26.11.2014   

HR

Službeni list Europske unije

C 424/52

Izvjestitelj:

Antonio POLICA

1.1

EGSO uviđa da je nedavni porast u krijumčarenju divlje faune i flore nova prijetnja Europskoj uniji s gospodarskog, ekološkog i socijalnog stajališta kao i sa stajališta zaštite javnog zdravlja i autohtonih životinjskih i biljnih vrsta. EGSO stoga podržava inicijativu Parlamenta i Komisije da razviju sveobuhvatnu i koordiniranu strategiju za učinkovitije suzbijanje tog kaznenog djela.

1.2

EGSO smatra da se ta strategija mora osnivati na poštivanju, jačanju i usklađivanju postojećih relevantnih međunarodnih sporazuma (osobito CITES-a) (1), zakona, pravila, politika i instrumenata te da mora ostvariti bolju integraciju svih zainteresiranih sektora – zaštita okoliša, carinski nadzor, sudski sustav, borba za suzbijanje organiziranog kriminala itd. – kao i učinkovitiju suradnju između zemalja porijekla, tranzita i odredišta divlje faune i flore.

1.3

Odbor vjeruje da će ojačana koordinacija moći biti učinkovita samo ako je podržava odgovarajući i jednoobrazni sustav obrazovanja i podizanja svijesti svih tijela vlasti koja su uključena u borbu za suzbijanje krijumčarenja divlje faune i flore na razini EU-a i država članica.

1.4

EGSO smatra da je uloga civilnog društva od temeljne važnosti u borbi za suzbijanje krijumčarenja divlje faune i flore, kako u zemljama porijekla tako i u zemljama odredištima. Odbor osobito važnim smatra aktivno i svjesno uključivanje potrošača i privatnog sektora te podržava uvođenje sustava označavanja i sljedivosti.

1.5

Odbor vjeruje da je stanovništvu trećih zemalja koje se bave krijumčarenjem neophodno ponuditi nove i bolje mogućnosti održivog razvoja i zapošljavanja.

1.6

Krijumčarenje divlje faune i flore, s obzirom na profitabilnost i nizak rizik od pravnih sankcija, privlačno je međunarodnom organiziranom kriminalu. U pogledu potencijala za zaradu, ova vrsta kriminala usporediva je s trgovinom ljudima, oružjem i drogom; međutim, dodijeljen mu je značajno niži prioritet i znatno manja sredstva za njegovo obuzdavanje. Nadalje, sankcije koje se primjenjuju su neujednačene, čime se daje poticaj za preseljenje nezakonitih aktivnosti u zemlje gdje su kazne manje oštre ili gdje su nadležna tijela manje učinkovita.

1.7

EGSO stoga naglašava potrebu da se krijumčarenje divlje faune i flore uvrsti među kaznena djela koja potpadaju pod mjere protiv pranja novca i korupcije te podržava uvođenje doista učinkovitih sankcija koje su proporcionalne kaznenom djelu i odvraćaju od njega, kao što je maksimalna zatvorska kazna od najmanje četiri godine.

2.1.1

Krijumčarenje divlje faune i flore jedan je od najtežih oblika organiziranog kriminala kao i trgovina ljudima te krijumčarenje droge i oružja (2).

2.1.2

Krivolov je 2013. godine toliko porastao da je poništio utjecaj oporavka ugroženih vrsta poput slonova, tigrova i nosoroga ostvarenog u tri prethodna desetljeća, što predstavlja stvarnu prijetnju očuvanju biološke raznolikosti i održivom razvoju.

2.1.3

Nezakonita sječa stabala predstavlja do 30 % svjetske trgovine drvnom građom i odgovorna je za više od 50 % krčenja tropskih šuma u srednjoj Africi, Amazoniji i jugoistočnoj Aziji, čime se autohtonom stanovništvu uskraćuju značajne mogućnosti održivog razvoja.

2.1.4

Procjenjuje se da nezakonit ribolov dostiže količinu jednaku 19 % prijavljene vrijednosti ulova.

2.1.5

Razmjer nezakonite trgovine uvjetovan je rastućom potražnjom za proizvodima povezanim s divljom faunom, poput bjelokosti, rogova nosoroga i tigrovih kosti, posebice u nekim azijskim državama (primjerice u Kini i Vijetnamu).

2.1.6

EU je jedno od glavnih odredišta za proizvode od divlje faune i flore (3) nezakonitog porijekla, kao i ključno raskršće tijekova krijumčarenja iz Afrike, Latinske Amerike i Azije.

2.2.1

Krijumčarenje divlje faune i flore jedan je od glavnih uzroka gubitka biološke raznolikosti u svijetu: svake godine stotine milijuna rijetkih vrsta životinja i biljaka otpremaju se iz njihovog prirodnog staništa i prodaju na nezakonitim tržištima.

2.2.2

Nezakonita sječa drva uzrokuje krčenje najvažnijih šumskih područja na planetu, gubitak biološke raznolikosti, jačanje efekta staklenika kao i borbu za kontrolu teritorija i resursa te gubitak gospodarske moći autohtonih zajednica.

2.2.3

Nezakonit ribolov izaziva osiromašenje ribljeg fonda, uništava morsko stanište, uzrokuje poremećaje u tržišnom natjecanju i slabi priobalne zajednice, osobito u zemljama u razvoju.

2.2.4

Ugroženost opstanka divlje faune i flore povećana je nizom drugih čimbenika kao što su neodrživa obrada zemlje, klimatske promjene, pretjerano iskorištavanje ljekovitog bilja i masovni turizam, osobito „lovački” i „grabežni” turizam.

2.2.5

Globalizirana potrošnja mogla bi izvršiti snažan ekološki pritisak na biološku raznolikost i uzrokovati narušavanje ekosustava i smanjenje mogućnosti opstanka autohtonih vrsta (4).

2.2.6

Krijumčarenje divlje faune i flore predstavlja prijetnju javnom zdravlju i autohtonim vrstama životinja i biljaka. Životinjske vrste koje nezakonito prolaze kroz teritorije država članica Europske unije ne prolaze kroz inspekciju nadležnih veterinarskih službi, što može uzrokovati širenje bolesti posebice u odnosu na uzgojene zootehničke vrste. Izbjegavanje odgovarajuće fitosanitarne inspekcije izlaže autohtone vrste bilja, u uzgoju i u prirodi, značajnim rizicima zaraze novim uzročnicima bolesti. Osim toga, procjenjuje se da je 75 % novih zaraznih bolesti životinjskog porijekla te da uglavnom potječu iz divljih vrsta. Krijumčarenje tih vrsta povećava rizik epidemija na svjetskoj razini, poput ptičje gripe H5N1 i SARS-a (5).

2.3.1

Konvencija iz Washingtona (CITES) iz 1973. godine uređuje trgovinu u pogledu izvoza, ponovnog izvoza, uvoza, tranzita i pretovara ili zatočenja iz bilo kojeg razloga bilo koje vrste životinje ili biljke čiji je opstanak ugrožen. Konvencija ima za cilj očuvanje i održivo iskorištavanje životinjskih i biljnih vrsta na globalnoj razini.

2.3.2

U Rezoluciji od 26. travnja 2013. Komisija UN-a za sprječavanje kriminala i kazneno pravosuđe definirala je krijumčarenje divlje faune i flore kao težak oblik organiziranog kriminala koji provode kriminalne skupine organizirane na međunarodnoj razini.

2.3.3

Činjenica da neke paravojne skupine koriste krijumčarenje divlje faune i flore za financiranje svojih aktivnosti potaknula je glavnog tajnika UN-a (Izvješće S/2013/297) i Vijeće sigurnosti UN-a (Rezolucija 2013/2121) da utvrde da su krivolov i krijumčarenje divlje faune i flore čimbenici nestabilnosti u podsaharskoj Africi te da ugrožavaju mir i sigurnost. Uz to, u siječnju 2014. Vijeće sigurnosti je po prvi put usvojilo sankcije protiv osoba uključenih u krijumčarenje divlje faune i flore u Demokratskoj Republici Kongo i u Srednjoafričkoj Republici.

2.3.4

U lipnju 2013. čelnici skupine G8 usvojili su mjere za suzbijanje krijumčarenja zaštićene ili ugrožene faune i flore te za političku i gospodarsku potporu za lokalni i međunarodni nadzor granica kako bi se suočili s problemom korupcije i prekograničnog organiziranog kriminala.

2.3.5

Rezolucijom (2013/2747(INI)) od 15. siječnja 2014., Europski parlament zatražio je od Komisije da izradi plan djelovanja EU-a čiji bi cilj bio suzbijanje nezakonite trgovine divljom faunom i florom te da jasnim rokovima i ciljevima odredi strategiju intervencije kako unutar teritorija država članica tako i na međunarodnoj razini.

2.3.6

Deklaracija (6) iz Londona iz veljače 2014. utvrdila je nove i ambicioznije ciljeve u borbi protiv krijumčarenja divlje faune i flore među kojima je i promjena postojećih zakona kako bi krivolov i krijumčarenje divlje faune i flore postali „teška kaznena djela”, kao i susprezanje od korištenja vrsta kojima je ugrožen opstanak, jačanje prekogranične suradnje i usklađivanje mreža za borbu protiv krijumčarenja divlje faune i flore (7).

2.3.7

Deklaracija sa sastanka na vrhu EU-Afrika održanog 2. i 3. travnja 2014. predviđa plan za poduzimanje zajedničkih aktivnosti u borbi protiv organiziranog kriminala, uključujući i krijumčarenje divlje faune i flore.

3.1.1

EGSO smatra da postojeći zakonski okvir na snazi u državama članicama EU-a još nije dostatan za učinkovito suzbijanje ekoloških zločina, također i zbog nedovoljne strogosti predviđenih kazni.

3.2.1

U trenutnom međunarodnom okružju potrebna je izrada zakona koji će obvezivati države članice i uspostaviti jednoobrazne kriterije učinkovite inspekcije i praćenja, također uz pomoć koordinacije s posebnim standardima pravne zaštite faune i flore u prirodnom staništu.

3.2.2

EGSO podržava usvajanje plana djelovanja sličnog onima koji su već usvojeni u borbi protiv drugih vidova organiziranog kriminala, poput krijumčarenja oružja ili trgovine ljudima.

3.3.1

EGSO pozdravlja povećano diplomatsko angažiranje zemalja koje su na neki način povezane s krijumčarenjem divlje faune i flore (uglavnom zemlje porijekla, tranzita i odredišta), koje je dovelo do nedavnog potpisivanja zajedničkih namjera za poduzimanje odlučnih i hitnih koraka za iskorjenjivanje potražnje i ponude proizvoda (8) od ugroženih vrsta. Odbor se nada da će međunarodna zajednica usvojiti djelovanje koje će moći suzbiti nezakonito tržište, osigurati primjenu zajedničkog i sigurnog zakonskog okvira te poticati održivo upravljanje prirodnim resursima uz uključivanje lokalnih zajednica.

3.3.2

EGSO potiče EU na promicanje strategije međunarodne borbe protiv krijumčarenja divlje faune i flore na temelju preoblikovanja ciljeva iz plana UN-a za razdoblje nakon 2015.

3.4.1

Odbor smatra da se nezakonita trgovina može učinkovitije pratiti, primijetiti i nadzirati na graničnim prijelazima uz pomoć koordinacije nacionalnih tijela vlasti koja djeluju na temelju jednoobraznih normi, modaliteta i ciljeva. Čini se korisnim da EU potiče djelovanje usmjereno prema olakšavanju sinergetske suradnje i raspodjele obavještajnih aktivnosti među nadležnim tijelima država članica upravo kako bi osigurao jednoobraznost aktivnosti i djelovanja, predviđajući i potporu za nove države partnere (primjerice privremeni paralelni rad).

3.4.2

Novi razvoj nezakonite trgovine obuhvaća i internetsku trgovinu koju je teško nadzirati i time se riskira da se oštete i oblici zakonite trgovine. EGSO sa zanimanjem prati neke dobre prakse poput memoranduma o razumijevanju potpisanog između talijanske policijske službe za šume i dva velika portala internetskih oglasa („eBay oglasi” i „Subito.it”) koji predviđa unošenje detaljnijih informacija za pomoć potrošačima kao i mogućnost da se odmah brišu unosi koje se smatra sumnjivim. Memorandum također predviđa nadzor unosa uz pomoć „filtera” koji omogućavaju objavljivanje samo onih oglasa koji osiguravaju sljedivost primjerka stavljenog na prodaju.

3.4.3

Prilikom sklapanja ugovora o slobodnoj razmjeni s trećim zemljama, međunarodno sudjelovanje ne može zanemariti pozivanje na poštivanje multilateralnih sporazuma na području ekologije i trgovine u sektorima šumarstva i ribarstva. Smatra se da je od temeljne važnosti ostvarivanje ciljeva CITES-a u pogledu međunarodne trgovine divljom faunom i florom, po kojima potpisnici poduzimaju konkretne korake za suzbijanje krijumčarenja i trgovine nekim vrstama kojima je ugrožen opstanak.

3.4.4

Autoritet subjekata koji sudjeluju u Međunarodnom konzorciju za borbu protiv kriminala povezanog s divljom faunom i florom (ICCWC) (9), među kojima su CITES, Interpol, Ured UN-a za droge i kriminal (UNODC), Svjetska carinska organizacija i Svjetska banka, može osigurati učinkovitost aktivnosti usmjerenih prema poboljšanju sposobnosti primjene zakonodavstva i poštivanja odredbi sporazuma kojima se kontrolira trgovina divljom florom i faunom. Smatra se da djelovanje Konzorcija treba upotrijebiti najbolje europske profesionalne vještine za informativne aktivnosti, potporu nacionalnim tijelima kao i za terensku obuku osoblja koje provodi nadzor.

3.4.5

Stvaranje i jačanje pravnih država u zemljama porijekla divljih vrsta, uz borbu za suzbijanje korupcije, predstavljaju temeljni uvjet za iskorjenjivanje trgovine divljom faunom i florom. S tim u vidu EGSO podržava izravno uključivanje EU-a, i na financijski način, kako bi se potaknulo stvaranje skupine tužitelja i sudaca povezanih s aktivnostima podizanja svijesti lokalnih tijela vlasti.

3.5.1

Uspjeh borbe protiv nezakonite trgovine divljom faunom i florom zahtijeva dvodijelan pristup koji će uvjetovati smanjenje ponude uz pomoć strategija odvraćanja i suzbijanja prijevare, kao i smanjenu potražnju. EGSO smatra da je aktivno i svjesno sudjelovanje privatnog sektora i potrošača od temeljne važnosti kako bi se to postiglo.

3.5.2

Kao što je to navedeno u Deklaraciji iz Londona, EGSO podržava potrebu za uvođenjem posebnih mjera kako bi se osiguralo da privatni sektor djeluje na odgovoran način te poziva na uvođenje sustava obilježavanja i sljedivosti koji jamči zakonitost i održivost (gospodarsku, ekološku te u interesu lokalnih zajednica) trgovine divljim vrstama. S tim u vidu može se ugledati na već postojeće sustave specijalizirane za trgovinu kavijarom i tropskim drvom (10),

3.5.3

EGSO smatra jednako važnom potrebu za obavještavanjem i osvješćivanjem civilnog društva i potrošača o golemoj ekološkoj šteti koju nanosi nezakonita trgovina i njezin utjecaj na buduće generacije. EGSO ponovo ističe svoju spremnost da podrži inicijative koje će EU htjeti poduzeti u tom pogledu kako u ustanovama (školama, muzejima itd.) tako i putem mreža, konferencija, videa, dokumentaraca – unutar i izvan Unije – koristeći se mrežom gospodarskih i socijalnih dionika EU-a i Afrike koju je Odbor razvio.

3.6.1

EGSO smatra da, u vezi s tim, posebnu pažnju treba pridati primjercima vrsta koje, zbog svoje visoke vrijednosti, privlače pozornost organiziranog kriminala što ugrožava međunarodnu sigurnost, pa i svjetski mir. U tom smislu treba osigurati poduzimanje odgovarajućih koraka na europskoj i globalnoj razini kroz suradnju s Europolom, Interpolom te drugim organizacijama i forumima, kao i s ključnim državama pogođenima tim problemom.

3.6.2

EGSO ne umanjuje ocjene da su nedavne epidemije na svjetskoj razini, poput ptičje gripe H5N1 i SARS-a, neizravna posljedica krijumčarenja divlje faune i flore. Stoga već napomenuti sustavi obilježavanja i sljedivosti, zajedno s odgovarajućim mehanizmom veterinarskih i fitosanitarnih inspekcija, mogu doprinijeti suzbijanju njihovog izbijanja i širenja na svjetskoj razini.

3.7.1

Inicijative međunarodne suradnje u najširem kontekstu trgovinskih ugovora i/ili ugovora o partnerstvu s trećim zemljama mogu biti odlučni instrument za iskorjenjivanje takve trgovine.

3.7.2

Nevladine organizacije mogu igrati ključnu ulogu u kampanjama podizanja svijesti i podrške politikama usmjerenim ka smanjenju ponude, djelujući kao poveznica između institucija i zainteresiranog stanovništva.

3.7.3

Odbor naglašava potrebu da se stanovništvu trećih zemalja koje se upušta u nezakonitu trgovinu divljim vrstama ponude nove i bolje mogućnosti za razvoj i održivu zaposlenost, uz pomoć pretvaranja nezakonitih aktivnosti u zakonite, poput primjerice odgovornog turizma (11).

3.8.1

EGSO smatra da prikupljanje, sistematizacija i analiza podataka o kriminalnim pojavama (banka podataka) koje provode međunarodna sigurnosna tijela (Europol, Interpol, UNODC) može pridonijeti boljem razumijevanju strategija organiziranog kriminala i spriječiti njegovo djelovanje.

3.8.2

U tom kontekstu TRAFFIC (12) može imati ključnu ulogu u podizanju svijesti međunarodne zajednice i podršci širenju podataka i informacija o nezakonitoj trgovini među svim uključenim tijelima i dionicima.

3.9.1

S obzirom da su ekološka kaznena djela usko povezana s korupcijom i tokom novca iz nezakonitih izvora, EGSO naglašava potrebu da se krijumčarenje divlje faune i flore uvrsti među kaznena djela koja potpadaju pod mjere za suzbijanje pranja novca i korupcije. EGSO stoga podržava primjenu smjernica koje opisuju upotrebu već postojećih financijskih instrumenata (primjerice due diligence) čiji je cilj učinkovitija sljedivost transakcija unutar EU-a i na međunarodnoj razini.

3.9.2

EGSO podržava uvođenje doista učinkovitih sankcija koje su proporcionalne kaznenom djelu i odvraćaju od njega osobito u pogledu suzbijanja krijumčarenja velikih razmjera koje provodi međunarodni organizirani kriminal. S tim u vidu, neophodno je da norme EU-a osiguraju da države članice uvedu krijumčarenje divlje faune i flore pod „teška kaznena djela” koja se kažnjavaju maksimalnom zatvorskom kaznom od najmanje četiri godine.

3.9.3

EGSO vjeruje da je od temeljne važnosti podići svijest svih tijela vlasti koja su uključena u borbu za suzbijanje krijumčarenja divlje faune i flore pružajući odgovarajuću obuku kako osobama nadležnim za nadzor tako i relevantnim sudskim tijelima. Te aktivnosti morat će uvesti nove postupke usklađivanja između nacionalnih vlasti u EU-u te, kad je to moguće, uključiti i vlasti trećih država.