—

za poljsku vladu, B. Majczyna, u svojstvu agenta,

—

za Europsku komisiju, G. Braun i F. W. Bulst, u svojstvu agenata,

1

Zahtjev za prethodnu odluku odnosi se na tumačenje članka 4. stavka 1. točke (b) Direktive 2008/95/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 22. listopada 2008. o usklađivanju zakonodavstava država članica o žigovima (SL L 299, str. 25.) (SL, posebno izdanje na hrvatskom jeziku, poglavlje 17., svezak 2., str. 149.).

2

Zahtjev je podnesen u okviru spora između BGW Beratungs‑Gesellschaft Wirtschaft mbH, prije BGW Marketings- & Management‑Service GmbH (u daljnjem tekstu: BGW) i B. Scholtza u vezi s verbalnim žigom BGW Bundesverband der deutschen Gesundheitswirtschaft.

3

Članak 3. Direktive 2008/95, naslovljen „Razlozi za odbijanje ili proglašavanje žiga ništavim“, u stavku 1. točkama (b) i (c) određuje:

„1.   Neće se registrirati ili, ako su registrirani, mogu se proglasiti ništavim:

[...]

[...]“

4

Članak 4. te direktive, naslovljen „Daljnji razlozi za odbijanje ili proglašavanje žiga ništavim vezano za sukobe s ranijim pravima“, u stavku 1. točki (b) predviđa:

„1.   Žig neće biti registriran ili, ako je registriran, može se proglasiti ništavim:

[...]

5

Člankom 9. stavkom 1. Zakona o žigovima (Markengesetz) od 25. listopada 1994. (BGB1. I str. 3082.; 1995. I str. 156.; 1996. I str. 682.), kako je izmijenjen člankom 3. Zakona od 19. listopada 2013. (BGB1. I str. 3830.), propisano je:

„Prijava žiga može se odbiti

[...]

6

Dana 11. prosinca 2006. verbalni žig BGW Bundesverband der deutschen Gesundheitswirtschaft (u daljnjem tekstu: kasniji žig) registriran je pri Njemačkom uredu za patente i žigove (Deutsches Patent- und Markenamt), pod brojem 306 33835, među ostalim za proizvode i usluge obuhvaćene razredima 16., 35., 41. i 43. u smislu Nicanskog sporazuma o međunarodnoj klasifikaciji proizvoda i usluga radi registracije žigova od 15. lipnja 1957., kako je izmijenjen i dopunjen, što odgovara sljedećem opisu:

„Razred 16.: tiskarski proizvodi;

Razred 35.: Oglašavanje i reklamiranje; vođenje komercijalnih poslova; komercijalna administracija; uredski poslovi; poslovno profesionalno savjetovanje; savjetovanje za organizaciju poslova; savjetovanje za upravljanje poslovima; usluge organiziranja izložbi u komercijalnu svrhu ili u svrhu oglašavanja; odnosi s javnošću;

Razred 41.: Obuka; stručno osposobljavanje; razonoda; sportske i kulturne djelatnosti; usluge organiziranja izložbi u kulturne ili obrazovne svrhe; stavljanje na raspolaganje opreme za slobodno vrijeme; sportski klubovi; organiziranje i vođenje seminara; organiziranje i vođenje konferencija, kongresa i simpozija; stavljanje na raspolaganje sportske opreme; iznajmljivanje sportske opreme; gimnastička obuka; organiziranje i vođenje seminara, radionica za osposobljavanje, konferencija, okruglih stolova i tečajeva; savjetovanje o aktivnostima za slobodno vrijeme; organiziranje i vođenje događanja za osposobljavanje i trajno osposobljavanje; usluge informiranja klijenata na liječenju o sportskim i kulturnim aktivnostima; savjetovanje u pogledu liječenja;

Razred 43.: Ugostiteljske usluge i usluge smještaja klijenata; rezerviranje i posredovanje u pogledu smještaja klijenata, posebno klijenata na liječenju; umirovljenički domovi za starije osobe, usluge odmorišnih kampova.“

7

BGW je podnio prigovor protiv te registracije, na temelju njemačkog verbalnog i figurativnog žiga br. 304 06 837 prikazanog u nastavku (u daljnjem tekstu: raniji žig):

8

Raniji je žig registriran od 21. srpnja 2004. za proizvode i usluge obuhvaćene razredima 16., 35. i 41. u smislu navedenog Nicanskog sporazuma, što odgovara sljedećem opisu:

„Razred 16.: Papir, karton i proizvodi od tih materijala koji nisu obuhvaćeni drugim razredima; tiskarski proizvodi; materijali za uvezivanje knjiga; fotografije; uredski papir; ljepila (ljepljive tvari) za papirnate proizvode ili za kućanstvo; materijali za umjetnike; kistovi; pisaći strojevi i uredski pribor (osim namještaja); oprema za nastavu i obuku (osim aparata); plastični materijali za ambalažu (koji nisu obuhvaćeni drugim razredima);

Razred 35.: Oglašavanje i reklamiranje; vođenje komercijalnih poslova; komercijalna administracija; uredski poslovi;

Razred 41.: Obuka; stručno osposobljavanje; razonoda; sportske i kulturne djelatnosti; objavljivanje i uređivanje novina, časopisa i knjiga; izdavanje tekstova; usluge organiziranja izložbi u kulturne ili sportske svrhe ili u svrhe razonode; proizvodnja filmova; iznajmljivanje filmova; iznajmljivanje videokamera, zvučnih snimaka i televizijskih i radijskih uređaja; obrazovanje na daljinu; organiziranje i vođenje konferencija, kongresa i simpozija, mrežno objavljivanje knjiga i časopisa u elektroničkom obliku; razonoda putem radiofonije; organiziranje i vođenje seminara i radionica za osposobljavanje; usluge prevođenja; obrazovanje i obuka; organizacija i vođenje seminara; izrada scenarija; snimanje na videovrpce; organiziranje natjecanja.“

9

Odlukom od 2. listopada 2009. Njemački ured za patente i žigove djelomično je prihvatio prigovor BGW‑a i djelomično poništio registraciju kasnijeg žiga zbog postojanja vjerojatnosti dovođenja u zabludu između dvaju suprotstavljenih žigova. Na temelju pravnog lijeka koji je podnio nositelj kasnijeg žiga, ta je odluka ukinuta odlukom od 9. siječnja 2012. zbog toga što BGW nije dokazao uporabu svojeg žiga radi zadržavanja stečenih prava.

10

BGW je protiv potonje odluke podnio tužbu za poništenje Bundespatentgerichtu (Saveznom patentnom sudu).

11

Taj sud, na temelju brojnih dokaza koje mu je podnio BGW, smatrao je da je dokazana uporaba ranijeg žiga radi zadržavanja stečenih prava, barem što se tiče „tiskarskih proizvoda“ i usluga „oglašavanja“, „organiziranja i vođenja seminara“ i „organiziranja natjecanja“ jer se te usluge pružaju ponajprije poduzetnicima iz zdravstvenog sektora, osobito optičarima i prodavačima slušnih aparata. Sud koji je uputio zahtjev zaključuje da suprotstavljeni žigovi obuhvaćaju istovjetne proizvode i usluge koje su dijelom istovjetne, a dijelom slične.

12

Kad je riječ o sličnosti žigova, sud koji je uputio zahtjev smatra da ukupnim dojmom ranijeg žiga dominira isključivo niz slova „BGW“, dok figurativni element tog žiga samo ističe spomenuti niz slova na vizualnom planu, a u fonetskom smislu nema nikakve važnosti. Kad je riječ o kasnijem žigu, sud koji je uputio zahtjev smatra da sintagma „Bundesverband der deutschen Gesundheitswirtschaft“ ima opisni karakter i nema nikakav razlikovni karakter s obzirom na to da samo naznačuje da predmetne proizvode i usluge nudi udruženje poduzetnika iz zdravstvenog sektora koje djeluje u cijeloj zemlji a da se pritom ne omogućuje točna identifikacija komercijalnog podrijetla tih proizvoda i usluga.

13

Sud koji je uputio zahtjev sklon je zaključku da ukupnim dojmom kasnijeg žiga također dominira niz slova „BGW“. U svakom slučaju, Bundespatentgericht (Savezni patentni sud) dodaje da, neovisno o ocjeni navedene sintagme, treba priznati da niz slova „BGW“ u kasnijem žigu ima barem nezavisnu razlikovnu ulogu u smislu presude Medion (C‑120/04, EU:C:2005:594). Stoga, prema mišljenju tog suda, kada se relevantna javnost suoči s tim žigom na tržištu, prepoznat će raniji žig jer je jedina razlika u tome što će akronim „BGW“, koji sam po sebi nema značenje, biti pojašnjen eksplikativnim (opisnim) podatkom „Bundesverband der deutschen Gesundheitswirtschaft“.

14

Slijedom navedenoga, sud koji je uputio zahtjev zaključuje, navodeći presudu AMS/OHIM – American Medical Systems (AMS Advanced Medical Services) (T 425/03, EU:T:2007:311), da nema nikakve sumnje da, što se tiče proizvoda i usluga navedenih u točki 11. ove presude, u pogledu suprotstavljenih žigova postoji vjerojatnost dovođenja u zabludu relevantne javnosti.

15

Međutim, taj sud procjenjuje da ne može odlučiti u tom smislu zbog stava Suda iz presude Strigl i Securvita (C 90/11 i C 91/11, EU:C:2012:147), u kojoj je on smatrao da članak 3. stavak 1. točke (b) i (c) Direktive 2008/95 treba tumačiti na način da se primjenjuje na verbalni žig sastavljen od opisne sintagme i niza slova koji sam po sebi nije opisan ako ga relevantna javnost, s obzirom na to da se sastoji od prvog slova svake riječi te sintagme, prepoznaje kao kraticu navedene sintagme i tako se predmetni žig kao cjelina može shvatiti kao kombinacija opisnih podataka ili kratica koja stoga nema razlikovni karakter. Usto, sud koji je uputio zahtjev podsjeća da je u točki 38. te presude Sud zaključio da niz slova sastavljen od prvih slova riječi od kojih se sastoji sintagma, u odnosu na nju, ima samo akcesornu ulogu.

16

Slijedom navedenoga, ne može se priznati da element složenog žiga, u ovom slučaju niz slova „BGW“ u kasnijem žigu, koji se prepoznaje kao akronim, ima dominantan karakter ili barem nezavisnu razlikovnu ulogu ako taj element u tom žigu ima samo akcesornu ulogu.

17

Činjenica da se presuda Strigl i Securvita (C 90/11 i C 91/11, EU:C:2012:147) odnosila na apsolutne razloge za odbijanje registracije u smislu članka 3. Direktive 2008/95 ne opravdava, prema mišljenju Bundespatentgerichta (Saveznog patentnog suda), drukčiju ocjenu u glavnom postupku, u kojem se dovodi u pitanje dodatni razlog za odbijanje iz članka 4. stavka 1. točke (b) te direktive, s obzirom na to da percepcija koju javnost ima o žigu načelno ne može ovisiti o pitanju radi li se o razlogu za odbijanje registracije u smislu članka 3. ili članka 4. Direktive 208/95.

18

U tim je okolnostima Bundespatentgericht (Savezni patentni sud) odlučio prekinuti postupak i postaviti Sudu sljedeće prethodno pitanje:

„Treba li članak 4. stavak 1. točku (b) Direktive 2008/95/EZ tumačiti na način da se u slučaju istovjetnih i sličnih proizvoda i usluga može smatrati da postoji vjerojatnost dovođenja javnosti u zabludu ako razlikovni niz slova koji je dominantan element ranijeg verbalnog ili figurativnog znaka prosječne razlikovnosti bude preuzet u kasniji verbalni znak treće strane na način da se tome nizu slova doda opisna kombinacija riječi koja se na njega odnosi i taj niz slova pojašnjava kao kraticu opisnih riječi?“

19

Sud koji je uputio zahtjev u biti pita treba li članak 4. stavak 1. točku (b) Direktive 2008/95/EZ tumačiti na način da, u slučaju istovjetnih ili sličnih proizvoda i usluga, može postojati vjerojatnost dovođenja javnosti u zabludu između ranijeg žiga sastavljenog od razlikovnog niza slova koji je dominantan element tog žiga prosječnoga razlikovnoga karaktera i kasnijeg žiga koji preuzima taj niz slova kojem se dodaje opisna sintagma sastavljena od riječi čija početna slova odgovaraju slovima spomenutog niza slijedom čega javnost taj niz prepoznaje kao akronim spomenute sintagme.

20

Budući da je sud koji je uputio zahtjev to pitanje postavio imajući u vidu sumnje koje gaji glede primjene presude Strigl i Securvita (C‑90/11 i C‑91/11, EU:C:2012:147) u okviru ocjene sličnosti suprotstavljenih žigova u glavnom postupku, valja, kao prvo, ocijeniti doseg i relevantnost te presude.

21

U glavnim postupcima u kojima je donesena presuda Strigl i Securvita (C‑90/11 i C‑91/11, EU:C:2012:147), bila je riječ o dvama verbalnim žigovima, jednom sastavljenom do znaka „Multi Markets Fund MMF“ koji označava investicijski fond koji ulaže na više financijskih tržišta i drugom sastavljenom od znaka „NAI – Der Natur‑Aktien‑Index“ koji označava burzovni indeks koji sadrži dionice ekološki orijentiranih poduzeća. Budući da je, u tim predmetima, sud koji je uputio zahtjev smatrao da znakovi „MMF“ i „NAI“, promatrani izdvojeno, nisu imali opisni karakter u smislu članka 3. stavka 1. točke (c) Direktive 2008/95, pitao je Sud primjenjuju li se razlozi za odbijanje predviđeni člankom 3. stavkom 1. točkom (b) i/ili (c) te direktive na verbalni žig sastavljen od opisne sintagme i niza slova koji sam po sebi nije opisan, ali se sastoji od početnih slova riječi u toj sintagmi.

22

Slijedom navedenoga, pitanje koje je bilo povod gore spomenutih postupaka bilo je utvrditi može li se složeni žig sastavljen od sintagme pripojene svojem akronimu registrirati imajući u vidu odredbe članka 3. stavka 1. točke (b) i (c) Direktive 2008/95, a ne ocijeniti, kao što je slučaj u ovom predmetu, može li postojati vjerojatnost dovođenja u zabludu u smislu članka 4. stavka 1. točke (b) spomenute direktive između ranijeg žiga sastavljenog od niza slova i kasnijeg žiga koji se sastoji od tog niza slova pripojenog sintagmi.

23

S jedne strane, apsolutni razlozi za odbijanje iz članka 3. stavka 1. točaka (b) i (c) Direktive 2008/95 i relativni razlozi za odbijanje registracije predviđeni člankom 4. stavkom 1. točkom (b) te direktive imaju različite ciljeve i odnose se na zaštitu različitih interesa.

24

Kad je riječ o članku 3. stavku 1. točki (c) Direktive 2008/95, opći interes na kojemu se temelji ta odredba sastoji u tome da se osigura da se opisnim znakovima jedne ili nekoliko karakteristika proizvoda ili usluga za koje se zahtijeva registracija žiga mogu slobodno koristiti svi gospodarski subjekti koji nude takve proizvode ili usluge (presuda Strigl i Securvita, C‑90/11 i C‑91/11, EU:C:2012:147, t. 31. i navedena sudska praksa).

25

Pojam općeg interesa na kojemu se temelji članak 3. stavak 1. točka (b) spomenute direktive podudara se s osnovnom funkcijom žiga da potrošaču ili krajnjem korisniku zajamči istovjetnost podrijetla proizvoda ili usluge koje žig označava te mu omogućuje da taj proizvod ili tu uslugu razlikuje od onih drugog podrijetla bez mogućnosti zabune (vidjeti presudu Eurohypo/OHIM, C‑304/06 P, EU:C:2008:261, t. 56. i navedenu sudsku praksu).

26

S druge strane, cilj je članka 4. stavka 1. točke (b) Direktive zaštititi pojedinačne interese nositelja ranijih žigova koji su u sukobu s traženim znakom i time jamčiti funkciju žiga kao oznake podrijetla u slučaju vjerojatnosti dovođenja u zabludu (vidjeti u tom smislu presudu Medion, C‑120/04, EU:C:2005:594, t. 24. i 26. i navedenu sudsku praksu).

27

Iako percepcija koju relevantna javnost ima u pogledu znaka ne može ovisiti o razlogu za odbijanje registracije o kojem je riječ, gledište s kojeg se promatra ta percepcija, kao što to ispravno ističe sud koji je uputio zahtjev, mijenja se ovisno o tome je li potrebno ocijeniti opisni karakter znaka ili postojanje vjerojatnosti dovođenja u zabludu.

28

Kao što je to nezavisni odvjetnik istaknuo u točki 29. svojega mišljenja, dok se u okviru ocjene opisnoga karaktera znaka pozornost usredotočuje na mentalne procese koji mogu dovesti do uspostavljanja odnosa između znaka i njegovih različitih elemenata i predmetnih proizvoda i/ili usluga, u okviru ocjene vjerojatnosti dovođenja u zabludu ispitivanje se više odnosi na proces pamćenja, prepoznavanja i prisjećanja znaka kao i na asocijativne mehanizme.

29

S druge strane, u točki 32. presude Strigl i Securvita (C‑90/11 i C‑91/11, EU:C:2012:147), Sud je istaknuo da su tri velika slova koja se nalaze u svakom od znakova, odnosno „MMF“ i „NAI“, početna slova sintagmi kojima su pripojena i da su sintagma i niz slova u svakom slučaju namijenjeni tomu da se uzajamno pojašnjavaju i da naglase vezu koja postoji među njima, a pritom je svaki niz slova osmišljen kako bi ojačao percepciju sintagme od strane javnosti te pojednostavnio njezinu uporabu i olakšao njezino pamćenje.

30

U vezi s time, Sud je, u točkama 37. i 38. iste presude, pojasnio da, ako bi relevantna javnost nizove slova o kojima se radi u glavnim postupcima prepoznavala kao kratice sintagmi kojima su pripojeni, ti nizovi slova ne bi mogli imati prednost pred zbrojem svih elemenata žiga u njegovoj cijelosti, i to čak i ako bi se moglo smatrati da sami po sebi imaju razlikovni karakter. Naprotiv, prema mišljenju Suda, takvi nizovi slova, u odnosu na sintagmu kojoj su pripojeni, imaju samo „akcesornu ulogu“.

31

Iz obrazloženja presude Strigl i Securvita (C‑90/11 i C‑91/11, EU:C:2012:147) proizlazi da se neprikladnost za registraciju, u skladu s člankom 3. stavkom 1. točkama (b) i (c) Direktive 2008/95, znaka koji se sastoji od niza slova pripojenog sintagmi mora ocijeniti od slučaja do slučaja, ne na temelju objektivnih i prethodno određenih kriterija, nego prema percepciji koju relevantna javnost ima o međuovisnosti različitih elemenata znaka te o znaku u cjelini.

32

Slijedom navedenoga, tvrdnju iz točke 38. spomenute presude, koju je naveo sud koji je uputio zahtjev, sukladno kojoj niz slova sastavljen od prvih slova riječi od kojih se sastoji sintagma u odnosu na nju ima samo akcesornu ulogu, treba tumačiti u tom smislu, a ne kao da odražava opće pravilo ocjenjivanja akcesorne uloge niza slova sastavljenog od prvih slova riječi od kojih se sastoji sintagma kojoj je pripojen.

33

Naime, tom se tvrdnjom samo navodi, radi primjene razloga za odbijanje predviđenih člankom 3. stavkom 1. točkama (b) i (c) Direktive 2008/95, da niz slova, čak i ako sam po sebi ima razlikovnu ulogu, može imati opisni karakter kada je uključen u složeni žig u kojem je pripojen glavnom opisnom izrazu i da ga se prepoznaje kao kraticu tog izraza, što je potrebno utvrditi procjenom od slučaja do slučaja.

34

Iz prethodno navedenoga proizlazi da, imajući u vidu različit pravni kontekst postupaka u kojima je donesena presuda Strigl i Securvita (C‑90/11 et C‑91/11, EU:C:2012:147) kao i njezin doseg, utvrđenja iz te presude ne mogu se primijeniti na ovaj predmet prilikom utvrđivanja postojanja sličnosti između dvaju suprotstavljenih žigova.

35

Kao drugo, valja podsjetiti na sudsku praksu u skladu s kojom se skupna ocjena vjerojatnosti dovođenja u zabludu treba, što se tiče vizualne, auditivne i koncepcijske sličnosti suprotstavljenih žigova, temeljiti na cjelokupnom dojmu koji ostavljaju ti žigovi, uzimajući u obzir posebice njihove razlikovne i dominantne elemente. Percepcija žigova koju ima prosječni potrošač predmetnih proizvoda ili usluga igra odlučujuću ulogu u općoj ocjeni navedene vjerojatnosti. U tom pogledu prosječni potrošač redovito opaža žig kao cjelinu i ne ispituje njegove različite detalje (presuda Bimbo/OHIM, C‑591/12 P, EU:C:2014:305, t. 21. i navedena sudska praksa).

36

Ocjena sličnosti između dvaju žigova ne može se ograničiti na to da se uzme u obzir samo jedan dio složenog žiga te ga se usporedi s drugim žigom. Naprotiv, usporedbu treba provesti razmatrajući žigove o kojima je riječ svakoga kao zasebnu cjelinu (presude OHIM/Shaker,C‑334/05 P, EU:C:2007:333, t. 41. i Aceites del Sur‑Coosur/Koipe, C‑498/07 P, EU:C:2009:503, t. 61.).

37

Iako ukupnim dojmom koji složeni žig ostavlja u pamćenju relevantne javnosti u određenim okolnostima može dominirati jedan ili više njegovih sastavnih dijelova, jedino se u slučaju da su svi drugi elementi žiga zanemarivi ocjena sličnosti može provesti samo na temelju dominantnog elementa (presude OHIM/Shaker,C‑334/05 P, EU:C:2007:333, t. 41. i 42. i Nestlé/OHIM, C‑193/06 P, EU:C:2007:539, t. 42. i 43. kao i navedena sudska praksa).

38

U tom pogledu, Sud je pojasnio da se zajednički element suprotstavljenih žigova, čak i ako se ne može smatrati da dominira ukupnim dojmom, mora uzeti u obzir u ocjeni njihove sličnosti, s obzirom na to da sam po sebi čini raniji žig i zadržava nezavisnu razlikovnu ulogu u složenom žigu koji čini, među ostalim, taj element i za koji je podnesena prijava za registraciju. Naime, pod pretpostavkom da zajednički element zadržava nezavisnu razlikovnu ulogu u složenom žigu, ukupan dojam koji ostavlja taj znak može navesti javnost da vjeruje da predmetni proizvodi ili usluge potječu barem od gospodarski povezanih poduzetnika, a u tom slučaju treba uzeti u obzir vjerojatnost dovođenja u zabludu (presuda Medion, C‑120/04, EU:C:2005:594, t. 30. i 36. i rješenje ecoblue/OHIM i Banco Bilbao Vizcaya Argentaria, C‑23/09 P, EU:C:2010:35, t. 45.).

39

Međutim, Sud je također pojasnio da element složenog znaka ne zadržava takvu nezavisnu razlikovnu ulogu ako taj element s jednim ili nekoliko drugih elemenata znaka zajedno čini cjelinu koja ima drukčije značenje u odnosu na značenje tih elemenata zasebno (presuda Bimbo/OHIM,C‑591/12 P, EU:C:2014:305, t. 25.).

40

Nadalje, valja podsjetiti, kao što je to učinio nezavisni odvjetnik u točki 40. svojega mišljenja, da u načelu čak i element koji ima samo slab razlikovni karakter može dominirati ukupnim dojmom složenog žiga ili imati u tom žigu nezavisnu razlikovnu ulogu u smislu sudske prakse iz presude Medion (C 120/04, EU:C:2005:594) s obzirom na to da, posebno zbog položaja u znaku ili veličine, može privući pozornost potrošača ili ga potrošač može upamtiti.

41

U konkretnom slučaju, na sudu je koji je uputio zahtjev da utvrdi, osobito analizom sastavnih dijelova kasnijeg žiga i njihove relativne težine u percepciji relevantne javnosti, ukupni dojam koji je u svijesti javnosti stvorio taj žig, a zatim provede ocjenu dovođenja u zabludu uzimajući u obzir taj ukupni dojam i sve čimbenike relevantne u konkretnom slučaju (presuda Bimbo/OHIM, C‑591/12 P, EU:C:2014:305, t. 34.).

42

Međutim, važno je istaknuti da sama činjenica da se kasniji žig sastoji od znaka sastavljenog od niza slova koji je jedini verbalni element ranijeg žiga i od sintagme čija početna slova odgovaraju tom nizu ne može, sama po sebi, isključiti postojanje vjerojatnosti dovođenja u zabludu s tim ranijim žigom.

43

Slijedom toga, u okolnostima glavnog postupka, sud koji je uputio zahtjev će trebati uzeti u obzir, među ostalim čimbenicima, je li veza koju relevantna javnost može uspostaviti između niza slova i sintagme, posebno mogućnost da se niz slova može prepoznati kao akronim sintagme, takva da taj niz relevantna javnost može na nezavisan način prepoznati i upamtiti u kasnijem žigu. Jednako tako, sud će, prema potrebi, biti dužan ocijeniti tvore li elementi kasnijeg žiga, promatrani zajedno, posebnu logičnu cjelinu koja ima različit smisao u odnosu na smisao spomenutih elemenata promatranih zasebno.

44

Slijedom navedenoga, na postavljeno pitanje valja odgovoriti da članak 4. stavak 1. točku (b) Direktive 2008/95/EZ treba tumačiti na način da, u slučaju istovjetnih ili sličnih proizvoda i usluga, može postojati vjerojatnost dovođenja javnosti u zabludu između ranijeg žiga sastavljenog od razlikovnog niza slova koji je dominantan element tog žiga prosječnoga razlikovnoga karaktera i kasnijeg žiga koji preuzima taj niz slova kojem se dodaje opisna sintagma sastavljena od riječi čija početna slova odgovaraju slovima spomenutog niza slijedom čega javnost taj niz prepoznaje kao akronim spomenute sintagme.

45

Budući da ovaj postupak ima značaj prethodnog pitanja za stranke glavnog postupka pred sudom koji je uputio zahtjev, na tom je sudu da odluči o troškovima postupka. Troškovi podnošenja očitovanja Sudu, koji nisu troškovi spomenutih stranaka, ne nadoknađuju se.

Slijedom navedenoga, Sud (prvo vijeće) odlučuje:

Članak 4. stavak 1. točku (b) Direktive 2008/95/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 22. listopada 2008. o usklađivanju zakonodavstava država članica o žigovima treba tumačiti na način da, u slučaju istovjetnih ili sličnih proizvoda i usluga, može postojati vjerojatnost dovođenja javnosti u zabludu između ranijeg žiga sastavljenog od razlikovnog niza slova koji je dominantan element tog žiga prosječnoga razlikovnoga karaktera i kasnijeg žiga koji preuzima taj niz slova kojem se dodaje opisna sintagma sastavljena od riječi čija početna slova odgovaraju slovima spomenutog niza slijedom čega javnost taj niz prepoznaje kao akronim spomenute sintagme.