Access to European Union law
<a href="https://eur-lex.europa.eu/content/help/eurlex-content/experimental-features.html" target="_blank">More about the experimental features corner</a>
Choose the experimental features you want to try
EUR-Lex
Access to European Union law

This document is an excerpt from the EUR-Lex website

You are here
Use quotation marks to search for an "exact phrase". Append an asterisk (*) to a search term to find variations of it (transp*, 32019R*). Use a question mark (?) instead of a single character in your search term to find variations of it (ca?e finds case, cane, care).
Search tips
Need more search options? Use the Advanced search

Document 52018AE0162

    Mišljenje Europskog gospodarskog i socijalnog odbora o Komunikaciji Komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija – Budućnost hrane i poljoprivrede (COM(2017) 713 final)

    EESC 2018/00162

    SL C 283, 10.8.2018, p. 69–82 (BG, ES, CS, DA, DE, ET, EL, EN, FR, HR, IT, LV, LT, HU, MT, NL, PL, PT, RO, SK, SL, FI, SV)

    10.8.2018   

    HR

    Službeni list Europske unije

    C 283/69

    Mišljenje Europskog gospodarskog i socijalnog odbora o Komunikaciji Komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija – Budućnost hrane i poljoprivrede

    (COM(2017) 713 final)

    (2018/C 283/10)

    Izvjestiteljica:

    Jarmila DUBRAVSKÁ

    Suizvjestitelj:

    John BRYAN

    Zahtjev za savjetovanje:

    Europska komisija, 18.1.2018.

    Pravni temelj:

    članak 304. Ugovora o funkcioniranju Europske unije

    Odluka Predsjedništva:

    5.12.2017.

    Nadležna stručna skupina:

    Stručna skupina za poljoprivredu, ruralni razvoj i okoliš

    Datum usvajanja u Stručnoj skupini:

    3.5.2018.

    Datum usvajanja na plenarnom zasjedanju:

    23.5.2018.

    Plenarno zasjedanje br.:

    535

    Rezultat glasovanja

    (za/protiv/suzdržani):

    195/7/18

    1.   Zaključci i preporuke

    1.1.

    		 EGSO pozdravlja komunikacije Komisije o budućnosti hrane i poljoprivrede te smatra da je snažan, dobro financiran ZPP od presudne važnosti za održivu poljoprivredu u EU-u.

    1.2.

    		 Budućim ZPP-om moraju se ispuniti izvorni ciljevi utvrđeni u Ugovoru iz Rima, kao i novi ciljevi, koji se odnose na zaštitu okoliša, borbu protiv klimatskih promjena i biološku raznolikost, te istodobno osigurati zadržavanje europskog modela poljoprivrede te njegovu konkurentnost i održivost kako bi se zadovoljile potrebe građana Europe. U novom ZPP-a moraju se također usvojiti i ostvariti ciljne vrijednosti utvrđene kao ciljevi održivog razvoja u okviru UN-a i konferencije COP21.

    1.3.

    		 EGSO pozdravlja smjer u kojem idu reforme i nove prijedloge o supsidijarnosti i novom modelu ostvarenja ciljeva te naglašava potrebu za osiguravanjem njihove provedbe na način kojim se štite zajednička politika i jedinstveno tržište i koji je u skladu s obvezama u pogledu pojednostavljenja. Međutim, EGSO smatra da je komunikacija trebala biti preciznija. EGSO se nada da će u predstojećim zakonodavnim prijedlozima Komisija uzeti u obzir stajališta civilnog društva iznesena u ovom mišljenju. Vremenski rok za mišljenje EGSO-a i zakonodavne prijedloge Europske komisije bio je prekratak.

    1.4.

    		 EGSO podržava model dvaju stupova ZPP-a, pri čemu prvi stup osigurava izravna plaćanja koja treba preusmjeriti i uz pomoć kojih se poljoprivrednicima mora osigurati pravedan dohodak i poticaji za osiguravanje javnih dobara, kao i potpora tržištu, dok se drugim stupom pruža potpora ruralnim područjima i suzbija depopulacija u skladu s Deklaracijom iz Corka 2.0. EGSO se protivi sufinanciranju prvog stupa i poziva na utvrđivanje razumne razine sufinanciranja drugog stupa za sve države članice. EGSO nedvojbeno smatra da bi se izravna plaćanja trebala pružati samo aktivnim poljoprivrednicima, na temelju objektivnih kriterija povezanih s poljoprivrednom proizvodnjom i osiguravanjem javnih dobara.

    1.5.

    		 EGSO podržava snažan i dobro financiran ZPP i povećanje u proračunu EU-a na 1,3 % BND-a, u skladu s rastom gospodarstva EU-a. Potrebno je osigurati odgovarajuća financijska sredstva za ZPP kako bi se riješio problem niskog dohotka poljoprivrednika i radnika u poljoprivredi, inflacije i mogućeg nedostatka sredstava uzrokovanog Brexitom, kao i dodatnih zahtjeva na području okoliša i klimatskih promjena, te kako bi se osiguralo potrebno približavanje izravnih plaćanja među državama članicama uzimajući u obzir različite uvjete.

    1.6.

    		 EGSO vjeruje da ZPP mora pružati potporu malima i velikima, mladima i starima, novima i etabliranima, samozaposlenim poljoprivrednicima i njihovim zaposlenicima, ženama i muškarcima, kako bi život na selu bio održiv za aktivne poljoprivrednike koji se bave proizvodnom djelatnošću, osiguravaju javna dobra, brinu o okolišu i doprinose zapošljavanju.

    1.7.

    		 EGSO pozdravlja nove prijedloge o supsidijarnosti i prijedloge kojima se državama članicama daje viši stupanj odgovornosti, no jasno ističe da je potrebno održati snažan ZPP, bez renacionalizacije koja bi ugrozila jedinstveno tržište. Supsidijarnost se mora primjenjivati samo na planove država članica za provedbu ciljeva ZPP-a, a državama članicama istodobno se mora osigurati fleksibilnost za usvajanje opcija za plaćanje u okviru prvog i drugog stupa koje najbolje odgovaraju vrstama i uvjetima poljoprivrede te poljoprivrednim strukturama u pojedinim zemljama, uzimajući u obzir prirodne uvjete i okoliš.

    1.8.

    		 Predloženi novi model ostvarenja ciljeva povezanih s okolišem i klimatskim promjenama mora se ponajprije primjenjivati na razini država članica. U skladu s obvezom pojednostavljenja mora biti jednostavan i razumljiv poljoprivrednicima, bez nametanja dodatnih troškova. Nacionalni strateški planovi moraju se na razini poljoprivrednog gospodarstva pretvoriti u jednostavne planove s lako razumljivim i jednostavno mjerljivim pokazateljima.

    1.9.

    		 Pojednostavljenje je već dugo jedan od ključnih elemenata komunikacije u vezi sa ZPP-om i prilikom ove reforme mora se ostvariti. EGSO vjeruje da ova reforma predstavlja stvarnu priliku za pojednostavljenje i predložio je popis vrlo konkretnih pitanja za provedbu. Potrebno je konsolidirati višestruku sukladnost korištenjem tehnološkog napretka, oblik i učestalost inspekcija na terenu moraju se preispitati i optimirati, a dozvoljena odstupanja po potrebi povećati radi izbjegavanja prividne točnosti; poljoprivrednici trebaju imati priliku ispraviti propuste u uvažavanju propisa s pomoću postupka zatvaranja prije no što im se nametnu sankcije, a plaćanja bi se trebala vršiti na vrijeme. Pritom treba primijeniti načelo jedne godine kako bi se izbjegla potreba za retroaktivnim kontrolama i sankcijama.

    1.10.

    		 EGSO odlučno podržava poboljšane mjere za mlade poljoprivrednike i predložio je šest konkretnih mjera, uključujući jasnu definiciju pojma „mladi poljoprivrednik” radi rješavanja ključnog pitanja generacijske obnove u poljoprivredi.

    1.11.

    		 Zbog pozitivnog učinka na okoliš i radi povećanja površine pokrivene travnjakom u cijelom EU-u, EGSO preporučuje da se aktivnim poljoprivrednicima isplaćuju veće izravne potpore za trajne travnjake.

    1.12.

    		 ZPP-om nakon 2020. mora se ojačati položaj poljoprivrednika u lancu opskrbe kako bi oni mogli ostvarivati pravedan dohodak i kako ne bi bili najslabija karika u lancu (1). ZPP-om se mora zaštiti funkcioniranje jedinstvenog tržišta, uz obavezno označivanje podrijetla poljoprivrednih proizvoda koje ne smije sprečavati slobodno kretanje robe u EU-u.

    1.13.

    		 EGSO smatra da ZPP mora dopunjavati sveobuhvatnu prehrambenu politiku (2).

    1.14.

    		 EU-u je potrebna održiva potrošnja hrane kojom se poštuju zahtjevi u pogledu niskih razina emisija ugljika (3) i visoki standardi u području okoliša i klimatskih promjena, u skladu s kružnim gospodarstvom i poljoprivredom prihvatljivom za okoliš.

    1.15.

    		 Poljoprivreda ne obuhvaća samo proizvodnju hrane već i upravljanje poljoprivrednim zemljištem, uporabu vodnih resursa i očuvanje okoliša. Stoga EGSO poziva Komisiju da na razini EU-a zaštiti zemljište od koristoljubivog otkupa na veliko i nepovratne prenamjene u druge svrhe, kao i od degradacije, dezertifikacije, napuštanja, onečišćenja i erozije (4). Potrebno je uvažiti i usku povezanost poljoprivrede i šumarstva.

    1.16.

    		 EGSO smatra da mora postojati mnogo koherentnija strategija koja povezuje ZPP i međunarodnu trgovinsku politiku koju provodi EU. Uviđajući da je trgovinska politika od presudne važnosti za uspjeh ZPP-a, EGSO smatra da se u okviru svih novih trgovinskih sporazuma mora insistirati na punom poštovanju europskih normi o svim ključnim pitanjima sigurnosti hrane, utjecaja na okoliš, zdravlja i dobrobiti životinja i biljaka te uvjeta rada.

    2.   Važnost poljoprivrede i budućnost hrane i poljoprivrede

    2.1.

    		 Održiva poljoprivreda jedini je sektor koji može ispuniti najosnovniju ljudsku potrebu za proizvodnjom hrane, dok putem upravljanja zemljištem i njegova održavanja ujedno osigurava osnovna javna dobra povezana s okolišnom zaštitom naših resursa vode, tla, zraka i biološke raznolikosti.

    2.2.

    		 Uz osiguravanje javnih dobara poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo, u kojima djeluje 11 milijuna poljoprivrednika, izravno stvaraju 22 milijuna radnih mjesta na poljoprivrednim gospodarstvima i dodatna 22 milijuna diljem Europe u prehrambenom sektoru u širem smislu, u srodnim područjima kao što su prerada, trgovina i prijevoz, pa čak i znanost, istraživanje i obrazovanje. Poljoprivreda bi mogla djelotvornije doprinijeti ekonomskim rezultatima, rastu i stvaranju radnih mjesta u svim ruralnim područjima kad bi se na odgovarajući način promijenili okvirni uvjeti.

    2.3.

    		 Poljoprivredna ima bitnu ulogu u budućnosti Europe te u ostvarivanju ciljnih vrijednosti utvrđenih u ciljevima održivog razvoja UN-a i obvezama preuzetima u okviru 21. konferencije stranaka (COP21). Prema stajalištima iznesenima u komunikaciji „Budućnost hrane i poljoprivrede” europska poljoprivreda može kroz unaprijeđeni prehrambeni lanac donijeti znatnu korist društvu u smislu osiguravanja obilnih količina sigurne i cjenovno pristupačne hrane i sirovina na održiv način kojim se štite naši ključni prirodni resursi – tlo, voda, zrak i biološka raznolikost – a i osigurati pravedne dohotke poljoprivrednicima na temelju održivih cijena.

    2.4.

    		 EGSO vjeruje da se osim ispunjavanja ključnih ciljeva utvrđenih u Ugovoru iz Rima – koji se odnose na 1) povećanje poljoprivredne produktivnosti, 2) osiguravanje primjerenog životnog standarda poljoprivrednika, 3) stabilizaciju tržišta, 4) opskrbljivanje i 5) osiguravanje razumnih cijena za potrošače – ubuduće ZPP-om moraju ostvariti dodatni ciljevi, osobito u pogledu zaštite okoliša, klimatskih promjena i biološke raznolikosti te socijalnih pitanja i zaposlenosti u ruralnim područjima.

    2.5.

    		 EGSO uviđa da su se ciljevi ZPP-a iz Ugovorâ iz Rima s vremenom promijenili i da nisu u potpunosti ostvareni. Jedan je od ciljeva bio i još uvijek jest ostvarivanje dostatnog dohotka povećanjem produktivnosti poljoprivrednih gospodarstava. Poljoprivredna gospodarstva danas su produktivnija nego ikad, ali dohoci često nisu zadovoljavajući zbog čega su „poštene i pravične” cijene koje se mogu postići na tržištu u mnogim slučajevima zamijenjene izravnim plaćanjima. Uz tržišne prinose, aktivnim poljoprivrednicima potrebna su i jedinstvena plaćanja.

    2.6

    		 EGSO vjeruje da sljedeća ključna načela moraju biti temelj za buduće ciljeve ZPP-a:

    —

    zaštita europskog poljoprivrednog modela i njegovih višefunkcionalnih uloga te održivih obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava, MSP-ova, zadruga i drugih poljoprivrednih sustava, koji su povijesno utemeljeni u EU-u. ZPP bi trebao omogućiti održivu poljoprivrednu proizvodnju u svim regijama EU-a;

    —

    solidna izravna plaćanja kojima će se osigurati da dohodak poljoprivrednika bude dostatan za život;

    —

    snažni programi ruralnog razvoja;

    —

    jedinstveno tržište koje ispravno funkcionira;

    —

    snažniji položaj primarnog proizvođača u lancu vrijednosti;

    —

    održivo korištenje i upravljanje prirodnim resursima tla, vode, zraka i biološke raznolikosti;

    —

    zaštita okoliša i ublažavanje klimatskih promjena;

    —

    očuvanje prirode i krajobraza;

    —

    potpora generacijskoj obnovi i privlačenje mladih poljoprivrednika;

    —

    poticanje zapošljavanja;

    —

    zaštita radnih mjesta i socijalno uključivanje;

    —

    potpora rastu i jačanje konkurentnosti;

    —

    pristup građana vrlo raznolikoj hrani proizvedenoj na održiv način, uključujući regionalne proizvode, i proizvode s oznakom zemljopisnog podrijetla i organsku hranu;

    —

    usvajanje dosljedne trgovinske politike u skladu s ciljevima ZPP-a;

    —

    obvezna oznaka podrijetla kao dodana vrijednost za potrošače;

    —

    davanje prednosti mjerama osposobljavanja usmjerenima na poboljšanje proizvodnje i kvalitete hrane;

    —

    omogućavanje da kružni migracijski tokovi odgovore na potrebe proizvodnje sa sezonskim radnicima iz trećih zemalja;

    —

    poticanje digitalizacije u ruralnim područjima, poljoprivrednih aktivnosti i lanca opskrbe hranom.

    2.7.

    		 EGSO vjeruje da su novi prijedlozi u komunikaciji Komisije koji se odnose na supsidijarnost i novi model ostvarenja ciljeva pozitivni i da bi, budu li se ispravno provodili, mogli imati znatan pozitivan učinak na ZPP na razini poljoprivrednih gospodarstava u pogledu pojednostavljenja i smanjenja birokracije, kao i u pogledu bolje prilagodbe mjera promjenjivim okolnostima u državama članicama te većeg usmjeravanja politike na okoliš i klimatske promjene. EGSO također vjeruje da je u tu svrhu potrebno nekoliko korjenitih izmjena ZPP-a, koje su dijelom navedene i u prijedlozima Komisije. Ako se ispravno provedu, te bi izmjene mogle imati pozitivan učinak na poljoprivredu i na istinsko postizanje ciljeva ZPP-a.

    2.8.

    		 U ZPP-u se moraju odražavati ključni ciljevi i ciljne vrijednosti određeni u ciljevima održivog razvoja UN-a i na konferenciji COP21. To uključuje iskorjenjivanje siromaštva, što podrazumijeva poboljšavanje dohotka poljoprivrednih gospodarstava, suzbijanje gladi, zdravlje i blagostanje, dobro obrazovanje, čistu vodu i kanalizaciju, čistu i cjenovno pristupačnu energiju, pristojan posao i gospodarski rast, smanjenje nejednakosti, odgovornu proizvodnju i potrošnju, mjere u području klime te zaštitu vodnih resursa i života na zemlji. EGSO smatra da se u okviru ZPP-a moraju poštovati ti ključni ciljevi te da se to mora odražavati u uvjetovanosti izravnih plaćanja, naročito kad su posrijedi pitanja povezana sa zemljištem te standardi na području okoliša i rada.

    2.9.

    		 S obzirom na vremenske rokove faza kroz koje prolazi prijedlog EGSO predlaže uvođenje jasnih prijelaznih mjera, već iz jednostavnog razloga što nužni politički procesi i administrativna provedba koja slijedi nakon njih vjerojatno neće moći biti okončani prije kraja 2022. godine pa je stoga potrebno osigurati dovoljno vremena za neometan prijelaz s postojeće politike na novu politiku. Poljoprivrednicima i poljoprivrednom sektoru potrebni su jasnoća, stabilnost i sigurnost za planiranje; EU mora izbjeći poteškoće do kojih je došlo prilikom posljednje reforme.

    3.   Proračun

    3.1.

    		 Izravna plaćanja i dalje će imati određenu ulogu u osiguravanju dohotka jer sadašnji uvjeti ne dopuštaju poljoprivrednicima da prodajom svojih proizvoda ostvare dovoljna primanja. Budući da bi se u isto vrijeme za poljoprivrednike trebalo uvesti tržište „javnih dobara”, čime bi se ne samo kompenzirali dodatni troškovi za poljoprivrednike i moguće smanjenje njihove zarade već bi se i pozitivno utjecalo na dohodak – što EGSO odlučno podržava – kreatori politika moraju osigurati dovoljno financijskih sredstava kako bi se ta obećanja i ostvarila. EGSO kritizira činjenicu da Komunikacija ne sadrži analizu stvarnih financijskih potreba novog „pravednijeg i zelenijeg” ZPP-a (5).

    3.2.

    		 EGSO stoga insistira na izradi čvrstog proračuna za ZPP, ali smatra da je to dovedeno u pitanje. Proračun ZPP-a vjerojatno će trebati znatno povećati kako bi se ispunili novi zahtjevi u pogledu te politike (koji se odnose na dodatne kriterije u vezi s okolišem i klimatskim promjenama na razini poljoprivrednih gospodarstava), kako bi se provelo nužno približavanje u pogledu izravnih plaćanja među državama članicama uzimajući u obzir razlike u uvjetima i kako bi se i dalje moglo reagirati na pritiske prouzročene niskim dohotkom poljoprivrednih gospodarstava i smanjiti razliku u dohotku u odnosu na druge sektore u društvu te kako bi se uzela u obzir inflacija.

    3.3.

    		 Rashodi u okviru ZPP-a smanjeni su od 1980-ih s otprilike 70 % proračuna EU-a na 38 %. Proračun ZPP-a nije povećan nakon naglog proširenja EU-a na 18 novih država članica i značajnog povećanja poljoprivrednog zemljišta EU-a.

    3.4.

    		 EGSO prima na znanje prijedloge EP-a za povećanje proračuna EU-a s 1,0 % BND-a na barem 1,3 %; međutim, i dalje je nejasno koliki će udio tih dodatnih sredstava biti izdvojen za poljoprivredu i hoće li on biti dovoljan da se osigura dostatan i odgovarajući proračun ZPP-a te ispune svi ambiciozni ciljevi i zahtjevi. Civilno društvo i Europski parlament podržavaju čvrst proračun i stabilnost koju on donosi. Prijedlozi za reformu ZPP-a neće uspjeti bez dostatnog proračuna za ZPP.

    3.5.

    		 Manjak u proračunu EU-a, a naročito u proračunu ZPP-a, kao posljedica Brexita mora se nadoknaditi dodatnim doprinosima država članica. Osim toga, prijedlozi za financiranje novih mjera EU-a moraju uključivati nova financijska sredstva.

    4.   Supsidijarnost

    4.1.

    		 EGSO pozdravlja prijedlog za uvođenje više supsidijarnosti u ZPP, ali naglašava važnost održavanja snažne zajedničke poljoprivredne politike i snažnog jedinstvenog tržišta EU-a. Ne može se dopustiti da supsidijarnost na bilo koji način ugrozi ZPP ili jedinstveno tržište. Osim toga, članovi EGSO naglašavaju da zbog supsidijarnosti ne smije doći do renacionalizacije ZPP-a ni u jednoj državi članici te ističu svoju zabrinutost u vezi s time.

    4.2.

    		 Supsidijarnost bi se trebala primjenjivati samo na planove koje države članice pripremaju za ostvarenje prioriteta ZPP-a, a model dvaju stupova ZPP-a potrebno je zadržati. EGSO pozdravlja inicijativu razvijanja poljoprivrede koja potječe iz regija podrijetla migranata. Standardi na području rada moraju se poštovati u slučaju svih zaposlenika, uključujući sezonske radnike.

    4.3.

    		 Uloga Komisije u odobravanju i nadziranju nacionalnih provedbenih planova te – u slučaju nepoštovanja obveza – eventualnom sankcioniranju od presudne je važnosti za to da ZPP ostane zajednička politika.

    4.4.

    		 Ključni element pozitivne supsidijarnosti treba biti u području dopuštanja državama članicama da osmišljavaju programe i operacije za plaćanja u okviru prvog i drugog stupa koji najbolje odgovaraju vrstama i uvjetima poljoprivrede te strukturama u poljoprivredi u pojedinim zemljama, jamčeći pritom veću stopu ostvarenja ciljeva u pogledu klimatskih promjena i okoliša.

    4.5.

    		 Supsidijarnost bi također trebala osigurati fleksibilnost da se državama članicama omogući usvajanje oblika, uvjeta i pravila za višestruku sukladnost koji najbolje odgovaraju okolnostima u pojedinačnim zemljama koje bi zahvaljujući tome trebale provesti istinsko i značajno pojednostavljenje na razini poljoprivrednog gospodarstva, zadržavajući pritom zadovoljavajući sustav kontrole.

    5.   Novi model ostvarenja ciljeva

    5.1.

    		 U komunikaciji o ZPP-u predložen je novi model ostvarenja ciljeva kojim bi se na temelju supsidijarnosti državama članicama omogućilo da osmisle mješavinu obveznih i dobrovoljnih mjera u obama stupovima kako bi ostvarile ciljeve u pogledu okoliša i klime određene na razini EU-a. U komunikaciji se predlaže da države članice u strateškim planovima odrede mjerljive ciljne vrijednosti za ostvarenje ciljeva. Nadalje, predlaže se da se sva izravna plaćanja poljoprivrednicima uvjetuju primjenom praksi korisnih za okoliš i klimu ili, ako to već rade, njihovom daljnjom primjenom. Također se predlaže da se poljoprivrednike nagradi za ambicioznije dobrovoljne prakse, što će iziskivati znatne poticaje.

    5.2.

    		 EGSO jasno navodi da se mjerljive ciljne vrijednosti, rezultati i pokazatelji rezultata u pogledu okoliša i klimatskih promjena moraju primjenjivati ponajprije na razini država članica.

    5.3.

    		 Na razini poljoprivrednog gospodarstva novi model ostvarenja ciljeva mogao bi podrazumijevati jednostavan plan koji obuhvaća ključne aspekte mjera na području okoliša i klimatskih promjena koje se odnose na zaštitu tla, vode, zraka, biološke raznolikosti i obilježja krajobraza te upravljanje hranjivim tvarima.

    5.4.

    		 Dodatna i veća plaćanja u drugom stupu provodila bi se ako se primjenjuju dobrovoljni poboljšani uvjeti u pogledu okoliša, socijalnih aspekata, zapošljavanja i klimatskih promjena.

    5.5.

    		 EGSO smatra da je vrlo važno da novi model ostvarenja ciljeva bude u skladu s ciljevima pojednostavljenja te da bude lako razumljiv i jednostavan za primjenu na razini poljoprivrednog gospodarstva.

    5.6.

    		 Primjena novog modela ostvarenja ciljeva ne bi trebala uzrokovati dodatne troškove na razini poljoprivrednog gospodarstva u obliku savjetodavnih usluga ili troškova sukladnosti koji bi umanjili izravna plaćanja. Troškovi nastali na razini poljoprivrednog gospodarstva radi postizanja boljih rezultata u svladavanju novih izazova u području okoliša i klimatskih promjena moraju se odražavati u većim plaćanjima i dodjeli proračunskih sredstava na razini države članice.

    5.7.

    		 EGSO pozdravlja prijedloge Komisije o prihvaćanju koncepta pametne poljoprivrede, čijom se primjenom doprinosi povećanju dohotka poljoprivrednih gospodarstava, uz pozitivan učinak na okoliš. To bi podrazumijevalo korištenje osposobljavanja, prijenosa znanja i tehnologije u cilju povećanja učinkovitosti u korištenju vode, energije, gnojiva i drugih elemenata kao što su pesticidi (6) te promicanje ekoloških metoda proizvodnje, kao što su ekološko gospodarenje zemljištem, organska poljoprivreda i agroekologija.

    6.   Pojednostavljenje

    6.1.

    		 EGSO odlučno podržava znatno pojednostavljenje ZPP-a i ispunjenje političkih obveza preuzetih u pogledu pojednostavljenja u svrhu ostvarivanja konkretnih koristi, uključujući smanjenje birokratskog opterećenja za poljoprivrednike. Prilikom brojnih prethodnih reformi ZPP-a obećavalo se pojednostavljenje, no od toga je ostvareno malo ili ništa.

    6.2.

    		 Od ključne je važnosti da se u zakonodavnim prijedlozima pozabavi stvarnim pojednostavljenjem birokratski najsloženijih elemenata ZPP-a, naročito u vezi s provjerama na licu mjesta u vezi sa zahtjevima za programe potpore po površini te u vezi s vrlo opsežnim i složenim zahtjevima za višestruku sukladnost, koja obuhvaća propisane zahtjeve o upravljanju (SMR) i dobre poljoprivredne i okolišne uvjete (GAEC), koje poljoprivrednici moraju poštovati. Istodobno, važno je uvesti djelotvoran i učinkovit sustav kontrole koji se temelji na riziku i svakako je povezan sa sustavom savjetovanja i poticanja za poljoprivrednike koji se primjenjuje u ranoj fazi.

    6.3.

    		 Iako je Skupnom uredbom postignuta mala razina dobrodošlog pojednostavljenja, potrebne su dodatne promjene kako bi se ostvario cilj pojednostavljenja.

    6.4.

    		 EGSO predlaže da se na sljedećim područjima uvedu pojednostavljenja i to pomoću novog modela ostvarenja ciljeva, supsidijarnosti i bolje uporabe moderne tehnologije te korištenjem resursa i instrumenata Zajedničkog istraživačkog centra:

    —

    potrebno je u potpunosti preispitati i preurediti sustav kontrola na poljoprivrednim gospodarstvima kako bi on postao učinkovitiji i birokratski manje složen: na temelju načela jedne godine (bez retroaktivnih kontrola) najprije se treba usredotočiti na usmjeravanje i ispravljanje umjesto na kažnjavanje i sankcioniranje;

    —

    dio provjera višestruke sukladnosti na licu mjesta mogao bi se zamijeniti boljim korištenjem nove tehnologije, satelitskim inspekcijama i daljinskom detekcijom;

    —

    potrebno je optimirati postojeće propisane zahtjeve o upravljanju i standarde za dobre poljoprivredne i okolišne uvjete, ali bez ugrožavanja kontrola ili normi;

    —

    valja povećati dopuštena odstupanja kako bi se uzele u obzir specifičnosti stvarnog rada poljoprivrednih gospodarstava, na kojima često radi samo jedna osoba, te osigurati odgovarajuće rokove za ispravke u slučaju nepoštovanja propisa;

    —

    inspekcije ne bi trebale biti razlog za odgađanje plaćanja te bi trebalo uvesti politiku prema kojoj se sve kazne u vezi s uvjetima prihvatljivosti i višestrukom sukladnošću/propisanim zahtjevima o upravljanju primjenjuju sljedeće godine (7).

    6.5.

    		 Supsidijarnost državama članicama omogućuje usvajanje povećanih razina pojednostavljenja na razini poljoprivrednih gospodarstava u skladu sa specifičnim okolnostima, pri čemu se održava osiguravanje javnih dobara.

    7.   Izravna plaćanja, ruralni razvoj i zajednička organizacija tržišta

    7.1.

    		 U novijem izvješću Europskog revizorskog suda (ECA) naglašeno je da je program osnovnog plaćanja za poljoprivrednike operativan, no da ima ograničen učinak na pojednostavljenje, ciljanost i konvergenciju razina potpore. ECA uz to navodi da je program osnovnog plaćanja znatan izvor dohotka za mnoge poljoprivrednike, ali da sadrži suštinska ograničenja. Njime se ne uzimaju u obzir tržišni uvjeti, korištenje poljoprivrednog zemljišta ili okolnosti na pojedinačnim dobrima te nije utemeljen na analizi općeg stanja poljoprivrednika u pogledu dohotka.

    7.2.

    		 Izravna su plaćanja stoga za mnoge poljoprivrednike postala najvažniji instrument ZPP-a (8) i od presudne su važnosti za europsku poljoprivredu jer podupiru dohodak poljoprivrednih gospodarstava, doprinose zaštiti europskog poljoprivrednog modela i podupiru najviše razine standarda na području hrane i okoliša zbog toga što poljoprivrednici često više nisu u mogućnosti ostvariti dovoljne prihode od proizvodnje i prodaje svojih proizvoda na tržištu. Izravna plaćanja u prosjeku predstavljaju 46 % dohotka poljoprivrednih gospodarstava za otprilike 7 milijuna poljoprivrednika, što obuhvaća 90 % obrađenog zemljišta diljem EU-a (9). U nekim sektorima i regijama izravna su plaćanja još važnija i u cijelosti nužna za opstanak poljoprivrede.

    7.3.

    		 EGSO izražava žaljenje zbog takvih kretanja zbog kojih poljoprivreda postaje sve više ovisna o raspravama o proračunu. EGSO smatra da je najvažnija zadaća ZPP-a osigurati da stabilizirana tržišta (i pravedni trgovinski sporazumi) omoguće ostvarivanje pravednog dohotka od prodaje održivo proizvedenih proizvoda. EGSO istodobno pozdravlja činjenicu da politička razina namjerava razviti tržište „javnih dobara” koje će pozitivno utjecati na dohodak.

    7.4.

    		 To će iziskivati promjene u preusmjeravanju izravnih plaćanja, što jasno proizlazi i iz Komunikacije Komisije. EGSO pozdravlja činjenicu da Komisija razmatra može li se održati postojeći oblik dodjele sredstava. Međutim, svaka promjena mora očuvati jednu od ključnih prednosti te politike: zaštitu unutarnjeg tržišta koje se tijekom godina stvorilo zahvaljujući ZPP-u i koje dobro funkcionira.

    7.5.

    		 EGSO je zabrinut zbog nedostatka potpore za poljoprivrednike koji primaju niska izravna plaćanja ili ih uopće ne primaju, kao što su uzgajivači voća i povrća na malim površinama ili uzgajivači stoke na pašnjacima u državama članicama koje za njihove usluge ne isplaćuju povezane premije.

    7.6.

    		 EGSO podupire zadržavanje modela ZPP-a s dvama stupovima, pri čemu su izravna plaćanja i tržišne mjere za potporu dohotku poljoprivrednih gospodarstava obuhvaćeni prvim stupom, dok su mjere usmjerene na gospodarske, okolišne, radne i socijalne aspekte te zapošljavanje u poljoprivredi i ruralnim područjima, u skladu s Deklaracijom Cork 2.0, obuhvaćene drugim stupom (10).

    7.7.

    		 EGSO podupire prijedloge za veću ambicioznost i usmjerenost na skrb o okolišu i na mjere u području klime u obama stupovima kako bi ZPP bio „zeleniji”, što je područje na kojem su se postojeće politike pokazale previše birokratskima te je potrebno poboljšati njihovu učinkovitost.

    7.8.

    		 Izravna plaćanja moraju se pružati samo aktivnim poljoprivrednicima na temelju jasnih objektivnih kriterija i regionalnih praksi usmjerenih na poljoprivredne aktivnosti i osiguravanje javnih dobara. Izravna plaćanja ne smiju biti dostupna osobama koje samo posjeduju zemljište, a ne bave se aktivno poljoprivrednom proizvodnjom i ne osiguravaju javna dobra.

    7.9.

    		 Državama članicama mora po potrebi biti dopušteno pružanje povećanih proizvodno vezanih plaćanja kako bi mogle pružiti snažnu potporu ranjivim sektorima i regijama bez narušavanja tržišta. To će pomoći u zaštiti biološke raznolikosti, poljoprivrede koja se temelji na pašnjacima i drugih sektora koji propadaju te u sprečavanju napuštanja zemljišta, osobito u udaljenim ruralnim područjima, gdje nije moguće usvojiti ili prijeći na drugačije oblike poljoprivrede. Nadalje, države članice trebale bi imati veću fleksibilnost za usmjeravanje plaćanja iz drugog stupa prema poboljšanju stanja u ranjivim sektorima i područjima koja propadaju, gdje proizvodno vezana plaćanja možda nisu prikladna.

    7.10.

    		 EGSO smatra da je obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima potrebna ciljanija potpora. Kako bi se poboljšala ekonomska održivost malih poljoprivrednih gospodarstava trebalo bi provoditi najprikladnije dobrovoljne mjere iz prvog i drugog stupa ZPP-a. Moguća preraspodjela plaćanja među podnositeljima zahtjeva ne bi smjela dovesti do povećanja cijena zemljišta i zakupa, odnosno smanjenja dohotka ili zarade za aktivne poljoprivrednike.

    7.11.

    		 Svaka će država članica usvojiti strateški plan na temelju kojega će poduzimati mjere za osiguravanje plaćanja poljoprivrednom sektoru. Za izravna plaćanja u okviru prvog stupa trebalo bi utvrditi pravednu i razumnu gornju granicu za pojedinačne poljoprivrednike. Prilagodbe bi trebale biti moguće, a trebalo bi voditi računa i o partnerstvima, zadrugama, poduzećima te broju zaposlenika koje treba osigurati. Gornje granice ne bi se trebale primjenjivati na dobrovoljne mjere na području okoliša i na one koji osiguravaju javna dobra. Sredstva prikupljena određivanjem gornjih granica mogla bi se koristiti za preraspodjelu plaćanja. Države članice mogu voditi računa o zapošljavanju, uzgoju životinja i osjetljivim sektorima.

    7.12.

    		 U pogledu modela osnovnog plaćanja predlaže se da se zemljama koje su usvojile sustav različit od sustava paušalnog osnovnog plaćanja, primjerice hibridni ili aproksimativni model, nakon 2020. omogući da zadrže odabrani model ako je on bolje usklađen s okolnostima u tim zemljama (11). Države koje su odabrale program jedinstvenih plaćanja po površini trebale bi imati mogućnost ukidanja prava na plaćanje. Paušalna stopa plaćanja po hektaru u pojedinim slučajevima može biti povoljnija za proizvođače ratarskih kultura nego za radno intenzivne sektore kao što su stočarstvo te uzgajanje voća i povrća.

    7.13.

    		 EGSO smatra da u prvom stupu ne smije postojati sufinanciranje kako bi ZPP ostao snažna zajednička politika EU-a. EGSO se ne slaže s mogućnošću da se državama članicama dopusti prenošenje sredstava iz drugog u prvi stup i poziva na utvrđivanje razumne razine sufinanciranja drugog stupa za sve države članice.

    7.14.

    		 Iznos izravnih potpora koje se isplaćuju poljoprivrednicima u različitim državama članicama EU-a mora se dodatno približiti kako bi se u obzir uzele razlike u uvjetima te na taj način stvorili jednaki uvjeti tržišnog natjecanja za poljoprivrednike u svim državama članicama te kako bi se osigurao uravnotežen razvoj ruralnih područja u cijelom EU-u (12).

    7.15.

    		 Snažna politika ruralnog razvoja u drugom stupu ZPP-a s većim manevarskim prostorom nužna je za podupiranje poljoprivrednih, gospodarskih, okolišnih i socijalnih zahtjeva u ruralnim područjima, uključujući ranjivije regije, u skladu s Deklaracijom Cork 2.0. Mjere bi trebalo usmjeriti na suzbijanje depopulacije, u sinergiji s drugim strukturnim politikama. EGSO naglašava i usku povezanost poljoprivrede i šumarstva te ulogu šuma u ruralnim gospodarstvima.

    7.16.

    		 Plaćanja područjima s prirodnim ograničenjima ili drugim posebnim ograničenjima jedna je od mjera od posebne važnosti za obnavljanje, očuvanje i jačanje ekosustava koji ovise o poljoprivredi i šumarstvu (13). Potpora poljoprivrednicima koji rade na područjima s prirodnim ograničenjima ili drugim posebnim ograničenjima ključna je za održavanje poljoprivrede u tim područjima te za sprečavanje napuštanja zemljišta i, u konačnici, depopulacije ruralnih područja. Državama članicama moraju se osigurati dovoljna financijska sredstva iz Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj (EPFRR) za potporu područjima s prirodnim ograničenjima ili drugim posebnim ograničenjima.

    7.17.

    		 EGSO i dalje podržava jačanje potpore za područja s prirodnim ili drugim posebnim ograničenjima. Potpora bi trebala varirati ovisno o stupnju ograničenja, koji se treba temeljiti na postojećim biofizičkim kriterijima za određivanje područja s prirodnim ili drugim posebnim ograničenjima.

    7.18.

    		 EGSO predlaže poboljšanje i jačanje postojeće zajedničke organizacije tržišta kako bi se osigurala djelotvorna zaštita i potpora tržištu, osobito u slučaju krize ili u teškim razdobljima, kao što su ruska zabrana uvoza ili Brexit kako bi se zaštitili primarni proizvođači, prerađivači, potrošači, tržišta i radna mjesta. EGSO smatra da zakonodavni prijedlozi Europske komisije moraju zauzeti mnogo čvršći stav u pogledu „tržišta” i „trgovine” i da moraju sadržavati smislene i konkretne mjere.

    7.19.

    		 ZPP-om se mora ojačati položaj poljoprivrednika kako oni ne bi bili najslabija karika u lancu opskrbe (14). EGSO pozdravlja inicijativu Komisije o izradi zakonodavnih mjera za rješavanje pitanja nepoštene trgovačke prakse. Te zakonodavne mjere valja uvesti što prije kako potpora za poljoprivredu iz proračuna EU-a ne bi propala, već kako bi se njome stvorila vrijednost i pomoglo poljoprivrednicima da stavljaju svoje proizvode na tržište po pravednim cijenama. Osim toga, EGSO preporučuje provedbu prijedloga Radne skupine za poljoprivredna tržišta.

    7.20.

    		 Jedinstveno tržište koje dobro funkcionira mora biti u središtu ZPP-a. Novi trend renacionalizacije koji zahvaća jedinstveno tržište uzrokuje veliku zabrinutost i veće razlike u cijenama i među tržištima. Od presudne je važnosti da se, ako to već nije slučaj, uvedu pravila o obaveznom označivanju podrijetla poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda jer je to nužno za sprečavanje prijevara i za omogućavanje svjesnog odabira potrošača, upravo zato da se tim pravilima ne bi ugrozilo ili ograničilo slobodno kretanje robe na jedinstvenom tržištu EU-a (15). Nepošteno tržišno natjecanje kroz nepoštovanje standarda na području rada (ugovori, socijalna sigurnost, zdravlje i sigurnost na radu) ozbiljno ugrožava jedinstveno tržište.

    7.21.

    		 Politička nesigurnost, klimatske promjene i drugi čimbenici znače da se poljoprivrednici sve češće moraju nositi s prirodnim katastrofama prouzročenima vremenskim neprilikama te s velikim fluktuacijama cijena na tržištima. Nestabilne cijene robe mogu ozbiljno utjecati na dohodak poljoprivrednih gospodarstava. EGSO poziva Komisiju i države članice da osiguraju instrumente kojima će poljoprivrednicima pomoći da učinkovito svladaju te rizike i osiguraju si stabilan dohodak. Potrebno je preispitati postojeći mehanizam pričuve za slučaj krize kako bi se prikupila financijska sredstva koja bi omogućila djelotvornu reakciju u slučaju krize. EGSO jasno iznosi svoj stav da su za poljoprivrednike solidna izravna plaćanja najbolji oblik garancije dohotka.

    8.   Mladi poljoprivrednici, generacijska obnova, novi poljoprivrednici i žene u poljoprivredi

    8.1.

    		 Broj mladih poljoprivrednika u stalnom je padu, kao i broj poljoprivrednika općenito. Međutim, nagli pad broja poljoprivrednika s 14,5 milijuna na 10,7 milijuna (16) u prethodnom proračunskom razdoblju obuhvaća sve dobne skupine (17). Unatoč istim prilikama za dobivanje potpore u okviru ZPP-a, broj mladih poljoprivrednika i njihov udio u pojedinačnim državama članicama uvelike se razlikuju. (18) Tijekom 2016. samo je 31,8 % poljoprivrednih radnika u EU-u bilo mlađe od 40 godina, u usporedbi s 42,4 % u zaposlenom stanovništvu općenito (19).

    8.2.

    		 EGSO predlaže da se potpora za mlade poljoprivrednike i generacijsku obnovu u okviru ZPP-a poveća. Nadalje, državama članicama trebala bi se omogućiti fleksibilnost kako bi mladim poljoprivrednicima i mladim radnicima u poljoprivredi mogle osigurati mjere za stabilan dohodak, porezne olakšice ili druge programe poticaja. Države članice trebale bi također usvojiti mjere za integraciju novih poljoprivrednika (starijih od 40 godina) kako bi se povećana radna mobilnost, do koje dolazi i u gradovima, uzela u obzir i u ruralnim područjima.

    8.3.

    		 EGSO predlaže da se mladi poljoprivrednik definira kao osoba mlađa od 40 godina koja ima potrebne kvalifikacije i ispunjava zahtjeve utvrđene za aktivne poljoprivrednike.

    8.4.

    		 Mladi poljoprivrednici suočavaju se s velikim rizicima, visokim troškovima i nesigurnošću dohotka od svojih gospodarstava. EGSO iznosi sljedeće konkretne prijedloge za pružanje potpore i pomoći mladim poljoprivrednicima i za generacijsku obnovu:

    —

    poboljšanje dohotka i potpore za ulaganja povećanjem plaćanja u okviru prvog i drugog stupa za mlade kvalificirane poljoprivrednike;

    —

    povećanje dodatnih plaćanja od 25 % za mlade poljoprivrednike u okviru prvog stupa;

    —

    u okviru drugog stupa, uvođenje sustava umirovljenja za poljoprivrednike koji žele napustiti svoja gospodarstva i prepustiti ih mladim kvalificiranim poljoprivrednicima, uključujući odredbu o sustavu mobilnosti zemljišta;

    —

    u okviru drugog stupa, uvođenje programa za početak poslovanja, kao i drugih ciljanih mjera za mlade poljoprivrednike kako bi im se pomoglo da se etabliraju;

    —

    osiguravanje dodatnog dohotka u obliku plaćanja tijekom pet godina za mlade osobe koje osnivaju mala gospodarstva čiji su proizvodi namijenjeni lokalnom tržištu kako bi im se omogućilo da se postupno razviju;

    —

    razvijanje financijskih instrumenata za potporu u osiguravanju jeftinog kapitala ili zajmova za pokretanje poslovanja;

    —

    potpora za inovacije i prijenos znanja prilagođena mladim poljoprivrednicima.

    8.5.

    		 Udio žena koje rade u poljoprivredi u EU-u iznosi 35,1 % i niži je od udjela žena u zaposlenom stanovništvu općenito, koji iznosi 45,9 %, te znatno varira među državama članicama. Međutim, uloga žena u radnoj snazi vrlo je bitna. Zbog toga je važno da se u ZPP uvedu mjere za privlačenje većeg broja žena u poljoprivredu i za njihovo motiviranje.

    9.   Elementi s velikom dodanom vrijednošću u području okoliša

    9.1.

    		 EGSO pozdravlja činjenicu da se u komunikaciji o ZPP-u naglasak stavlja na okoliš i klimatske promjene te osobito na zaštitu i održivost tla, vode, zraka i biološke raznolikosti na razini poljoprivrednog gospodarstva.

    9.2.

    		 Osim produktivne funkcije, trajni travnjaci, koji predstavljaju više od 20 % površine EU-a, imaju brojne druge funkcije. Kao značajan izvor biološke raznolikosti u poljoprivrednim područjima donose jasnu korist za okoliš, osobito u pogledu sekvestracije ugljika i ekološke stabilnosti.

    9.3.

    		 Zbog toga, i radi povećanja površine pokrivene travnjakom u EU-u, EGSO preporučuje da se državama članicama omogući da kroz ZPP a) aktivnim poljoprivrednicima osiguraju snažnije izravne potpore za travnjake, uz novu veću stopu plaćanja za travnjake, te b) podupiru inicijative za stavljanje na tržište proizvoda proizvedenih u okviru ispaše. Kao preduvjet za primanje većih iznosa potpore, podnositelj zahtjeva mora se pridržavati propisane minimalne količine stoke na ispaši i minimalnog razdoblja ispaše. Međutim, Odbor također primjećuje brojne probleme u vezi s uvjetima prihvatljivosti u pogledu trajnih travnjaka u sustavu za identifikaciju zemljišnih čestica (20) zbog nedostataka u nadzoru ili nepotpunih izvornih podataka, što dovodi do plaćanja potpore za područja koja ne ispunjavaju uvjete.

    9.4.

    		 EGSO također primjećuje odavno prisutne terminološke nedostatke u opisu travnjaka. Predlažemo uporabu jedinstvenog pojma „trajnog travnjaka”, čime bi se uklonile terminološke razlike iz prethodnih razdoblja. (21) U uredbi bi se na bolji način trebala definirati i uzeti u obzir netravolika ispaša koja se koristi u uzgoju životinja, kao što je često slučaj u mnogim dijelovima EU-a, jer ona ima bitnu ulogu u zaštiti okoliša.

    9.5.

    		 Zemljište je ograničavajući faktor, ponajprije za poljoprivredni sektor, a zatim i za ostale sektore. U EU-u se primjenjuju različite zakonodavne i nezakonodavne mjere za zaštitu zemljišta. Međutim, zajedničkim europskim okvirom zajamčila bi se održiva uporaba i zaštita poljoprivrednog zemljišta i tla (22). Zaštita zdravlja i plodnosti tla trebala bi biti među ciljevima postavljenima na razini EU-a kao dio novog modela ostvarenja ciljeva ZPP-a. EGSO se zalaže za izradu i provedbu strategije EU-a za bjelančevine kako bi se povećala razina samoopskrbe proteinskim krmivom.

    10.   Trgovina i međunarodna pitanja

    10.1.

    		 Uspjeh europske poljoprivrede kao najvećeg svjetskog neto izvoznika poljoprivrednih dobara u znatnoj se mjeri temelji na trgovini s trećim zemljama. Potencijal budućih poštenih i uzajamno korisnih slobodnih trgovinskih sporazuma trebalo bi iskoristiti da se zajamči nastavak doprinosa stvaranju radnih mjesta i prihodima poljoprivrednika.

    10.2.

    		 EGSO smatra da mora postojati mnogo koherentnija strategija koja povezuje ZPP i trgovinsku politiku koju provodi EU. ZPP ima pozitivan učinak na politiku pružanja potpore obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima i drugim poljoprivrednim strukturama u EU-u, kao i na visoke standarde na svim ključnim područjima sigurnosti hrane, okoliša i rada. Međutim, u trgovinskim pregovorima kao što su oni koji se vode u okviru Mercosura EU prihvaća uvoz hrane koja nije u skladu s europskim standardima sigurnosti hrane, koja je proizvedena uz niže standarde na području okoliša i uz potpuno neprihvatljive standarde na području rada.

    10.3.

    		 U svim trgovinskim sporazumima EU-a mora se poštovati načelo neovisnosti u opskrbi hranom i načelo povlaštenosti Zajednice u pogledu hrane iz EU-a za građane EU-a te zajedničke vanjske tarife. Za sprečavanje istjecanja ugljika i gubitka radnih mjesta nužno je održavati i štititi najviše razine normi u pogledu sanitarnih, fitosanitarnih, okolišnih i radnih uvjeta.

    10.4.

    		 Među novijim pozitivnim primjerima na području trgovine može se navesti sporazum EU-a i Japana, u kojemu su zadržane jednakovrijedne norme i nije došlo do većeg istjecanja ugljika ili gubitka radnih mjesta. Za razliku od toga, predloženi dogovor EU-a s Mercosurom podrazumijeva znatno istjecanje ugljika zbog stalnog uništenja amazonskih prašuma, dodatne emisije stakleničkih plinova i gubitak radnih mjesta. Emisije stakleničkih plinova od brazilske govedine procjenjuju se na 80 kg ekvivalenta CO2 po kilogramu, u usporedbi s proizvodnjom u EU-u, koja iznosi 19 kg ekvivalenta CO2 po kilogramu. Prilikom sklapanja sporazuma o gospodarskom partnerstvu sa zemljama u razvoju treba imati na umu posljedice tih sporazuma po zapošljavanje i socijalne standarde u zemljama odredišta.

    11.   Hrana i zdravlje

    11.1.

    		 Poljoprivrednici u EU-u i ZPP jamče da su građanima Europske unije osigurane dovoljne količine (23) visokokvalitetne hrane koja je cjenovno pristupačna, sigurna i proizvedena u skladu s ekološkim normama. ZPP je mehanizam kojim se omogućuje poljoprivredna djelatnost, koja je temelj prehrambene industrije EU-a (24).

    11.2.

    		 EGSO naglašava da se trenutačni instrumenti politika EU-a trebaju preustrojiti i uskladiti kako bi se osigurali prehrambeni sustavi održivi sa stajališta okoliša te s gospodarskog i sociokulturnog stajališta. EGSO ponovno ističe i da bi sveobuhvatna prehrambena politika trebala dopunjavati izmijenjeni ZPP, a ne ga zamijeniti (25).

    11.3

    		 EGSO poziva Europsku komisiju da u cilju zaštite potrošača osigura da se zahtjevi za proizvodnju primjenjivi na unutarnjem tržištu radi dobrobiti okoliša i domaćih životinja, sanitarnih i fitosanitarnih mjera te socijalnih standarda primjenjuju i na uvoz iz trećih zemalja.

    Bruxelles, 24. svibnja 2018.

    Predsjednik Europskog gospodarskog i socijalnog odbora

    Luca JAHIER

    (1)  Mišljenje EGSO-a „Čimbenici koji utječu na ZPP nakon 2020.” (SL C 75, 10.3.2017., str. 21.).

    (2)  Mišljenje EGSO-a „Doprinos civilnog društva razvoju sveobuhvatne prehrambene politike u EU-u” (SL C 129, 11.4.2018., str. 18.).

    (3)  Mišljenje EGSO-a „Klimatska pravda” (SL C 81, 31.8.2017., str. 22.).

    (4)  Mišljenje EGSO-a „Korištenje zemljišta za održivu proizvodnju hrane i usluge ekosustava” (SL C 81, 2.3.2018., str. 72.).

    (5)  U mišljenju SL C 354, 28.12.2010., str. 35. EGSO napominje da se europski poljoprivredni model ne može kupiti po globalnim tržišnim cijenama.

    (6)  Mišljenje „Moguća izmjena zajedničke poljoprivredne politike” (SL C 288, 31.8.2017., str. 10.).

    (7)  Mišljenje EGSO-a „Moguća izmjena zajedničke poljoprivredne politike” (SL C 288, 31.8.2017., str. 10., točka 4.24.).

    (8)  „Poljoprivrednicima je potrebna izravna potpora”. Sažetak rezultata javnog savjetovanja o modernizaciji i pojednostavljenju ZPP-a (ECORYS) – tablica 6.1, str. 95.

    (9)  Budućnost hrane i poljoprivrede, COM(2017) 713 final.

    (10)  Mišljenje EGSO-a „Od Deklaracije iz Corka 2.0 do konkretnih mjera” (SL C 345, 13.10.2017., str. 37.).

    (11)  Mišljenje EGSO-a „Moguća izmjena zajedničke poljoprivredne politike” (SL C 288, 31.8.2017.).

    (12)  Mišljenje EGSO-a „Moguća izmjena zajedničke poljoprivredne politike” (SL C 288, 31.8.2017., str. 10., točka 1.12.).

    (13)  Prilog VI. Uredbi (EU) br. 1305/2013.

    (14)  Mišljenje EGSO-a „Čimbenici koji utječu na ZPP nakon 2020.” (SL C 75, 10.3.2017., str. 21.).

    (15)  Mišljenje „Moguća izmjena zajedničke poljoprivredne politike” (SL C 288, 31.8.2017., str. 10.).

    (16)  Deset milijuna u EU-28 2015. (Eurostat 2017.).

    (17)  Broj poljoprivrednika u EU-27: 14,5 milijuna (2005.), 10,7 milijuna (2013.).

    (18)  Najveći pad tijekom razdoblja 2007. – 2013. zabilježen je u Poljskoj, Njemačkoj i Italiji, dok je u Rumunjskoj i Sloveniji došlo do porasta (Eurostat).

    (19)  Labour Force Survey (Anketa radne snage), 2016.

    (20)  Europski revizorski sud, Tematsko izvješće 25/2016

    (21)  http://www.consilium.europa.eu/media/32072/pe00056en17.pdf;

    http://ec.europa.eu/eurostat/statistics-explained/index.php/Glossary:Permanent_grassland

    (22)  Mišljenje EGSO-a „Korištenje zemljišta za održivu proizvodnju hrane i usluge ekosustava” (SL C 81, 2.3.2018., str. 72.).

    (23)  Članak 39. stavak 1. točka (e) Ugovora iz Lisabona (UFEU).

    (24)  Ocjena Zajedničkog istraživačkog centra o doprinosu sektora uzgoja stoke u EU-u emisijama stakleničkih plinova u EU-u 2010. godine.

    (25)  Mišljenje EGSO-a „Moguća izmjena zajedničke poljoprivredne politike” (SL C 288, 31.8.2017., str. 10.).

    PRILOG I.

    Barem četvrtina glasova bila je protiv kompromisnog amandmana na ovu točku mišljenja Stručne skupine:

    Točka 7.11

    Za izravna plaćanja u okviru prvog stupa trebalo bi utvrditi pravednu i razumnu gornju granicu za pojedinačne aktivne poljoprivrednike (npr. u visini dohotka koji prima slična vrsta radnika). Prilagodbe bi trebale biti moguće, a trebalo bi voditi računa i o partnerstvima, zadrugama, poduzećima te broju zaposlenika koji uživaju socijalu zaštitu. Gornje granice ne bi se trebale primjenjivati na dobrovoljne mjere na području okoliša i na one koji osiguravaju javna dobra. Sredstva prikupljena određivanjem gornjih granica mogla bi se koristiti za preraspodjelu plaćanja.

    Rezultat glasovanja

    Za:

    92

    Protiv:

    85

    Suzdržani:

    30

    PRILOG II.

    Kompromisni je amandman odbijen, ali je dobio barem četvrtinu glasova:

    Točka 7.13

    EGSO smatra da u prvom stupu ne smije postojati sufinanciranje kako bi ZPP ostao snažna zajednička politika EU-a. Za novi, izmijenjeni ZPP bitni su snažni prvi i drugi stup, uz fleksibilne programe ruralnog razvoja usmjerene na osjetljive regije i sektore i dostupne u svim državama članicama, uključujući površine s prirodnim ograničenjima. EGSO se ne slaže s mogućnošću da se državama članicama dopusti prenošenje sredstava iz drugog u prvi stup i poziva na utvrđivanje razumne razine sufinanciranja drugog stupa – minimalnih i maksimalnih granica – za sve države članice.

    Rezultat glasovanja

    Za:

    73

    Protiv:

    98

    Suzdržani:

    37
    Top