12.6.2014   

HR

Službeni list Europske unije

L 172/36

(1)

Tijelo je 19. rujna 2011. primilo pritužbu (dokument br. 608967) da država Island („Država”) i grad Reykjavík („Grad”) navodno subvencioniraju konferencijske usluge i restoranske/ugostiteljske usluge u koncertnoj dvorani i konferencijskom centru Harpa („Harpa”) (2).

(2)

Nakon primitka svih relevantnih informacija od islandskih nadležnih tijela i rasprave o predmetu na sastanku 5. lipnja 2012. (3), Tijelo je Odlukom br. 128/13/COL od 20. ožujka 2013. odlučilo pokrenuti službeni istražni postupak o mogućoj državnoj potpori uključenoj u financiranje koncertne dvorane i konferencijskog centra Harpa („Odluka br. 128/13/COL” ili „odluka o pokretanju postupka”).

(3)

Dopisom od 28. svibnja 2013. (dokument br. 673762) islandska su tijela podnijela primjedbe na odluku Tijela. Taj je predmet bio i predmet rasprava između Tijela i islandskih nadležnih tijela na sastanku s nadležnim tijelima u Reykjavíku 4. lipnja 2013.

(4)

Odluka br. 128/13/COL objavljena je 8. kolovoza 2013. u Službenom listu Europske unije i u Dodatku o EGP-u. Zainteresirane strane dobile su mjesec dana da podnesu primjedbe o odluci o pokretanju postupka Tijela. Tijelo nije primilo nikakve primjedbe od zainteresiranih strana.

(5)

U Odluci br. 128/13/COL Tijelo je izvršilo procjenu financiranja koncertne dvorane i konferencijskog centra Harpa. Harpa je višenamjenska zgrada, smještena u središtu Reykjavíka, koja je trenutačno u vlasništvu države Island (54 %) i grada Reykjavíka (46 %), koji zajedno daju doprinose za njezino financiranje.

(6)

Gradonačelnik Reykjavíka, zajedno s predstavnicima islandske vlade, 1999. najavio je izgradnju koncertnog i konferencijskog centra u središtu Reykjavíka. Potkraj 2002. država Island i Grad potpisali su sporazum o projektu te je sljedeće godine osnovano društvo Austurhöfn-TR ehf. za potrebe nadgledanja projekta (4).

(7)

Prvotni poslovni model za Harpu bio je da će privatna strana biti odgovorna za izgradnju i poslovanje zgrade te da će zauzvrat primati godišnje doprinose Države i Grada. U travnju 2004. Državni trgovinski centar najavio je pretkvalifikacijski postupak za projekt, a 2005. odbor za procjenu ponuda donio je zaključak da je ponuda društva s ograničenom odgovornošću Portus ehf. bila najpovoljnija od četiri primljene ponude. Nakon toga država Island i Grad sklopili su ugovor („Sporazum o projektu”) s društvom Portus o izgradnji i poslovanju koncertnog i konferencijskog centra (5). Međutim, 2008., nakon financijskoj sloma, odabrani privatni partner doživio je ozbiljne financijske teškoće te se morao povući iz projekta i stoga je izgradnja Harpe bila stavljena na čekanje.

(8)

Kada se privatni partner povukao iz projekta, oko polovica Harpe već je bila izgrađena i stoga su islandska nadležna tijela morala donijeti odluku o budućnosti Harpe. Prema islandskim nadležnim tijelima, u tom su trenutku načelno postojale tri dostupne mogućnosti (6):

(9)

Bilo je jasno i da će „polovično izgrađena” zgrada veličine Harpe u srcu grada izazvati dugoročne probleme te da će vrijednost propasti. Stoga se obustavljanje projekta nije smatralo izvedivim, jer su potrošena golema sredstva kako bi se projekt započeo te bi njegovo ponovno pokretanje u kasnijoj fazi bio vrlo skup i složen postupak. Stoga su, u veljači 2009. gradonačelnik Reykjavíka i ministar obrazovanja postigli dogovor prema kojem su Država i Grad trebali nastaviti s izgradnjom projekta bez privatnog partnera (7).

(10)

Posljedično, društvo Austurhöfn-TR ehf. preuzelo je projekt te su planovi preispitani kako bi se našla ekonomičnija rješenja za postupak izgradnje i projektiranje zgrade. U priopćenju za tisak Države i Grada navedeno je da je preuzimanje privremeno rješenje te da će se provjera vlasništva i financiranja Harpe provesti nakon oporavka gospodarstva. Sporazum o projektu izmijenjen je 2010. kako bi se u obzir uzelo novo upravljanje projektom i povlačenje privatnog partnera (8) te se izgradnja nastavila. Banka Landsbankinn uspješno je otpisala velik dio troškova ulaganja i u tom je postupku izbrisan cijeli dionički kapital. Izgradnja Harpe završena je 2011., a zgrada je službeno otvorena 20. kolovoza 2011.

(11)

Do nedavno je nekoliko društava s ograničenom odgovornošću bilo uključeno u Harpine poslove, točnije: Portus ehf., koje je bilo odgovorno za nekretnine i poslovanje Harpe, i Situs ehf., koje je bilo odgovorno za ostale zgrade planirane na istom području. Portus je imao dva društva kćeri: Totus ehf., koje je bilo vlasnik nekretnine, i Ago ehf., koje je bilo odgovorno za sve poslove u Harpi i davalo u najam nekretnine društva Totus. I Situs je imao dva društva kćeri: Hospes ehf., koje bi bilo vlasnik hotela koji se trebao izgraditi na tom području i upravljalo njime, i Custos ehf., koje je trebalo biti vlasnik svih ostalih zgrada na tom području i upravljati njima.

(12)

Međutim, kako bi se minimalizirali troškovi poslovanja i povećala učinkovitost, u prosincu 2012. uprava društva Austurhöfn-TR ehf. odlučila je pojednostaviti ustroj poslovanja Harpe spajanjem većine društava s ograničenom odgovornošću uključenih u njezino poslovanje u jedno društvo. Država i Grad stoga su osnovali društvo Koncertni i konferencijski centar Harpa ehf. (islandski: Harpa tónlistar- og ráðstefnuhús ehf.) koje treba nadgledati sve poslove Harpe. Pojednostavljivanje infrastrukture Harpe dio je dugoročnog plana održivosti njezinih poslova.

(13)

Prema islandskim nadležnim tijelima, Harpa bi trebala biti forum raznolike i ambiciozne glazbe te kulturnog života na Islandu za potrebe promicanja najboljeg što islandski umjetnici mogu ponuditi u danom trenutku, s posebnim naglaskom na raznolike glazbene događaje. Nadalje, Harpa bi trebala biti izvor inovacija na islandskoj kulturnoj i glazbenoj sceni te će se naglasak staviti na međunarodne veze, kako bi Harpa bila dostojno mjesto održavanja događaja za posjete stranih umjetnika Islandu.

(14)

Povrh toga, Harpa bi trebala biti forum za sve vrste domaćih i stranih konferencija, sastanaka i okupljanja te za jačanje položaja Islanda kao mjesta za održavanje međunarodnih konferencija ponudom usluga i konferencijskih dvorana spojivih s konferencijskim prostorima u ostalim zemljama. Harpa bi trebala promicati i turizam na Islandu te jačati gradsko središte Reykjavíka tako što će biti središte za sve Islanđane na tom području i odredište za domaće i strane posjetitelje koji žele upoznati tu zgradu i uživati u ponuđenim uslugama, arhitekturi zgrade i u njoj izloženoj umjetnosti.

(15)

Islandski simfonijski orkestar, Islandska opera i Big Band (jazz-orkestar) Reykjavíka sklopili su dugoročne ugovore o upotrebi određenih prostora u Harpi. Harpa ugošćuje i konferencije te razne umjetničke događaje, kao što su pop i rock-koncerti islandskih i stranih umjetnika. Ostale djelatnosti u Harpi, kao što su ugostiteljstvo, restorani, glazbena trgovina i trgovina namještajem, vode privatna društva koja unajmljuju prostore u Harpi. Ti se prostori daju u najam privatnim subjektima prema tržišnim uvjetima i podlijegali su javnim nadmetanjima na kojima su bile prihvaćene najpovoljnije ponude.

(16)

Prije izgradnje Harpe na Islandu nije bilo koncertnih dvorana s pravom akustikom koje bi mogle prihvatiti više od 300 osoba te smjestiti i Islandski simfonijski orkestar i Islandsku operu. Islandska nadležna tijela stoga su smatrala da je bilo potrebno izgraditi dvoranu kulture kojom bi se svim građanima Islanda omogućilo da uživaju u glazbi i umjetnosti. S obzirom na konferencijske prostore koji su ondje postojali, prema islandskim nadležnim tijelima, nije bilo konferencijskih centara ili prostora u Islandu koji bi mogli ugostiti velike konferencije.

(17)

Harpa zauzima 28 000 četvornih metara i nalazi se u staroj luci u Reykjavíku na adresi Austurbakki 2. Zgradu je projektiralo dansko arhitektonsko poduzeće Hennig Larsen Architects u suradnji s islandskim arhitektonskim poduzećem Batteríið arkitektar. Umjetnik Ólafur Elíasson projektirao je staklenu konstrukciju oko zgrade u suradnji s arhitektima. Društvo Artec Consultants Inc. odgovorno je za akustiku, zvučnu izolaciju i projekt kazališta te razglasnu opremu.

(18)

Cilj je projekta zgrade osigurati raznolikost i dobre prostore za sve vrste koncerata i konferencija te Islanđanima dati prostore koji u toj zemlji prije nisu bili dostupni. Harpa je već osvojila nagrade za koncertne prostore, časopis Gramophone izabrao ju je za jednu od najboljih koncertnih dvorana novog milenija, a časopis Travel & Leisure za najbolje mjesto održavanja izvedbenih događaja 2011. Nadalje, Harpa je osvojila nagradu Europske unije za suvremenu arhitekturu 2013. – nagradu Mies van der Rohe (9).

(19)

U nastavku daje se pregled dvorana u Harpi (10):

(20)

Harpa ima sedam konferencijskih dvorana sa sjedećim mjestima za od osam do 250 osoba, a ima i nekoliko javnih prostora koji se povremeno iznajmljuju za izložbe i prijeme, kako bi se povećao prihod društva. Sobe za sastanke mogu se podijeliti u manje sobe. Sve su sobe za sastanke tehnički opremljene te imaju projektor, opremu za internetske sastanke i razglasni sustav.

(21)

Kako je prethodno navedeno, Harpa je u potpunom vlasništvu islandske države i Grada preko društva Austurhöfn-TR ehf. Obveza Države i Grada uređena je člankom 13. Sporazuma o projektu iz 2006. (11). Godišnja plaćanja Države i Grada obuhvaćena su njihovim proračunima. U skladu s državnim proračunom za 2011., godišnji državni doprinos trebao je iznositi 424,4 milijuna ISK. Za 2012. očekivani iznos doprinosa Države bio je 553,6 milijuna ISK. Svi javni doprinosi za Harpu snose se u skladu sa sudjelovanjem u projektu, tj. Država plaća 54 %, a Grad 46 %. Doprinosi su indeksirani i indeksom potrošačkih cijena.

(22)

Osim doprinosa osiguranog u državnom i gradskom proračunu, vlada Islanda i grad Reykjavík preuzeli su obvezu dodijeliti kratkoročni zajam za poslovanje Harpe dok se ne zaključi dugoročno financiranje potrebno za potpuno pokrivanje troškova projekta. Od 2013. ukupan iznos zajma bio je 794 milijuna ISK s kamatnom stopom od 5 % i premijom od 200 baznih bodova. Zajam je trebao biti otplaćen do 15. veljače 2013. Grad, Država i Koncertni i konferencijski centar Harpa ehf.6. ožujka 2013. potpisali su sporazum u kojem se navodi da će zajam za premošćivanje biti promijenjen u temeljni kapital Harpe, jer društvo prije toga nije primilo nikakav kapital. U istom su sporazumu Država i Grad preuzeli obvezu dodatnih privremenih godišnjih plaćanja Harpi u iznosu od 160 milijuna ISK godišnje u godinama od 2013. do 2016., kako bi prije svega pokrili poreze na nekretnine raspoređene Harpi, jer su se oni pokazali većima nego što se očekivalo (12). Drugo, bilo je i ostalih nepredviđenih troškova koji su se odnosili na Harpu.

(23)

Država i Grad raspoređuju financijska sredstva na mjesečnoj osnovi, kako bi otplatili zajmovne obveze u vezi s Harpom. Budući da bi projekt trebao biti samoodrživ, dobit mora pokriti sve troškove poslovanja. Financijska sredstva vlasnika stoga, prema islandskim nadležnim tijelima, trebaju pokriti samo neotplaćene zajmove (13).

(24)

Novi je sporazum („Sporazum o projektu iz 2013.”) potpisan 16. travnja 2013. te je zamijenio izmijenjeni Sporazum o projektu (14). U skladu s novim Sporazumom, doprinos Države i Grada i dalje će biti bezuvjetno plaćanje koje se plaća u mjesečnim obrocima u istom iznosu, 595 000 000 ISK svake godine, u razdoblju od 35 godina, s početkom od ožujka 2011. Kada se godišnji iznos prilagodi u skladu s porastom indeksa potrošačkih cijena od ožujka 2013., iznos za plaćanje svake godine iznosi 1 023 339 932 ISK (15).

(25)

U skladu s projiciranim godišnjim iznosom društva Austurhöfn-TR ehf. za 2012. godinu, očekivalo se da će društvo pretrpjeti značajan gubitak poslovanja koji odgovara ukupnom negativnom EBITDA-u od 406,5 milijuna ISK. Konferencijski dio Harpe poslovao je s negativnim EBITDA-om od 120 milijuna ISK 2012., a isto vrijedi i za „ostale umjetničke događaje” (negativni EBITDA od 131 milijuna ISK). I projiciranom analizom godišnjih računa i dobiti za 2013. godinu predviđa se značajan gubitak poslovanja, ukupni negativni EBITDA od oko 348 milijuna ISK, s poslovanjem i konferencijskih djelatnosti i „ostalih umjetničkih događaja” u gubitku (16).

(26)

U skladu s prvotnim Sporazumom o projektu, različita društva uključena u poslovanje Harpe, kao i različiti poslovi i djelatnosti, morali su se financijski razdvojiti:

13.11.1   Privatni partner u svakom trenutku mora osigurati financijsku razdvojenost između Društva za nekretnine, Društva za poslovanje, Hringura i Privatnog partnera. Svi će subjekti imati zasebno financijsko upravljanje i poslovanje.

13.11.2   Privatni partner u svakom trenutku mora osigurati dovoljnu financijsku razdvojenost, tj. razdvajanje u knjigovodstvu, između Plaćenih poslova i ostalih poslova i djelatnosti u Konferencijskom centru. Privatni partner u svakom trenutku za vrijeme Razdoblja mora biti u stanju na zahtjev Naručitelja pokazati postojanje takve financijske razdvojenosti.”

(27)

Poslovanje Harpe podijeljeno je u nekoliko kategorija: 1) Islandski simfonijski orkestar, 2) Islandska opera, 3) Ostali umjetnički događaji, 4) Odjel za konferencije, 5) Transakcije, 6) Prodaja ulaznica, 7) Održavanje prostora i 8) Troškovi upravljanja. Sve te kategorije troškova danas se svrstavaju pod društvo Harpa - tónlistar- og ráðstefnuhús ehf., a prihodi i troškovi pripisani svim tim kategorijama obuhvaćeni su proračunom u okviru odgovarajuće kategorije. Zajednički troškovi poslovanja, kao što su plaće, režije (grijanje i električna energija) i administrativni troškovi, podijeljeni su između kategorija u skladu s modelom raspoređivanja troškova (17).

(28)

Za podrobniji opis ove mjere upućuje se na Odluku Tijela br. 128/13/COL (18).

(29)

U Odluci br. 128/13/COL Tijelo je preliminarno ocijenilo predstavlja li financiranje Harpe državnu potporu i, ako je tomu tako, je li potpora spojiva s odredbama o državnoj potpori Sporazuma o EGP-u.

(30)

Prema islandskim nadležnim tijelima, financiranje Harpe ne uključuje državnu potporu jer su se propisno osigurali zasebni računi za različite djelatnosti u koncertnoj dvorani i konferencijskom centru. U prilog ovoj tvrdnji, islandska su nadležna tijela dostavila izvješća dvaju računovodstvenih poduzeća o razdvajanju računa društava uključenih u poslovanje Harpe. Islandska su nadležna tijela dostavila i analizu određivanja cijena u kojoj su usporedila cijene usporedivih konferencijskih prostora u Reykjavíku, na temelju veličine i kapaciteta. Nadalje, islandska su nadležna tijela tvrdila da je konferencijsko poslovanje pozitivno pridonosilo ostalim djelatnostima u Harpi te da bi bez konferencijskog poslovanja troškovi koje bi trebale snositi ostale djelatnosti bili znatno viši.

(31)

Međutim, u preliminarnom stajalištu Tijela smatralo se da financiranje Harpe uključuje državnu potporu u smislu članka 61. stavka 1. Sporazuma o EGP-u. U Odluci br. 128/13/COL utvrđeni su sljedeći aspekti:

(32)

Nadalje, Tijelo je sumnjalo može li se državna potpora smatrati spojivom sa Sporazumom o EGP-u. U skladu s člankom 61. stavkom 3. točkom (c) Sporazuma o EGP-u, potpora za promicanje kulture i očuvanje nasljeđa može se smatrati u skladu s provedbom Sporazuma o EGP-u, kada takva potpora ne utječe na uvjete trgovanja i tržišnog natjecanja u EGP-u u mjeri koja je suprotna zajedničkom interesu. Islandska su nadležna tijela izjavila da je osnovni cilj dotične mjere bio promicanje kulture izgradnjom koncertne dvorane u koju bi se moglo smjestiti i Islandski simfonijski orkestar i Islandsku operu. Tijelo je prihvatilo da se, s obzirom na kulturnu svrhu, izgradnja i poslovanje prostora za simfonijski orkestar i operu može opisati kao potpora za promicanje kulture.

(33)

Tijelo je isto tako prihvatilo da se infrastruktura poput Harpe može koristiti i za smještaj različitih komercijalnih djelatnosti, kao što su restorani, kavane, trgovine, konferencije i koncerti popularne glazbe. Međutim, kako se ne bi narušilo tržišno natjecanje, moraju se uspostaviti zaštitne mjere kako bi se osiguralo da ne postoji unakrsno subvencioniranje između komercijalnih djelatnosti i subvencioniranih kulturnih djelatnosti. Tijelo je donijelo preliminarni zaključak da je imalo nedoumica oko toga jesu li islandska nadležna tijela uspostavila potrebne zaštitne mjere kako bi osigurale da ne dođe do takvog unakrsnog subvencioniranja. Slijedno tomu, u skladu s preliminarnom procjenom, Tijelo je sumnjalo može li se izgradnja i poslovanje Harpe smatrati spojivim na temelju članka 61. stavka 3. točke (c) Sporazuma o EGP-u.

(34)

Primjedbe islandskih nadležnih tijela pokazuju njihovo stajalište da financiranje poslovanja Harpe ne uključuje državnu potporu jer su oni propisno osigurali da društva vode zasebne račune za različite djelatnosti u Harpi (21).

(35)

Islandska nadležna tijela ne osporavaju da se financijski doprinosi Harpi dodjeljuju putem državnih sredstava i da se pripisuju Državi. Međutim, tvrde da se Harpa ne može smatrati poduzećem u smislu članka 61. stavka 1. Sporazuma o EGP-u. Prema islandskim nadležnim tijelima, Harpa je infrastruktura i mjesto održavanja kulturnih događaja kojoj je cilj očuvanje i promicanje kulture i islandskog nasljeđa te se stoga ne može smatrati da pruža robu i usluge na konkurentskom tržištu. Nadalje, mišljenje islandskih nadležnih tijela je da se u ovom slučaju ne ispunjava uvjet u vezi s gospodarskom prednošću, jer se osiguralo da se komercijalni dio Harpe ne financira putem državnih sredstava koja se raspoređuju samo za kulturne djelatnosti. Naposljetku, s obzirom na utjecaj na tržišno natjecanje i trgovinu između država članica, islandska nadležna tijela primjećuju da se zemljopisni položaj Islanda mora imati na umu i da nije vjerojatno da će publika iz drugih država koje su stranke Sporazuma o EGP-u posebno putovati na Island na koncerte ili slične događaje.

(36)

Islandska nadležna tijela naglašavaju da opće poslovanje Harpe nije komercijalne prirode. Prema njima, Harpu ne bi bilo osnovalo privatno poduzeće i ne može je se uspoređivati s privatnom skupinom poduzeća. Stoga, prema islandskim nadležnim tijelima, činjenice jasno pokazuju da u ovom slučaju test ulagača u tržišnom gospodarstvu (načelo NUTG) ima svoja ograničenja.

(37)

Nakon savjetovanja s ravnateljima Harpe, islandska su nadležna tijela predložila da ustroj koji se koristi za sprječavanje unakrsnog subvencioniranja ne bude u obliku zasebnih društava ili obveznog postupka nadmetanja za konferencijske poslove. Islandska su nadležna tijela uvjerena da su druge mjere prikladnije te da će stvoriti manje teškoća u poslovanju objekta. Stoga, bez obzira na to smatra li se da su državna sredstva koja se koriste za financiranje i poslovanje Harpe državna potpora spojiva s pravilima o državnoj potpori – ili da uopće ne predstavljaju državnu potporu – islandska su nadležna tijela suglasna da se mjere moraju provoditi kako bi se osiguralo da potpore ne naruše nezakonito tržišno natjecanje na konferencijskom tržištu.

(38)

Islandska su nadležna tijela suglasna s Tijelom da se mora osigurati da konferencijsko poslovanje bude financijski neovisno od ostalog poslovanja Harpe i da je potrebno provesti zaštitne mjere kako bi se spriječilo unakrsno subvencioniranje između dvaju dijelova. Stoga su, kako bi se osigurala pravilna podjela između komercijalnih i ostalih djelatnosti te kako bi se spriječilo subvencioniranje onih prvih, poduzete dvije glavne mjere:

(39)

Islandska nadležna tijela dostavila su nacrt prijedloga za potpuno razdvajanje računa odjela za konferencijske poslove Harpe koji uzima u obzir novu metodologiju raspoređivanja troškova i prihoda (24). U tablici u nastavku prikazano je predloženo razdvajanje računa u Harpi (25):

(40)

U vezi s najamninom, islandska su nadležna tijela Tijelu dostavila usporedbu najamnine koju naplaćuju ostali konferencijski prostori u Islandu, koja pokazuje da je najam odjela za konferencijske poslove iznad usporedive tržišne stope za maloprodajne korisnike. Prema islandskim nadležnim tijelima, cijena najma za veleprodajnog subjekta, kao što je odjel za konferencijske poslove, obično bi se smatrala nižom od onoga što bi plaćao maloprodajni korisnik. Stoga islandska nadležna tijela predlažu da se primijeni marža (popust) od 25 % (26). Prema islandskim tijelima, tako niska razina marže treba osigurati propisno naplaćivanje odjelu za konferencijske poslove u usporedbi s ostalim tržišnim operatorima.

(41)

Prema islandskim nadležnim tijelima, razumljivo je da ulaganje poput Harpe, kao bilo koji drugi veliki projekt ulaganja, neće imati povrat dobiti u prvih nekoliko godina poslovanja. Međutim, novi model raspoređivanja troškova i prihoda pokazuje da će komercijalni dio postupno postati isplativiji, dajući vlasnicima Harpe povrat ulaganja u sljedećih nekoliko godina. Novi model pokazuje i da je odjel za konferencijske poslove dosad najvjerojatnije snosio nerazmjerno velik dio zajedničkih troškova.

(42)

Naposljetku, kada bi Tijelo smatralo da mjera predstavlja državnu potporu, islandska su nadležna tijela izrazila stajalište da bi se takva potpora mogla smatrati spojivom s člankom 61. stavkom 3. Sporazuma o EGP-u, uzimajući u obzir ciljeve te mjere, uključujući cilj očuvanja i promicanja kulture i islandskog nasljeđa. U vezi s tim islandska su nadležna tijela pozvala Tijelo da ocijeni i treba li se smatrati da takva potpora predstavlja financiranje usluge od općeg gospodarskog interesa („UOGI”).

(43)

Članak 61. stavak 1. Sporazuma o EGP-u glasi kako slijedi:

„Osim ako nije drugačije propisano ovim Sporazumom, svaka potpora koju dodjeljuju države članice EZ-a, države EFTA-e ili koja se dodjeljuje putem državnih sredstava u bilo kojem obliku, koja narušava ili prijeti narušavanjem tržišnog natjecanja pogodujući određenim poduzećima ili proizvodnji određenih proizvoda, nespojiva je s provedbom ovog Sporazuma u mjeri u kojoj utječe na trgovinu između ugovornih stranaka”

(44)

To znači da mjera predstavlja državnu potporu u smislu članka 61. stavka 1. Sporazuma o EGP-u ako su ispunjeni svi sljedeći uvjeti: mjeru (i) je dodijelila Država ili je dodijeljena putem državnih sredstava, (ii) mjera dodjeljuje gospodarsku prednost korisniku, (iii) mjera je selektivna i (iv) mjera utječe na trgovinu između država članica i može narušiti tržišno natjecanje (27).

(45)

U sljedećim poglavljima procjenjuju se državna sredstva u financiranju Harpe u vezi s tim kriterijima.

(46)

U skladu s člankom 61. stavkom 1. Sporazuma o EGP-u, mjeru mora dodijeliti država ili se dodjeljuje putem državnih sredstava, kako bi predstavljala državnu potporu.

(47)

Od početka, Tijelo primjećuje da se i lokalna i regionalna nadležna tijela smatraju jednakima Državi (28). Slijedno tomu, za potrebe članka 61. stavka 1., Država obuhvaća sva tijela državne uprave, od središnje vlasti do gradske razine ili najniže upravne razine, kao i javna poduzeća i tijela. Nadalje, općinska sredstva smatraju se državnim sredstvima u smislu članka 61. Sporazuma o EGP-u (29).

(48)

Budući da država Island i grad Reykjavík zajedno pokrivaju godišnji deficit društva koji upravlja Harpom godišnjim doprinosom određenog iznosa iz njihovih proračuna, uključena su državna sredstva. Nadalje, konverzija zajmova u temeljni kapital obuhvaća i prijenos državnih sredstava, jer će Država i Grad izgubiti svoje pravo na primitak cijele otplate neplaćenih zajmova. Stoga je ispunjen prvi kriterij članka 61. stavka 1. Sporazuma o EGP-u.

(49)

Kako bi predstavljala državnu potporu u smislu članka 61. stavka 1. Sporazuma o EGP-u, mjera mora dodijeliti prednost poduzeću. Poduzeća su subjekti koji se bave gospodarskom djelatnošću, bez obzira na njihov pravni status i način na koji se financiraju (30). Gospodarske su djelatnosti one djelatnosti koje obuhvaćaju ponudu robe ili usluga na tržištu (31). Suprotno tomu, subjekti koji nisu komercijalno aktivni, u smislu da ne nude robu ili usluge na dotičnom tržištu, ne predstavljaju poduzeća.

(50)

Kako je primijećeno u Odluci br. 128/13/COL, mišljenje Tijela je da i izgradnja i poslovanje infrastrukture predstavljaju gospodarsku djelatnost samu po sebi (i stoga podliježu pravilima o državnoj potpori) ako se ta infrastruktura koristi ili će se koristiti za pružanje roba ili usluga na tržištu (32). U ovom je slučaju Harpa namijenjena za, primjerice, ugošćivanje konferencija, kao i za glazbene, kulturne i „ostale umjetničke događaje” na komercijalnoj osnovi, tj. za pružanje usluga na tržištu. To je stajalište potvrdio Sud Europske unije („Sud”) u predmetu Leipzig/Halle  (33). Posljedično, u slučajevima infrastrukture, potpora se može dodijeliti na nekoliko razina: za izgradnju, poslovanje i upotrebu prostora (34).

(51)

Kako je prethodno primijećeno, Harpa ugošćuje koncerte Islandskog simfonijskog orkestra, Islandsku operu i razne ostale umjetničke događaje te konferencije. Prema stajalištu islandskih nadležnih tijela, samo konferencijski aspekt Harpinog poslovanja predstavlja gospodarsku djelatnost. Sve bi se ostale djelatnosti stoga trebale razvrstati kao negospodarske.

(52)

Međutim, neke aktivnosti koje se odvijaju u Harpi, poglavito konferencije, kazališne predstave, koncerti popularne glazbe itd., privlače značajan broje korisnika, dok se istodobno tržišno natječu s privatnim konferencijskim centrima, kazalištima ili ostalim mjestima održavanja glazbenih događaja. Stoga Tijelo zauzima stajalište da se koncertna dvorana i konferencijski centar Harpa i društvo uključeno u njezino poslovanje, ako se bave komercijalnim djelatnostima, opisuju kao poduzeće (35).

(53)

Kako bi predstavljala državnu potporu u smislu članka 61. Sporazuma o EGP-u, mjera mora dodijeliti gospodarsku prednost primatelju potpore.

(54)

U vezi s financiranjem izgradnje Harpe, državna potpora može se isključiti ako je u skladu s načelom ulagača u tržišnom gospodarstvu („NUTG”) (36). Međutim, islandska su nadležna tijela prigovorila primjeni testa NUTG-a u ovom slučaju jer, prema njima, opće poslovanje Harpe nije komercijalne prirode. Prema islandskim nadležnim tijelima, Harpu ne bi bilo osnovalo privatno poduzeće i stoga se ne može usporediti s privatnom skupinom poduzeća. Stoga, prema stajalištu islandskih nadležnih tijela, u ovom slučaju test ulagača u tržišnom gospodarstvu (NUTG) ima svoja ograničenja.

(55)

U vezi s izgradnjom Harpe, Država i Grad, prema islandskim nadležnim tijelima, u početku su se nadali da će privatni investitor financirati realizaciju projekta. Međutim, zbog financijske krize, projekt se nije mogao provesti bez javnog financiranja. Stoga se tvrdi da su izravna bespovratna sredstva Države i Grada bila potrebna, jer bez njih ne bi bilo dovoljno sredstava za financiranje projekta. Tijelo stoga smatra da bi javno financiranje izgradnje Harpe predstavljalo gospodarsku prednost i stoga potporu, jer se projekt, navodno, ne bi bio realizirao bez javnog financiranja. Sudjelovanje Države i Grada stoga je bilo nužno za projekt Harpa u cjelini.

(56)

Iz prakse donošenja odluka Tijela slijedi da se kada subjekt obavlja i komercijalne i nekomercijalne djelatnosti mora uspostaviti sustav troškovnog računovodstva kojim se osigurava da se komercijalne djelatnosti ne financiraju putem državnih sredstava raspoređenih djelatnostima koje ne ostvaruju dobit (37). Ovo je načelo utvrđeno i u Direktivi o transparentnosti. Direktiva o transparentnosti ne primjenjuje se izravno na ovaj konkretni slučaj, jer je ukupni godišnji neto promet Harpe u posljednje dvije godine ispod praga prometa utvrđenog u članku 5. stavku 1. točki (d) Direktive (38). Međutim, mišljenje Tijela je da se još uvijek primjenjuju načela obavljanja gospodarskih djelatnosti prema komercijalnim uvjetima sa zasebnim računima i jasno uspostavljenim načelima troškovnog računovodstva u skladu s kojim se vode zasebni računi.

(57)

Kako je opisano u prethodnom odjeljku I.2., poslovi Harpe podijeljeni su u nekoliko kategorija, npr. ugošćivanje koncerata Islandskog simfonijskog orkestra i Islandske opere te ostalih umjetničkih događaja i konferencija. Islandska nadležna tijela, međutim, prije nego što je Tijelo donijelo Odluku br. 128/13/COL nisu propisno osigurale jasno i dosljedno razdvajanje računa za različite djelatnosti Harpe. Jednostavna podjela gubitaka u vezi s poslovanjem zgrade i zajedničkim administrativnim troškovima između različitih djelatnosti Harpe na temelju procjene upotrebe i ostalih kriterija, kako je bila praksa prvih godina poslovanja Harpe, ne može se smatrati jasnim razdvajanjem računa na temelju prava EGP-a. Ta je situacija stoga mogla dovesti do unakrsnog subvencioniranja između kulturnih i gospodarskih djelatnosti u Harpi.

(58)

Kako je opisano u odjeljku I.4, islandska su nadležna tijela uvela određene mjere kako bi razdvojila račune komercijalnih i nekomercijalnih djelatnosti u Harpi (39). Te mjere obuhvaćaju novu metodologiju raspoređivanja troškova i prihoda te vođenje zasebnih računa odjela za konferencijske poslove Harpe. Iako ti novi dogovori smanjuju prednost društava uključenih u poslovanje Harpe na minimum potreban za osiguravanje poslovanja infrastrukture, ne može se u potpunosti isključiti prednost za odjel konferencijskih poslova.

(59)

Osim toga, društvima uključenima u poslovanje Harpe prednost se dodjeljuje u obliku izgubljene dobiti kada Država i Grad ne zahtijevaju povrat svojih ulaganja u koncertnu dvoranu i konferencijski centar, ako se ta društva bave komercijalnim djelatnostima, kao što je ugošćivanje konferencija. Svaki vlasnik poduzeća ili ulagač obično bi zahtijevao povrat svojeg ulaganja u trgovačko poduzeće. Takav zahtjev stvarno predstavlja rashod za poduzeće. Ako poduzeće u državnom vlasništvu ne mora ostvariti normalnu stopu povrata za svojeg vlasnika, to stvarno znači da poduzeće ostvaruje korist od prednosti kada god vlasnik izgubi tu dobit. (40)

(60)

Islandska nadležna tijela zauzimaju stajalište da se financiranje izgradnje i poslovanje Harpe treba opisati kao financiranje usluge od općeg gospodarskog interesa i da su ispunjena sva četiri kriterija „testa Altmark” te da stoga mjera ne predstavlja državnu potporu u smislu članka 61. stavka 1. Sporazuma o EGP-u

(61)

Presuda Suda u predmetu Altmark daje pojašnjenje u vezi s uvjetima u skladu s kojima naknada za javnu uslugu ne predstavlja državnu potporu jer nema nikakve prednosti (41). Međutim, da se takva naknada u određenom slučaju ne bi opisala kao državna potpora, moraju se zadovoljiti četiri kriterija, koji se obično spominju kao kriteriji testa Altmark  (42).

(62)

Ti su uvjeti sljedeći: (i) korisniku mehanizma državnog financiranja za UOGI mora službeno biti povjereno pružanje i obavljanje UOGI-ja, čije obveze moraju biti jasno definirane; (ii) parametri za izračunavanje naknade moraju biti unaprijed uspostavljeni na objektivan i transparentan način, kako bi se spriječilo dodjeljivanje gospodarske prednosti koja bi mogla pogodovati poduzeću primatelju u odnosu na konkurentna poduzeća; (iii) naknada ne može biti veća od onog što je potrebno kako bi se pokrili svi ili dio troškova nastalih u obavljanju UOGI-ja, uzimajući u obzir odgovarajuće potvrde i razumnu dobit za obavljanje tih obveza i (iv) kada korisnik nije izabran u skladu s postupkom javne nabave, razina dodijeljene naknade mora se odrediti na temelju analize troškova koje bi inače dobro vođeno poduzeće imalo pri obavljanju takvih obveza, uzimajući u obzir odgovarajuće potvrde i razumnu dobit.

(63)

Države EGP-a općenito imaju široko diskrecijsko pravo u vezi s definiranjem usluge kao UOGI, pri slijeđenju odgovarajuće sudske prakse koja utvrđuje opća načela koja se moraju poštovati. Iz članka 59. stavka 2. Sporazuma o EGP-u proizlazi da su poduzeća kojima je povjereno obavljanje UOGI-ja poduzeća kojima je povjeren „poseban zadatak” (43).

(64)

U skladu sa smjernicama Tijela za primjenu pravila o državnoj potpori na naknadu dodijeljenu za pružanje usluga od općeg gospodarskog interesa (44), zadatak pružanja javne usluge mora se povjeriti putem akta koji, ovisno o zakonodavstvu država EFTA-e, može poprimiti oblik zakonodavnog ili regulatornog instrumenta ili ugovora. Moguće da je odrediti i u nekoliko akata. Na temelju pristupa koji Komisija i Tijelo zauzimaju u takvim slučajevima, u aktu ili nizu akata potrebno je navesti barem:

(65)

Obveze pružanja javne usluge Harpe, prema islandskim nadležnim tijelima, jasno su definirane u njezinoj politici vlasništva. U skladu s politikom vlasništva, svrha je Harpe da: (i) bude forum za glazbeni i kulturni život na Islandu, (ii) ojača položaj Islanda kao mjesta održavanja konferencija, (iii) učvrsti položaj industrije putovanja na Islandu i (iv) promiče život u gradskom središtu Reykjavíka. Nadalje, politikom vlasništva utvrđuje se da poslovi Harpe moraju biti samoodrživi i da Harpa ne mora primiti nikakve druge doprinose osim onih dogovorenih u Sporazumu o projektu. Međutim, politika vlasništva ne bavi se ni trajanjem obveza pružanja javne usluge niti se u njoj navode posebni parametri za izračun, kontrolu i reviziju naknade niti opisuju aranžmani za izbjegavanje i povrat prekomjernih naknada. Stoga, prema stajalištu Tijela, prvi kriterij testa Altmark nije ispunjen.

(66)

Nadalje, u skladu sa Sporazumom o projektu, doprinos Države i Grada trebao je biti stalni godišnji iznos (595 000 000 ISK) koji se trebao mijenjati svakog datuma plaćanja, kako bi se pokazale promjene u indeksu potrošačkih cijena. Međutim, zbog financijske situacije Harpe, bilo je značajnih privremenih financijskih doprinosa Harpinih vlasnika, kao i aranžmana o konverziji zajma (45). Stoga, suprotno stajalištu islandskih nadležnih tijela, čini se da naknada za navodnu obvezu pružanja javne usluge nije bila unaprijed utvrđena na objektivan i transparentan način. Nadalje, netransparentna narav potpore (pokrivanje godišnjeg deficita Harpe, moguće unakrsno subvencioniranje i praksa kojom se ne zahtijeva razuman povrat ulaganja) može samo dovesti Tijelo do zaključka da islandska nadležna tijela nisu propisno osigurala da naknada ne prekorači ono što je bilo potrebno.

(67)

Naposljetku, Tijelo primjećuje da upravitelj Harpe nije izabran postupkom javne nabave i da islandska nadležna tijela Tijelu nisu dostavila podatke koji bi omogućili provjeru o tome odgovaraju li troškovi koje je načinila Harpa troškovima tipičnog poduzeća, dobro vođenog i opremljenog na odgovarajući način, kako se zahtijeva u skladu s četvrtim kriterijem testa Altmark.

(68)

Dakle, na temelju prethodno navedenog, Tijelo zaključuje da financiranje Harpe ne ispunjava kriterije testa Altmark i da se stoga ne može opisati kao financiranje usluge od općeg gospodarskog interesa.

(69)

Kako bi predstavljala državnu potporu u smislu članka 61. Sporazuma o EGP-u, mjera mora biti selektivna.

(70)

Islandska nadležna tijela daju financijska sredstva društvima uključenim u poslovanje Harpe. Financijska sredstva koriste se za pokrivanje gubitaka koji proizlaze iz različitih djelatnosti u Harpi, uključujući gospodarske djelatnosti poput ugošćivanja konferencija. Taj sustav naknada, na temelju kojeg se može pojaviti unakrsno subvencioniranje, nije dostupan ostalim društvima koja su aktivna na konferencijskom tržištu na Islandu ili drugdje.

(71)

S obzirom na prethodno navedeno, stajalište je Tijela da društva uključena u poslovanje Harpe dobivaju selektivnu gospodarsku prednost u odnosu na ostale natjecatelje na tržištu.

(72)

Naposljetku, mjera mora biti u stanju narušiti tržišno natjecanje i utjecati na trgovinu između ugovornih stranaka Sporazuma o EGP-u kako bi se smatrala državnom potporom u smislu članka 61. stavka 1. Sporazuma o EGP-u.

(73)

Prema riješenoj sudskoj praksi, sama činjenica da mjera jača položaj jednog poduzeća u odnosu na ostala poduzeća koja se natječu u trgovini unutar EGP-a smatra se dovoljnom kako bi se zaključilo da će mjera vjerojatno utjecati na trgovinu između ugovornih stranaka i narušiti tržišno natjecanje između poduzeća osnovanih u ostalim državama EGP-a (46). Državna sredstva raspoređena društvima uključenima u poslovanje Harpe, kako bi pokrila njihove gubitke, predstavljaju prednost koja jača Harpin položaj u odnosu na ostala poduzeća koja se natječu na istom tržištu.

(74)

Čak i ako je većina djelatnosti koje se obavljaju u Harpi lokalnog karaktera, Harpa ima mogućnost ugostiti i velike i srednje velike međunarodne događaje te se stoga utjecaj na tržišno natjecanje i trgovinu između ugovornih stranaka ne može isključiti (47). Iako, prema islandskim nadležnim tijelima, nije vrlo vjerojatno da će više od nekoliko događaja, ako ijedan, koji će se odvijati u Harpi biti od tolikog interesa osobama koje žive u susjednim zemljama da će oni biti spremni proputovati veliku razdaljinu na događaje u Reykjavíku, stoga ne bi bilo vjerojatno da bi se događaji u Harpi tržišno natjecali sa sličnim arenama u obližnjim zemljama.

(75)

Međutim, budući da je tržište za organiziranje međunarodnih događaja otvoreno tržišnom natjecanju među pružateljima usluga mjesta održavanja i organizatora događaja, koji se općenito bave djelatnostima koje podliježu trgovini između država EGP-a, utjecaj na trgovinu može se pretpostaviti. U ovom je slučaju utjecaj na trgovinu između određenih susjednih država EGP-a čak i vjerojatniji, zbog naravi konferencijske industrije. Nadalje, nedavno je Opći sud u svojem Rješenju o kompleksu Ahoy u Nizozemskoj smatrao da nema razloga ograničiti tržište na državno područje te države članice (48).

(76)

Stoga, kao i u odluci o pokretanju postupka, Tijelo smatra da potpora Harpi može utjecati na tržišno natjecanje i trgovinu u EGP-u.

(77)

Upućujući na prethodna razmatranja, Tijelo zaključuje da mjera koja se procjenjuje, tj. financiranje Harpe, sadržava elemente državne potpore u smislu članka 61. stavka 1. Sporazuma o EGP-u. Stoga je, na temelju prethodno navedenih uvjeta, potrebno razmotriti može li se utvrditi da je mjera spojiva s provedbom Sporazuma o EGP-u.

(78)

U skladu s dijelom I. člankom 1. stavkom 3. Protokola 3., „Nadzorno tijelo EFTA-e pravovremeno se obavješćuje o bilo kakvim planovima za dodjelu ili izmjenu potpore, kako bi ono moglo dostaviti svoje primjedbe. […] Predmetna država ne provodi svoje predložene mjere sve dok se postupak ne završi konačnom odlukom.”

(79)

Islandska nadležna tijela nisu prijavila mjere potpore Tijelu. Nadalje, islandska su nadležna tijela, izgradnjom i poslovanjem Harpe, provela te mjere prije nego što je Tijelo donijelo konačnu odluku. Tijelo stoga zaključuje da islandska nadležna tijela nisu poštovala svoje obveze u skladu s dijelom I. člankom 1. stavkom 3. Protokola 3. Dodjeljivanje svih predmetnih potpora stoga je nezakonito.

(80)

Mjere potpore obuhvaćene člankom 61. stavkom 1. Sporazuma o EGP-u općenito nisu spojive s provedbom Sporazuma o EGP-u, osim ako se mogu opisati kao odstupanje na temelju članka 61. stavka 2. ili 3. ili članka 59. stavka 2. Sporazuma o EGP-u i potrebne su, proporcionalne i ne uzrokuju nepropisno narušavanje tržišnog natjecanja. Islandska nadležna tijela tvrde da bi sve potpore uključene u projekt bile spojive s člankom 61. stavkom 3. Sporazuma o EGP-u.

(81)

Sporazum o EGP-u ne uključuje odredbu koja odgovara članku 107. stavku 3. točki (d) Ugovora o funkcioniranju Europske unije. Tijelo ipak priznaje da se mjere državne potpore mogu odobriti na kulturnim osnovama na temelju članka 61. stavka 3. točke (c) Sporazuma o EGP-u (49).

(82)

Na temelju članka 61. stavka 3. točke (c) Sporazuma o EGP-u, potpora za promicanje kulture i očuvanja nasljeđa može se smatrati spojivom s provedbom Sporazuma o EGP-u kada takva potpora ne utječe na uvjete trgovanja i tržišno natjecanje u EGP-u u mjeri koja je suprotna zajedničkom interesu. Tijelo stoga mora ocijeniti može li se dodjeljivanje potpore različitim djelatnostima u Harpi opravdati kao potpora za promicanje kulture na osnovama članka 61. stavka 3. točke (c) Sporazuma o EGP-u.

(83)

Treba primijetiti da su načela utvrđena u članku 61. stavku 3. točki (c) Sporazuma o EGP-u primijenjena na predmete donekle slične ovom predmetu (50). Islandska su nadležna tijela izjavila da je osnovni cilj dotične mjere bio promicanje kulture putem izgradnje koncertne dvorane koja može primiti i Islandski simfonijski orkestar i Islandsku operu. Slični višenamjenski kulturni centri već postoje u većini europskih gradova. Namjena je Harpe da bude nacionalna koncertna dvorana Islanda, osiguravajući potrebnu kulturnu infrastrukturu koja je Islandu nedostajala te će biti središnje mjesto za razvoj i promicanje tih izvedbenih umjetnosti na Islandu. Harpa stoga pridonosi razvoju kulturnog znanja te javnosti daje pristup kulturnim, obrazovnim i rekreacijskim vrijednostima (51).

(84)

S obzirom na prethodno navedeno, Tijelo smatra da bi se, zbog njegove kulturne svrhe, izgradnja i održavanje simfonijskog i opernog prostora mogli opisati kao potpora za promicanje kulture u smislu članka 61. stavka 3. točke (c) Sporazuma o EGP-u. Međutim, Tijelo izražava nedoumice oko toga može li se potpora dodijeljena za subvencioniranje konferencijskih djelatnosti opravdati na temelju članka 61. stavka 3. točke (c) i stoga se ova stvar mora zasebno ocijeniti.

(85)

U vezi s potrebom, proporcionalnošću i vjerojatnošću da mjera naruši tržišno natjecanje, Tijelo ima sljedeća zapažanja: kako je prethodno primijećeno, glavni razlog izgradnje Harpe bio je navodna potreba za odgovarajućom koncertnom dvoranom za smještaj i Islandskog simfonijskog orkestra i Islandske opere. S obzirom na veličinu projekta, razumljivo je da bi se infrastruktura kao što je Harpa koristila i za smještaj raznih komercijalnih djelatnosti, kao što su restorani, kavane, trgovine, konferencije i koncerti popularne glazbe. Međutim, kako se ne bi narušilo tržišno natjecanje, moraju se uspostaviti zaštitne mjere kako bi se osiguralo da ne bude unakrsnog subvencioniranja između komercijalnih djelatnosti i značajno subvencioniranih kulturnih djelatnosti.

(86)

U Odluci br. 128/13/COL Tijelo je opisalo tri metode kojima islandska tijela mogu osigurati da ne bude unakrsnog subvencioniranja između komercijalnih i kulturnih djelatnosti u Harpi (52). Prvo, Tijelo je primijetilo da se ovaj cilj može postići nadmetanjem za prostore namijenjene za komercijalne djelatnosti, čime se osigurava da gospodarski subjekt plaća tržišnu cijenu za prostore i da ne ostvaruje korist od unakrsnog subvencioniranja. Drugo, islandska su tijela mogla osnovati zasebni pravni subjekt za komercijalne djelatnosti. Treća mogućnost opisana u odluci o pokretanju postupka Tijela bila je dovoljno razdvajanje gospodarskih djelatnosti od nekomercijalnih djelatnosti uspostavljanjem dovoljnog sustava raspoređivanja troškova i zasebnih računa kojim se osigurava razumni povrat od ulaganja.

(87)

Islandska su nadležna tijela naglasila da je za poslovanje Harpe potrebna određena fleksibilnost, jer i kulturni događaji i konferencijske djelatnosti moraju koegzistirati te da ima raznih primjera u kojima bi se te dvije glavne djelatnosti kosile kada se nadzor i planiranje ne bi vršili na vrlo dosljedan način. To bi stoga povećalo administrativno opterećenje i stvorilo dodatna ograničenja i troškove za već teško poslovanje Harpe zbog uvođenja novog subjekta u zgradi, bilo privatnog subjekta, bilo zasebnog subjekta u javnom vlasništvu. Stoga su islandska nadležna tijela, nakon savjetovanja s ravnateljima Harpe, zaključila da je treća mogućnost, tj. razdvajanje gospodarskih djelatnosti i nekomercijalnih djelatnosti Harpe te uspostavljanje dovoljnog sustava raspoređivanja troškova i zasebnih računa, bila najviše izvediva s obzirom na prethodno opisane okolnosti.

(88)

Kako je prethodno primijećeno, zasebni računi i nova metodologija raspoređivanja troškova i prihoda, koju su uveli vlasnici Harpe, uzima u obzir smjernicu danu u „Direktivi o transparentnosti”. Posebni računi (sektori) vode se za kulturne djelatnosti i zakupnike, kao i konferencijske poslove, čime se osigurava vođenje internih računa u skladu s različitim djelatnostima. Nadalje, islandska su nadležna tijela osigurala da se određeni dio Harpinih stalnih i zajedničkih troškova rasporedi svakom pojedinom sektoru poslovanja, na temelju stvarne upotrebe i komercijalne djelatnosti. Osim toga, odjelu za konferencijske poslove naplaćivat će se tržišni najam za poslovni prostor i ostale prostore (53). Mjere koje provode islandska nadležna tijela stvarno osiguravaju da nema unakrsnog subvencioniranja između komercijalnih i kulturnih djelatnosti u Harpi.

(89)

U skladu s privremenim računima za 2013., od odjela za konferencijske poslove očekuje se da će ostvariti graničnu dobit od 9 574 000 ISK. Do 2016. očekuje se da će ova dobit porasti na više od 23 milijuna ISK. Stoga novi model raspoređivanja troškova i prihoda pokazuje da će poslovni dio postupno postati isplativiji, dajući vlasnicima Harpe povrat njihova ulaganja u sljedećih nekoliko godina.

(90)

U vezi s deficitom odjela za konferencijske poslove u prvih nekoliko godina poslovanja Harpe, Tijelo je suglasno da je razumljivo da ulaganje kao što je Harpa, kao bilo koji drugi veliki projekt ulaganja, ne bi osigurao povrat dobiti u prvih nekoliko godina njegova poslovanja. Pokrivanje deficita poslovanja u prvim godinama komercijalnih djelatnosti stoga se može smatrati potrebnim početnim troškovima u skladu s NUTG-om. Nadalje, činilo bi se da zasebni računi i nova metodologija raspoređivanja troškova i prihoda pokazuju da veliki deficit komercijalnih dijelova Harpe koji je Tijelo procjenjivalo u odluci o pokretanju postupka, negativni EBITDA od 120 milijuna ISK za 2012. godinu, nije nužno pokazivao stvarnu financijsku situaciju odjela za konferencijske poslove.

(91)

Nadalje, islandska su nadležna tijela pokazala da će Harpa i nadopuniti postojeće prostore dodatnim kapacitetima i povećati vrste događaja, i kulturnih i komercijalnih, koji se mogu održavati u Reykjavíku što će značajno koristit kulturnom razvoju i općoj javnosti u Islandu. Stoga se potpora mora smatrati dobro namijenjenom te je javno financiranje istoga opravdano.

(92)

Osim toga, s obzirom na položaj Harpe i na to da je većina djelatnosti koje se u njoj odvijaju lokalnog karaktera, utjecaj na tržišno natjecanje i trgovinu između država članica je ograničen, iako se, kako je prethodno opisano, ne može isključiti (54).

(93)

Prethodno navedenim razlozima pokazuje se da je uključivanje Države i Grada u financiranje Harpe potrebno, proporcionalno i da ne izaziva nepropisno narušavanje tržišnog natjecanja. Nadalje, potpunim razdvajanjem računa komercijalnog i nekomercijalnog dijela Harpe islandska su nadležna tijela uspjela osigurati da ne bude negativnog prelijevanja učinaka koji proizlaze iz njihovih doprinosa na kulturne aspekte Harpina poslovanja. Financiranje je Harpe stoga spojivo s pravilima o državnoj potpori Sporazuma o EGP-u.

(94)

Na temelju prethodno navedenih razmatranja, Tijelo zaključuje da financiranje Harpe predstavlja državnu potporu koja je spojiva s provedbom Sporazuma o EGP-u u smislu članka 61. stavka 3. točke (c) Sporazuma o EGP-u.

(95)

Islandska se nadležna tijela podsjeća da je Tijelu potrebno prijaviti sve planove o preinaci financiranja Harpe, uključujući sva povećanja bespovratnih sredstava Države ili Grada za više od 20 %.