PRILOG

Opće smjernice ekonomskih politika država članica i Europske unije

Dio I. integriranih smjernica Europa 2020.

1. smjernica: Promicanje ulaganja

Povećanje razine produktivnih ulaganja u Europi ključno je za povećanje potražnje i poboljšanje konkurentnosti te dugoročnog potencijala za rast u Europi. Trebalo bi usredotočiti napore na mobiliziranje financijskih sredstava za održive ulagačke projekte, osiguravanje protoka financijskih sredstava do realnoga gospodarstva i na unapređenje ulagačkog okruženja. Makroekonomska i financijska stabilnost, regulatorna predvidivost te otvorenost i transparentnost financijskog sektora Unije ključni su za održavanje Unije privlačnom za ulaganja privatnog sektora, uključujući strana ulaganja.

U potpunosti bi trebalo iskoristiti potencijal fondova Unije, uključujući Europski fond za strateška ulaganja i strukturne fondove, te nacionalne fondove kako bi se financirala ulaganja u ključna područja kojima se povećava rast. Upravljanje fondovima usmjereno na rezultate te, prema potrebi, povećana uporaba inovativnih financijskih instrumenata ključni su elementi u tom pogledu.

Kako bi se osigurao protok financijskih sredstava do realnoga gospodarstva potrebna je veća transparentnost i pružanje informacija, posebno provedbom Europskog savjetodavnog centra za ulaganja pod pokroviteljstvom Europske investicijske banke i uspostavom transparentnog portfelja projekata. Bliska suradnja sa svim bitnim dionicima ključna je za osiguravanje nesmetane provedbe aktivnosti, primjerenog preuzimanja rizika i maksimalne dodane vrijednosti.

2. smjernica: Povećanje rasta provedbom strukturnih reformi u državama članicama

Ambiciozna provedba strukturnih reformi tržišta proizvoda i tržišta rada te sustava socijalne skrbi i mirovinskih sustava u državama članicama presudna je za jačanje i održavanje gospodarskog oporavka te osiguravanje održivih javnih financija, poboljšavanje konkurentnosti, sprečavanje i ispravljanje štetnih makroekonomskih neravnoteža u skladu s postupkom u slučaju makroekonomske neravnoteže i povećanje potencijala za rast gospodarstava Unije. Time bi se pridonijelo i ostvarenju veće gospodarske i društvene kohezije. Reformama kojima se povećava konkurentnost, posebno u sektoru nerazmjenjivih dobara, boljim funkcioniranjem tržištâ rada te kvalitetnijim poslovnim okruženjem pridonosi se uklanjanju prepreka rastu i ulaganju te povećanju kapaciteta gospodarstva za prilagodbu. Države članice svoje ekonomske politike smatraju pitanjem od zajedničkog interesa te ih koordiniraju kako bi se poboljšale pozitivne sinergije i izbjegla negativna prelijevanja.

Kako bi se promicali rast i zapošljavanje potrebno je provoditi reforme tržišta rada i socijalnog sustava, osiguravajući pristup svih ljudi visokokvalitetnim, povoljnim i održivim uslugama socijalne skrbi i doplacima. U području reformi tržišta rada, primjerice kod mehanizama određivanja plaća i povećanja stopâ sudjelovanja, trebalo bi djelovati u skladu s detaljnijim uputama sadržanima u smjernicama za zapošljavanje.

Potrebni su daljnji napori kako bi se Uniju učinilo privlačnim odredištem za talente i vještine. Trebalo bi nastaviti s postupkom reformiranja i dodatnom integracijom tržištâ proizvoda kako bi se osigurale niže cijene i širi izbor robe i usluga za potrošače i poduzeća u Uniji. Na bolje integriranim tržištima poduzećima se omogućuje pristup znatno većem tržištu od njihova vlastita domaćeg tržišta, čime im se osiguravaju veće mogućnosti širenja. Konkurentnija i bolje integrirana tržišta proizvoda također će pojačati inovacije i mogu pomoći povećati brzinu prilagodbe i otpornost na ekonomske šokove u pojedinačnim državama članicama i Uniji kao cjelini.

Trebalo bi nastaviti s naporima u poboljšanju regulatornog okruženja u kojem posluju poduzeća, kako bi se pružila podrška posebno malim i srednjim poduzećima, a koji bi trebali obuhvaćati osuvremenjivanje javne uprave, smanjenje administrativnih opterećenja, veću transparentnost, borbu protiv korupcije, utaje poreza i neprijavljenog rada, povećanje neovisnosti, kvalitete i djelotvornosti pravosudnih sustava uz izvršavanje ugovora i postupke za slučaj nesolventnosti koji dobro funkcioniraju.

Informacijske i komunikacijske tehnologije te digitalno gospodarstvo važni su pokretači produktivnosti, inovacija i rasta u svim gospodarskim sektorima. Promicanje privatnog ulaganja u istraživanja i inovacije trebalo bi biti popraćeno temeljitim reformama radi osuvremenjivanja sustava istraživanja i inovacija, unapređenja suradnje između javnih ustanova i privatnog sektora te poboljšanja širih okvirnih uvjeta za poduzeća kako bi u većoj mjeri postala utemeljena na znanju. Poboljšanjem kvalitete i učinkovitosti javnih ulaganja u istraživanja i inovacije i dalje će se poboljšavati kvaliteta javnih financija te bi se mogla poboljšati dugoročna održivost javnih financija.

3. smjernica: Uklanjanje ključnih prepreka održivom rastu i stvaranju radnih mjesta na razini Unije

Daljnja integracija jedinstvenoga tržišta, uključujući uklanjanje preostalih prepreka, povećanje konkurentnosti i unapređenje poslovnog okruženja, ključni su da Europa ostane privlačno odredište za domaća i strana poduzeća. Za pomicanje granica produktivnosti Europe potrebno je povećati inovacije i stvaranje ljudskog kapitala te osigurati integrirano jedinstveno digitalno tržište koje dobro funkcionira. Povećanjem uporabe informacijskih i komunikacijskih tehnologija na razini potrošača i poduzeća može se doprinijeti stvaranju digitalne Europe bez granica i povećanju produktivnosti.

Financijski sektor koji dobro funkcionira ključan je za nesmetano funkcioniranje gospodarstva. U područjima financijskih tržišta i financijskih institucija u potpunosti bi trebalo provesti ojačane regulatorne i nadzorne odredbe te pravila o zaštiti potrošača. Potrebno je poduzeti mjere za stvaranje održivog tržišta za sekuritizaciju u Europi, čime će se pomoći u poboljšanju sposobnosti banaka Unije za učinkovito financiranje. Potrebno je uspostaviti stvarnu uniju tržišta kapitala, na temelju postignuća jedinstvenog tržišta financijskih usluga i kapitala.

Ostvarenjem jake energetske unije poduzećima i kućanstvima trebala bi se osigurati povoljna, sigurna i održiva energija. Trebalo bi ustrajati na ekonomičnoj provedbi okvira za klimatsku i energetsku politiku za razdoblje do 2030. te na prelasku na konkurentno, niskougljično gospodarstvo u kojem se učinkovito upotrebljavaju resursi, među ostalim reformama sa strane ponude i potražnje uz poticanje zelenih radnih mjesta, zelenih tehnologija i inovativnih rješenja. U tom pogledu energetski i prometni sektor i dalje zahtijevaju posebnu pozornost, među ostalim s obzirom na međusobnu povezanost i infrastrukturu.

Zakonodavstvo Unije trebalo bi biti usredotočeno na pitanja koja se najbolje rješavaju na europskoj razini te bi ga trebalo oblikovati vodeći računa o utjecaju tih pitanja na gospodarstvo, okoliš i društvo. Stvaranjem ravnopravnih uvjeta preko granica s većom regulatornom predvidljivošću te punim poštovanjem pravila o tržišnom natjecanju dodatno će se privući ulaganja. Kvalitetnije i predvidljivije poslovno okruženje posebno je važno u mrežnim industrijama koje obilježavaju dugotrajni rasponi ulaganja i opsežna početna ulaganja. Trebalo bi dodatno razviti vanjsku dimenziju unutarnjeg tržišta.

4. smjernica: Povećanje održivosti javnih financija i njihova doprinosa rastu

Dobre javne financije ključ su rasta i stvaranja radnih mjesta. Fiskalna održivost presudna je kako bi se osiguralo povjerenje ulagatelja i fiskalni prostor potreban za suzbijanje neočekivanih kretanja te za maksimalno povećanje doprinosa javnih financija gospodarstvu. Time se također stvaraju odgovarajući uvjeti za pružanje podrške rastu i ulaganjima. Države članice trebale bi osigurati dugoročnu kontrolu nad razinom deficita i duga. Fiskalne politike moraju se provoditi unutar okvira Unije koji se zasniva na pravilima, posebno na Paktu o stabilnosti i rastu, te ih se mora upotpuniti stabilnim dogovorima u vezi s nacionalnim proračunom. Fiskalne politike trebale bi odražavati ekonomske uvjete i rizike održivosti na razini države članice uz osiguravanje dobre koordinacije ekonomskih politika. Države članice europodručja pozivaju se da nastave pomno pratiti ukupnu fiskalnu situaciju u europodručju, uključujući fiskalno stanje, i raspravljati o njoj.

U strategijama osmišljavanja i provedbe proračunske konsolidacije trebalo bi dati prednost stavkama rashoda kojima se povećava rast unutar područjâ poput obrazovanja, vještina i zapošljivosti, istraživanja i razvoja te inovacija i ulaganja u mreže s pozitivnim učinkom na produktivnost. Reformama rashoda trebalo bi se ciljati na povećanje učinkovitosti javne uprave; takve se reforme mogu pripremiti osobito preispitivanjem potrošnje radi osiguravanja dugoročne održivosti.

Reforme rashoda kojima se promiče učinkovita dodjela resursa radi podupiranja rasta i zaposlenosti uz očuvanje pravednosti trebale bi se upotpuniti osuvremenjivanjem sustava javnih prihoda tamo gdje je to potrebno. Trebalo bi nastaviti istraživati zajedničku konsolidiranu osnovicu poreza na dobit. Pomacima prema porezima koji bi više poticali rast, uz osiguravanje sukladnosti s Paktom o stabilnosti i rastu, može se pomoći u ispravljanju neučinkovitosti tržišta i postavljanju temelja za održivi rast i stvaranje radnih mjesta. Istodobno, važno je razmotriti učinke raspodjele u svakoj izmjeni oporezivanja. Učinkovitost poreznog sustava mogla bi se poboljšati širenjem porezne osnovice, primjerice uklanjanjem ili rjeđom uporabom i smanjivanjem izdašnosti izuzeća i povlaštenih režima, provjeravanjem opsega i učinkovitosti poreznih rashoda i ojačavanjem porezne uprave, pojednostavljivanjem poreznog sustava te suzbijanjem porezne prijevare i agresivnog poreznog planiranja.