EUR-Lex Access to European Union law

Back to EUR-Lex homepage

This document is an excerpt from the EUR-Lex website

Document 52021DC0101

KOMUNIKACIJA KOMISIJE EUROPSKOM PARLAMENTU, VIJEĆU, EUROPSKOM GOSPODARSKOM I SOCIJALNOM ODBORU I ODBORU REGIJA Unija ravnopravnosti: Strategija o pravima osoba s invaliditetom za razdoblje 2021.–2030.

COM/2021/101 final

Bruxelles, 3.3.2021.

COM(2021) 101 final

KOMUNIKACIJA KOMISIJE EUROPSKOM PARLAMENTU, VIJEĆU, EUROPSKOM GOSPODARSKOM I SOCIJALNOM ODBORU I ODBORU REGIJA

Unija ravnopravnosti: Strategija o pravima osoba s invaliditetom za razdoblje 2021.–2030.






Unija ravnopravnosti: Strategija o pravima osoba s invaliditetom za razdoblje 2021.–2030.

„Osobe s invaliditetom imaju pravo na dobre uvjete na radnom mjestu, na neovisno življenje, na jednake mogućnosti i na puno sudjelovanje u životu svoje zajednice. Svi imaju pravo na život bez prepreka, a naša je obveza da im kao zajednica osiguramo potpuno sudjelovanje u društvu na ravnopravnoj osnovi s drugima.”

Predsjednica Komisije Ursula von der Leyen 1

1.Vizija i potreba za djelovanjem

Europska unija utemeljena je na vrijednostima ravnopravnosti, socijalne pravednosti, slobode, demokracije i ljudskih prava. Ugovorom o funkcioniranju Europske unije (UFEU) i Poveljom Europske unije o temeljnim pravima pruža se osnova za borbu protiv svih oblika diskriminacije te se ravnopravnost utvrđuje kao temelj politika EU-a. Predsjednica von der Leyen kao jedan od prioriteta svoje Komisije najavila je stvaranje Unije ravnopravnosti u svakom smislu riječi.

Donošenjem Konvencije Ujedinjenih naroda o pravima osoba s invaliditetom 2006. („Konvencija”) ostvaren je napredak u utvrđivanju minimalnih standarda za prava osoba s invaliditetom 2 . EU i njegove države članice stranke su Konvencije i ostvaruju napredak u njezinoj provedbi 3 .

Europski stup socijalnih prava 4 služi kao orijentir za politiku zapošljavanja i socijalnu politiku, a 2017. zajednički su ga proglasili Europski parlament, Vijeće i Europska komisija. U načelu 17. tog stupa ističe se da osobe s invaliditetom imaju pravo na potporu dohotku koja im omogućuje dostojan život, usluge koje im omogućuju sudjelovanje na tržištu rada i u društvu te radno okruženje prilagođeno njihovim potrebama.

Europskom strategijom za osobe s invaliditetom 2010.–2020. 5 otvoren je put Europi bez prepreka, a sredstvima EU-a financirale su se mjere za poboljšanje kvalitete života otprilike 87 milijuna osoba u EU-u koje imaju neki oblik invaliditeta 6 . Evaluacijom 7 je utvrđeno da je strategija doprinijela poboljšanju stanja u nizu područja, posebno u pogledu pristupačnosti za osobe s invaliditetom i promicanja njihovih prava jer je pitanje invaliditeta uvršteno među prioritete EU-a.

Međutim, osobe s invaliditetom i dalje nailaze na znatne prepreke u pristupu zdravstvenoj skrbi, obrazovanju, zapošljavanju, rekreacijskim aktivnostima i sudjelovanju u političkom životu. Rizik od siromaštva ili socijalne isključenosti za njih je veći (28,4 %) nego za osobe bez invaliditeta (18,4 %). Više od polovine osoba s invaliditetom izjavilo je da je 2019. bilo izloženo diskriminaciji. 8  

Taj problem treba hitno riješi jer su zbog pandemije bolesti COVID-19 i njezinih gospodarskih posljedica prepreke i nejednakosti postale još izraženije 9 . Osobe s invaliditetom koje žive u domovima imaju više stope zaraze i istodobno pate zbog izoliranosti koja je posljedica mjera ograničavanja socijalnih kontakata. S druge strane, ograničeno pružanje osobnih usluga može ugroziti neovisno življenje osoba koje žive u zajednici i vlastitom domu. Zbog ograničenog pristupa informatičkim alatima potrebnima za telekonferencije, rad na daljinu, učenje na daljinu, kupnju na internetu i pristup informacijama o bolesti COVID-19 čak i jednostavni zadaci predstavljaju izazov. EU je brzo poduzeo mjere za ublažavanje socioekonomskih posljedica pandemije kako bi osigurao pravedan i uključiv oporavak kojim će se ukloniti razlike i nejednakosti. Komisija je zagovarala hitne mjere već početkom proljeća 2020., 10 a u svibnju je predložila opsežan plan oporavka za Europu 11 . Sljedeći dugoročni proračun EU-a, zajedno s instrumentom NextGenerationEU 12 , dosad je najveći doneseni paket poticaja. Njime će se poduprijeti odgovor na COVID-19 i oporavak od pandemije u kojima se uzima u obzir pitanje invaliditeta 13 .

Vrijeme je za intenzivnije mjere na europskoj razini. Europski parlament 14 pozvao je na obnavljanje strategije za osobe s invaliditetom kojom bi se obuhvatila sva područja Konvencije, a Vijeće se obvezalo nastaviti s njezinom provedbom 15 . Europski gospodarski i socijalni odbor i Europski odbor regija istaknuli su ulogu pristupačnosti i neovisnog življenja te važnost upravljanja i praćenja 16 .

Ovom se strategijom želi poboljšati kvaliteta života osoba s invaliditetom u sljedećem desetljeću, u EU-u i izvan njega. Ciljevi ove strategije mogu se postići samo koordiniranim djelovanjem na nacionalnoj razini i razini EU-a, uz snažnu predanost država članica te regionalnih i lokalnih tijela provedbi mjera koje predloži Komisija.

U nekim područjima kao što su promet i unutarnje tržište EU dijeli nadležnost s državama članicama. U drugim relevantnim područjima, kao što su zdravstvo, obrazovanje i kultura, glavnu nadležnost i dalje imaju države članice, dok im EU pruža potporu. Stoga države članice i dalje imaju primarnu odgovornost da nacionalne politike za osobe s invaliditetom oblikuju u skladu sa svojim obvezama provedbe Konvencije UN-a o pravima osoba s invaliditetom i u skladu s primjenjivim pravilima EU-a. Ovom će se strategijom osigurati i da Komisija predvodi primjerom kad je riječ o provedbi Konvencije UN-a o pravima osoba s invaliditetom te da u tu svrhu intenzivnije surađuje s drugim institucijama EU-a.

Strategijom se uzima u obzir raznolikost invaliditeta, koja je rezultat međudjelovanja dugotrajnih i često nevidljivih tjelesnih, mentalnih, intelektualnih ili osjetilnih oštećenja i prepreka u okruženju, kao i veća učestalost invaliditeta u starijoj životnoj dobi, pri čemu gotovo polovina osoba starijih od 65 godina ima neki oblik invaliditeta. Promiče se intersekcijska perspektiva, odnosno nastoje se ukloniti konkretne prepreke s kojima se suočavaju osobe s invaliditetom čiji se identitet preklapa s drugim identitetima (rodni, rasni, etnički, seksualni, vjerski) ili koje su u teškom socioekonomskom ili drugom ranjivom položaju. Među osobama s invaliditetom, posebnu pozornost trebalo bi posvetiti ženama, djeci, starijim osobama, beskućnicima, izbjeglicama, migrantima, Romima i drugim etničkim manjinama.

Strategijom se podupiru zelena i digitalna tranzicija te zdrava Europa 17 , čime se pridonosi održivoj, otpornoj, inovativnoj i pravednoj Uniji. Ona je dio akcijskog plana za europski stup socijalnih prava koji je donijela Komisija. Dopunjuje strategije za ravnopravnost donesene radi borbe protiv diskriminacije u svim njezinim oblicima, što će doprinijeti realizaciji Unije ravnopravnosti i jačanju uloge Europe kao globalnog partnera u borbi protiv nejednakosti, postizanju UN-ovih ciljeva održivog razvoja 18 i promicanju ljudskih prava.

2.Pristupačnost – važna za ostvarivanje prava, autonomije i ravnopravnosti 

Pristupačnost izgrađenog okoliša, virtualnog okruženja, informacijskih i komunikacijskih tehnologija (IKT), robe i usluga, prijevoza i infrastrukture važna je za ostvarivanje prava te je preduvjet za puno sudjelovanje osoba s invaliditetom na ravnopravnoj osnovi s drugima.

Tijekom posljednjeg je desetljeća donesen niz propisa EU-a u različitim područjima kako bi EU postao pristupačniji za osobe s invaliditetom: Europski akt o pristupačnosti koji obuhvaća proizvode i usluge, Direktiva o pristupačnosti interneta, Zakonik elektroničkih komunikacija, Direktiva o audiovizualnim medijskim uslugama i zakonodavstvo o autorskim pravima 19 . Utvrđeni su europski standardi pristupačnosti kako bi se podržala provedba propisa u izgrađenom okolišu i IKT-u te kako bi organizacije primjenjivale pristup „dizajn za sve” 20 . Europskim politikama promiču se digitalna transformacija i digitalne javne usluge koje su uključive i pristupačne za osobe s invaliditetom 21 . U nedavni prijedlog za preispitivanje zakonodavstva o roamingu 22 Komisija je uključila posebne mjere kojima se krajnjim korisnicima s invaliditetom olakšava pristup hitnim službama.

Pravima putnika zajamčeno je pravo na nediskriminaciju u pristupu prijevozu i na besplatnu pomoć za putnike s invaliditetom i putnike smanjene pokretljivosti koji putuju zrakoplovom, željeznicom, pomorskim prijevoznim sredstvom ili autobusom 23 . Nagradom za pristupačnost grada 24 potiče se dosljedan, međusektorski pristup koji nadilazi minimalne standarde utvrđene pravom EU-a. Osim toga, Komisija je preporučila da se u okviru obnove zgrada radi poboljšanja energetske učinkovitosti uklone prepreke pristupačnosti 25 . 

Prema propisima EU-a države članice moraju ispuniti zahtjeve za pristupačnost kako bi mogle iskoristiti sredstva iz fondova s podijeljenim upravljanjem, a u javnoj nabavi obvezna je kupnja pristupačne robe, usluga i infrastrukture 26 . Države članice usto se potiče da sredstva za pristupačnost uključe u planove za otpornost i oporavak.

Međutim, osobe s invaliditetom i dalje nailaze na prepreke, koje otežavaju mobilnost unutar zemalja i Europe te sprečavaju pristup informacijama, proizvodima, uslugama i stanovanju.

Kako bi Europa bila bez prepreka, države članice trebale bi integrirati pristupačnost u sve relevantne politike i mjere, posebno one povezane s europskim zelenim planom, valom obnove i novim europskim Bauhausom, a stručnjaci bi trebali proći osposobljavanje o pristupačnosti.

Na razini EU-a Komisija će posebnu pozornost posvetiti pravilnoj provedbi i evaluaciji svih propisa EU-a kojima se uređuje pristupačnost te utvrditi nedostatke i potrebu za daljnjim zakonodavnim mjerama 27 . Djelovanje na razini EU-a uključivat će i daljnji rad na standardizaciji i tehničkim specifikacijama. Komisija će do 2023. ispitati funkcioniranje unutarnjeg tržišta za asistivne tehnologije kako bi utvrdila potrebu za daljnjim djelovanjem jer različita pravila država članica o prihvatljivosti i certificiranju proizvoda mogu narušiti konkurentnost cijena 28 . Na temelju Komunikacije o valu obnove Komisija će 2021. revidirati zakonodavni okvir koji se odnosi na energetsku učinkovitost zgrada, a zahtjevi za obnovu dovest će do poboljšanja pristupačnosti 29 .

Vodeća inicijativa:

Komisija će 2022. otvoriti europski centar za resurse AccessibleEU kako bi se povećala usklađenost politika pristupačnosti i olakšao pristup relevantnom znanju. Tim okvirom za suradnju nacionalna tijela nadležna za provedbu pravila o pristupačnosti povezat će se sa stručnjacima i osobama iz struke u svim područjima pristupačnosti radi međusektorske razmjene dobre prakse, poticanja razvoja politika na nacionalnoj razini i razini EU-a te razvoja alata i standarda za lakšu provedbu prava EU-a. Komisija će započeti s pripremama za AccessibleEU u okviru novoosnovane platforme za pitanja invaliditeta 30 .

Komisija će usto:

üu 2021. državama članicama pružiti praktične smjernice za ispunjavanje obveza iz direktiva o javnoj nabavi koje se odnose na pristupačnost te promicati osposobljavanje sudionika u javnoj nabavi za kupnju pristupačnih proizvoda i usluga,

üu 2021. uvrstiti pristupačnost i uključivost u ojačanu strategiju EU-a za digitalnu upravu, s naglaskom na antropocentrične i korisniku prilagođene digitalne javne usluge u cijeloj Europi koje odgovaraju potrebama i preferencijama europskih građana, uključujući potrebama osoba s invaliditetom,

üu 2022. evaluirati primjenu Direktive o pristupačnosti interneta i procijeniti treba li Direktivu revidirati kako bi se uklonili svi utvrđeni nedostaci koji se, među ostalim, mogu odnositi na područje primjene, tehnološki napredak i usklađenost s drugim relevantnim zakonodavstvom EU-a,

üu skladu sa Strategijom za održivu i pametnu mobilnost 2021. će preispitati regulatorni okvir o pravima putnika, uključujući prava osoba s invaliditetom i osoba smanjene pokretljivosti u zračnom, pomorskom i autobusnom prijevozu 31 ,

üdo 2022. pokrenuti inventuru imovine za željezničku infrastrukturu, odnosno pristupačnih dijelova željezničkih kolodvora, radi utvrđivanja postojećih prepreka pristupačnosti 32 ,

üu 2021. preispitati Uredbu o smjernicama Unije za razvoj transeuropske prometne mreže radi jačanja odredbe o pristupačnosti 33 ,

üu 2021. revidirati svoj Paket za gradsku mobilnost radi boljeg planiranja održive mobilnosti prema kojem države članice trebaju donijeti lokalne planove mobilnosti uzimajući u obzir potrebe različitih skupina, uključujući osoba s invaliditetom 34 .

3.Uživanje prava EU-a

Osobe s invaliditetom trebale bi sva prava uživati na ravnopravnoj osnovi s drugima, primjerice pri preseljenju u drugu državu članicu ili dok sudjeluju u političkom životu.

4.Slobodno kretanje i boravak

Pri preseljenju u drugu državu članicu radi posla, studija ili drugih razloga osobe s invaliditetom mogu naići na poteškoće u priznavanju svojega invalidskog statusa. To znači da mogu naići na prepreke u pristupu uslugama, kao što je tumačenje na znakovni jezik, i u ostvarenju povlastica za osobe s invaliditetom u toj zemlji. Prekogranične usluge isto tako mogu predstavljati izazov. Komisija će surađivati s državama članicama kako bi proširila opseg uzajamnog priznavanja invalidskog statusa u područjima kao što su mobilnost radne snage te povlastice povezane s uvjetima pružanja usluga.

Vodeća inicijativa:

Komisija će predložiti da se do kraja 2023. uvede europska iskaznica za osobe s invaliditetom, koja bi trebala biti priznata u svim državama članicama. Temeljit će se na iskustvu iz pilot-projekta iskaznice EU-a za osobe s invaliditetom 35 koji se provodi u osam država članica i na europskoj parkirnoj karti za osobe s invaliditetom.

5. Poticanje sudjelovanja u demokratskom procesu

Puno političko sudjelovanje u skladu s Konvencijom UN-a o pravima osoba s invaliditetom znači da osobe s invaliditetom ravnopravno s drugima sudjeluju u izborima te u političkom procesu i postupcima donošenja odluka.

U praksi osobe s invaliditetom često nailaze na poteškoće u ostvarivanju svojih prava, a razlozi su ograničena pristupačnost (što uključuje nedostatak informacija i komunikacije na znakovnom jeziku) ili ograničenja njihove pravne sposobnosti 36 .

U Preporuci za izbore za Europski parlament 2019. 37 Komisija je pozvala države članice da promiču ostvarivanje biračkog prava slabo zastupljenih skupina, uključujući osoba s invaliditetom. Niz država članica već je donio ciljane pravne prilagodbe, a europskim akcijskim planom za demokraciju 38 promiče se taj proces. U izvješću Komisije o provedbi izbora za Europski parlament 2019. navedeno je da još ima mjesta za napredak 39 . Europski parlament pozvao je države članice da pojačaju razmjenu najbolje prakse 40 kako bi se poboljšali uvjeti za političko sudjelovanje osoba s invaliditetom, uključujući pristupačnost informacija i birališta.

Kako je najavljeno u Izvješću o građanstvu za 2020. 41 , Komisija će surađivati s državama članicama, među ostalim u ciljanim raspravama u okviru Europske mreže za suradnju na izborima 42 i u Europskom parlamentu, kako bi se osobama s invaliditetom zajamčila ravnopravna politička prava. Osim toga, predviđa se puno sudjelovanje osoba s invaliditetom na Konferenciji o budućnosti Europe.

Komisija će usto:

üu okviru Europske mreže za suradnju u području izbora surađivati s državama članicama na podupiranju punog sudjelovanja u izborima i pristupačnosti europskih izbora (za birače i kandidate) imajući u vidu građane iz nedovoljno zastupljenih skupina, uključujući građane s invaliditetom, kako bi se zajamčilo da osobe s invaliditetom ostvaruju politička prava na ravnopravnoj osnovi s drugima,

üu 2022. u okviru događanja na visokoj razini posvećenog izborima i najavljenog u akcijskom planu za demokraciju raspravljati o praksama povezanima s uključivom demokracijom kako bi popisi kandidata odražavali raznolikost naših društava,

üna temelju toga i u bliskoj suradnji s državama članicama u okviru Europske mreže za suradnju u području izbora 2023. izraditi vodič dobre izborne prakse koji će obuhvaćati sudjelovanje građana s invaliditetom u izbornom postupku,

ünastojati odgovoriti na potrebe građana s invaliditetom izradom priručnika o elektroničkom glasanju predviđenog u akcijskom planu za europsku demokraciju,

üpodupirati uključivo demokratsko sudjelovanje, među ostalim osoba s invaliditetom, u okviru novog programa za građanstvo, ravnopravnost, prava i vrijednosti (CERV).

6.Dostojna kvaliteta života i neovisno življenje

Neovisno življenje, kvalitetne socijalne usluge i usluge zapošljavanja, pristupačno i uključivo stanovanje, sudjelovanje u cjeloživotnom učenju, odgovarajuća socijalna zaštita i snažnija socijalna ekonomija nužni su za dostojan život svih osoba s invaliditetom.

7.Razvoj neovisnog življenja i jačanje usluga koje se pružaju u zajednici

Osobe s invaliditetom, bilo mlade ili starije, imaju jednako pravo na neovisno življenje i uključenost u zajednicu, te pravo da jednako kao i drugi biraju gdje, s kim i kako će živjeti. U posljednjem desetljeću financijska sredstva EU-a znatno su doprinijela neovisnom življenju osoba s invaliditetom i njihovu uključivanju u zajednicu 43 . Za neovisno življenje potrebne su raznovrsne kvalitetne, pristupačne i cjenovno prihvatljive usluge usmjerene na potrebe pojedinca koje se pružaju u zajednici i obitelji, a obuhvaćaju osobnu asistenciju, medicinsku skrb i intervencije socijalnih radnika, što olakšava svakodnevne aktivnosti osoba s invaliditetom i njihovih obitelji te im omogućuje izbor.

Redovite usluge potpore trebaju biti uključive i pristupačne djeci s teškoćama u razvoju i starijim osobama te istodobno rodno i kulturno osjetljive.

Ipak, mnoge osobe s invaliditetom, i odrasli i djeca, odvojene su od života u zajednici i nemaju kontrolu nad svojim svakodnevnim životom, posebno osobe koje žive u ustanovama 44 . To je uglavnom posljedica nedovoljnog pružanja odgovarajućih usluga u zajednici, smještaja i tehničke pomoći, kao i ograničene dostupnosti potpore za obitelji i osobne asistencije, među ostalim u području mentalnog zdravlja 45 . Stanje je posebno teško u udaljenim i ruralnim područjima. Pandemija bolesti COVID-19 naglasila je i pogoršala probleme s kojima se suočavaju osobe koje žive u ustanovama.

Kvaliteta pruženih usluga razlikuje se među državama članicama i unutar samih država 46 . Povrh toga, na sektor utječu nedostatak radne snage i teški uvjeti rada. Starije osobe s invaliditetom koje žive u ruralnim područjima češće nailaze na problem nedovoljnog pružanja socijalnih i zdravstvenih usluga 47 . Osiguravanje pristupa takvim uslugama u područjima s niskom gustoćom naseljenosti spominje se u Zelenoj knjizi o starenju 48 , a to će se pitanje dodatno razmotriti u okviru predstojeće dugoročne vizije za ruralna područja.

Zbog svega navedenog potrebno je pojačano djelovanje država članica, a Komisija će podupirati nacionalne, regionalne i lokalne vlasti u provedbi deinstitucionalizacije i omogućavanju neovisnog življenja, među ostalim u okviru fondova s podijeljenim upravljanjem za razdoblje 2021.–2027., vala obnove, komponente planova oporavka i otpornosti povezane s obnovom, i Instrumenta za tehničku potporu 49 .

Ubrzana digitalna transformacija i zelena tranzicija omogućuju da se uz upotrebu informacijske i komunikacijske tehnologije (IKT), umjetne inteligencije i robotike osmisle usluge prilagođene potrebama osoba s invaliditetom, bilo da je riječ o uslugama koje se pružaju na licu mjesta ili uslugama na daljinu. Za učinkovitu upotrebu tih tehnologija potrebno je ukloniti prepreke pristupačnosti za osobe s invaliditetom i ulagati u njihove digitalne vještine.

Vodeće inicijative:

Komisija će do 2023. izdati smjernice za države članice s preporukama za poboljšanja u pogledu neovisnog življenja i uključenosti u zajednicu kako bi se osobama s invaliditetom omogućilo pristupačno i potpomognuto stanovanje u zajednici ili da nastave živjeti kod kuće (što uključuje programe osobne asistencije).

Na temelju postojećeg dobrovoljnog Europskog okvira za kvalitetu socijalnih usluga Komisija će do 2024. predstaviti poseban okvir za izvrsne socijalne usluge za osobe s invaliditetom kako bi se poboljšalo pružanje usluga osobama s invaliditetom i povećala privlačnost radnih mjesta u tom području, među ostalim usavršavanjem i prekvalifikacijom pružatelja usluga.

Komisija poziva države članice:    

üda primijene dobru praksu deinstitucionalizacije u području mentalnog zdravlja i u odnosu na sve osobe s invaliditetom, uključujući djecu, kako bi se pospješio prijelaz s institucionalne skrbi na usluge za pružanje potpore u zajednici,

üda promiču i osiguraju financiranje pristupačnog socijalnog stanovanja koje uzima u obzir pitanje invaliditeta, među ostalim za starije osobe s invaliditetom, te da rade na rješavanju problema s kojima se suočavaju beskućnici s invaliditetom.

8.Razvoj novih vještina za nova radna mjesta

Posjedovanje odgovarajućih vještina i kvalifikacija preduvjet je za pristup i uspjeh na tržištu rada. Kako je utvrđeno u programu vještina za Europu 50 , za to su potrebne nacionalne strategije za vještine kojima bi trebalo obuhvatiti i posebne potrebe osoba s invaliditetom. Na svim se razinama moraju osigurati jednak pristup obrazovanju i osposobljavanju usmjerenom na tržište rada. Na državama članicama je odgovornost da politike obrazovanja i osposobljavanja prilagode potrebama osoba s invaliditetom na način koji je usklađen s Konvencijom UN-a o pravima osoba s invaliditetom.

Unatoč pravu na pristup redovnom strukovnom obrazovanju i osposobljavanju, visok udio mladih osoba s invaliditetom pohađa posebne strukovne škole. To je često posljedica općeg nedostatka pristupačnosti i razumne prilagodbe 51 te nedovoljne potpore za učenike s invaliditetom u okviru redovnog strukovnog osposobljavanja. Prelazak na otvoreno tržište rada iz tog sustava teži je nego iz redovnog obrazovnog sustava. Osim toga, osobe s invaliditetom manje sudjeluju u obrazovanju odraslih od osoba bez invaliditeta 52 .

Preporukom Vijeća o strukovnom obrazovanju i osposobljavanju (SOO) 53 za održivu konkurentnost, socijalnu pravednost i otpornost poziva se države članice da osmisle strukovne programe koji su uključivi i pristupačni za ranjive skupine, kao što su osobe s invaliditetom. Obnovljeni Europski savez za naukovanje doprinijet će razmjeni znanja o tome kako naukovanje može služiti kao alat za socijalno uključivanje te će poticati obvezivanje na kvalitetna naukovanja kojima se pruža potpora učenicima s invaliditetom. U okviru pojačane Garancije za mlade 54 Komisija podupire informiranje i aktivaciju mladih osoba s invaliditetom.

Kad je riječ o usklađivanju ponude obrazovanja i osposobljavanja sa sudjelovanjem na tržištu rada, važnu ulogu imaju savjetnici za profesionalno usmjeravanje, a posebno javne službe za zapošljavanje. U Programu vještina Komisija se obvezuje da će zajedno s Europskom mrežom javnih službi za zapošljavanje razvijati uzajamno učenje kako bi se naglasak stavio na vještine potrebne na tržištu rada, da će poboljšati pružanje usluga savjetovanja, i za zaposlene osobe i za ranjive skupine, te da će ukloniti nedostatke vještina, osobito nedostatke digitalnih vještina, često u suradnji sa socijalnim poduzećima za uključivanje na tržište rada. Kako je najavljeno u Akcijskom planu za digitalno obrazovanje za razdoblje 2021.–2027. 55 , države članice dobit će potporu u uvođenju asistivnih tehnologija i pružanju pristupačnog digitalnog okruženja za učenje i digitalnog sadržaja.

Komisija poziva države članice:

üda odrede ciljeve za sudjelovanje odraslih osoba s invaliditetom u učenju s ciljem povećanja njihova sudjelovanja te da nacionalnim strategijama za vještine obuhvate posebne potrebe osoba s invaliditetom kako bi se doprinijelo postizanju cilja iz Programa vještina i akcijskog plana za provedbu stupa socijalnih prava,

üda donesu ciljane mjere i uvedu fleksibilne oblike osposobljavanja kako bi programi strukovnog obrazovanja i osposobljavanja bili uključivi i pristupačni, uključujući za osobe s invaliditetom,

üda na temelju rezultata Plana za sektorsku suradnju u području vještina u okviru pakta za vještine dodatno podupiru suradnju relevantnih dionika socijalne ekonomije te da utvrde potrebe za digitalnim vještinama i primjenjuju asistivne tehnologije u cilju bolje zapošljivosti.

9.Poticanje pristupa kvalitetnim i održivim radnim mjestima

Zaposlenje je najbolji način za osiguravanje ekonomske neovisnosti i socijalne uključenosti. Razlika u zaposlenosti osoba s invaliditetom i osoba bez invaliditeta i dalje je visoka: osobe s invaliditetom imaju nižu stopu zaposlenosti, nerazmjerno su pogođene nezaposlenošću i prijevremeno napuštaju tržišta rada. Velik broj osoba s teškim invaliditetom ne radi na otvorenom tržištu rada, nego u ustanovama koje nude tzv. zaštićeno zapošljavanje. Takvi su programi raznoliki, ali ne osiguravaju svi odgovarajuće radne uvjete za osobe s invaliditetom i prava povezana s radom, kao ni ulazak na otvoreno tržište rada 56 . Uskraćivanjem pravne sposobnosti osoba s intelektualnim ili mentalnim invaliditetom može se ograničiti njihova sposobnost za sklapanje ugovora ili pokretanje posla, što im onemogućava samozapošljavanje i poduzetništvo.

U evaluaciji Strategije za osobe s invaliditetom 2010.–2020. zapošljavanje je utvrđeno kao jedan od pet glavnih političkih prioriteta za buduće djelovanje. Kako bi se osigurali bolji rezultati na tržištu rada za osobe s invaliditetom, Komisija će države članice i dalje podupirati u provedbi relevantnih smjernica za zapošljavanje u okviru europskog semestra, u razvoju statističkih alata kao i u promicanju razmjene najboljih praksi u kontekstu otvorene metode koordinacije u području socijalnih pitanja. Oslobađanje potencijala i talenata osoba s invaliditetom donijet će koristi za pojedince, gospodarstvo i koheziju društva u cjelini. Iako se Direktivom EU-a o jednakosti pri zapošljavanju 57 znatno doprinosi promicanju jednakih prava osoba s invaliditetom u zapošljavanju, među ostalim u vezi s razumnom prilagodbom na radnom mjestu, potrebno je učiniti više kako bi osobe s invaliditetom ostvarivale bolje rezultate na tržištu rada.

Komisija će i dalje osiguravati rigoroznu primjenu prava obuhvaćenih Direktivom o jednakosti pri zapošljavanju u državama članicama te će 2021. izvijestiti o provedbi Direktive. U tom će se izvješću ispitati i jesu li države članice postupile u skladu s preporukom Komisije i razmotrile određivanje tijela za jednakost koje bi rješavalo pitanja diskriminacije na temelju vjere ili uvjerenja, invaliditeta, dobi i spolne orijentacije u okviru područja primjene Direktive 58 .

Države članice mogu iskoristiti pojačanu Garanciju za mlade za potporu mladima s invaliditetom. Druge skupine kojima je potrebno posvetiti posebnu pozornost su žene s invaliditetom i osobe s psihosocijalnim teškoćama.

Komisija će podupirati politike zapošljavanja u državama članicama poticanjem socijalne ekonomije koja pruža usluge osobama s invaliditetom, pomaže da se osobe s invaliditetom zaposle na otvorenom tržištu rada i nudi mogućnosti zapošljavanja 59 . Na razini EU-a postoje velike razlike u tom sektoru. Kako bi se državama članicama pomoglo u jačanju socijalne uključenosti skupina u nepovoljnom položaju, zakonodavstvom EU-a o javnoj nabavi predviđeni su rezervirani ugovori, a pravo EU-a o tržišnom natjecanju dopušta posebne državne potpore za zapošljavanje radnika s invaliditetom. Države članice istodobno razvijaju politike „uključivog poduzetništva” usmjerene na nedovoljno zastupljene skupine kao što su žene, mladi i migranti, uključujući i osobe s invaliditetom.

Vodeća inicijativa:

Komisija će 2022. predstaviti paket za poboljšanje rezultata osoba s invaliditetom na tržištu rada u suradnji s Europskom mrežom javnih službi za zapošljavanje, socijalnim partnerima i organizacijama osoba s invaliditetom. Paketom će se države članice podupirati u provedbi relevantnih smjernica za zapošljavanje u okviru europskog semestra. Usmjerit će se i podupirati uzajamno učenje o tome kako jačati kapacitete službi za zapošljavanje i integraciju, promicati perspektive zapošljavanja putem pozitivne diskriminacije i borbe protiv stereotipa, osigurati razumnu prilagodbu, osigurati zdravlje i sigurnost na radu i programe profesionalne rehabilitacije u slučaju kroničnih bolesti ili nesreća te istražiti kvalitetna radna mjesta u okviru zaštićenog zapošljavanja i načine ulaska na otvoreno tržište rada.

Komisija će usto:

üu 2021. objaviti izvješće o provedbi Direktive EU-a o jednakosti pri zapošljavanju 60 i, prema potrebi, predstaviti zakonodavni prijedlog, ponajprije radi jačanja uloge tijela za jednakost,

üu 2021. donijeti akcijski plan za socijalnu ekonomiju radi stvaranja poticajnijeg okruženja za socijalnu ekonomiju preko socijalnih poduzeća, uključujući mogućnosti za osobe s invaliditetom, s naglaskom na integraciju u otvoreno tržište rada.

Komisija poziva države članice:

üda do 2024. utvrde ciljeve za povećanje stope zaposlenosti osoba s invaliditetom i smanjenje razlika u stopi zaposlenosti između osoba s invaliditetom i osoba bez invaliditeta kako bi se doprinijelo postizanju glavnog cilja u području zapošljavanja do 2030. predloženog u Akcijskom planu za provedbu europskog stupa socijalnih prava koji će odobriti Europsko vijeće,

üda ojačaju kapacitete službi za zapošljavanje u pogledu osoba s invaliditetom i u tu svrhu poboljšaju suradnju sa socijalnim partnerima i organizacijama osoba s invaliditetom,

üda olakšaju samozapošljavanje i poduzetništvo, među ostalim za osobe s intelektualnim i psihosocijalnim teškoćama, pružanjem potpore u pravnim i poslovnim pitanjima, kao što je upotreba sredstava EU-a.

10.Konsolidacija sustavâ socijalne zaštite

Uz pravedno zapošljavanje, odgovarajuća socijalna zaštita i mirovinski sustavi ključni su preduvjet za osiguravanje primjerenog dohotka za dostojan životni standard osoba s invaliditetom i njihovih obitelji.

U skladu s europskim stupom socijalnih prava i Konvencijom UN-a o pravima osoba s invaliditetom države članice provode intenzivnije reforme svojih sustava socijalne zaštite, koje obuhvaćaju okvire za procjenu invaliditeta i naknade. Sve su zemlje uvele mjere za osiguravanje zamjenskog dohotka osobama s invaliditetom. Osobna sredstva i financijska potpora, uključujući za njegovatelje, postaju uobičajena praksa 61 . Znatan broj država članica za reforme svojih sustava socijalne zaštite primio je potporu Komisije u okviru Programa potpore strukturnim reformama 62 .

Međutim, cilj primjerenog životnog standarda za sve još nije postignut. Nedovoljno sudjelovanje na tržištu rada u kombinaciji s nedovoljnom socijalnom zaštitom i dodatnim troškovima povezanima s invaliditetom, što obuhvaća i obiteljsku skrb, glavni su razlozi zbog kojih su osobe s invaliditetom i njihove obitelji izloženije većem riziku od financijskog siromaštva. Kriteriji za ostvarivanje prava na naknadu za invaliditet ponekad su prepreka zapošljavanju.

Komisija će:

üu 2022. pokrenuti studiju o socijalnoj zaštiti i uslugama za osobe s invaliditetom kako bi se ispitale dobre prakse povezane s naknadama za invaliditet, dohotkom u starijoj dobi, zdravstvenim osiguranjem, novčanim naknadama i negotovinskim pogodnostima te dodatnim troškovima zbog invaliditeta,

üizraditi smjernice za države članice kako bi im pomogla u daljnjim reformama socijalne zaštite usmjerenima na osobe s invaliditetom i okvire za procjenu invaliditeta, među ostalim na zahtjev putem Instrumenta za tehničku potporu.

Komisija poziva države članice:

üda definiraju mjere za daljnje uklanjanje nedostataka u socijalnoj zaštiti za osobe s invaliditetom radi smanjivanja nejednakosti, primjerice nadoknadom dodatnih troškova povezanih s invaliditetom i uvjetima za dobivanje naknade za invaliditet.

11.Jednak pristup i nediskriminacija