Pravosudna suradnja u građanskim pitanjima

Na istinskom europskom pravosudnom području, pojedinci i poslovni subjekti trebali bi imati slobodu u potpunosti koristiti svoja prava. Glavni cilj pravosudne suradnje u građanskim pitanjima jest poboljšati suradnju između tijela država EU-a kako bi se uklonile sve zapreke koje su posljedica neusklađenosti različitih pravosudnih i upravnih sustava (uzajamno priznavanje i provođenje stranih presuda, pristup pravdi i usklađenje nacionalnih zakonodavstava).

Ugovor iz Maastrichta 1993. je godine uključio pravosudnu suradnju u građanskim pitanjima u svoju glavu VI. Ugovor iz Amsterdama premjestio je pravosudnu suradnju u građanskim pitanjima u glavu IV. Ugovora o EZ-u (članak 65.), približivši je na taj način Zajednici i uključivši je u područje sloboda, sigurnosti i pravde (AFSJ).

Sastanak Europskog vijeća u Tampereu (listopad 1999. godine) učinio je načelo uzajamnog priznavanja presuda jednim od glavnih oslonaca pravosudne suradnje i u građanskim i u kaznenim pitanjima unutar EU-a.

Stupanjem na snagu Ugovora iz Lisabona u prosincu 2009. godine pravosudna suradnja u građanskim pitanjima premještena je u glavu V. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, zajedno sa svim drugim aspektima područja sloboda, sigurnosti i pravde. Otada se odluke na tom području donose u skladu s redovnim zakonodavnim postupkom, osim pitanja koja se odnose na obiteljsko pravo.

POGLEDAJTE I

• Europska pravosudna mreža u kaznenim stvarima (EPM)
• Područje slobode, sigurnosti i pravde
• Redovni zakonodavni postupak (suodlučivanje)
• Policijska i pravosudna suradnja u kaznenim stvarima
• Europska pravosudna mreža – građanske i trgovačke stvari (sažetak)
• Građansko pravo na mrežnoj stranici Europske komisije