva i europskog gospodarstva snažno oslanjati na 5G infrastrukturu, čiji će utjecaj znatno nadilaziti postojeće mreže za bežični pristup, s ciljem pružanja visokokvalitetnih i bržih komunikacijskih usluga dostupnih posvuda i u svakom trenutku i po svima prihvatljivoj cijeni;

    G.

    budući da se digitalizacija izrazito ubrzava, i to na globalnoj razini, te su potrebna ulaganja u visokokvalitetne komunikacijske mreže s univerzalnom pokrivenošću; budući da je, s tim u vezi, potrebna pravovremena dostupnost radijskog spektra kojim se to može ostvariti;

    H.

    budući da mobilna i bežična povezivost svakom građaninu postaje sve važnija jer se inovativne usluge i aplikacije svakodnevno koriste te budući da se u digitalnoj politici koja je usmjerena na budućnost o tome mora voditi računa;

    I.

    budući da će se uvođenje 5G mreža odvijati uglavnom zahvaljujući privatnim ulaganjima te će u tom pogledu biti potreban Europski zakonik elektroničkih komunikacija kako bi se stvorilo regulatorno okruženje kojim se potiču sigurnost, tržišno natjecanje i ulaganja; budući da će ono zahtijevati pojednostavljenje administrativnih uvjeta, na primjer za uvođenje malih ćelija za strogo i pravovremeno usklađivanje radiofrekvencijskog spektra i razvoj mreža vrlo velikoga kapaciteta, kako je trenutačno predloženo u Europskom zakoniku elektroničkih komunikacija;

    J.

    budući da javne inicijative, kao što je inicijativa Komisije o javno-privatnom partnerstvu iz 2013., za koje je namijenjeno 700 milijuna EUR javnih sredstava radi uvođenja 5G mreža u Europu do 2020., treba dopuniti konkurentnim tržištem uz regulaciju pristupa i koordinaciju podjele radiofrekvencijskog spektra prilagođenu budućim potrebama, čime će se potaknuti inovacije i potrebna privatna ulaganja u infrastrukturu;

    K.

    budući da se uvođenje 5G mreža mora provoditi komplementarno s drugim projektima kojima se nastoji postići veća povezivost u najruralnijim i najudaljenijim europskim područjima, tj. da se ne smije provoditi na štetu tih projekata;

    L.

    budući da provedba 5G sustava mobilne komunikacije i gigabitnog društva zahtijeva jasan vremenski raspored, tehnološki neutralan pristup prilagođen budućim potrebama te zasnovan na potražnji i na ocjenama po regiji i po sektoru, koordinaciju među državama članicama, suradnju sa svim dionicima i odgovarajuću razinu ulaganja kako bi se u zadanom vremenskom roku ispunili svi uvjeti i kako bi za sve građane EU-a to postala stvarnost;

    I.    Vizija 5G sustava mobilne komunikacije – potreba za generacijskim zaokretom

    1.

    		 pozdravlja prijedlog Komisije o pripremi Akcijskog plana za 5G s ciljem da EU preuzme vodstvo u svijetu kad je riječ o uvođenju standardiziranih 5G mreža od 2020. do 2025. u okviru šire razvijene strategije za europsko gigabitno društvo koje je tehnološki konkurentnije i uključivije; smatra da je za to od ključne važnosti odgovarajuća koordinacija među državama članicama kako bi se pri uvođenju 5G mreža spriječila kašnjenja do kojih je došlo pri uvođenju 4G mreža, što je rezultiralo time da je danas prosječna pokrivenost 4G mrežama 86 %, a u ruralnim područjima samo 36 %;

    2.

    		 ističe da akcijski plan uvođenja 5G mreža na cijelom području EU-a prema tvrdnjama Komisije ima „potencijal za otvaranje dva milijuna novih radnih mjesta” i da bi mogao potaknuti europsko gospodarstvo i doprinijeti rješavanju problema visokih stopa nezaposlenosti, osobito među mladima;

    3.

    		 ističe da je javno-privatno partnerstvo za 5G (5G PPP) jedna od najsuvremenijih svjetskih inicijativa u području 5G infrastrukture i novih primjena povezanih s njom; smatra da je korisno poticati sinergiju u području istraživanja i razvoja kao i industrijski razvoj, ali smatra da bi s obzirom na društveni utjecaj uvođenja 5G mreža bilo pravedno da u javno-privatnom partnerstvu mogu sudjelovati i predstavnici potrošača i civilnog društva;

    4.

    		 ističe da je ambiciozan i na budućnost usmjeren raspored dodjele radiofrekvencijskog spektra unutar Unije iznimno važan kako bi Europa mogla ostvariti vodeću ulogu u razvoju 5G tehnologije; u tom pogledu pozdravlja mjere koje je Komisija predložila u komunikaciji pod naslovom „5G za Europu – Akcijski plan” te ih smatra minimalnim uvjetima za uspješno uvođenje 5G tehnologije u Uniji;

    5.

    		 ističe da bi privatna ulaganja trebalo poduprijeti politikom orijentiranom na infrastrukturu i regulatornim okruženjem prilagođenim predvidljivosti i sigurnosti i usmjerenim na promicanje tržišnog natjecanja u korist krajnjih korisnika, te da ih se ne bi smjelo odgađati zbog preambicioznih javnih programa koji mogu omesti uvođenje 5G mreža;

    6.

    		 naglašava važnost suradnje između akademske zajednice, istraživačkih institucija, privatnog sektora i javnog sektora u pogledu istraživanja i razvoja 5G mobilnih komunikacija; u tom pogledu ističe javno-privatno partnerstvo za 5G (5G PPP) kao dobar primjer te potiče Komisiju da u taj proces nastavi uključivati sve relevantne sektore;

    7.

    		 smatra da će Europa imati korist od budućih promjena u smjeru razvoja digitalnog gospodarstva u smislu veće pokrivenosti, povezivosti i većih brzina te da će udio digitalnog gospodarstva u ukupnom BDP-u do 2020. biti 40 %, uz 13 puta bržu stopu rasta u odnosu na ukupni BDP;

    8.

    		 pozdravlja i podupire srednjoročne ciljeve gigabitnog društva u skladu s kojima bi se trebala postići brzina mreže od 100 Mbps za sve europske potrošače, koju je moguće povećati na 1 Gbps i koja bi se u dugoročnom razdoblju povećala na 100 Gbps za glavne pokretače društveno-ekonomskog rasta, kao što su pružatelji javnih usluga, digitalno intenzivna poduzeća, glavna prometna čvorišta, financijske institucije, bolnice, obrazovne i istraživačke ustanove; poziva da se prednost da uvođenju svjetlovodne agregacijske infrastrukture, konkurentnosti za poticanje ulaganja i visokokvalitetnim iskustvima za krajnje korisnike; podsjeća da Unija zaostaje u ostvarenju ciljeva povezivosti zadanih u okviru Digitalnog programa za 2020. i da je posebno zabrinjavajuće zaostajanje ruralnih i udaljenih područja;

    9.

    		 ističe da je potrebno pobrinuti se za to da što veći broj građana EU-a na raspolaganju ima povezivost gigabitnog društva, uključujući građane u udaljenim područjima;

    10.

    		 čvrsto podržava napore da se na intermodalnim putovanjima osigura pristup 5G mreži do 2025. na temelju mreža javnog prijevoza povezanih s Instrumentom za povezivanje Europe (CEF) i transeuropskim prometnim mrežama te očekuje da nakon toga pristup bude moguć u cijeloj Uniji, podjednako u urbanim i ruralnim područjima, kao i u glavnim turističkim centrima i u blizini turističkih znamenitosti;

    11.

    		 napominje da je još uvijek potrebno poboljšati pokrivenost za četvrtu generaciju mobilnih mreža / LTE s obzirom na to da Europska unija u tom pogledu zaostaje za SAD-om, Južnom Korejom i Japanom, te da se pri provedbi Akcijskog plana za 5G ne smiju ponoviti pogreške napravljene pri uvođenju 4G tehnologije;

    12.

    		 ističe da će 5G radijski pristup morati moći funkcionirati u veoma širokom frekvencijskom spektru: od manje od 1 GHz pa sve do 100 GHz i uključujući agregacijske veze do 300GHz; napominje da bi frekvencije u rasponu od 3 do 6 GHz i iznad 6 GHz trebale omogućiti velike brzine prijenosa podataka i golem kapacitet u gustim područjima; prepoznaje da je za 5G sustave u visokim frekvencijskim pojasevima potrebna vrlo gusta mrežna infrastruktura koja se temelji na pristupu pristupnim točkama za male ćelije i koja će zahtijevati odabir pojaseva koji će se koristiti ili mogućnost zajedničkog korištenja pojaseva;

    13.

    		 ističe da brzine preuzimanja same po sebi neće biti dovoljne za zadovoljavanje budućih potreba u pogledu povezivosti u gigabitnom društvu, za što će biti potreban infrastrukturni cilj u pogledu mreža vrlo velikog kapaciteta, s obzirom na to da te mreže zadovoljavaju najviše standarde u pogledu brzina slanja i preuzimanja podataka, latencije i otpornosti;

    14.

    		 ističe da je za suočavanje sa izazovima 5G tehnologije potrebna usklađena europska strategija radiofrekvencijskog spektra koja će uključivati koordinirane nacionalne planove i vremenske rokove i u kojoj će naglasak biti na komunikaciji između ljudi, između strojeva i u okviru interneta stvari na različitim razinama: brzina veze, mobilnost, latencija, sveprisutnost, radni ciklus, pouzdanost, mogućnost pristupa i sl. te kojom će se zajamčiti neometano prijelazno razdoblje za 5G tehnologiju u svim državama članicama;

    15.

    		 ističe da uvođenje 5G bežičnih mreža zahtijeva agregacijske mreže vrlog velikog kapaciteta te fleksibilnu i učinkovitu uporabu svih dostupnih odvojenih dijelova radiofrekvencijskog spektra, uključujući pojas od 700 MHz, za znatno različite scenarije uvođenja mreža, za što će biti potrebno uvođenje inovativnih modela licenciranja radiofrekvencijskog spektra te jasan naglasak na usklađivanju dostupnih pojaseva spektra na regionalnoj razini;

    16.

    		 prepoznaje važnost licenciranih pojaseva radiofrekvencijskog spektra za jamčenje dugoročnih mrežnih ulaganja i bolje kvalitete usluga omogućivanjem stabilnog i pouzdanog pristupa radiofrekvencijskom spektru, pri čemu naglašava i potrebu za boljom pravnom zaštitom za nelicencirane pojaseve radiofrekvencijskog spektra i različite metode dijeljenja pojaseva radiofrekvencijskog spektra;

    17.

    		 ističe da nedovoljna koordinacija predstavlja znatan rizik za uvođenje 5G tehnologije s obzirom na to da je stvaranje kritične mase ključno za privlačenje ulaganja te stoga za iskorištavanje svih prednosti 5G tehnologije;

    18.

    		 napominje da bi svi subjekti u tom sektoru trebali imati koristi od predvidljivih i ravnopravnih uvjeta koji potiču tržišno natjecanje i da bi trebali imati fleksibilnost kako bi mogli izraditi vlastite mreže, sami birajući svoje modele ulaganja i kombinaciju tehnologija koja bi trebala osigurati potpuno funkcioniranje za ciljeve uvođenja 5G mreža, uključujući tzv. svjetlovod do doma (engl. Fiber to the Home, FFTH), kabelske sustave, satelitske sustave, Wi-Fi, WiGig, G.fast, 2G, Massive MIMO ili bilo koje druge tehnologije koje se brzo razvijaju, pod uvjetom da se na taj način doprinese povezivanju svih europskih građana na mreže vrlo velikog kapaciteta u skladu s njihovim potrebama; napominje da će za uvođenje 5G infrastrukture biti potrebna raširenija svjetlovodna infrastruktura u gustim bežičnim mrežama;

    19.

    		 prima na znanje komunikacije Komisije naslovljene „Povezivošću do konkurentnog jedinstvenog digitalnog tržišta” i „5G za Europu – Akcijski plan” koje predstavljaju uzbudljivu priliku za države članice da daju veću ulogu svojim kulturnim i kreativnim inovatorima, posebno malim i srednjim poduzećima, kako bi konkurirali na globalnoj razini te pokazali svoj poduzetnički i inovacijski talent;

    II.    Osigurati iskorištavanje prednosti gigabitnog društva

    20.

    		 smatra da je 5G puno više od samog razvoja mobilnog širokopojasnog pristupa i da će biti ključni pokretač digitalnog svijeta u budućnosti kao sljedeća generacija sveprisutne ultravisoke širokopojasne infrastrukture koja će doprinijeti transformaciji procesa u svim sektorima gospodarstva (javnom sektoru, obrazovanju, isporuci konvergiranog medijskog sadržaja, zdravstvenoj skrbi, istraživanju, energetici, komunalnim uslugama, proizvodnji, prometu, automobilskoj industriji, audiovizualnim uslugama, virtualnoj stvarnosti, internetskim igrama itd.) i omogućiti cijenom pristupačne, brze, fleksibilne, interaktivne, pouzdane i visoko personalizirane usluge koje bi trebale poboljšati život svakog građanina;

    21.

    		 napominje da je fragmentacija pri uvođenju 4G tehnologije u Europi, koja je, prema Indeksu gospodarske i društvene digitalizacije (DESI) za 2015., još vidljiva u obliku velikih razlika među državama članicama, rezultirala slabijom digitalnom konkurentnosti u odnosu na SAD, Kinu, Japan, Južnu Koreju i gospodarstva u usponu; u tom pogledu naglašava da, iako Europa ostvaruje napredak u pogledu digitalnog razvoja, brzina napredovanja se smanjuje, a to predstavlja dugoročan rizik za potrebna ulaganja i privlačnost europskog poslovnog okruženja;

    22.

    		 podsjeća da bi od uvođenja 5G tehnologija najviše trebali profitirati krajnji korisnici te da bi se pri donošenju odluka u vezi s uvođenjem 5G tehnologija uvijek trebalo voditi tim krajnjim ciljem pružanja cjenovno pristupačnih, pouzdanih i visokokvalitetnih usluga;

    23.

    		 napominje da javna i privatna ulaganja proizvode multiplikacijski učinak u cijelom gospodarstvu i da će to vjerojatno rezultirati otvaranjem do 2,3 milijuna izravnih i neizravnih radnih mjesta u 28 država članica kada se 5G infrastruktura u potpunosti uvede;

    24.

    		 napominje da se očekuje da će se uvođenjem 5G tehnologija u Europi ostvariti koristi koje znatno nadilaze industriju mobilnih komunikacija, kao i domino-učinak od 141,8 milijardi EUR godišnje do 2025.;

    25.

    		 ističe da uspjeh brzog uvođenja 5G tehnologija u cijelom EU-u ovisi o razvoju novih poslovnih modela koji se temelje na potražnji; ističe da postoji bezbroj inicijativa koje doprinose pojašnjenjima zahtjeva za 5G, zbog čega je vertikalnim industrijama teško pridonositi tom procesu; stoga ističe da vertikalne industrije moraju biti aktivno i efikasno uključene u proces utvrđivanja zahtjeva;

    26.

    		 ističe da su pošteno tržišno natjecanje i ravnopravni uvjeti za tržišne sudionike ključni za uvođenje gigabitnog društva od strane tržišnih sudionika; smatra da bi se u tom pogledu trebalo primjenjivati načelo „ista usluga, isti rizik, ista pravila”;

    27.

    		 smatra da bi Komisija i države članice u suradnji sa svim relevantnim dionicima trebale razmotriti mjere za poticanje naprednih istraživanja i ispitnih platformi u cilju ubrzanja inovacija u primjeni 5G tehnologija;

    28.

    		 napominje da bi se gigabitno društvo trebalo pozabaviti premošćivanjem digitalnog jaza i povećanjem dostupnosti interneta; naglašava da je i dalje potrebno kontinuirano ulagati u uvođenje postojećih i budućih tehnologija, među kojima su i satelitske tehnologije, u ruralnim i udaljenim područjima; ističe da je potrebno pametno kombinirati privatna i javna ulaganja kako bi se premostio digitalni jaz prisutan u ruralnim i udaljenim područjima; ističe da bi se pri rješavanju problema razlika između država članica, regija te gustih i udaljenih područja trebali osloniti na prošla iskustva i podupirati uravnotežen geografski razvoj;

    29.

    		 ističe činjenicu da je digitalni jaz prisutan između gradova i ruralnih područja, ali i da je isto tako vrlo izražen i među državama članicama; u tom pogledu ističe važnost konkurentnog zakonodavnog okvira i inicijativa kojima se potiču ulaganja u infrastrukturu, povećava raznolikost aktera i jača europska koordinacija;

    30.

    		 ističe da će 5G tehnologija biti temelj za realizaciju ideje umreženog društva te će se zahvaljujući njoj povećati mogućnosti za život, učenje i rad u Europskoj uniji, što je preduvjet kako bi pojedinci i poduzeća mogli u potpunosti iskoristiti prednosti digitalne revolucije;

    31.

    		 smatra da će se omogućavanjem uvođenja malih ćelija za 5G u skladu s regulativom WiFi4EU doprinijeti smanjenju digitalnog i tehnološkog jaza te povećati dostupnost 5G tehnologije za sve građane;

    32.

    		 ističe da Europa mora ići ukorak s tehnološkim razvojem i prilikama koje omogućuju učinkovitije informacijske i komunikacijske tehnologije kako bi podržala društveno-ekonomski razvoj u trenutačno slabije razvijenim regijama;

    33.

    		 ističe da gusta svjetlovodna mreža predstavlja neizostavnu agregacijsku infrastrukturu za iskorištavanje punog potencijala tehnološkog mobilnog standarda 5G u pogledu usluga;

    34.

    		 pozdravlja inicijativu WiFi4EU s ciljem promicanja besplatnog i univerzalnog pristupa internetu u lokalnim sredinama zahvaljujući programu financiranja sredstvima EU-a koji se provodi u državama članicama; napominje da je cilj inicijative WiFi4EU promicanje digitalne uključivosti u svim regijama geografski uravnoteženom raspodjelom sredstava i vodeći računa o kvaliteti iskustva korisnika; primjećuje da su brzine pristupa sve veće i da će s povećanim korištenjem različitih bežičnih uređaja WLAN morati zadovoljiti potrebe povezivanja s kraja na kraj; smatra da je za savladavanje prepreka koje se ne mogu prepustiti samom tržištu potreban politički okvir s konkretnim prioritetima;

    35.

    		 poziva Komisiju da u svom Akcijskom planu za 5G pozornost posebno obrati na pokrivenost u zatvorenim prostorima s obzirom na to da će se velik broj 5G aplikacija koristiti u domovima i uredima; podsjeća na problem slabog prodiranje mreža više frekvencije kroz zidove zgrada; preporučuje da se razmotre dodatne tehnologije za osiguravanje dobre pokrivenosti u zatvorenim prostorima, kao što su Massive MIMO, unutarnji repetitori i WiGig Wi-Fi aplikacije velike brzine;

    36.

    		 ističe da je razvoj 5G tehnologija temelj za preobrazbu infrastrukture mreža informacijske i komunikacijske tehnologije u smjeru sveobuhvatne pametne povezivosti: pametna vozila, napredne mreže, pametni gradovi, pametne uprave, pametne tvornice itd.; smatra da će ultrabrzi širokopojasni pristup i inteligentna i učinkovita mrežna obilježja kojima se postiže gotovo trenutno povezivanje među ljudima, između ljudi i strojeva i umreženih strojeva promijeniti definiciju povezivosti krajnjih korisnika, koja će biti omogućena mrežnim paradigmama, kao što su isprepletene mreže, hibridne mreže, dinamičko segmentiranje mreže (engl. network slicing) i tehnologije softverizacije;

    37.

    		 naglašava da je smanjenje mrežne potrošnje energije koje je usmjereno na visoke performanse u pogledu energije jedan od ključnih uvjeta za 5G; naglašava da je to ključno za smanjenje operativnih troškova, omogućavanje mrežne povezivosti u ruralnim i udaljenim područjima i omogućavanje pristupa mreži na održiv i resursno učinkovit način;

    38.

    		 ističe da je za uvođenje 5G tehnologija nužno znatno nadograditi fiksne mreže i povećati gustoću mobilnih mreža u skladu s ciljevima gigabitnog društva, posebice u pogledu rješenja za e-zdravlje;

    39.

    		 ističe da je audiovizualni sektor jedan od ključnih pokretača uspjeha 5G u Europi, koji potiče otvaranje radnih mjesta i gospodarski rast, i da njegov napredak može imati snažan i pozitivan učinak na vrijednosni lanac audiovizualnih medija, uključujući proizvodnju, inovaciju i distribuciju sadržaja te korisničko okruženje; stoga poziva Komisiju i države članice da uzmu u obzir potrebe i specifičnosti tog sektora, posebno one povezane s radiodifuzijom;

    40.

    		 napominje da su vozila, kad su umrežena, dosljedno sigurnija (s manje nesreća), zelenija (manje emisija) i pridonose predvidljivijim obrascima putovanja; stoga podupire ideju da se na razini EU-a uvede cilj za sva vozila dostupna na tržištu EU-a da postanu povezana na 5G i sadrže ITS opremu; snažno podupire cilj umreženih vozila prve pomoći s baznom stanicom za povezivanje na 5G te drugih takvih vozila za hitne slučajeve (policijska vozila, vatrogasna vozila) radi trenutačne i neprekinute pokrivenosti tijekom intervencija;

    41.

    		 prima na znanje prednosti pouzdane i neprekinute pokrivenosti mrežom 5G za cestovnu sigurnost koja omogućuje povezana i digitalna sredstva kontrole teških teretnih vozila, kao što su pametni tahografi i e-dokumenti;

    42.

    		 smatra da bi 5G mreže trebale omogućiti nove i cjenovno pristupačne visokokvalitetne usluge, povezivanje novih industrija i u konačnici poboljšanje potrošačkog iskustva za sve profinjenije i zahtjevnije korisnike digitalnog sadržaja; naglašava da 5G tehnologije mogu ponuditi rješenja za važne društvene izazove zato što se zahvaljujući njima može znatno smanjiti potrošnja energije mobilnih uređaja te zahvaljujući njihovu potencijalu za transformiranje sektora kao što su zdravstvo i promet;

    43.

    		 pozdravlja Fond za širokopojasno povezivanje Europe namijenjen za infrastrukturu za širokopojasni pristup internetu u kojem mogu sudjelovati nacionalne razvojne banke i institucije te privatni ulagači i koji će omogućiti ulaganja u infrastrukturu u slabije naseljenim, ruralnim i udaljenim područjima koja su nedovoljno povezana;

    44.

    		 smatra da je razvijanje i poboljšavanje digitalnih vještina od ključne važnosti i da bi se trebalo odvijati uz pomoć velikih ulaganja u obrazovanje, uključujući strukovno, poduzetničko i dodatno osposobljavanje, kao i ponovno osposobljavanje, ali i uz pomoć širokog sudjelovanja svih relevantnih dionika, uključujući socijalne partnere, s tri glavna cilja: sačuvati postojeća i otvarati nova radna mjesta u području tehnologije osposobljavanjem visokokvalificirane radne snage, poduprijeti građane da kontroliraju svoju digitalnu egzistenciju tako što će im se pružiti potrebni alati i stati na kraj digitalnoj nepismenosti, koja je uzročnik digitalnog jaza i isključenosti;

    45.

    		 smatra da bi Unija u suradnji s Europskim institutom za inovaciju i tehnologiju (EIT Digital) trebala izraditi i staviti na raspolaganje kurikule za razvoj vještina potrebnih za 5G s naglaskom na start-upovima i malim i srednjim poduzećima koja bi onda mogla iskoristiti prednosti uvođenje 5G mreža;

    46.

    		 naglašava da će razvoj 5G mreža potaknuti brze tehnološke promjene koje će omogućiti potpuni razvoj pametne digitalne industrije, pametne tehnologije, interneta stvari i naprednih sustava proizvodnje;

    47.

    		 naglašava važnost 5G tehnologija za vodeću ulogu Europe na globalnoj razini u pružanju visokokvalitetne istraživačke infrastrukture, na račun čega bi Europa mogla postati centar vrhunskih istraživanja;

    III.    Politički pristup

    48.

    		 pozdravlja inicijativu Komisije da se pojača Plan ulaganja za Europu u okviru financijskih instrumenata (EFSU, CEF) predviđenih za financiranje strateških ciljeva za gigabitnu povezivost do 2025.;

    49.

    		 ističe da se sve odluke u vezi s jedinstvenim digitalnim tržištem, uključujući one o dodjeli radiofrekvencijskog spektra, ciljevima povezivosti i uvođenju 5G tehnologija, moraju donositi na temelju budućih potreba i predviđenog razvoja tržišta u sljedećih 10 – 15 godina; u tom pogledu ističe da će uspješno uvođenje 5G tehnologija biti ključno za gospodarsku konkurentnost, koja se može ostvariti samo uz pomoć dalekovidnog europskog zakonodavstva i političke koordinacije;

    50.

    		 ističe da bi politike u vezi s gigabitnim društvom i 5G tehnologijama trebale biti razmjerne, da bi se trebale često revidirati i biti u skladu s „načelom inovacija” kako bi potencijalni učinci na inovacije bili dio procjene učinka;

    51.

    		 poziva Komisiju da osigura, održava i razvije dugoročno financiranje Akcijskog plana za 5G i modernizaciju mreža na odgovarajućoj razini imajući u vidu sljedeći višegodišnji financijski okvir za razdoblje 2020. – 2027. te posebice sljedeći okvir za istraživanje, tehnološki razvoj i inovacije; naglašava važnost suradnje između akademske zajednice, istraživačkih institucija, privatnog sektora i javnog sektora u pogledu istraživanja i razvoja 5G sustava mobilne komunikacije; u tom pogledu kao dobar primjer ističe 5G PPP; podsjeća na to da će, prema Komisiji, tijekom sljedećeg desetljeća biti potrebno uložiti 500 milijardi EUR kako bi se ostvarili ciljevi u području povezivosti, iako procjenjuje da postoji manjak ulaganja u vrijednosti od 155 milijardi EUR; stoga smatra da se najveća važnost mora pridati tomu da se osigura da za uvođenje digitalne infrastrukture postoji dovoljna razina ulaganja potaknuta tržišnim natjecanjem jer je to uvođenje neophodno kako bi građani i poduzeća mogli iskoristiti prednosti razvoja 5G tehnologije;

    52.

    		 snažno potiče sve države članice da hitro provedu odredbe Direktive (EU) 2016/1148 Europskog parlamenta i Vijeća od 6. srpnja 2016. o mjerama za visoku zajedničku razinu sigurnosti mrežnih i informacijskih sustava širom Unije (4), kako bi se zajamčila odgovarajuća razina sigurnosti pri osiguranju učinkovitosti i održivosti ovog plana;

    53.

    		 smatra da je najbolji put k ostvarenju gigabitnog društva tehnološki neutralan pristup prilagođen budućim potrebama i poticajan za konkurentnost koji će imati potporu širokog spektra ulagačkih modela, kao što su javno-privatna ulaganja ili zajednička ulaganja; napominje da zajednička ulaganja i drugi oblici udruženih ulaganja te dogovori o dugoročnom komercijalnom pristupu mrežama vrlo velikog kapaciteta mogu doprinijeti udruživanju resursa, omogućiti različite fleksibilne okvire i sniziti troškove uvođenja;

    54.

    		 poziva države članice da usklađenim, uključivim i pravovremenim djelovanjem u regijama i gradovima u potpunosti provedu Akcijski plan za 5G kako bi se potaknule i stimulirale inovacije u svim sektorima i ojačao okvir gospodarske suradnje u svim djelatnostima;

    55.

    		 poziva Komisiju i države članice da preuzme vodeću ulogu u promicanju međusektorske, transjezične i prekogranične interoperabilnosti 5G mreža i podupiranju pouzdanih i sigurnih usluga koje, kako industrija i društvo u cjelini budu sve više ovisili o digitalnoj infrastrukturi u svom poslovanju i svojim uslugama, poštuju privatnost, te da nacionalne gospodarske i geografske okolnosti uzmu u obzir kao sastavni dio zajedničke strategije;

    56.

    		 poziva na poduzimanje pojačanih napora u području standardizacije kako bi se osiguralo da Europa ima vodeći položaj u pogledu donošenja tehnoloških standarda kojima se omogućuje uvođenje 5G mreža i usluga; smatra da bi europska tijela za normizaciju trebala imati posebnu ulogu u tom procesu; napominje da bi se u svakom sektoru trebao izraditi zaseban plan za standardizaciju na temelju industrijskih procesa i sa snažnom željom za donošenjem zajedničkih standarda koje imaju potencijal da postanu svjetski standardi; poziva Komisiju i države članice da potaknu ulaganja u istraživanje i razvoj i europsku normizaciju;

    57.

    		 ističe da 5G ima potencijal da revolucionira pristup sadržaju i njegovo širenje i da znatno poboljša korisničko iskustvo omogućujući istovremeno razvoj novih oblika kulturnog i kreativnog sadržaja; u tom kontekstu ističe potrebu za djelotvornim mjerama za suzbijanje piratstva i sveobuhvatnim pristupom za poboljšanje provedbe prava intelektualnog vlasništva kako bi se potrošačima zajamčili jednostavni načini pristupa zakonitom sadržaju;

    58.

    		 snažno potiče eksperimentiranje s 5G tehnologijama; podupire razvoj integriranih rješenja i ispitivanja popraćenih testiranjem velikih pilot-projekata u različitim industrijama kao odgovor na potražnju za uslugama u gigabitnom društvu; poziva Komisiju i države članice da osiguraju dovoljno nelicenciranih frekvencijskih pojaseva kako bi potaknule industriju na eksperimentiranje; traži od Komisije da razmotri postavljanje konkretnog i atraktivnog cilja kao okvir za eksperimentiranje s 5G tehnologijama i proizvodima u privatnom sektoru;

    59.

    		 ističe da je potrebno voditi računa o smjernicama Međunarodne komisije za zaštitu od neionizirajućeg zračenja koje je službeno priznala Svjetska zdravstvena organizacija, kako bi se izbjegle nedosljednosti i fragmentacija te osigurali dosljedni uvjeti za uvođenje bežičnih mreža na europskom jedinstvenom digitalnom tržištu;

    60.

    		 ističe da razvoj gigabitnog društva zahtijeva jasna zajednička europska pravila usmjerena na budućnost i poticajna u smislu tržišnog natjecanja kako bi se potaknula ulaganja i inovacije te očuvala cjenovna pristupačnost i mogućnost izbora za potrošača; ističe da natjecanje na temelju infrastrukture nudi potencijal za učinkovite propise i omogućuje primjereni dugoročni povrat ulaganja; potiče države članice da pojednostave administrativne postupke za pristup fizičkoj infrastrukturi;

    61.

    		 ističe da postoji potreba za okruženjem pogodnim za inovacije u području digitalnih usluga, posebice u pogledu velike količine podataka i interneta stvari, čime se povećava mogućnost izbora za potrošače te se istovremeno jača povjerenje i promiče upotreba digitalnih usluga zahvaljujući učinkovitim i pojednostavljenim pravilima, uz naglasak na potrebama korisnika i karakteristikama usluga, neovisno o kakvom se pružatelju usluga radi;

    62.

    		 ističe da se nacionalni planovi za razvoj širokopojasnog pristupa moraju preispitati i po potrebi pomno revidirati, da moraju obuhvatiti sva područja 5G tehnologije, zadržati konkurentan pristup temeljen na više tehnologija, poduprijeti regulatornu sigurnost i maksimalno povećati opseg inovacija i pokrivenosti, a da jedan od ciljeva treba biti premošćivanje digitalnog jaza;

    63.

    		 poziva Komisiju da ocijeni nacionalne planove za razvoj širokopojasnog pristupa, utvrdi nedostatke i sastavi preporuke za daljnje djelovanje za pojedine države;

    64.

    		 pozdravlja inicijativu Komisije u vezi s uspostavom participativne platforme za širokopojasni pristup kako bi se osigurala visoka razina sudjelovanja javnih i privatnih subjekata te lokalnih i regionalnih vlasti;

    65.

    		 naglašava da su osiguravanje pristupa internetu i jamčenje pouzdane internetske povezivosti velike brzine, niske latencije i malih varijacija u kašnjenju neophodni za procese digitalizacije i vrijednosni lanac u sektoru turizma, kao i za razvoj i uvođenje prijevoznih tehnologija kao što su kooperativni inteligentni prometni sustavi (C-ITS), riječni informacijski servisi (RIS) i europski sustavi upravljanja željezničkim prometom (ERTMS);

    66.

    		 podsjeća da bi mala i srednja poduzeća imala veliku korist od konkurentnog pristupa rješenjima u okviru 5G mreža; poziva Komisiju da svoje akcijske planove razradi tako da se malim i srednjim poduzećima i start-upovima olakša sudjelovanje u eksperimentiranju s 5G tehnologijama i osigura pristup participativnoj platformi za širokopojasni pristup 5G mrežama;

    67.

    		 podržava inicijative na razini EU-a za osiguravanje bolje koordinacije među državama članicama u vezi s radiofrekvencijskim spektrom i dugoročne dozvole, čime će se povećati stabilnost i sigurnost ulaganja; napominje da bi se o tim pitanjima trebalo odlučivati istovremeno u svim državama članicama kako bi se donijele obvezujuće smjernice o određenim uvjetima procesa dodjele kao što su rokovi za dodjeljivanje, zajedničko korištenje spektra i zajednički organizirane aukcije, s ciljem promicanja transeuropskih mreža; ističe da je konkurentna priroda tržišta mobilnih telekomunikacija u Europskoj uniji od ključne važnosti pri generacijskom zaokretu prema 5G tehnologiji;

    68.

    		 poziva EU da koordinira aktivnosti unutar Međunarodne telekomunikacijske unije kako bi se postigla dosljedna politika EU-a; ističe da bi europsko usklađivanje radiofrekvencijskog spektra za 5G u razdoblju nakon 2020. trebalo dovršiti prije Svjetske radiokomunikacijske konferencije koja će se održati 2019., pri čemu treba zaštititi postojeće usluge na koje se danas oslanjamo te poštovati odluke donesene na Svjetskoj radiokomunikacijskoj konferenciji održanoj 2015.;

    69.

    		 ističe da bi definicija mreža vrlo velikog kapaciteta iz Europskog zakonika elektroničkih komunikacija trebala biti u skladu s načelom tehnološke neutralnosti pod uvjetom da se takvim tehnologijama zadovolje potrebe za kvalitetnim mrežnim uslugama koje će industrija i potrošači trebati u budućnosti;

    70.

    		 traži od Komisije da uvede godišnji pregled napretka i sastavi preporuke za Akcijski plan za 5G te da o rezultatima obavijesti Parlament;

    o

    o o

    71.

    		 nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću i Komisiji te državama članicama.

    (1)  SL L 81, 21.3.2012., str. 7.

    (2)  Usvojeni tekstovi, P8_TA(2016)0009.

    (3)  SL L 179, 29.6.2013., str. 1.

    (4)  SL L 194, 19.7.2016., str. 1.

    Top