Choose the experimental features you want to try

This document is an excerpt from the EUR-Lex website

Document 52016AE2343

    Mišljenje Europskog gospodarskog i socijalnog odbora o „Komunikaciji Komisije Europskom parlamentu, Vijeću i Europskom gospodarskom i socijalnom odboru o akcijskom planu o PDV-u – Put k jedinstvenom europskom području PDV-a – Vrijeme je za donošenje odluka” (COM(2016) 148 final)

    SL C 389, 21.10.2016, p. 43–49 (BG, ES, CS, DA, DE, ET, EL, EN, FR, HR, IT, LV, LT, HU, MT, NL, PL, PT, RO, SK, SL, FI, SV)

    21.10.2016   

    HR

    Službeni list Europske unije

    C 389/43


    Mišljenje Europskog gospodarskog i socijalnog odbora o „Komunikaciji Komisije Europskom parlamentu, Vijeću i Europskom gospodarskom i socijalnom odboru o akcijskom planu o PDV-u – Put k jedinstvenom europskom području PDV-a – Vrijeme je za donošenje odluka”

    (COM(2016) 148 final)

    (2016/C 389/06)

    Izvjestitelj:

    g. Daniel MAREELS

    Suizvjestitelj:

    g. Giuseppe GUERINI

    Dana 2. svibnja 2016., sukladno članku 304. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, Europska komisija odlučila je savjetovati se s Europskim gospodarskim i socijalnim odborom o

    Komunikaciji Komisije Europskom parlamentu, Vijeću i Europskom gospodarskom i socijalnom odboru o akcijskom planu o PDV-u – Put k jedinstvenom europskom području PDV-a – Vrijeme je za donošenje odluka”

    (COM(2016) 148 final).

    Stručna skupina za ekonomsku i monetarnu uniju te ekonomsku i socijalnu koheziju, zadužena za pripremu rada Odbora o toj temi, Mišljenje je usvojila 29. lipnja 2016.

    Europski gospodarski i socijalni odbor Mišljenje je usvojio na 518. plenarnom zasjedanju održanom 13. i 14. srpnja 2016. (sjednica od 13. srpnja 2016.), sa 113 glasa za, 1 protiv i 1 suzdržanim.

    1.   Zaključci i preporuke

    1.1.

    EGSO pozdravlja Akcijski plan o PDV-u, čiji je cilj ostvariti pomak prema konačnom sustavu PDV-a u Europskoj uniji, i podržava njegove ciljeve i pristup utemeljen na četiri komponente s kratkoročnom i srednjoročnom perspektivom. Krajnje je vrijeme da se napravi kvalitativan korak naprijed kako bi se potaklo jedinstveno tržište i doprinijelo otvaranju radnih mjesta, rastu, ulaganjima i konkurentnosti.

    1.2.

    Odbor smatra da je važno nastojati provesti sve dijelove Akcijskog plana kao nedjeljive cjeline. To se pogotovo odnosi na prijelaz na konačni sustav PDV-a. Trebalo bi se usmjeriti na to da se njegova stvarna provedba – koja je planirana tek za drugu fazu Akcijskog plana i uvjetovana zasebnim ocjenjivanjem koje provode države članice – izvrši u svakom slučaju i u razumnom vremenskom okviru. Ako se to ne učini, navedeni ciljevi mogli bi biti dovedeni u pitanje.

    1.3.

    S obzirom na prvu fazu iznesenu u Akcijskom planu, koja se trenutno odnosi samo na isporuku određene robe, Odbor sve dionike poziva da razmotre načine na koje bi se usluge mogle brže uključiti u novi sustav, čime bi se također olakšali problemi povezani s ovom (prijelaznom) fazom. Vrijedilo bi razmotriti i metode kojima se osigurava da i financijske usluge općenito podliježu PDV-u.

    1.4.

    Odbor smatra da bi preobrazba postojećeg sustava trebala dovesti do konačnog sustava PDV-a koji je jasan, dosljedan, otporan i sveobuhvatan te proporcionalan i održiv u budućnosti. U tom kontekstu Odbor prihvaća prijedlog da se načelo oporezivanja u zemlji odredišta odredi kao temelj konačnog sustava PDV-a jer će se time stvoriti jednaki uvjeti za sve dobavljače na istom nacionalnom tržištu što će dovesti do manjeg narušavanja tržišta.

    1.5.

    Odbor također smatra da bi veliku pozornost trebalo obratiti stvaranju okruženja koje pogoduje poslovanju poduzeća, posebice MSP-ova. Usprkos inovacijama i pojednostavljenjima predloženima Akcijskim planom, još uvijek vlada velika zabrinutost zbog složenosti i zamršenosti predstojećeg zakonodavstva i velikog administrativnog opterećenja koje bi ono moglo nametnuti.

    1.6.

    Usprkos tome što jasnoća i pravna sigurnost trebaju biti od središnje važnosti za razvoj konačnog sustava PDV-a, Odbor poziva na to da se bliže razmotri mogućnost dodatnog i dalekosežnijeg pojednostavljenja te smanjenja administrativnog opterećenja pri čemu bi trebalo razmotriti proporcionalni pristup koji je od koristi MSP-ovima, bez dovođenja u pitanje sveobuhvatnosti i drugih ključnih odlika konačnog sustava PDV-a. Bilo bi idealno kad bi oni u taj postupak bili uključeni od početka.

    1.7.

    Također bi trebalo razmotriti sveobuhvatno pružanje korisnih informacija u modernom obliku, primjerice putem internetskog portala posvećenog poduzećima. To bi posebice moralo pomoći malim poduzećima da se u ravnopravnim uvjetima natječu s drugim poduzećima i dobavljačima iz javnog sektora. Općenitije govoreći, važno je pojednostaviti prekogranične aktivnosti unutar EU-a i učiniti ih privlačnijim za sva poduzeća, posebice za MSP-ove.

    1.8.

    EGSO pozdravlja jaku usredotočenost na uklanjanje razlike između planiranog i prikupljenog PDV-a i bavljenje problemom podložnosti tog poreza prijevari, posebice s obzirom na veličinu iznosa koji dosežu 170 milijardi eura godišnje. Važno je da taj cilj bude prioritet i da se rezultati postignu bez odlaganja, između ostalog poboljšanjem suradnje između poreznih uprava, s carinskim upravama unutar EU-a i s trećim zemljama. Time porezne uprave mogu postati učinkovitije, može se potaći uloga Eurofisca, pojačati dobrovoljno pridržavanje propisa i poboljšati prikupljanje poreza.

    1.8.1.

    Odbor smatra da države članice trebaju ojačati sposobnost svojih poreznih uprava na svim područjima, u smislu ljudskih, financijskih i tehničkih resursa. To bi ih stavilo u poziciju iz koje bi mogle osigurati da novi sustav radi pravilno i učinkovito, čime bi se smanjile i prijevare.

    1.8.2.

    Ne dovodeći u pitanje mjere koje u tom pogledu predviđa Akcijski plan, Odbor se pita ne bi li na ovom području trebalo upotrijebiti druge, dodatne instrumente, slijedeći primjer većeg broja nedavnih međunarodnih obveza o automatskoj razmjeni informacija koje se tiču izravnog oporezivanja.

    1.8.3.

    Isto tako, EGSO smatra da bi se trebalo snažno usmjeriti na suštinska obilježja i odlike konačnog sustava PDV-a s aspekta njegove podložnosti prijevarama. Nova pravila, odgovarajući nadzor i veća kontrola uz upotrebu nužnih sredstava za izvršavanje, uključujući pravosudna sredstva, trebala bi redovito dovoditi do cjelovitije i korektnije primjene sustava PDV-a. U tom kontekstu pažnju treba posvetiti i postojećim izuzećima za male pošiljke od dobavljača izvan EU-a, ali Odbor se zalaže za iznijansirani pristup tom pitanju.

    1.9.

    Odbor smatra da praktične mjere za borbu protiv prijevare moraju biti ciljane i razmjerne. Poduzećima koja posluju u dobroj vjeri treba upravljati i ne bi im trebalo nametati nove pretjerane mjere.

    1.10.

    Odbor pozdravlja usmjerenost na novosti u e-trgovini i vrstama poslovanja. Važno je da se svima koji su u tom pogledu uključeni osigura jasnoća i transparentnost te da se u svim transakcijama, bile one prekogranične ili ne, osigura jednako postupanje prema svim dobavljačima, bez obzira na to prate li oni te novosti ili se drže tradicionalnijih putova i metoda.

    1.11.

    Odbor se u ovom trenutku ne želi izjasniti o većoj fleksibilnosti koja bi se državama članicama omogućila u pogledu sniženih stopa i s time povezanim dvjema mogućnostima izloženima u Akcijskom planu, jer smatra da su mu potrebne dodatne informacije o predloženim mogućnostima, načinu na koji bi funkcionirale i pravilima kojima bi podlijegale. Odbor stoga radije iznosi nekoliko kriterija koje bi budući sustav trebao zadovoljavati. Treba osigurati i fleksibilnost i pravnu sigurnosti, zakonodavstvo treba biti transparentno, a radi jednostavnosti treba ograničiti broj sniženih stopa i izuzeća. U sadašnjim okolnostima i na temelju trenutno dostupnih informacija, Odbor daje prednost prvoj mogućnosti jer je najusklađenija s prethodno spomenutim kriterijima.

    2.   Kontekst  (1)

    2.1.

    Akcijski plan o PDV-u utvrđuje korake za uspostavu jedinstvenog područja PDV-a u EU-u. To bi područje trebalo moći podržati jedinstveno tržište, potaći otvaranje novih radnih mjesta, rast, ulaganja i konkurentnost te zadovoljiti potrebe 21. stoljeća. Novi bi sustav trebao biti jednostavniji, otporniji na prijevare i pogodovati poslovanju.

    2.2.

    Postojeći sustav PDV-a izuzetno je rascjepkan i složen, posebice u prekograničnom kontekstu, i ne drži korak s izazovima novog globalnog digitalnog i mobilnog gospodarstva. Postoji velika razlika između planiranog i prikupljenog prihoda od PDV-a („jaz PDV-a”), a sustav je podložan prijevarama.

    2.3.

    Predloženi pristup modernizirao bi i ponovno pokrenuo sustav PDV-a. Drugi pristupi ne smatraju se valjanima. Sve promjene sustava moraju jednoglasno odobriti sve države članice.

    2.4.

    Akcijski plan se sastoji od četiri dijela i barem 27 mjera (2). Neke od njih sastavljene su u skladu sa Smjernicama o boljem donošenju propisa (REFIT).

    2.4.1.

    Ključna načela na kojima se temelji buduće jedinstveno područje PDV-a čine srž Akcijskog plana i njegovo najvažnije poglavlje. Cilj je da se konačna pravila predlože 2017. godine.

    2.4.1.1.

    Konačni sustav PDV-a temeljit će se na načelu oporezivanja u zemlji odredišta robe i usluga (3) jer se načelo države porijekla pokazalo neostvarivim. To se odnosi na sve operacije, uključujući i prekogranične transakcije. Metoda naplaćivanja poreza postupno će postajati otporna na prijevare. Ti bi se prijedlozi provodili u dvije faze.

    2.4.2.

    Osim toga, postoji i više nedavnih i tekućih inicijativa. To su:

    uklanjanje prepreka e-trgovini u okviru jedinstvenog tržišta. Komisija do kraja 2016. planira predstaviti prijedlog za modernizaciju i pojednostavljenje PDV-a, posebice za MSP-ove,

    drugo, pokretanje paketa mjera za MSP-ove u 2017. Radi se o mjerama pojednostavljenja koje će utjecati na troškove izvršenja obveza PDV-a, što će koristiti malim poduzećima.

    2.4.3.

    Najveći se paket odnosi na hitne mjere za rješavanje problema razlike između planiranog i prikupljenog PDV-a- i prijevare povezane s PDV-om. Ovdje je naglasak na sljedećem:

    poboljšanju suradnje među poreznim upravama, s carinskim upravama unutar EU-a i s trećim zemljama,

    kretanju k učinkovitijim poreznim upravama i jačanje uloge Eurofisca,

    jačanju dobrovoljnog pridržavanja propisa,

    prikupljanju poreza,

    pored toga, sastavljat će se izvješće o ocjeni Direktive o uzajamnoj pomoći pri naplati poreznih dugova.

    2.4.4.

    Konačni je cilj dugoročno kretanje k suvremenijoj politici utvrđivanja stopa PDV-a. Plan je državama članicama dati veću slobodu i fleksibilnost u pogledu stopa, a posebice sniženih stopa. Inicijative će uslijediti 2017. godine.

    3.   Primjedbe i napomene

    3.1.   Plan djelovanja

    3.1.1.

    EGSO pozdravlja Akcijski plan čiji je cilj razvijanje jedinstvenog europskog područja PDV-a. To je ambiciozan, hitan i nužan akcijski plan koji je u skladu s koracima koji se poduzimaju za razvijanje modernijeg i konkurentnijeg jedinstvenog tržišta.

    3.1.2.

    EGSO pozdravlja pristup koji se temelji na četiri dijela (4) s različitim kratkoročnim i srednjoročnim pristupom. Cilj je savladati slabosti i nedostatke postojećeg prijelaznog sustava i napraviti kvantni skok u skladu s potrebama jedinstvenog tržišta.

    3.1.3.

    Odbor potiče predloženi pristup prema kojem bi se konačni sustav PDV-a temeljio na načelu zemlje odredišta. Također napominje da novi sustav mora biti jasan, dosljedan, otporan i sveobuhvatan te proporcionalan i održiv u budućnosti. U tom kontekstu EGSO potiče Europsku komisiju da u vidu predostrožnosti istraži mogućnost uvođenja općeg sustava prijenosa porezne obveze (eng. generalised reverse charge system) (5) za sve prekogranične transakcije među poduzećima. Iako se sustav prijenosa porezne obveze u nekim državama članicama već koristi za smanjenje prijevara povezanih s PDV-om u određenim gospodarskim sektorima, postoji opasnost da bi općenitija primjena tog načela mogla dovesti do toga da se prijevare povezane s PDV-om presele u maloprodajnu fazu.

    3.1.4.

    Prijelaz na konačni sustav mora se nadzirati na adekvatan način. Od ključne je važnosti poboljšati uspješnost nacionalnih poreznih uprava i njihovu prekograničnu suradnju te započeti rješavati problem podložnosti tog sustava prijevarama. Da bi se poboljšalo prikupljanje PDV-a i uspješno borilo protiv prijevara, od velike je važnosti poticati razvoj i razmjenu dobrih praksi širom EU-a. Na primjer, mogla bi se razmotriti mogućnost postavljanja vremenskih ograničenja za obračunavanje PDV-a između država članica. Treba poduzeti sve da bi se razlika između planiranog i prikupljenog PDV-a što prije premostila. Od toga bi koristi imala i tijela vlasti (ispravni prihodi od PDV-a!) i svi dobavljači koji bi imali iste uvjete poslovanja.

    3.1.5.

    Istodobno je od najveće važnosti osigurati da sustav pogoduje poduzećima i na prvo mjesto staviti jasnoću i pravnu sigurnost. Također je važno smanjiti administrativno opterećenje, posebice za MSP-ove, a pritom ne dovesti u pitanje sveobuhvatnost i druge ključne karakteristike (6) konačnog sustava PDV-a. Stoga treba razviti standardne obrasce za povrat PDV-a, osigurati da se on pravodobno isplaćuje te razviti pristupačan sustav stopa PDV-a.

    3.1.6.

    Upotrebom načela zemlje odredišta državama članicama omogućeno je da same utvrđuju svoje stope, ali to ne smije dovesti do rascjepkanosti i prekomjerne složenosti. U interesu MSP-ova treba zauzeti razmjeran pristup. U obzir treba uzeti i najnoviji razvoj situacije u prekograničnoj trgovini, digitalnom i mobilnom gospodarstvu te svim postojećim i novim vrstama poduzeća.

    3.1.7.

    EGSO smatra da bi napore za stvaranje moderne politike stopa koja državama članicama pruža veću fleksibilnost u pogledu sniženja stopa (7) u načelu trebalo svrstati pod cilj primjene načela države odredišta, s obzirom da bi se pod tim okolnostima smanjio broj poremećaja u trgovini. Broj izuzeća trebao bi se ograničiti, a kako bi se poboljšala gospodarska učinkovitost, robe i usluge javnih i privatnih dobavljača trebalo bi tretirati na isti način (8) u pogledu plaćanja PDV-a. Što je šira osnovica na koju se primjenjuje PDV, to niža treba biti stopa kako bi se postigao isti prihod od poreza. Istodobno, na taj način mogu se izbjeći gospodarski poremećaji.

    3.1.8.

    EGSO-u je važno da se ovaj Akcijski plan u potpunosti provede kao nedjeljiva cjelina, sa svim svojim elementima. Nesigurnost koja trenutno vlada u tom pogledu nije u skladu s ciljem stvaranja sustava PDV-a prilagođenog jedinstvenom tržištu i mogla bi ugroziti ostvarenje navedenih ciljeva. EGSO smatra da bi sve potrebne mjere koje bi zajamčile postizanje ovog cilja trebalo ugraditi u Akcijski plan. To se posebno odnosi na prijelaz na konačan sustav PDV-a u dvije faze, od kojih druga trenutno (9) ovisi o zasebnom ocjenjivanju i odluci država članica. Cilj bi trebao biti da se stvarna provedba konačnog sustava PDV-a u drugoj fazi izvrši u svakom slučaju i u razumnom vremenskom okviru.

    3.1.9.

    Imajući u vidu potpunu provedbu Akcijskog plana, Odbor poziva države članice da surađuju kako bi se poboljšala i ojačala razmjena informacija i izgradilo povjerenje u napore koji se poduzimaju u pogledu provedbe propisa i povećanja prihoda od PDV-a. Odbor smatra da države članice stoga trebaju ojačati kapacitete svojih poreznih uprava koje će trebati raspolagati odgovarajućim ljudskim, financijskim i tehničkim resursima (uključujući IKT). Odbor poziva Komisiju da pruži potporu u tom pogledu.

    3.1.10.

    Odbor očekuje da će Komisija na vrijeme podnijeti temeljitu i sveobuhvatnu procjenu učinka predloženih mjera i Akcijskog plana kao cjeline. Ona mora sadržavati procjenu učinka na MSP-ove kojima složenost i administrativno opterećenje predstavljaju znatan izazov.

    3.2.   Glavni cilj: prijelaz na otporno jedinstveno europsko područje PDV-a – konačan sustav PDV-a

    3.2.1.

    EGSO podržava odabir načela oporezivanja u zemlji odredišta, čime se stvaraju jednaki uvjeti za sve dobavljače na istom nacionalnom tržištu bez obzira na njihovo sjedište.

    3.2.2.

    Prema Akcijskom planu, u prvoj fazi prijelaza na konačan sustav PDV-a načelo oporezivanja u zemlji odredišta primjenjivat će se samo na robu. Radi jednostavnosti i izbjegavanja daljnjih poteškoća, Odbor poziva Komisiju i države članice da razmotre načine na koje se usluge brže mogu integrirati u novi sustav te da istraži načine na koje se financijske usluge mogu u većoj mjeri uključiti u sustav PDV-a.

    3.2.3.

    Provedba novog sustava mogla bi povećati administrativno opterećenje za poduzeća, stoga Odbor naglašava potrebu za jednostavnijim propisima o PDV-u, osobito za MSP-ove, koji ne ugrožavaju cjelovitost sustava. Istodobno je potrebno veliku pozornost posvetiti jasnoći pravila i pravnoj sigurnosti.

    3.2.4.

    Proširenje poslovnih prekograničnih aktivnosti unutar EU-a mora predstavljati jednostavno i privlačno rješenje za poduzeća. U prekograničnim transakcijama načelo oporezivanja u zemlji odredišta znači da dobavljači primjenjuju stopu PDV-a koja se primjenjuje u državi članici njihovih kupaca, što može dovesti do komplikacija i dodatnih troškova. To može značiti da se suočavaju sa sustavima svih ostalih 27 država članica. Kako bi se moglo nositi s opterećenjem do kojeg će uslijed toga doći, treba predvidjeti javne informacijske sustave kao što su internetski portali koji, između ostalog, prikazuju stope primjenjive u svim državama članicama. Također je važno da se poduzeća registriraju samo u zemlji u kojoj imaju poslovni nastan. EGSO stoga pozdravlja prijedlog Komisije da se uvjet za registraciju u svrhu plaćanja PDV-a primjenjuje samo u zemlji u kojoj poduzeće ima poslovni nastan, čime bi poduzeća na koja se to odnosi uštedjela oko 1 milijardu eura.

    3.3.   Mjere za smanjenje razlike između planiranog i prikupljenog PDV-a i suzbijanje prijevara

    3.3.1.

    EGSO pozdravlja usredotočenost na uklanjanje razlike između planiranog i prikupljenog PDV-a i bavljenje problemom podložnosti tog poreza prijevari, posebice s obzirom na to da gubici koje snose tijela vlasti dosežu do 170 milijardi eura godišnje, što predstavlja 15,2 % ukupnog prihoda od PDV-a. Samo prekogranične prijevare godišnje iznose 50 milijardi eura.

    3.3.2.

    Važno je da taj cilj bude prioritet i da se rezultati postignu bez odlaganja. Ne dovodeći u pitanje mjere koje u tom pogledu predviđa Akcijski plan, Odbor se pita ne bi li na ovom području trebalo upotrijebiti druge, dodatne instrumente, slijedeći primjer nedavnih međunarodnih obveza o izravnom oporezivanju, uključujući one koje se odnose na razmjenu informacija i planove (10) Komisije za suzbijanje izbjegavanja poreza.

    3.3.3.

    Isto tako, EGSO smatra da bi se trebalo snažno usmjeriti na suštinska obilježja i odlike konačnog sustava PDV-a s aspekta njegove podložnosti prijevarama. Činjenica da se prijevare mogu znatno smanjiti (11) primjenom sustava obročnih plaćanja na prekogranične aktivnosti ne znači da možemo spavati na lovorikama.

    3.3.4.

    Nova pravila, odgovarajući nadzor i veća kontrola uz upotrebu nužnih sredstava za izvršavanje, uključujući pravosudna sredstva, trebala bi redovito dovoditi do ujednačenijeg sustava PDV-a koji se korektnije primjenjuje.

    3.3.5.

    EGSO smatra da je važno da se za smanjenje razlike između planiranog i prikupljenog PDV-a i suzbijanja prijevare poduzimaju ciljane mjere. Mjere za smanjenje te razlike moraju biti u skladu s načelom proporcionalnosti i poboljšati funkcioniranje unutarnjeg tržišta. Poduzeća koja posluju u dobroj vjeri treba zaštititi i ne bi im trebalo nametati nove pretjerane mjere.

    3.3.6.

    Slabosti i nedostaci trenutnog sustava, poput izuzeća za uvoz malih pošiljki od dobavljača izvan EU-a, stvaraju nejednake uvjete, narušavaju tržište i dovode do značajnih gubitaka prihoda za vlasti (procijenjeno na 3 milijarde eura godišnje). Iako takvo pravilo u načelu nije u skladu s modernim sustavom PDV-a Europske unije, Odbor, uzimajući u obzir troškove, poziva na primjenu iznijansiranog pristupa u okviru kojega se eventualno mogu izuzeti transakcije koje ne remete tržište, poput primjerice malih i povremenih pošiljki male vrijednosti koje se šalju isključivo u privatne svrhe.

    3.3.7.

    Određene se lekcije mogu naučiti i iz prošlosti. U tom smislu trebalo bi razmotriti prikladnost sveobuhvatnog ocjenjivanja sustava PDV-a u budućnosti: ne samo pravila, već i načina na koji on radi, zadovoljava li potrebe gospodarstva i tijela vlasti te kako doprinosi europskom projektu. Takvo ocjenjivanje moglo bi se provoditi u redovitim intervalima.

    3.4.   Uzimanje u obzir brojnih novosti u e-trgovini i vrstama poduzeća

    3.4.1.

    EGSO pozdravlja usredotočenost Akcijskog plana na inovativne modele poslovanja i tehnološki napredak u okruženju koje se sve više digitalizira. U širem smislu, potrebno je uzeti u obzir sva glavna postignuća okrenuta budućnosti. To bi doprinijelo tome da konačan sustav PDV-a bude održiv u budućnosti.

    3.4.2.

    EGSO smatra da je u ovim okolnostima važno utvrditi propise o PDV-u koji će svim dionicima osigurati jasnoću i sigurnost.

    3.4.3.

    Isto tako potrebno je osigurati da se sa svim dobavljačima koji nude istu robu ili usluge – prekogranično ili ne – postupa jednako, bez obzira koriste li najnovija (digitalna) rješenja ili se drže tradicionalnih (fizičkih) načina i metoda. EGSO zagovara provođenje mjera pojednostavljenja kao što su zajednički prag za PDV kako bi se novoosnovanim poduzećima za e-trgovinu olakšala situacija te poziva na to da se te mjere primjenjuju na sve MSP-ove.

    3.5.   Uzimanje u obzir potreba MSP-ova

    3.5.1.

    Odbor pozdravlja i naglašava pozornost koja je posvećena MSP-ovima u Akcijskom planu. Važno je i nužno da se Akcijskim planom predvide brojne posebne mjere s pravednim i odgovarajućim propisima za MSP-ove. O tom je pitanju već bilo riječi u ovom Mišljenju.

    3.5.2.

    Odbor pozdravlja namjeru Komisije da osigura široki raspon mjera pojednostavljenja u korist MSP-ova. Međutim, takve namjere treba dodatno pojasniti i dopuniti. EGSO smatra da je važno MSP-ove u to uključiti od samog početka.

    3.5.3.

    Bilo bi poželjno da se sadašnja mogućnost osiguranja naknade poljoprivrednim poduzećima za PDV plaćen za kupovinu određenih proizvoda pretvori u obvezu za sve države članice. Istodobno, preradu poljoprivrednih proizvoda kojom se bave organizacije poljoprivrednih proizvođača ili slične organizacije treba izjednačiti s poljoprivrednom proizvodnjom.

    3.6.   Mjere koje se odnose na snižene stope

    3.6.1.

    Odbor izražava zabrinutost zbog toga što bi povećana fleksibilnost sniženih stopa mogla dovesti do veće rascjepkanosti stopa PDV-a među državama članicama, što bi moglo naštetiti jasnoći i primjenjivosti sustava, osobito za mala i srednja poduzeća.

    3.6.2.

    Odbor se u ovom trenutku ne želi izjasniti o dvjema mogućnostima iznesenima u Akcijskom planu jer smatra da su mu potrebne dodatne informacije o njima, o načinu na koji bi funkcionirale i pravilima kojima bi podlijegale. Stoga radije iznosi nekoliko kriterija koje bi budući sustav trebao zadovoljavati. Treba osigurati i fleksibilnost i pravnu sigurnosti, zakonodavstvo treba biti transparentno, a radi jednostavnosti treba ograničiti broj sniženih stopa i izuzeća. U sadašnjim okolnostima i na temelju trenutno dostupnih informacija, Odbor daje prednost prvoj mogućnosti (12), jer je najusklađenija s prethodno spomenutim kriterijima.

    3.6.3.

    Odbor poziva na to da se u budućem konačnom sustavu PDV-a u obzir uzme uloga i strateška važnost socijalnih poduzeća (13). U tom pogledu, trebalo bi razmotriti reviziju točke 15. Priloga III. Direktivi 2006/112/EZ ili dodavanje nove odredbe o primjeni snižene stope za socijalne, zdravstvene i obrazovne usluge koje priznate socijalne ustanove pružaju osobama u nepovoljnom položaju. U novom sustavu PDV-a posebice treba razmotriti pitanje primjene izuzeća ili niže stope na proizvode i usluge namijenjene osobama s invaliditetom i osobama u nepovoljnom položaju.

    3.6.4.

    Također je važno zadržati postojeća izuzeća od plaćanja PDV-a za volonterske organizacije koja su već odobrena u nizu država članica zbog specifične prirode tih organizacija i nepostojanja prekogranične komponente.

    3.6.5.

    U okviru revidirane Direktive o PDV-u trebalo bi istražiti mogućnost da pojedine države članice na luksuzne proizvode primjenjuju više stope PDV-a od normalnih stopa, i u tom slučaju, koja bi se pravila primjenjivala.

    3.6.6.

    Direktivom Vijeća 2006/112/EZ određenim europskim otocima i udaljenim područjima odobrene su posebne umanjene stope PDV-a i porezna izuzeća kao kompenzacija za njihove trajne prirodne, gospodarske i demografske poteškoće. S obzirom na važnost tih posebnih režima za otočna poduzeća i lokalna gospodarstva, Odbor traži da se nastave primjenjivati.

    Bruxelles, 13. srpnja 2016.

    Predsjednik Europskog gospodarskog i socijalnog odbora

    Georges DASSIS


    (1)  Tekst u nastavku uglavnom se temelji na Akcijskom planu.

    (2)  Sedam se nalazi u Planu, a dvadeset u dokumentu „20 mjera za borbu protiv razlike između planiranog i prikupljenog PDV-a”. Vidjeti http://ec.europa.eu/taxation_customs/resources/documents/taxation/tax_cooperation/vat_gap/2016-03_20_measures_en.pdf

    (3)  Načelo oporezivanja u zemlji odredišta.

    (4)  Vidjeti točku 2.4.

    (5)  U engleskom jeziku koristi se i termin reverse charge system.

    (6)  Vidjeti točku 3.1.3.

    (7)  Vidjeti točku 2.4.4.

    (8)  Primjerice, privatna poduzeća u sektoru zdravstvene skrbi moraju zaračunavati PDV, za razliku od javnih dobavljača koji su često izuzeti od plaćanja PDV-a.

    (9)  U sadašnjoj verziji Plana. Vidjeti zadnji stavak točke 4.

    (10)  Vidjeti Prijedlog direktive Vijeća o utvrđivanju pravila protiv praksi izbjegavanja poreza kojima se izravno utječe na funkcioniranje unutarnjeg tržišta, koji je Komisija objavila 28. siječnja 2016. (poznata kao direktiva „protiv BEPS-a”).Vidjeti: http://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/?qid=1465293669136&uri=CELEX%3A52016PC0026; vidjeti također mišljenje EGSO-a ECO/405 od 28. travnja 2016. o Paketu mjera za borbu protiv izbjegavanja plaćanja poreza (SL C 264, 20.7.2016., str. 93.).

    (11)  Za približno 40 milijardi eura, odnosno 80 %.

    (12)  Prva mogućnost uključuje „proširenje i redovito preispitivanje popisa robe i usluga prihvatljivih za snižene stope”.

    (13)  O važnosti socijalne ekonomije vidjeti Komunikaciju Komisije „Inicijativa socijalnog poslovanja – stvaranje povoljne klime za socijalna poduzeća, ključne dionike u socijalnoj ekonomiji i inovacije” (COM(2011) 682 final).


    Top