EUROPSKA KOMISIJA

Bruxelles, 29.4.2021.

COM(2021) 219 final

KOMUNIKACIJA KOMISIJE EUROPSKOM PARLAMENTU, VIJEĆU, EUROPSKOM GOSPODARSKOM I SOCIJALNOM ODBORU I ODBORU REGIJA EMPTY

Bolja regulativa: zajedničkim snagama za bolje zakonodavstvo

Komunikacija Komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija

Bolja regulativa: zajedničkim snagama za bolje zakonodavstvo

1.Potpora oporavku EU-a boljom regulativom

Komisijin sustav bolje regulative jedan je od najnaprednijih regulatornih pristupa na svijetu 1 . Stalno poboljšanje sustava tijekom posljednjih godina očito nam je pomoglo u ostvarenju boljih rezultata.

Njime se sustavno procjenjuju gospodarski, socijalni i okolišni učinci mjera politike i osigurava se dosljedna kvaliteta predloženog zakonodavstva. S obzirom na ambiciozan program Komisije i dosad neviđene izazove s kojima se suočavamo, potreba za temeljitom analizom i pouzdanim dokazima veća je nego ikad prije. Stoga predlažemo brojna dodatna poboljšanja kako bi osigurali da naše politike na najbolji mogući način podupiru oporavak i otpornost EU-a i njegovu dvostruku tranziciju. Komisija će poduzeti sljedeće:

-pozvat će države članice, regije i ključne dionike da pomognu ukloniti prepreke i prekomjernu birokraciju koje usporavaju izgradnju infrastrukture 21. stoljeća. To će ubrzati ulaganja i provedbu instrumenta NextGenerationEU. Bolja regulativa imat će presudnu ulogu u tim nastojanjima, a platformom Fit for Future (F4F) 2 podržat će se rad na pojednostavnjenju i prilagodbi zakonodavstva EU-a budućim potrebama,

-uvođenjem pristupa „jedan za jedan” koji je prilagođen oblikovanju politika u EU-u, usmjerit ćemo pozornost oblikovatelja politika na posljedice i troškove primjene zakonodavstva, prije svega za mala i srednja poduzeća (MSP-ovi),

-uključiti UN-ove ciljeva održivog razvoja 3 da se zajamči doprinos svakog zakonodavnog prijedloga Programu održivog razvoja do 2030.; i osigurati da se načelo „ne nanosi bitnu štetu” primjenjuje u svim politikama u skladu s obvezama iz europskog zelenog plana,

-u skladu s Komunikacijom o digitalnom kompasu za 2030. 4 , načelo „digitalizacije kao standarda” u budućim će se propisima EU-a promicati primjenom agende za bolju regulativu, kao važno sredstvo za potporu digitalnoj transformaciji,

-integriranjem strateškog predviđanja u oblikovanje politika zajamčit će se da je postojeće i novo zakonodavstvo EU-a primjereno za budućnost.

Bolja regulativa zajednički je cilj i odgovornost svih institucija EU-a. Savjetovat ćemo se s Europskim parlamentom i Vijećem u vezi s njihovim radom na ocjenjivanju i praćenju učinka zakonodavstva EU-a i programa potrošnje EU-a. Osim toga, pri oblikovanju politika EU-a bliže ćemo surađivati s lokalnim, regionalnim i nacionalnim tijelima te socijalnim partnerima.

Naglasak će biti i na poboljšanju našeg razumijevanja potreba za propisima EU-a i njihovih učinaka u EU-u i izvan njega, uključujući suradnju s vanjskim partnerima 5 . Kako bismo uključili građane, poduzećâ i civilno društvo, informirat ćemo javnost o našim javnim savjetovanjima i olakšati snalaženje i sudjelovanje u njima. Konačno, pokušat ćemo otkloniti nedostatke utvrđene u našoj analizi stanja bolje regulative 2019. 6

2.Zajednički rad

Od ključne je važnosti suradnja suzakonodavaca EU-a, država članica i dionika, uključujući socijalne partnere. Moramo zajednički još intenzivnije raditi na poboljšanju transparentnosti politike koja se temelji na dokazima, informiranju javnosti o koristima zakonodavstva i smanjenju opterećenja zakonodavstva EU-a.

Procjena učinaka 7 i uklanjanje nepotrebnih troškova 8

Komisija može utvrditi samo očekivane učinke, uključujući troškove i uštede, povezane s vlastitim zakonodavnim prijedlozima. Izmjene prijedloga donesene tijekom pregovora s Europskim parlamentom i Vijećem mogu znatno izmijeniti učinke zakonodavstva EU-a za građane i poduzeća.

Stoga ponovno pozivamo Europski parlament i Vijeće da ispune svoje obveze iz Međuinstitucijskog sporazuma o boljoj izradi zakonodavstva 9 . Posebno obje institucije potičemo da dokumentiraju učinak svojih izmjena u smislu očekivanih učinaka. Ponovni početak našeg političkog dijaloga olakšat će razmjenu ideja tako da sve strane mogu ispuniti svoje obveze iz Međuinstitucijskog sporazuma.

Provedba zakonodavstva EU-a u državama članicama isto tako može znatno utjecati na njegov učinak na građane i poduzeća. Tražili bismo od država članica da nam dostave povratne informacije o našim procjenama koristi i troškova povezanih s određenim zakonodavnim aktima nakon što ih primijene. Upotrebljavat ćemo ih za naše evaluacije i naknadne revizije zakonodavstva.

U potpunosti smo svjesni važnosti MSP-ova za gospodarstvo EU-a i poteškoća koje su pretrpjeli zbog krize uzrokovane bolešću COVID‑19. Izaslanik EU-a za MSP-ove 10 pomoći će u provjeri inicijativa EU-a kako bi se utvrdilo kojem učinku na MSP-ove treba posvetiti posebnu pozornost. Izaslanik će pomoći i u oblikovanju programa rada platforme Fit for Future 11 , a u suradnji s mrežama RegHub 12 Odbora regija usmjerit će aktivnosti na zakonodavstvo koje je najproblematičnije u praksi.

Prikupljanje dokaza i omogućavanje pristupa dokazima

Temelj našeg pristupa boljoj regulativi jest učenje iz prošlosti evaluacijom postojećeg zakonodavstva. Praćenje je od ključne važnosti u ciklusu politike i zahtijeva sustavno prikupljanje podataka. Klauzule o praćenju i preispitivanju 13 u zakonodavstvu osiguravaju prikupljanje i evaluaciju potrebnih podataka. Zajednička je odgovornost suzakonodavaca pobrinuti se da te odredbe budu kvalitetne kako bi se djelotvornost zakonodavstva EU‑a u državama članicama mogla odgovarajuće ocijeniti.

Znanstveni dokazi još su jedan su temelj bolje regulative, od ključne važnosti za detaljan opis problema, istinsko razumijevanje uzročno-posljedičnih veza i time logike intervencije te za evaluaciju učinka. Kvalitetna istraživanja ne mogu se provesti preko noći, pa je za osiguravanje da su odgovarajući dokazi na raspolaganju kad je to potrebno nužno bolje predvidjeti i uskladiti potrebe za dokazima. To znači i bolju mobilizaciju i uključivanje istraživačke zajednice u regulatorni postupak od samog početka, što su mnoge vlade i činile tijekom pandemije.

Komisija, Europski parlament i Vijeće imaju različite baze podataka u kojima prikupljaju dokaze upotrijebljene u zakonodavnom postupku. Zajedničkim nastojanjima za uspostavu zajedničkog registra dokaza 14 , tj. Zajedničkog zakonodavnog portala, svima koje zanima oblikovanje politika EU-a omogućio bi se jednostavan pristup svim dokazima na kojima se temelji određena inicijativa politike. Boljom suradnjom na zajedničkom registru integrirala bi se različita nastojanja i omogućila bi se djelotvornija komunikacija među oblikovateljima politika na razini EU-a i na nacionalnoj razini.

Uključivanje građana u oblikovanje politika EU-a

Uložit ćemo više truda u objavljivanje naših javnih savjetovanja 15 kako bismo privukli više sudionika i kvalitetne doprinose. Kao što je najavljeno u „Komunikaciji o analizi stanja” 16 , bliže ćemo surađivati s Odborom regija, Europskim gospodarskim i socijalnim odborom, nacionalnim tijelima, socijalnim partnerima i drugim predstavničkim udruženjima kako bismo informirali javnost o mogućnostima doprinosa oblikovanju politika Komisije. Primjerice, zamolit ćemo ih da nam pomognu u širenju naših „poziva na očitovanje” 17 na nacionalnoj i regionalnoj razini. Ta će nastojanja podržati i predstavništva Komisije u državama članicama i delegacije EU-a.

3.Bolja komunikacija s dionicima i općom javnosti

Dobro oblikovanje politika uključuje one na koje odluke utječu. Da bi održali povjerenje u Europsku uniju, u politikama EU-a moraju se uzeti u obzir i izražavati vrijednosti i interesi građana. Aktivno sudjelovanje dionika, uključujući građane, od ključne je važnosti – posebno u neizvjesnim vremenima. Istodobno, savjetovanja ne bi trebala predstavljati nepotrebna opterećenja. Stoga zainteresiranim stranama želimo olakšati sudjelovanje u našim savjetovanjima.

Tijekom krize dionici su navodili da im je bilo teško davati doprinose u zadanim rokovima. Komisija je kao odgovor na to, kad je to bilo moguće, za do šest tjedana produžila javna savjetovanja i mogućnosti davanja povratnih informacija za inicijative koje su se provodile u 2020. ili početkom 2021. Ubuduće ćemo uvesti optimiraniji, uključiviji i jednostavniji sustav, koji se temelji na jednom „pozivu na očitovanje” 18 i jasnijim upitnicima, uz poštovanje prava socijalnih partnera.

Optimiraniji i pristupačniji sustav: pozivi na očitovanje

Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD) smatra da Komisija ima najbolji pristup savjetovanju. Unatoč tome svoj pristup želimo još više poboljšati.

U okviru našeg trenutačnog sustava savjetovanja nude se brojne mogućnosti doprinosa oblikovanju politika, uključujući razdoblja za dostavljanje povratnih informacija za početne procjene učinka i planove djelovanja 19 , internetska javna savjetovanja 20 , ciljana savjetovanja i razdoblja za povratne informacije o donesenim zakonodavnim prijedlozima i nacrtima provedbenih i delegiranih akata.

Međutim, više savjetovanja o istoj inicijativi može predstavljati opterećenje i stvarati pritisak na resurse dionika. Zbog toga sada predlažemo da sustav savjetovanja bude usmjereniji, jasniji i jednostavan za upotrebu. Svoja ćemo javna savjetovanja objediniti u jedan „poziv na očitovanje” na našem internetskom portalu Iznesite svoje mišljenje 21 . Spojit ćemo dva koraka koja su do sada dolazila jedan za drugim: razdoblja za davanje povratnih informacija o planovima djelovanja/početnim procjenama učinka, koji će se i dalje objavljivati na portalu Iznesite svoje mišljenje kao pozivi na očitovanje, i javna savjetovanja na temelju upitnika.

Pozivi na očitovanje sadržavat će opis inicijative i, prema potrebi, poveznicu na javno savjetovanje 22 . U pravilu 23 će biti dostupni na svim službenim jezicima EU-a 24 , a razdoblje za odgovor trajat će 12 tjedana 25 .

Olakšavanje doprinosa dionika

Za sudjelovanje u javnim savjetovanjima potrebni su vrijeme i resursi sudionika. Stoga želimo što više olakšati doprinos dionika i osigurati da se s javnosti savjetujemo samo kad je to potrebno.

Evaluacije će se i dalje oslanjati na stajališta onih na koje prijedlog utječe, ali ćemo se, kad to bude moguće, s javnosti savjetovati samo jednom pri reviziji postojećeg zakonodavstva i evaluaciji programâ potrošnje sredinom provedbenog razdoblja, umjesto da imamo zasebna savjetovanja za evaluaciju i procjenu učinka. Izbjegavat ćemo i javna savjetovanja o vrlo tehničkim pitanjima koja nisu zanimljiva široj javnosti, pri čemu je ciljano savjetovanje dionika bolje sredstvo za prikupljanje potrebnih dokaza 26 .

Analizom stanja za bolju regulativu pokazalo se da su upitnici za javno savjetovanje trenutačno često dugi i previše tehnički te da u njima nije postignuta odgovarajuća ravnoteža između otvorenih i zatvorenih pitanja 27 . Poboljšat ćemo strukturu, sadržaj i jezik upitnikâ kako bismo riješili te nedostatke.

Širenje dosega

Iznesite svoje mišljenje internetski je portal putem kojeg dionici, uključujući članove javnosti, znanstvene i tehničke stručnjake, mogu pridonijeti inicijativama tijekom njihova oblikovanja prije i nakon što ih Komisija donese. Pokretanje te jedinstvene ulazne točke 2017. bilo je važna prekretnica. U srpnju 2020. uvedena je nova inačica s intuitivnijim korisničkim iskustvom i znatno poboljšanom funkcijom pretraživanja. U skladu s našom strategijom o pravima osobe s invaliditetom 28 portal je pristupačniji i osobama s invaliditetom.

Međutim, trebamo povećati informiranost o portalu Iznesite svoje mišljenje kako bismo potaknuli više ljudi, uključujući one koji nisu detaljno upoznati s oblikovanjem politika EU-a te znanstvenu zajednicu, da daju svoj doprinos našim „pozivima na očitovanje”. Stoga ćemo više promovirati portal Iznesite svoje mišljenje 29 . Više ćemo se truditi surađivati sa znanstveno-istraživačkom zajednicom kako bismo je potaknuli na podnošenje relevantnih znanstvenih istraživanja na početku postupka.

Konferencija o budućnosti Europe isto tako predstavlja odličnu priliku za raspravu s građanima o tome kako pristupiti europskim izazovima i prioritetima. Internetska savjetodavna platforma konferencije novi je pristup za interakciju s ljudima o pitanjima do kojih im je stalo.

Sudionici će dobiti povratne informacije

Odgovarajuće poštovanje doprinosa sudionika javnom savjetovanju znači da informacije o tome kako je njihov doprinos iskorišten u postupku oblikovanja politika moraju biti dostupne 30 . Stoga ćemo redovito informirati sudionike o povratnim informacijama koje dobijemo i o svim kasnijim događajima.

U pravilu ćemo objaviti sažeto izvješće o svakom javnom savjetovanju u roku od osam tjedana od njegova zatvaranja 31 . U sažetim izvješćima koja prate sve procjene učinka i evaluacije navodit će se pregled i analiza svih aktivnosti u okviru savjetovanja. Bolje će se razlikovati doprinosi raznovrsnih dionika (lokalna, regionalna i nacionalna tijela, udruženja, civilno društvo, poduzeća raznih veličina, znanstvena zajednica i pojedinci). Uvid koji smo stekli savjetovanjima bit će bolje uključen u procjene učinka i evaluacije.

Tijekom cijelog postupka obavješćivat ćemo dionike o novom razvoju događaja u okviru svake inicijative, kao što je objavljivanje prijedloga Komisije ili donošenje konačnog zakonodavstva nakon pregovora između Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije 32 .

4.Veća transparentnost

Transparentnost je ključna da se osigura da građani mogu imati aktivnu ulogu u postupku oblikovanja politika i držati institucije EU-a odgovornima za njihove odluke. Osim toga, i pristup znanstvenim dokazima ključan je za svladavanje globalnih izazova.

U skladu s ciljevima digitalne strategije Komisije 33 poboljšat ćemo pristup dokazima na kojima se temelji svaki zakonodavni prijedlog. Cilj je osigurati da se za bilo koji zakonodavni akt mogu jednostavno pronaći sve povezane objavljene studije, evaluacije, skupovi podataka itd. i da im se može jednostavno pristupiti.

Poboljšat ćemo naše različite registre dokaza 34 i portale, kao što su Publikacije EU-a 35 , EUR-Lex 36 i Iznesite svoje mišljenje, kao i veze među njima. Osim toga, postupno ćemo u skladu s našom politikom transparentnosti podataka 37 interne baze podataka i repozitorije učiniti javno dostupnima 38 . Savjetovat ćemo se s Europskim parlamentom i Vijećem kako bismo uspostavili zajednički registar dokaza, Zajednički zakonodavni portal, na kojem će svi koje zanima oblikovanje politika EU-a moći jednostavno pronaći sve dokaze na kojima se temelji određena inicijativa.

Podvrgavanje znanstvenih dokaza 39 javnom nadzoru isto je tako ključno za jačanje povjerenja javnosti. MIDAS 40 (repozitorij modela Komisije) već je javno dostupan, pa svi zainteresirani mogu razumjeti metode i pretpostavke primijenjene u našoj analizi.

5.Novi instrumenti za daljnje pojednostavnjenje i smanjenje opterećenja

Zakonodavstvo EU-a služi za donošenje konkretnog i pozitivnog doprinosa životu građana, pri čemu se olakšava poslovanje i pomaže u suočavanju s postojećim i budućim izazovima. To može donijeti određene troškove, no oni moraju ostati razumni i razmjerni.

Krajnji oblik zakonodavstva dobiva se političkim pregovorima i kompromisima, zbog čega on postaje složeniji i skuplji. Nadalje, neki zakonodavni akti ne djeluju onako kako se očekivalo kad se provode u praksi. Ukupni učinak zakonodavstva ovisi o tim trima slojevima (prijedlozi Komisije, konačni pregovarački zakonodavni akti i provedba na nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini).

Komisija ima dugogodišnju politiku poboljšanja postojećih zakonodavnih akata EU-a (vidjeti okvir 1.). Cilj regulatornog programa za primjerenost i učinkovitost propisa (REFIT) 41 ostvarenje je najviše koristi za građane, poduzeća i društvo u cjelini, uz uklanjanje birokracije i smanjenje troškova. Cilj mu je i pojednostavniti zakonodavstvo EU-a i olakšati njegovo razumijevanje.

Sada ćemo pristupom „jedan za jedan” poduzeti još više da se smanji opterećenje, pri čemu u slučaju uvođenja novih opterećenja sustavno i proaktivno nastojimo smanjiti opterećenja nametnuta postojećim zakonodavstvom. Kako bi Komisija podržala rad na pojednostavnjivanju zakonodavstva, uspostavila je platformu Fit for Future za primanje savjeta o načinima kako osigurati jednostavno usklađivanje sa zakonodavstvom EU-a, njegovu učinkovitost i primjerenost za budućnost.

Okvir 1.: Vremenski okvir rada Komisije na smanjenju administrativnog opterećenja

5.1.Pristup „jedan za jedan”

Predsjednica von der Leyen u svojim se političkim smjernicama obvezala učiniti Europu zelenijom, digitalnijom i otpornijom kako bismo bili spremni suočiti se s izazovima našeg vremena i iskoristiti mogućnosti tehnološkog napretka.

Komisija je više nego ikad predana osmišljavanju politika i prijedloga kojima se olakšavaju život ljudi i poslovanje poduzeća. Moramo osigurati da se propisima ostvare koristi, da budu ciljani, jednostavni za pridržavanje te da ne uzrokuju nepotrebna regulatorna opterećenja.

Pristup „jedan za jedan” (vidjeti okvir 2.) uključuje poravnavanje novih opterećenja koja proizlaze iz zakonodavnih prijedloga Komisije s jednakovrijednim smanjenjem postojećih opterećenja u istom području politike. Osim toga, pristupom će se proširiti usmjerenje s opterećenja koji proizlaze iz određenih zakonodavnih akata na akumulaciju opterećenjâ u svakom području politike i tako svake godine osigurati bolji pregled troškova na svim područjima politike.

Iskustvo u državama članicama pokazalo je 44 da uvođenje pristupâ kao što je „jedan za jedan” potiče oblikovatelje politika da razmišljaju izvan okvira ciljeva politika. Time im se skreće pozornost na praktičnosti provedbe politika. Uvođenjem pristupa „jedan za jedan” želimo ojačati kulturu oblikovanja politika kojom ne samo da se osigurava postizanje naših ciljeva politika, već se i više pozornosti posvećuje tome kako to činimo. U tom pogledu razmotrit ćemo kako pojednostavniti postupke koji dovode do očekivanih rezultata politika i istovremeno razmisliti o primjeni digitalnih rješenja za poticanje provedbe politika s manje prepreka i troškova.

Tom promjenom ne samo da bismo trebali smanjiti opterećenje koje se nameće zakonodavstvom, već bismo općenito trebali poboljšati kvalitetu određenih zakonodavnih akata, a time i cjelokupnog zakonodavstva. Tim će se bolje usmjeriti na zakonodavnu učinkovitost uz izbjegavanje opterećenja koja nisu neophodno potrebna za postizanje ciljeva politika.

U okviru programa REFIT već sustavno provjeravamo postojeće zakonodavstvo kako bismo pojednostavnili i smanjili opterećenja, a očuvali ostvarene koristi, primjerice, traženjem digitalnih rješenja.

Nekoliko država članica već je na razne načine primijenilo pristup „jedan za jedan” 45 . Komisija ga mora prilagoditi obilježjima pravnog i administrativnog okvira EU-a i činjenici da često dolazi do međudjelovanja zakonodavstva EU-a i zakonodavstva država članica. U tu se svrhu koristimo iskustvima država članica i dionika te redovitim istorazinskim ocjenama o tome kako najbolje izračunati troškove zakonodavstva i poboljšati njegovu ukupnu kvalitetu.

Pristup nećemo primijeniti mehanički, na primjer, predlaganjem povlačenja postojećeg zakonodavnog akta za svaki novopredloženi akt. Umjesto toga nastojat ćemo kompenzirati opterećenja građana i poduzeća u nekim zakonodavnim prijedlozima uštedama u drugim zakonodavnim prijedlozima u istom području politike. Izvješćivat ćemo o godišnjoj provedbi pristupa „jedan za jedan” u godišnjem pregledu opterećenosti.

Komisija će već u drugoj polovini 2021. pokrenuti pristup „jedan za jedan” i započet će ga provoditi s programom rada Komisije za 2022. koji je već u pripremi.

Kontroliranje opterećenja i njihova kvantifikacija nije samo sebi svrha. Komisija će i dalje predlagati novo zakonodavstvo s primarnim ciljem donošenja dugoročnih gospodarskih, socijalnih i okolišnih koristi građanima i poduzećima. Glavni će test ostati jesu li koristi veće od troškova u skladu s dobrom praksom u našem međunarodno priznatom sustavu bolje regulative. Načela supsidijarnosti i proporcionalnosti primjenjivat će se kao i obično. Stoga provedba pristupa „jedan za jedan” nikako neće dovesti do snižavanja visokih gospodarskih, socijalnih i okolišnih standarda i ciljeva EU-a niti će se njime spriječiti donošenje novih inicijativa s jasnom dodanom vrijednošću kojima se ostvaruju prioriteti politika.

Da bi poduzeća bila u skladu s tim standardima i profitirala od proizašlih koristi, često moraju ulagati u modernizaciju proizvodnih linija, smanjenje štete za okoliš, poboljšanje javnog zdravlja ili podizanje razine zaštite potrošača ili radnika. Iako poduzeća nemaju uvijek izravnu korist od tih promjena, mogu iskoristiti nove poslovne prilike, steći konkurentsku prednost ili imati neizravne koristi, kao što su jednaki uvjeti na jedinstvenom tržištu.

Tamo gdje su potrebe za ulaganjima osobito velike i odražavaju važne ciljeve politike EU i/ili države članice nude posebne instrumente uz potrebne prilagodbe 46 . Ti instrumenti služe kako bi gospodarstva i društva EU-a postala održivija, otpornija i bolje pripremljena za izazove i mogućnosti zelene i digitalne tranzicije uz načelo da nitko ne bude zapostavljen. Na primjer, za novo zakonodavstvo može biti potrebno ulaganje u našu otpornost s obzirom na sve veće gospodarske ili okolišne učinke, ovisnosti i povezane rizike, uključujući rizike na razini cijelog sustava.

Konačno, zakonodavstvom na razini EU-a obično se nastoji prevladati regulatorna fragmentacija u različitim državama članicama zamjenom 27 različitih nacionalnih sustava. Ta povećanja učinkovitosti uzimat će se u obzir kao „stavke koje se ukidaju”.

Kako bi se smanjilo opterećenje povezano s postizanjem ciljeva politika EU-a i primijenio pristup „jedan za jedan”, očekivani troškovi usklađivanja sa zakonodavstvom EU-a transparentnije će se kvantificirati i sustavnije predstaviti u procjenama učinka. Odbor za nadzor regulative nadzirat će ih i dostavljati Europskom parlamentu i Vijeću u okviru prijedlogâ Komisije kao doprinos političkoj raspravi. Troškovi poduzeća i građana za informiranje, registraciju, praćenje i kontrolu kompenzirat će se uklanjanjem ekvivalentnih postojećih opterećenja u istom području politike.

Za troškove koji će se kompenzirati kao dio pristupa „jedan za jedan” uvest će se sljedeća rješenja kako bi sustav bio fleksibilniji:

·fleksibilnost unutar razdoblja izvješćivanja – ako se „stavka koja se ukida” ne može utvrditi u programu rada iste godine, o njoj će se izvijestiti sljedeće godine,

·„trgovanje” u različitim područjima politika u određenim iznimnim okolnostima – ako se smatra da je predloženo zakonodavstvo kojim se nameću troškovi („stavka koja se uvodi”) potrebno, ali nije moguće pronaći „stavku koja se ukida” u istom području, Komisija može odabrati „stavku koja se ukida” iz drugog područja politike, i

·izuzeća u određenim iznimnim okolnostima – ako postoji politička volja za regulacijom, ali nije moguće utvrditi poravnanje u istom području (primjerice reguliranje u novim područjima politika ili kad je potrebno popuniti regulatorne nedostatke), Komisija može odlučiti izuzeti propis iz pristupa „jedan za jedan”.

Okvir 2.: Praktična provedba pristupa „jedan za jedan”

5.2.Platforma Fit for Future

Komisija iznimno cijeni doprinos država članica, socijalnih partnera i dionika (savjet i praktično iskustvo) utvrđivanju kad zakonodavstvo više nije primjereno za svoju svrhu, kad se njime nameću nepotrebna opterećenja, kad je zbog njega potrebna daljnja intervencija za postizanje predviđenih ciljeva ili kad se može pojednostavniti. Možda treba ažurirati neke dodatne zakonodavne akte s obzirom na krizu uzrokovanu bolešću COVID‑19 i njezine posljedice.

Platforma REFIT podržavala je do 2019. rad Komisije na poboljšanju zakonodavstva EU-a u kontekstu programa REFIT 49 . Platforma je pružila dragocjene informacije o praktičnoj provedbi i učinku zakonodavstva 50 . Ipak, rad platforme nije bio dovoljno vidljiv i njezin potencijal nije uvijek bio u potpunosti iskorišten, a to je navelo Komisiju da u svibnju 2020. pokrene platformu Fit for Future 51 .

Platforma Fit for Future i dalje se primjenjuje za traženje potencijala za pojednostavnjenje i smanjenje opterećenja. Primjenjuje se i za provjeru postojećeg zakonodavstva s obzirom na nove svjetske trendove i izazove. Time Komisija može osigurati da politike EU-a budu spremne na buduće promjene, da se u okviru njih pogoduje inovacijama i utvrđuju mogućnosti za digitalizaciju te da se posebna pozornost posveti „zakonodavnoj gustoći” 52 .

U okviru platforme Fit for Future okuplja se stručnjake iz javnih uprava, socijalnih partnera, malih i velikih poduzeća, tehničkih stručnjaka i potrošačkih, zdravstvenih, okolišnih i drugih nevladinih organizacija na redovnim sastancima radi poboljšanja postojećeg zakonodavstva EU-a. Odbor regija ima važnu ulogu tako što sudjeluje u radu skupine predstavnika vlada u sklopu platforme, a Europski gospodarski i socijalni odbor ima važnu ulogu tako što sudjeluje u radu njezine skupine dionika. RegHub 2.0 Odbora regija sustavno će biti uključen u rad platforme.

Kako bi se osigurali pravodobni, vidljivi i korisni rezultati, platforma radi na temelju godišnjeg programa rada. Program rada za 2021. 53 usmjeren je na utvrđivanje potencijala za digitalizaciju, podržavanje učinkovitog označavanja, obveze izdavanja odobrenja i izvješćivanja te poboljšanje kvalitete zakonodavstva kako bi se izbjegla preklapanja i nedosljednosti, a istodobno se osiguralo da je spreman na buduće promjene.

Godišnji program rada utvrđuju članovi platforme te mu pridonose mreža izaslanika za MSP-ove (koju predstavlja izaslanik EU-a za MSP-ove), države članice, Europski gospodarski i socijalni odbor, Odbor regija i mreža RegHub 2.0.

6.Poboljšanje našeg skupa alata

Tijekom 20 godina od prvih provedenih procjena učinka i evaluacija 54 ti su alati postali sastavni dio postupka oblikovanja politika Komisije. Međutim, ta se nastojanja ne bi trebala ograničiti na početne prijedloge Komisije, već bi se trebali primijeniti i na zakonodavstvo kako je doneseno na kraju postupka pregovora. Europski parlament i Vijeće obvezali su se na to u Međuinstitucijskom sporazumu o boljoj izradi zakonodavstva iz 2016.

Planiramo sljedeća poboljšanja evaluacija i procjena učinka. Radujemo se što ćemo saznati kako naši institucijski partneri namjeravaju povećati svoja nastojanja, posebno s obzirom na svoje obveze iz Međuinstitucijskog sporazuma.

6.1.Integriranje strateškog predviđanja u oblikovanje politike

Osim svladavanja izazova današnjice pandemija bolesti COVID-19 pokazala je da EU mora učiniti više kako bi predvidio izazove sutrašnjice. Potrebne su nam dobro osmišljene politike za jačanje otpornosti EU-a, iskorištavanje mogućnosti u strateškim sektorima i rješavanje problema naših ranjivosti u skladu s glavnim ciljevima EU-a. Želimo biti sigurni da su politike EU-a primjerene za budućnost, na primjer, u smislu uzimanja u obzir novih megatrendova 55 , kao što su sve brže tehnološke promjene, hiperpovezivost i znatni demografski trendovi i drugo kao i primjena postupka sagledavanja perspektive kako bi se utvrdio mogući budući razvoj događaja u određenim poljima.

U tom će kontekstu strateško i znanstveno utemeljeno predviđanje imati ključnu ulogu u oblikovanju politika EU-u koje su spremne na buduće promjene tako da se osigura da se današnje odluke temelje na dugoročnoj perspektivi, uključujući osiguranje doprinosa dugoročnim obvezama kao što su ciljevi održivog razvoja. Time će se omogućiti i dinamična perspektiva sinergije i suprotstavljenosti ciljeva politika EU-a, što će pridonijeti dosljednosti tih politika.

S obzirom na to da pridonosi glavnim inicijativama politika, strateško predviđanje postat će sastavni dio programa Komisije za bolju regulativu. U područjima politike koja su podložna brzim strukturnim promjenama glavni trendovi, kao što su oni utvrđeni u Izvješću o strateškim predviđanjima 2020. 56  i u njegovim narednim izdanjima, uzet će se u najvećoj mogućoj mjeri u obzir u procjenama učinka, provjerama primjerenosti i glavnim evaluacijama. Javna savjetovanja mogla bi uključivati​pitanja povezana s predviđanjem kako bi se dobila perspektiva dionika u određenom području politike. Odbor za nadzor regulative uzet će u obzir istaknutiju ulogu strateškog predviđanja pri nadzoru Komisijinih procjena učinka, provjera primjerenosti i glavnih evaluacija. Osim toga, strateško predviđanje uzet će se u obzir u postupku u kojem se procjenjuje kako zakonodavni akti EU-a ostaju primjereni za budućnost i kako su zbog njih moguće inovacije u skladu s ciljevima politike EU-a. Konačno, u okviru evaluacija i provjera primjerenosti razmotrit će se dugoročna važnost politika s obzirom na mogući budući razvoj događaja.

6.2.Sveobuhvatnije i transparentnije procjene učinka

Objavljivanje obrazloženja svih relevantnih prijedloga

Procjene učinka provode se za inicijative u kojima su dostupne druge mogućnosti politike, u kojima se unaprijed mogu jasno utvrditi očekivani učinci i u kojima su ti učinci značajni za društvo. Međutim, ponekad zbog potrebe za hitnim zakonodavnim mjerama nema dovoljno vremena za sve korake utvrđene u smjernicama Komisije za bolju regulativu.

Komisija je tijekom krize uzrokovane bolešću COVID‑19 morala hitno predložiti niz inicijativa. Većinom su to bile odluke ili akti za koje ni u kojem slučaju ne bi trebalo provesti procjenu učinka. Ostale odluke ili akti obično bi bili predmet javnih savjetovanja i procjena učinka, ali nije bilo dovoljno vremena. U obrazloženjima se utvrđuju temeljna načela prijedlogâ, ali učinci se nisu mogli unaprijed u potpunosti procijeniti zbog nedostatka vremena i situacije koja se brzo razvijala.

Izostanak procjene učinka dodatno ćemo objasniti u obrazloženju za relevantne zakonodavne prijedloge (tj. one koji nisu pod nadzorom Odbora za nadzor regulative). U takvim će slučajevima 57 analiza i svi popratni dokazi biti navedeni u radnom dokumentu službi Komisije objavljenom uz prijedlog ili najkasnije u roku od tri mjeseca od njegova objavljivanja. U tom će se dokumentu jasno utvrditi kako i kad će se akt naknadno evaluirati.

Poboljšana analiza i izvješćivanje o učincima

U okviru oporavka od aktualne krize način oblikovanja politike i ulaganja promijenit će se u neviđenim razmjerima, što će oblikovati svijet za sljedeću generaciju. Neophodno je o tome strateški razmišljati kako bismo se ne samo oporavili, već i ubrzali dvostruku tranziciju i učinili svijet boljim, otpornijim i ravnopravnijim nego što je prije bio. Stoga bi svi naši zakonodavni prijedlozi trebali pridonositi glavnim ciljevima.

Da bismo to osigurali, utvrdit ćemo koji su UN-ovi ciljevi održivog razvoja relevantni za svaki prijedlog te ispitati kako će inicijativa poduprijeti njihovo postizanje 58 . Poveznice na ciljeve održivog razvoja bit će uključene u evaluacije i procjene učinka.

U skladu s ambicioznim ciljevima Komisije Ursule von der Leyen poboljšat ćemo analizu nekih vrsta učinaka i izvješćivanje o njima, posebno onima koji se odnose na zelenu i digitalnu tranziciju i njihovu socijalnu dimenziju pravednosti i poštenosti 59 . Posvetit ćemo veću pozornost dimenziji ravnopravnosti spolova i ravnopravnosti za sve 60 kako bismo je dosljedno poštovali u svim fazama oblikovanja politika. Povećat će se procjene teritorijalnih učinaka 61 i ruralno testiranje 62 kako bi se bolje uzele u obzir potrebe i posebnosti raznovrsnih područja EU-a, na primjer urbanih/ruralnih područja, prekograničnih područja 63 i najudaljenijih regija 64 da se olakša simetričniji oporavak i kohezija u cijeloj Uniji. Istodobno ćemo nastojati bolje razmotriti vanjske posljedice unutarnjih politika i njihove značajne učinke na treće zemlje;. bolje ćemo razmotriti njihove aktere. Ti će se učinci analizirati prema potrebi u procjenama učinka i predstaviti u obrazloženjima uz prijedloge Komisije.

Osim toga, u procjenama učinka moraju se uzeti u obzir razni učinci krize uzrokovane bolešću COVID‑19. Konkretno, u definiciji problema, analizi supsidijarnosti i proporcionalnosti, temelju i procjeni mogućnosti politike trebalo bi uzeti u obzir promijenjene okolnosti, uključujući dugoročne učinke utvrđene predviđanjem i potrebu za jačanjem otpornosti.

Kriza je teško pogodila MSP-ove. Pažljivom procjenom učinaka prijedlogâ Komisije na MSP-ove osigurat će se da mjera bude ciljana, da se njome postignu ciljevi i da se njome ne stvaraju nepotrebni troškovi. Taj će se cilj lakše postići sustavnijom i razmjernijom primjenom „testa MSP” 65 .

Konačno, namjeravamo ažurirati sažetke procjena učinka kako bi bili pristupačniji za širu publiku. U obrazloženjima ćemo isto tako jasno opisati osnovna objašnjenja predmetnih zakonodavnih prijedloga.

Tablica za procjenu supsidijarnosti

Bolja regulativa dijelom se odnosi na djelovanje na razini EU-a samo kad je to potrebno i u mjeri u kojoj je to potrebno. Načela supsidijarnosti i proporcionalnosti temelj su Ugovorâ EU-a i sustavno se primjenjuju na zakonodavne prijedloge Komisije.

Radna skupina za supsidijarnost, proporcionalnost i inicijativu „Činiti manje, ali učinkovitije” istaknula je da Komisija mora bolje objasniti zašto smatra da je u određenim slučajevima potrebno djelovanje na razini EU-a te je isto to istaknuto u okviru analize stanja za bolju regulativu. Odbor regija razvio je niz standardnih pitanja o supsidijarnosti i proporcionalnosti 66 kako bi se omogućilo opće razumijevanje tih načela.

U skladu s prethodnim obvezama 67 objavit ćemo tablicu za procjenu supsidijarnosti sa svakim politički osjetljivim ili važnim prijedlogom kojem je priložena procjena učinka 68 . Time bi se političkim institucijama trebalo olakšati razumijevanje koji su aspekti potrebe za djelovanjem EU-a i njegova oblika kontroverzni. Time bi se rasprava trebala usmjeriti na te točke.

Dvostruka tranzicija

Komisija se u okviru europskog zelenog plana obvezala poboljšati način na koji se boljom regulativom rješava i podržava održivost. Bolja regulativa je i važan alat za potporu napretku prema zajedničkoj viziji i odgovarajućim mjerama kako bi se osiguralo da EU bude uspješan u digitalnom desetljeću. Boljom regulativom podržat će se digitalna transformacija i primjena načela „ne nanosi bitnu štetu” na sljedeći način:

-savjetovanja s dionicima izričito obuhvaćaju okolišne i digitalne aspekte kad je to relevantno,

-procjena opcije kojoj se daje prednost u procjenama učinka proširit će se kako bi obuhvatila analizu načela „ne nanosi bitnu štetu” i „digitalizacija kao standard”,

-sve relevantne evaluacije sadržavat će konkretno pitanje o tome mogu li se okolišni učinci dodatno smanjiti i može li se učiniti više za uspješnu digitalnu transformaciju,

-u obrazloženju koje prati sve zakonodavne prijedloge objašnjavat će se kako svaka inicijativa podržava načelo „ne nanosi znatnu štetu” i doprinosi postizanju europskog načina za digitalno društvo i gospodarstvo.

Komisija će pritom osigurati da će poštovati obveze iz europskih propisa o klimi i ostvariti ciljeve i načela utvrđene u Komunikaciji o digitalnom kompasu za 2030.

6.3.Poboljšanje evaluacija radi poboljšanja upotrebe njihovih nalaza

Velika većina zakonodavnih prijedloga Komisije revizije su postojećeg zakonodavstva, među ostalim i za programe potrošnje. Da bi se njima postigli najbolji rezultati, moramo provjeriti jesu li se politikama i programima financiranja EU-a ostvarili rezultati kako je predviđeno i jesu li i dalje relevantni i primjereni svrsi. Na taj način učimo.

Stoga ćemo i dalje biti odlučno predani načelu „prethodna evaluacija”. Već se više od 80 % procjena učinka Komisije kojima se podržavaju zakonodavne revizije temelji na evaluaciji.

Korisnije klauzule o praćenju i preispitivanju

Jasno je da se zakonodavni akt EU-a može evaluirati samo uz sudjelovanje onih na koje utječe i tek nakon što ga države članice u potpunosti provedu. Stoga mora proći dovoljno vremena prije nego što Komisija može prikupiti dovoljno podataka i dokaza za procjenu djelotvornosti zakonodavstva.

Međutim, suzakonodavci često uvode izmjene zbog kojih zakonodavstvo sadržava nejasne zahtjeve koji se odnose na vrstu preispitivanja koje treba provesti ili zbog kojih se nameću rokovi za evaluaciju (dijelova) zakonodavstva koji prestanu vrijediti prije nego što postoji dovoljno praktičnog iskustva i informacija o njegovoj provedbi i učincima. Europski revizorski sud postavio je to pitanje pri procjeni politike evaluacije EU-a 69 . Naši će zakonodavni prijedlozi sadržavati klauzule o preispitivanju koje su u skladu s preporukama revizora, ali krajnji rezultat uglavnom ostaje u rukama suzakonodavaca.

Kako bi klauzule o preispitivanju bile dosljednije, Komisija našim suzakonodavcima predlaže da jasnije razlikujemo izvješća o provedbi i evaluacije 70 . Izvješćima o provedbi obuhvatio bi se napredak u prijenosu, provedbi i primjeni zakonodavstva, uključujući sve probleme koji se u tom kontekstu pojave. Evaluacijama bi se evaluiralo zakonodavstvo (uključujući programe potrošnje) nekoliko godina nakon početka provedbe te bi se pri tome evaluirali njegovi učinci s obzirom na utvrđene kriterije evaluacije 71 .

Evaluacije i naknadne procjene učinka u velikoj mjeri ovise o kvaliteti, dostupnosti i ponovnoj upotrebi podataka 72 . Stoga je od ključne važnosti pratiti učinkovitost zakonskih odredbi u praksi. Istodobno takvim praćenjem i s tim povezanim obvezama izvješćivanja stavljaju se administrativna opterećenja na poduzeća i javna tijela. Stoga mora postojati ravnoteža između prikupljanja samo onoga što je nužno potrebno i raspolaganja s dovoljno podataka za buduće evaluacije. Iz tog razloga pozivamo suzakonodavce da osiguraju da svi zakonodavni akti sadržavaju klauzule o praćenju i preispitivanju kojima se jamči dovoljno relevantnih podataka da bi se ti zakonodavni akti mogli evaluirati.

Da bismo dobili dosljedne klauzule o preispitivanju i izvršive klauzule o praćenju, pozivamo Europski parlament i Vijeće da odrede zajedničke definicije i utvrde najbolju praksu redovnim dijalogom u kontekstu Međuinstitucijskog sporazuma o boljoj izradi zakonodavstva.

Kao odgovor na krizu uzrokovanu bolešću COVID‑19 nacionalna tijela za statistiku poduzela su privremene mjere kako bi smanjila opterećenja izvješćivanja za poduzeća, na primjer, prilagodbom određenih upitnika i načina podnošenja informacija. Eurostat i nacionalna tijela za statistiku istodobno su nastavili izrađivati visokokvalitetne statistike kojima se nužno pridonosi nastojanjima oporavka i svakodnevnom praćenju provedbe zakonodavnih akata EU‑a.

Poboljšanje evaluacija i provjera primjerenosti radi boljeg doprinosa oblikovanju politika

Evaluacije su najkorisnije kad se njima dobiva pouzdana baza dokaza o uspjesima i nedostacima, dok se istodobno utvrđuju područja za poboljšanje s obzirom na nove trendove i izazove. Njima bi se prije svega trebao dobiti veći uvid u to zašto zakonodavnim aktom jest ili nije ostvaren očekivani učinak.

Stoga se u evaluacijama mora točno izvijestiti o nalazima o učinkovitosti zakonodavstva koji se temelje na dokazima i trebaju se izvesti zaključci koji su jasno povezani s procjenom. Jasnije ćemo izvješćivati o svim nenamjernim posljedicama ili slabim rezultatima zakonodavnih akata EU-a (u usporedbi s predviđenim ciljevima) kako bi se evaluacijama bolje pridonijelo oblikovanju politika.

U kontekstu pristupa „jedan za jedan” evaluacijama će se, nakon izmjena suzakonodavaca i nacionalne provedbe, provjeriti početno procijenjeni troškovi i koristi u odnosu na stvarne ishode. Provjere primjerenosti cijelih područja politike (umjesto evaluacija pojedinih zakonodavnih akata) posebno su korisne u tom pogledu. Osim što se tim provjerama procjenjuje u kojoj se mjeri inicijativom politike postižu njezini ciljevi, njima se promatraju i kumulativni učinci zakonodavstva, preklapanja i nedosljednosti te se na taj način dobiva cjelovitija slika koristi i opterećenja za poduzeća, pojedince i javnu upravu. Provjera primjerenosti horizontalnih pitanja, kao što su obveze izvješćivanja, već je provedena u ograničenom broju područja politike (npr. okoliš, poljoprivreda) te se utvrdio znatan potencijal za pojednostavnjenje zahtjeva i smanjenje troškova izvješćivanja. Nastojat ćemo u budućnosti provoditi više takvih horizontalnih provjera primjerenosti jer su se pokazale vrlo korisnima unatoč tome što treba uložiti znatan trud u njihovu organizaciju.

Odbor za nadzor regulative nadzire provjere primjerenosti i glavne evaluacije osiguravanjem provjere kvalitete radi procjene učinkovitosti zakonodavstva.

Konačno, kao i kod procjena učinka, prilagodit ćemo sažetke kako bi bili pristupačniji i informativniji o učinkovitosti zakonodavstva.

6.4.Pouzdan Odbor za nadzor regulative

Odbor za nadzor regulative unutar Komisije procjenjuje kvalitetu procjena učinka, glavnih evaluacija i provjera primjerenosti kojima se pridonosi odlučivanju o politikama (ali ga ne zamjenjuju). Odbor ne može dovesti niti ne dovodi u pitanje političke ciljeve i odabire iznesene u izvješćima uz nacrte prijedloga, ali uzima u obzir kvalitetu dokaza, analize i logike intervencije. U svojoj savjetodavnoj ulozi Odbor će nastaviti pružati savjete u vezi s primjenom i tumačenjem smjernica za bolju regulativu, kako su izmijenjene nakon ove Komunikacije, uključujući o primjeni izuzeća.

Ako Odbor utvrdi da procjena učinka ili evaluacija ne ispunjava standarde utvrđene u smjernicama za bolju regulativu, izdaje negativno mišljenje. Tada predmetno izvješće treba revidirati. Ako Odbor izda dva negativna mišljenja o određenoj procjeni učinka, samo potpredsjednik za međuinstitucijske odnose i predviđanja može podnijeti inicijativu Kolegiju povjerenika radi mogućeg donošenja. Nijedno regulatorno nadzorno tijelo u državama članicama nema takav stupanj utjecaja.

Predsjednica Ursula von der Leyen revidirala je odluku o uspostavljanju Odbora 73 radi osiguranja neometanog funkcioniranja Odbora nakon završetka mandata njegovih članova kao i jačanja aktivnosti otvaranja prema javnosti tako da javnost bude bolje upoznata s njegovom ulogom.

Odbor se sada može baviti i neovisnim aktivnostima otvaranja prema javnosti. Nastojat će informirati javnost o svom radu izvan političkih institucija EU-a i time ojačati povjerenje u kvalitetu rada Komisije. Osim toga, više će surađivati sa sličnim tijelima u državama članicama kako bi se promicao zajednički pristup boljoj regulativi.

Konačno, Odbor će imati istaknutu ulogu u nadzoru procjena učinka i evaluacija s obzirom na pristup „jedan za jedan”, strateško predviđanje i odgovarajuće razmatranje raznih učinaka krize uzrokovane bolešću COVID‑19.

7.Ključna uloga provedbe

EU se temelji na zajednički dogovorenim pravilima. Da bi ta pravila bila učinkovita, države članice moraju ih u potpunosti primijeniti i pravodobno ih provesti. Tada trebaju osigurati da se pravila ispravno primjenjuju i provode jer izostanak provedbe uzrokuje troškove za građane i poduzeća 74 .

Komisija u ulozi čuvarice Ugovorâ pomaže državama članicama u provedbi prava EU-a i provodi postupke protiv teških povreda pravila EU-a. Komisija i države članice stoga dijele odgovornost za provedbu prava EU-a.

Djelotvorna primjena, provedba i izvršenje prava EU-a prioritet je Komisije Ursule von der Leyen. Kao što je najavljeno u političkim smjernicama predsjednice Ursule von der Leyen, nastavit ćemo voditi i podržavati države članice u njihovim nastojanjima da prenose direktive, provode propise i primjenjuju pravila EU-a na odgovarajući način. Našim provjerama usklađenosti provjerava se kako države članice prenose zakonodavstvo EU-a u nacionalno zakonodavstvo. Da bismo osigurali djelotvoran dijalog u fazi prenošenja, ovisimo o državama članicama za jasne i precizne informacije o nacionalnom zakonodavstvu.

Komisija je u svojoj Komunikaciji o utvrđivanju i uklanjanju prepreka na jedinstvenom tržištu 75 istaknula da se „prekomjerna regulacija” često pretvara u dodatno regulatorno ili administrativno opterećenje za potrošače i poduzeća, s posebnim učinkom na MSP-ove. Međutim, provjerama usklađenosti ne mogu se točno utvrditi sve nacionalne odredbe koje nadilaze ono što se zahtijeva u zakonodavstvu EU-a. Komisija u nekim slučajevima ne može niti precizno procijeniti koliki udio regulatornog opterećenja proizlazi iz elemenata od nacionalnog interesa koje države članice dodaju tijekom provedbe pravila EU-a. Komisija u skladu s Međuinstitucijskim sporazumom o boljoj izradi zakonodavstva 76 ponavlja državama članicama svoj zahtjev za podnošenje izvješća kad odluče dodati elemente koji ne proizlaze iz zakonodavstva EU‑a.

Komisija u budućnosti namjerava provesti analizu stanja nadzornih i provedbenih aktivnosti kako bi osigurala njihovu primjerenost za provedbu prava EU-a u praksi.

8.Zaključci

S obzirom na buduće mogućnosti i izazove pri oporavku od najnovije krize, donošenje što učinkovitijih propisa važnije je nego ikad prije. Stoga unatoč tome što Komisija već ima jedan od najboljih sustava bolje regulative na svijetu, mi – Europski parlament, Vijeće i Komisija – moramo učiniti još više. To se posebno odnosi na ocjenu većih izmjena koje se uvode tijekom pregovora ili u konačne zakonodavne tekstove.

Prvo moramo osigurati da institucije Europske unije, lokalna, regionalna i nacionalna tijela, socijalni partneri, poduzeća, civilno društvo, znanstvena zajednica i opća javnost surađuju u oblikovanju kvalitetnih politika EU-a. S naše strane poboljšat ćemo način savjetovanja i komunikacije s dionicima te povećati transparentnost. Konkretno, informirat ćemo javnost o internetskom portalu Iznesite svoje mišljenje i osigurati da svatko može jednostavno pristupiti savjetovanjima na tom portalu i pretraživati ih, čak i bez prethodnog znanja.

Nastavljamo još više pojednostavnjivati zakonodavstvo i smanjivati opterećenje uspostavljanjem pristupa „jedan za jedan” i primjenom savjeta platforme Fit for Future. Nadalje, razvijat ćemo naš paket instrumenata za bolju regulativu kako bismo bolje koristili predviđanja, integrirali ciljeve održivog razvoja i vodili više računa o održivosti i važnosti digitalizacije. Svoj ćemo pristup dalje preispitivati kako bismo osigurali da se njime ostvaruju željeni rezultati. U tu ćemo svrhu 2023. analizirati kako se primjenjivao pristup „jedan za jedan” te preispitati njegovu provedbu.

Napredak u donošenju boljih propisa (a time i bolji rezultati) najbolje se može ostvariti bliskom suradnjom u narednim godinama. Na taj način možemo osigurati da EU postane jači i otporniji tijekom mandata ove Komisije.

(1)      OECD (2018.), OECD Regulatory Policy Outlook 2018 (OECD-ov pregled regulatorne politike 2018.) (OECD Publishing, Pariz).

(2)       https://ec.europa.eu/info/law/law-making-process/evaluating-and-improving-existing-laws/refit-making-eu-law-simpler-less-costly-and-future-proof/fit-future-platform-f4f_hr  

(3)       https://sdgs.un.org/goals

(4)      Komunikacija Komisije „Digitalni kompas za 2030.: europski pristup za digitalno desetljeće” , COM(2021) 118

(5)      U skladu s usklađenosti politika radi razvoja, članak 208. UFEU-a

(6)      Komunikacija Komisije, Bolja regulativa: analiza stanja i nastavak naše obveze , COM(2019) 178.

(7)      Vidjeti odjeljak 6.

(8)      Vidjeti odjeljak 5.

(9)      Međuinstitucijski sporazum Europskog parlamenta, Vijeća Europske unije i Europske komisije od 13. travnja 2016. o boljoj izradi zakonodavstva ( SL L 123, 12.5.2016., str. 1. ) .

(10)      Komunikacija Komisije, Strategija za MSP-ove i održivu i digitalnu Europu , COM(2020) 103.

(11)      Vidjeti odjeljak 5.1.

(12)      Kao dopunu rada Radne skupine za supsidijarnost, proporcionalnost i inicijativu „Činiti manje, ali učinkovitije” Odbor regija uspostavio je mrežu RegHub . To je regionalna mreža koja ciljanim anketama provjerava kako se zakonodavstvo provodi na lokalnoj razini. RegHub 2.0 ima 46 lokalnih i regionalnih članova („regionalna središta”), 10 promatrača i jedno pridruženo tijelo na području EU-a. Sa središtima se savjetuje na radionicama, razgovorima i upitnicima pri čemu se prikuplja njihovo iskustvo u provedbi odabranih politika EU-a.

(13)      Vidjeti odjeljak 6.3.

(14)      Vidjeti odjeljak 4.

(15)      Vidjeti odjeljak 3.

(16)      Komunikacija Komisije,  Bolja regulativa: analiza stanja i nastavak naše obveze , COM(2019) 178.

(17)      Vidjeti odjeljak 3.

(18)      „Očitovanje” se odnosi na više izvora podataka, informacija i znanja, uključujući kvantitativne podatke kao što su statistika i mjerenja, kvalitativne podatke kao što su mišljenja, doprinos dionika, zaključci evaluacija, kao i znanstveni i stručni savjeti.

(19)      Trenutačno se evaluacije najavljuju u planovima djelovanja, a procjene učinka u početnim procjenama učinka.

(20)      Komisija je od 2015. do 2018. provela 417 javnih savjetovanja.

(21)       https://ec.europa.eu/info/law/better-regulation/have-your-say_hr  

(22)      Organizacija ciljanih savjetovanja ostat će u nadležnosti pojedinih glavnih uprava.

(23)

     Međutim, ako bude potrebno održavat će se i savjetovanja u dva koraka.

(24)      Osim za vrlo tehničke inicijative i specijalizirane upitnike, pri čemu bi takva nastojanja bila nerazmjerna očekivanom doprinosu.

(25)      Tijekom ljetnih praznika to se razdoblje obično produljuje na 14 tjedana.

(26)      Odluke će se donositi za svaki slučaj posebno.

(27)       Mišljenje platforme REFIT o podnescima XXII.4.a DIHK-a (Njemačka industrijska i trgovinska komora) i XXII.4.b građanina o mehanizmima savjetovanja s dionicima (doneseno 7. lipnja 2017.).

(28)      Komunikacija Komisije, Unija ravnopravnosti: Strategija o pravima osoba s invaliditetom za razdoblje 2021.–2030. , COM(2021) 101 final.

(29)      Uključujući i putem društvenih medija.

(30)      Tijekom analize stanja 2019. gotovo 40 % ispitanika u javnom savjetovanju bilo je (vrlo) nezadovoljno načinom na koji Komisija izvješćuje o rezultatima svojih javnih savjetovanja i povratnim informacijama i o tome što čini s tim informacijama. Platforma REFIT isto je tako zatražila veću transparentnost u pruženim povratnim informacijama ( Mišljenje platforme REFIT o podnescima XXII.4.a ). Ta je zapažanja potvrdio i Europski revizorski sud, koji je preporučio da Komisija poboljša način na koji reagira na dokaze prikupljene aktivnostima u okviru savjetovanja (ERS, Tematsko izvješće br. 14/2019: „Iznesite svoje mišljenje!”: javna savjetovanja Komisije potiču građane na aktivnije sudjelovanje, ali ne ispunjavaju puni potencijal kao aktivnosti otvaranja prema javnosti ).

(31)      To se odnosi samo na javna savjetovanja. Rok od osam tjedana okvirni je rok za javna savjetovanja s velikim brojem odgovora. Povratne informacije ispitanika o zakonodavnim prijedlozima objavljuju se na internetu u trenutku podnošenja na portal Iznesite svoje mišljenje.

(32)      Komisija se obvezala zaštititi osobne podatke ispitanika i poštovati njihovu privatnost. Jedinstvena izjava o zaštiti privatnosti obuhvaća sva javna savjetovanja objavljena na portalu Iznesite svoje mišljenje u skladu s Uredbom (EU) 2018/1725 Europskog parlamenta i Vijeća.

(33)      Komunikacija Komisije, European Commission digital strategy: a digitally transformed, user-focused and data-driven Commission (Digitalna strategija Europske komisije: digitalno transformirana Komisija koja je usmjerena na korisnike i koja se oslanja na podatke), C(2018) 7118.

(34)      Postupak je već započeo za registar dokumenata Komisije i bazu podataka međuinstitucijskih studija.

(35)       https://op.europa.eu/hr/web/general-publications/publications  

(36)       https://eur-lex.europa.eu/

(37)       Communication on Data, Information and Knowledge Management (Komunikacija o upravljanju podacima, informacijama i znanjem) C(2016)6626/F1 i Komunikacija Komisije, Europska strategija za podatke , COM(2020) 66 final.

(38)      Podložno odredbama o pravima intelektualnog vlasništva i povjerljivosti.

(39)      Nadalje, znanstveni dokazi već su javno dostupni na raznim namjenskim portalima, npr. tijela za znanstvenu procjenu EU-a (kao što je Europska agencija za sigurnost hrane ili Europska agencija za lijekove).

(40)       https://web.jrc.ec.europa.eu/policy-model-inventory/

(41)       https://ec.europa.eu/info/law/law-making-process/evaluating-and-improving-existing-laws/refit-making-eu-law-simpler-and-less-costly_hr  

(42)      Općenito je zaključeno (SWD(2017) 675) da je zbog pitanja dostupnosti, transparentnosti i pouzdanosti podataka procjena administrativnog opterećenja u državama članicama bila skupa i složena. Iako se smanjenje opterećenja temeljilo na opsežnom prikupljanju podataka, nisu se mogle jasno dokazati njegove koristi za poduzeća u praksi.

(43)       Godišnji pregled opterećenosti godišnje je izvješće Komisije u kojem se navodi pregled rada Komisije na smanjenju opterećenja.

(44)      Komisija je 2020. održala dvije radionice s državama članicama i europskim regulatornim nadzornim tijelima kako bi prikupila nacionalna iskustva s pristupima „jedan za jedan”.

(45)      Za pregled vidjeti na primjer: One-In, X-Out: regulatory offsetting in selected OECD countries  (Jedan za X njih: regulatorna kompenzacija u odabranim zemljama OECD-a) ( radni dokument regulatorne politike OECD-a).

(46)      Na primjer, mehanizmom za oporavak i otpornost, kohezijskom politikom i poljoprivrednim fondovima te mehanizmom za pravednu tranziciju.

(47)      Izmjene koje je uveo Europski parlament ili Vijeće uzimaju se u obzir u fazi evaluacije nakon provedbe zakona u državama članicama.

(48)      Troškovi prilagodbe obuhvaćaju ulaganja i troškove koje moraju snositi poduzeća, građani i organizacije civilnog društva kako bi svoju aktivnost prilagodili zahtjevima iz pravnih pravila; Administrativni troškovi posljedica su administrativnih aktivnosti izvršenih kako bi se ispunile administrativne obveze uključene u pravne propise (npr. obveze izvješćivanja u svrhu praćenja i u statističke svrhe, informacije o označavanju i neoznačavanju za treće strane, registracija, certificiranje proizvoda ili postupaka).

(49)      Komunikacija Komisije, Primjerenost propisa EU-a , COM(2012) 746.

(50)      Komunikacija Komisije, Bolja regulativa: analiza stanja i nastavak naše obveze , COM(2019) 178.

(51)       Odluka Komisije C(2020) 2977 od 11. svibnja 2020. o osnivanju platforme Fit for Future ( SL C 163, 12.5.2020., str. 3. ) .

(52)      To se odnosi na pitanje je li dovoljno uspostaviti načela i ciljeve ili su za način postizanja tih ciljeva potrebni detaljni tehnički propisi. To može utjecati na stupanj diskrecijskog prava nacionalnih, regionalnih i lokalnih tijela pri provedbi zakonodavstva (vidjeti rad Radne skupine za supsidijarnost, proporcionalnost i inicijativu „Činiti manje, ali učinkovitije”).

(53)       https://ec.europa.eu/info/law/law-making-process/evaluating-and-improving-existing-laws/refit-making-eu-law-simpler-less-costly-and-future-proof/fit-future-platform-f4f/annual-work-programme_hr

(54)      Komisija priprema sektorske procjene učinka od 90-ih godina 20. stoljeća.

(55)       https://ec.europa.eu/knowledge4policy/foresight/tool/megatrends-hub_en  

(56)      Komunikacija Komisije, Izvješće o strateškim predviđanjima 2020. – put prema otpornijoj Europi, COM(2020) 493.

(57)      Odnosno, kad je trebalo pripremiti procjenu učinka u skladu s odredbama smjernica za bolju regulativu, ali to nije učinjeno zbog diskrecijske odluke Komisije.

(58)      Primijenit će se načelo proporcionalne analize, pa će se učinci kvantificirati koliko to bude moguće.

(59)      Vidjeti Komunikaciju Komisije, Akcijski plan za provedbu europskog stupa socijalnih prava , COM(2021) 102 final.

(60)      U skladu s člancima 8. i 10. UFEU-a.

(61) Kao dopuna Komunikacije Komisije Načela supsidijarnosti i proporcionalnosti: jačanje njihove uloge u donošenju politika EU-a , COM(2018) 703: provjere nužnosti procjene teritorijalnog učinka uvest će se kao jedan od alata kako bi službe Komisije mogle utvrditi kad je važno provoditi procjene teritorijalnih učinaka.

(62)      Komunikacija Komisije, Budućnost hrane i poljoprivrede , COM(2017) 713 final.

(63)      Komunikacija Komisije , Poticanje rasta i kohezije u graničnim regijama EU-a COM(217)534 final

(64)      U svojoj Komunikaciji: Jače i obnovljeno strateško partnerstvo s najudaljenijim regijama EU-a , COM(2017) 623 final, Komisija se obvezala osigurati da se bojazni i interesi najudaljenijih regija pomno prouče i uzmu u obzir kao relevantni za procjene učinka i evaluaciju politika.

(65)      Paket instrumenata za bolju regulativu 2017., alat br. 22.

(66)       https://portal.cor.europa.eu/subsidiarity/Pages/Subsidiarityandproportionalityanalysiskit.aspx

(67)      Komunikacija Komisije, Načela supsidijarnosti i proporcionalnosti: jačanje njihove uloge u donošenju politika EU-a , COM(2018) 703.

(68)      Osim područja koja su u isključivoj nadležnosti EU-a gdje se ne primjenjuje supsidijarnost.

(69)      Europski revizorski sud, Tematsko izvješće br. 16/2018: Ex post preispitivanje zakonodavstva EU-a: sustav je dobro uspostavljen, ali nedovršen .

(70)      Time se izbjegava izmišljanje različitih kategorija, npr. „procjena iskustva s provedbom”, „preispitivanje provedbe”, „praćenje primjene Uredbe… osobito ispitivanjem njezine djelotvornosti”, „evaluacija provedbe”, „izvješće o provedbi i učinku”, „preispitivanje svih elemenata”, „preispitivanje funkcioniranja i učinkovitosti”.

(71)      Djelotvornost, učinkovitost, relevantnost, koherentnost i dodana vrijednost EU-a.

(72)      U skladu s digitalnom strategijom Komisije i Europskom strategijom za podatke .

(73)      Odluke C(2019) 5565 od 17. srpnja 2019. i P(2020) 2 od 23. siječnja 2020.

(74)      Npr. ukupni troškovi društva samo zbog trenutačnih nedostataka u provedbi zakonodavstva o okolišu iznose oko 55 milijardi EUR godišnje. Studija COWI za Europsku komisiju, Costs of not implementing EU environmental law (Troškovi izostanka provedbe prava EU-a o okolišu) (2019.)

(75)      Komunikacija Komisije, Utvrđivanje i uklanjanje prepreka na jedinstvenom tržištu , COM(2020) 93.

(76)      Vidjeti stavak 43. Sporazuma.