EUROPSKA KOMISIJA

Bruxelles, 21.4.2021.

COM(2021) 205 final

KOMUNIKACIJA KOMISIJE EUROPSKOM PARLAMENTU, VIJEĆU, EUROPSKOM GOSPODARSKOM I SOCIJALNOM ODBORU I ODBORU REGIJA

Poticanje europskog pristupa umjetnoj inteligenciji

Komunikacija: Poticanje europskog pristupa umjetnoj inteligenciji

1.Uvod

Umjetna inteligencija (UI) iznimno će utjecati na ljudske živote i rad u sljedećim desetljećima. Takvo je stajalište osnova europske strategije za umjetnu inteligenciju koja je pokrenuta u travnju 2018., a u međuvremenu je i potvrđena. UI može našim društvima omogućiti brojne prednosti, od smanjenja onečišćenja do manjeg broja smrtnih slučajeva u prometu, od poboljšanja zdravstvene skrbi i većih mogućnosti za osobe s invaliditetom i starije osobe do boljeg obrazovanja i više načina uključivanja građana u demokratske procese, od bržeg donošenja presuda do učinkovitijeg suzbijanja terorizma i kriminala na internetu i izvan njega te poboljšanja kibersigurnosti. Potencijal umjetne inteligencije došao je do izražaja u borbi protiv bolesti COVID-19 jer je ta tehnologija pomogla u predviđanju zemljopisnog širenja bolesti, dijagnosticiranju zaraze primjenom računalne tomografije i razvoju prvih cjepiva i lijekova protiv virusa. UI se prije svega pokazao svestranijim od većine drugih tehnologija. S druge strane, uporaba umjetne inteligencije podrazumijeva i određene rizike, kao što je potencijalno izlaganje osoba, među ostalim djece 1 , velikim pogreškama koje mogu narušiti temeljna prava i sigurnost te naše demokratske procese.

U kontekstu ubrzanog tehnološkog razvoja UI-ja i globalnog političkog okruženja u kojem sve više zemalja intenzivno ulaže u UI, EU mora ujedinjeno djelovati kako bi na dugoročno održiv način iskoristio brojne mogućnosti i savladao prepreke koje donosi UI. Dvojaka politika Komisije, koja je započela pokretanjem europske strategije za umjetnu inteligenciju u travnju 2018. 2 , usmjerena je istodobno na profiliranje EU-a kao centra umjetne inteligencije na svjetskoj razini te uspostavljanje antropocentrične i pouzdane umjetne inteligencije. U Bijeloj knjizi o umjetnoj inteligenciji 3 , koju je Komisija objavila u veljači 2020., predstavljena je jasna vizija umjetne inteligencije u Europi: ekosustav izvrsnosti i ekosustav povjerenja u području umjetne inteligencije.

Današnji paket mjera za umjetnu inteligenciju bitan je korak za obje dimenzije te politike. Kako bi promicala razvoj UI-ja i smanjila potencijalne velike rizike koje ta tehnologija predstavlja u području sigurnosti i temeljnih prava, Komisija predstavlja prijedlog regulatornog okvira za umjetnu inteligenciju i revidirani koordinirani plan o umjetnoj inteligenciji.

2.Dvije strane umjetne inteligencije: mogućnosti i rizici

Svjesna potencijala umjetne inteligencije, Europska unija promiče razvoj i uvođenje te tehnologije. U okviru programa Digitalna Europa i Obzor Europa Komisija planira ulagati milijardu EUR na godinu u UI te mobilizirati dodatna ulaganja iz privatnog sektora i država članica kako bi se ovog desetljeća postigao godišnji iznos ulaganja od 20 milijardi EUR.

Jačanje kapaciteta EU-a u području umjetne inteligencije ključan je dio šire strategije stvaranja Europe spremne za digitalno doba i pretvaranja nadolazećih 10 godina u digitalno desetljeće, kako je utvrđeno u Digitalnom kompasu 4 . Promicanje inovacija koje se temelje na UI-ju prvenstveno je usko povezano s provedbom europske strategije za podatke, što uključuje i nedavni prijedlog Akta o upravljanju podacima 5 , jer se UI može uspješno razvijati samo uz nesmetan pristup podacima. Osobito će mala i srednja poduzeća morati imati pravedan pristup podacima da bi UI ušao u opću primjenu u gospodarstvu EU-a. Osim toga, predloženi regulatorni okvir za UI djelovat će u kombinaciji s važećim zakonodavstvom o sigurnosti proizvoda, osobito s revizijom Direktive o strojevima 6 , u kojoj se, među ostalim, reguliraju sigurnosni rizici novih tehnologija, uključujući rizike zbog interakcije ljudi i robota, IT rizike koji utječu na sigurnost i autonomne strojeve. Taj je okvir usto dodatak strategiji EU-a za sigurnosnu uniju, novoj strategiji za kibersigurnost 7 , Akcijskom planu za digitalno obrazovanje 2021.–2027. 8 , nedavno predloženom Aktu o digitalnim uslugama i Aktu o digitalnim tržištima 9 te akcijskom planu za europsku demokraciju 10 . Naposljetku, predloženi okvir nadopunit će se propisima kojima će se prilagoditi okvir EU-a za odgovornost, kao što su revidirana Direktiva o odgovornosti za proizvode kako bi se uredila pitanja odgovornosti u kontekstu novih tehnologija, uključujući UI, i revidirana Direktiva o općoj sigurnosti proizvoda.

Nedavno doneseni Mehanizam za oporavak i otpornost omogućit će Europi da poveća ambicije i postane predvodnik u uvođenju UI-ja. Mehanizam za oporavak i otpornost bit će središnji dio plana oporavka EU-a te će se njime državama članicama staviti na raspolaganje zajmovi i bespovratna sredstva u nezapamćenom iznosu od 672,5 milijardi EUR za početne godine, koje su presudne za oporavak. Najmanje 20 % raspoloživih sredstava dodijelit će se mjerama kojima se potiče digitalna tranzicija, što će tijekom životnog ciklusa Mehanizma ukupno iznositi 134 milijarde EUR 11 .

Može se očekivati da će se Mehanizam za oporavak i otpornost iskoristiti za poticanje ulaganja država članica u UI i kapacitete u području vodećih istraživanja, inovacija i testiranja kako bi ubrzani razvoj i uporaba UI-ja mogli pridonijeti dugoročnom gospodarskom i društvenom oporavku te poboljšati konkurentnost. Prilika je tim veća jer se Mehanizam za oporavak i otpornost nadovezuje na postojeće programe Digitalna Europa i Obzor Europa, kao i znatnu količinu financijskih sredstava za inovacije u okviru programa kohezijske politike.

UI i ostale digitalne tehnologije mogu pridonijeti održivom oporavku od krize uzrokovane bolešću COVID-19 jer mogu povećati produktivnost u svim gospodarskim sektorima te stvoriti nova tržišta i pružiti izvanredne prilike za gospodarski rast Europe. UI tehnologije pridonose optimizaciji industrijskih procesa i čine ih otpornijima, učinkovitijima i ekološki prihvatljivijima te omogućuju inovativno samostalno učenje i rješenja u stvarnom vremenu, od predvidljivog održavanja i digitalnih blizanaca do kolaborativnih robota i proširene stvarnosti. Očekuje se da će nove poslovne prilike i veća gospodarska dinamičnost stvoriti nove mogućnosti zapošljavanja i tako kompenzirati potencijalne gubitke radnih mjesta. Osobama s invaliditetom i starijim osobama UI može, u obliku rješenja za pomoć i potporu, omogućiti lakši samostalan život 12 . Osim toga, UI bi mogao imati važnu ulogu u informiranju građana i poboljšanju inicijativa za njihov veći angažman.

Jačanjem sposobnosti u području UI-ja povećat će se otpornost na buduće šokove jer će europska poduzeća posjedovati dovoljno stručnog znanja da brzo primijene UI u kontekstu novih izazova. Povrh toga, UI može znatno pridonijeti ciljevima europskog zelenog plana jer može pomoći industriji, društvu, tijelima javne vlasti i građanima da biraju održivija rješenja za, primjerice, integraciju obnovljivih izvora u energetski sustav pametnijim upravljanjem mrežom ili za smanjenje emisija stakleničkih plinova primjenom pametne mobilnosti, optimiziranim korištenjem resursa i preciznom poljoprivredom.

UI može uvelike pridonijeti ostvarenju ciljeva strategije EU-a za sigurnosnu uniju. On može biti strateški instrument za suzbijanje postojećih prijetnji i predviđanje budućih rizika, među ostalim hibridnih prijetnji, i prilika. UI može pridonijeti suzbijanju kriminala i terorizma te omogućiti sustavu kaznenog progona da održi korak s brzim razvojem tehnologija koje upotrebljavaju kriminalci, kao i njihove prekogranične aktivnosti.

Kako bi iskoristila prednosti UI-ja, Europa se može osloniti na svoje postojeće snage. Svjetska je predvodnica u robotici i konkurentnim industrijskim ekosustavima. Uz sve učinkovitiju računalnu infrastrukturu (npr. računala visokih performansi) i velike količine javnih i industrijskih podataka, te prednosti omogućuju Europi da gradi vrhunske sposobnosti u području UI-ja zahvaljujući svojim izvrsnim istraživačkim centrima i sve brojnijim inovativnim start-up poduzećima. Države članice EU-a i Komisija objedinit će stručna znanja, koordinirati mjere i zajednički mobilizirati dodatne resurse kako bi te prednosti podržale raspoloživim financijskim sredstvima. U tu svrhu Komisija, na temelju suradnje s državama članicama koju razvija od 2018., predstavlja revidirani koordinirani plan o umjetnoj inteligenciji.

Uporabom umjetne inteligencije stvaraju se, međutim, i rizici koje treba regulirati. Određene karakteristike UI-ja, kao što je netransparentnost mnogih algoritama koja otežava istraživanje uzročnih veza, predstavljaju konkretne i potencijalno velike rizike za sigurnost i temeljna prava koji se ne mogu ukloniti postojećim propisima ili koji otežavaju provođenje tih propisa. Primjerice, često nije moguće odrediti kako je neki UI sustav proizveo određeni rezultat. Zbog toga može biti teško procijeniti i dokazati je li netko nepravedno zakinut uporabom UI sustavâ, primjerice pri zapošljavanju ili poslovnom napredovanju ili prijavi za program socijalnih naknada. Osobama na koje utječu pogrešne odluke donesene uz pomoć UI sustava može biti jako teško ispraviti te pogreške. Tehnologija prepoznavanja lica u javnim prostorima može jako narušavati privatnost ako nije primjereno regulirana. Uz to, loše učenje i projektiranje UI sustava mogu uzrokovati velike pogreške koje mogu narušiti načela privatnosti i nediskriminacije 13 . Roboti i inteligentni sustavi s UI tehnologijom moraju biti konstruirani i projektirani u skladu s visokim standardima sigurnosti i zaštite temeljnih prava koji se primjenjuju na tradicionalne tehnologije i koji su utvrđeni europskim pravom.

Zbog tih izazova u području UI-ja Europski parlament i Vijeće nekoliko su puta pozvali na donošenje propisa kojima će se osigurati funkcionalno unutarnje tržište UI sustavâ na kojem su prednosti i rizici te tehnologije regulirani na odgovarajući i dugotrajno održiv način. Komisijin prijedlog regulatornog okvira 14 za UI ključni je korak za zaštitu sigurnosti i temeljnih prava, a time i uspostavljanje povjerenja u razvoj i primjenu UI-ja.

Koordinirani plan i prijedlog regulatornog okvira dio su nastojanja Europske unije da bude aktivni sudionik međunarodnih i multilateralnih foruma u području digitalnih tehnologija i svjetska predvodnica u promicanju pouzdanog UI-ja te da na međunarodnom planu djeluje dosljedno svojim unutarnjim politikama. Umjetna inteligencija postala je strateški važno područje na svjetskoj razini u kojem se preklapaju geopolitika, komercijalni ulozi i sigurnosna pitanja. U cijelom svijetu zemlje posežu za UI-jem kao sredstvom tehnološkog napretka zbog njegova potencijala i korisnosti. Pravno uređenje umjetne inteligencije tek je u začetku i na Uniji je velika odgovornost da stane na čelo razvoja novih ambicioznih globalnih normi, inicijativa za međunarodnu normizaciju u području UI-ja 15 i okvira za suradnju u skladu s multilateralnim sustavom koji se temelji na pravilima i s vrijednostima koje promiče. U skladu sa Zajedničkom komunikacijom o povećanju doprinosa EU-a multilateralizmu koji se temelji na pravilima 16 EU namjerava produbiti partnerstva, koalicije i saveze s trećim zemljama, osobito partnerima sa sličnim stajalištima, te multilateralnim i regionalnim organizacijama 17 . Osim toga, namjerava surađivati s ostalim zemljama na pojedinačnim pitanjima i odlučno djelovati u situacijama u kojima te vrijednosti budu ugrožene.

3.Ključna etapa na putu prema europskom pristupu umjetnoj inteligenciji

Danas objavljeni paket rezultat je intenzivnog trogodišnjeg oblikovanja politika u području UI-ja na europskoj razini. Na temelju Komisijine europske strategije za umjetnu inteligenciju iz travnja 2018. i nakon opsežnog savjetovanja s dionicima, stručna skupina na visokoj razini za umjetnu inteligenciju (HLEG) izradila je u travnju 2019. Smjernice za pouzdanu umjetnu inteligenciju 18 , a u srpnju 2020. Popis za procjenu pouzdane umjetne inteligencije (ALTAI). Uz to, osnovan je Savez za umjetnu inteligenciju 19 , platforma na kojoj približno 4 000 dionika može raspravljati o tehnološkim i društvenim implikacijama UI-ja, a jednom na godinu održava se i sastanak njezinih članova. Prvi koordinirani plan o umjetnoj inteligenciji 20 , objavljen u prosincu 2018., zajednička je obveza, s državama članicama, poticanja razvoja i uporabe UI-ja u Europi te koordinacije europskih i nacionalnih aktivnosti u području UI-ja.

Komisijina Bijela knjiga o umjetnoj inteligenciji objavljena je zajedno s izvješćem o aspektima sigurnosti i odgovornosti u području UI-ja, interneta stvari i robotike 21 , čime su spojena dva područja djelovanja. U Bijeloj knjizi predlažu se brojne mjere za poticanje ekosustava izvrsnosti, što je dovelo do današnjeg preispitivanja koordiniranog plana. Osim toga, u Bijeloj knjizi utvrđene su i opcije politike za budući regulatorni okvir EU-a za zaštitu ekosustava povjerenja u Europi, čime su stvoreni uvjeti za današnji prijedlog regulatornog okvira za UI. U javnom savjetovanju o Bijeloj knjizi o umjetnoj inteligenciji 22 , koje je održano od veljače do lipnja 2020. i privuklo je velik broj sudionika, europski građani, države članice i dionici mogli su doprinijeti oblikovanju pristupa EU-a i opcija politika u području UI-ja.

4.Put prema povjerenju: prijedlog regulatornog okvira za umjetnu inteligenciju

Kako je utvrđeno u Bijeloj knjizi o umjetnoj inteligenciji i zatim u velikoj mjeri potvrđeno javnim savjetovanjem, uporaba UI-ja stvara specifične visoke rizike za koje postojeći propisi nisu dovoljni. Iako u EU-u i na nacionalnoj razini već postoji solidan zakonodavni okvir za zaštitu temeljnih prava 23 , sigurnosti 24 i prava potrošača 25 , što osobito podrazumijeva Opću uredbu o zaštiti podataka 26 i Direktivu o zaštiti podataka pri izvršavanju zakonodavstva 27 , određena obilježja UI tehnologija (npr. netransparentnost) mogu otežati primjenu i izvršavanje tog zakonodavstva i stvoriti visoke rizike za koje su nužne prilagođene regulatorne mjere. Prijedlogom se stoga uvodi skup usklađenih pravila koja se odnose na projektiranje, razvoj i uporabu određenih visokorizičnih UI sustava te ograničenja određenih uporaba sustava za daljinsku biometrijsku identifikaciju.

Planirani propisi koje se temelji na rizicima trebali bi, time što će steći povjerenje građana, potaknuti primjenu UI-ja na području Europe, kao i njezinu konkurentnost. Prijedlogom Komisije stoga se nastoji ostvariti dvojaki cilj: proporcionalno suzbijanje rizika povezanih s određenim vrstama uporabe UI-ja i pospješivanje primjene UI-ja. Kako bi bio dugoročno održiv i omogućio inovacije, predloženi pravni okvir osmišljen je tako da se intervenira samo gdje je to doista nužno i da se što manje opterete gospodarski subjekti, odnosno da je struktura upravljanja jednostavna.

U predloženoj uredbi o umjetnoj inteligenciji iznose se pravila za povećanje transparentnosti i smanjenje rizika za sigurnost i temeljna prava prije nego što se UI sustavi mogu koristiti u Europskoj uniji. Ustrojena je od nekoliko temeljnih elemenata koji, u cjelini, čine proporcionalan europski regulatorni pristup utemeljen na riziku. Prvo, sadržava tehnološki neutralnu definiciju UI sustavâ koja će odgovarati i budućim potrebama u mjeri u kojoj se njome mogu obuhvatiti tehnike i pristupi koji još nisu poznati ili razvijeni.

Nadalje, kako bi se izbjeglo prekomjerno reguliranje, prijedlog je usmjeren na tzv. visokorizične vrste uporabe UI-ja, odnosno one kod kojih su rizici primjene UI sustava posebno visoki. Klasificiranje UI sustava kao visokorizičnog ovisi o njegovoj namjeni te veličini i vjerojatnosti potencijalne štete. Visokorizični sustavi uključuju, primjerice, UI sustave koji su namijenjeni zapošljavanju, procjeni kreditne sposobnosti osoba 28 ili donošenju sudskih odluka. Kako bi ta pravila bila dugoročno održiva i kako bi ih se moglo prilagoditi novim primjenama i aplikacijama visokorizičnih UI sustava, postoji mogućnost klasificiranja novih UI sustava u određenim unaprijed definiranim područjima uporabe među visokorizične.

Prema trećem elementu prijedloga visokorizični UI sustavi moraju ispunjavati skup posebnih zahtjeva, koji se, među ostalim, odnose na uporabu visokokvalitetnih skupova podataka, odgovarajuću dokumentaciju u svrhu bolje sljedivosti, razmjenu odgovarajućih informacija s korisnikom, pripremu i provedbu odgovarajućih mjera ljudskog nadzora te postizanje najviših standarda otpornosti, sigurnosti, kibersigurnosti i točnosti. Prije stavljanja na tržište ili u uporabu mora se ocijeniti sukladnost visokorizičnih UI sustava s tim zahtjevima. Kako bi se dobro uklopio u postojeće pravne okvire, u prijedlogu su, prema potrebi, u obzir uzeta sektorska pravila o sigurnosti, čime se postiže usklađenost između pravnih akata i pojednostavnjenja za gospodarske subjekte.

Predloženim nacrtom uredbe utvrđuje se zabrana ograničenog skupa primjena UI-ja koje su u suprotnosti s vrijednostima Europske unije ili krše temeljna prava. Zabrana se odnosi na UI sustave koji mijenjaju ljudsko ponašanje subliminalnim tehnikama ili iskorištavanjem određenih slabosti na način koji uzrokuje ili će vjerojatno uzrokovati tjelesnu ili psihološku štetu. Odnosi se i na opće društveno vrednovanje koje bi UI sustavima provodila tijela javne vlasti.

Predloženom uredbom uspostavlja se stroži pristup za specifične slučajeve primjene sustava za daljinsku biometrijsku identifikaciju (npr. alati za prepoznavanje lica radi provjere prolaznika na javnim mjestima). Uporaba takvih sustava u stvarnom vremenu za potrebe kaznenog progona u načelu bi bila zabranjena na javnim mjestima, osim u iznimnim, zakonski dopuštenim slučajevima 29 . Svako takvo odobrenje podliježe posebnim zaštitnim mjerama. Osim toga, svi UI sustavi za daljinsku biometrijsku identifikaciju pojedinaca moraju proći ex ante ocjenjivanja sukladnosti sa zahtjevima za visokorizične UI sustave koje provodi prijavljeno tijelo te ispunjavati strože zahtjeve za evidentiranje događaja i ljudski nadzor.

Predloženom se uredbom utvrđuje da ostale uporabe UI sustava podliježu samo minimalnim zahtjevima u pogledu transparentnosti, primjerice chatbotovi, sustavi za prepoznavanje emocija ili krivotvoreni sadržaji („deep fake”). To će građanima omogućiti da upućeno odlučuju o interakciji ili da se povuku iz dane situacije. Naposljetku, u okviru predložene uredbe poticat će se uporaba regulatornih izoliranih okruženja, tj. kontroliranih okruženja za vremenski ograničeno testiranje inovativnih tehnologija, pristup centrima za digitalne inovacije i pristup objektima za testiranje i eksperimentiranje, što će inovativnim poduzećima, MSP-ovima i novoosnovanim (start-up) poduzećima pomoći da nastave s inovacijama u skladu s nacrtom nove uredbe. Daljnji koraci za proširenje sustava izoliranih okruženja mogu se smatrati dijelom preispitivanja uredbe.

U predloženoj se uredbi o umjetnoj inteligenciji, dakle. veća sigurnost i zaštita temeljnih prava spajaju s podupiranjem inovacija kako bi se uspostavilo povjerenje bez sprečavanja inovacija.

5.Uspostavljanje globalnog vodstva Europske unije: revidirani koordinirani plan o umjetnoj inteligenciji

Umjetna inteligencija skup je strateški važnih tehnologija i Europska unija mora ujedinjeno djelovati kako bi iskoristila prednosti koje ona pruža. Za ostvarenje tog cilja ključna je koordinacija politika i ulaganja u području UI-ja na europskoj razini. Uz nju će, naime, globalna konkurentnost i vodeća uloga Europe omogućiti razvoj i uvođenje najnovijih tehnologija. Koordinacija će Europi omogućiti da iskoristi prednosti UI-ja za gospodarstvo, društvo i okoliš te pomoći da promiče europske vrijednosti u cijelom svijetu.

Europska komisija i države članice stoga su se 2018. obvezale na suradnju i, kao prvi korak, donijele koordinirani plan o umjetnoj inteligenciji. Koordinirani plan postavio je temelj za koordinaciju politika o UI-ju i potaknuo države članice na izradu nacionalnih strategija. Međutim, tehnološki, gospodarski i politički kontekst povezan s UI-jem uvelike se promijenio od donošenja koordiniranog plana krajem 2018. Stoga, kako bi koordinirani plan ostao prilagodljiv i svrsishodan, Komisija izlaže reviziju koordiniranog plana. 30  

Revizija koordiniranog plana u 2021. prilika je za stvaranje još veće europske dodane vrijednosti i jačanje globalne uloge EU-a u području UI-ja. U dokumentu se iznose četiri ključna skupa prijedloga o tome kako Europska komisija, u suradnji s državama članicama i akterima iz privatnog sektora, može ubrzati, provesti i uskladiti svoje djelovanje kako bi se iskoristile mogućnosti UI tehnologija i olakšao europski pristup UI-ju. U nastavku su opisana ta četiri skupa prijedloga.

Prvi skup odnosi se na stvaranje poticajnih uvjeta za razvoj i primjenu UI-ja u Europskoj uniji usmjeravanjem na okvir suradnje te podatkovnu i računalnu infrastrukturu. Te je uvjete potrebno prilagoditi MSP-ovima kako bi mala poduzeća mogla sudjelovati u razvoju i uvođenju UI-ja na razini Unije. Države članice potiču se da u suradnji s EU-om ubrzaju mjere predložene u nacionalnim strategijama za UI tako da, prema potrebi, iskoriste sredstva u okviru Mehanizma za oporavak i otpornost i kohezijskih fondova. To uključuje ulaganje u razvojnu infrastrukturu, kao što su podatkovni prostori i računalni resursi.

Drugi se skup odnosi na pretvaranje EU-a u mjesto gdje izvrsnost vlada od laboratorija do tržišta. Komisija će se stoga usmjeriti na financiranje mreža centara izvrsnosti u području UI-ja i uspostavljanje europskog partnerstva za UI, podatke i robotiku u okviru programa Obzor Europa kako bi olakšala istraživačku izvrsnost. Kako bi se osigurala dostupnost testiranja i eksperimentiranja u svrhu inovacija i brzog uvođenja, države članice i Komisija sufinancirat će u okviru programa Digitalna Europa inovativne objekte za testiranje i eksperimentiranje u području UI-ja te mrežu europskih centara za digitalne inovacije koji će pomagati MSP-ovima i javnim upravama u uvođenju UI-ja.

Trećim se skupom želi postići da umjetna inteligencija služi građanima i bude snaga koja će unaprijediti društvo. Komisija će nastaviti poduzimati mjere kojima će postići da UI koji se razvija i stavlja na tržište u EU-u bude antropocentričan, održiv, siguran, uključiv, pristupačan i pouzdan. Za ostvarenje tih ciljeva važan je regulatorni okvir kojim će se uspostaviti povjerenje u UI sustave te istovremeno globalno promicati pristup EU-a umjetnoj inteligenciji koji se temelji na vrijednosti. Osim toga, države članice poziva se na razvoj talenata i poboljšanje ponude vještina potrebnih za razvoj pouzdanog UI-ja.

Četvrti se skup odnosi na nastavak razvoja strateškog vodstva u sektorima s velikim utjecajem 31 , uključujući klimatske promjene i okoliš, zdravstvo, javni sektor, robotiku, mobilnost, sigurnost i unutarnje poslove te poljoprivredu.

Zajedničke mjere, koordinacija i ulaganja na temelju gospodarskih i regulatornih ovlasti EU-a imaju iznimno velik potencijal da europskoj industriji omoguće konkurentsku prednost te da potaknu rast unutarnjeg tržišta. Uz to, EU može svojim djelovanjem olakšati uvođenje standarda EU-a za pouzdanu umjetnu inteligenciju na globalnoj razini i pobrinuti se da razvoj, primjena i širenje UI tehnologija budu održivi i utemeljeni na vrijednostima, načelima i pravima koje EU štiti, što će koristiti svim pojedincima i našem okolišu.

6.Iskorištavanje ponuđenih mogućnosti

Ubrzani razvoj i uvođenje naprednog i pouzdanog UI-ja u Europi preduvjet su za buduću konkurentnost i prosperitet Europe. Paket koji je danas predstavljen bitan je korak na putu prema ostvarenju tog cilja i njime se istovremeno iskorištavaju mogućnosti koje nudi UI i poduzimaju mjere za smanjenje povezanih rizika. Za ostvarenje te ambicije bit će potrebno brzo i odlučno djelovanje Europske unije, Europskog parlamenta i država članica.

(1)

Vidjeti i Opću napomenu br. 25 Odbora za prava djeteta objavljenu u veljači 2021.

(2)

Komunikacija Europske komisije Umjetna inteligencija za Europu COM(2018) 237.

(3)

Europska komisija, Bijela knjiga o umjetnoj inteligenciji , veljača 2020., COM(2020) 65. 

(4)

  Digitalni kompas 2030.: europski pristup za digitalno desetljeće , COM(2021) 118 .

(5)

  COM(2020) 767 .

(6)

COM(2021) 202.

(7)

  Strategija EU-a za kibersigurnost , objavljena 16. prosinca 2020., JOIN(2020) 18.

(8)

Akcijski plan za digitalno obrazovanje 2021.–2027., COM(2020) 624.

(9)

  Priopćenje za medije o novim pravilima za digitalne platforme , objavljeno 15. prosinca 2020., IP/20/2347.

(10)

COM(2020) 790.

(11)

 Europska komisija utvrdila je strateške smjernice za provedbu Mehanizma za oporavak i otpornost u svojoj Godišnjoj strategiji održivog rasta 2021., COM(2020) 575.

(12)

Strategija o pravima osoba s invaliditetom, COM(2021) 101.

(13)

Vidjeti i strategiju EU-a za rodnu ravnopravnost, COM(2020) 152 (ožujak 2020.), akcijski plan EU-a za antirasizam, COM(2020) 565 (rujan 2020.), strategiju o ravnopravnosti LGBTIQ osoba, COM(2020) 698 (studeni 2020.) i strategiju o pravima osoba s invaliditetom, COM(2021) 101 (ožujak 2021.).

(14)

COM(2021) 206; područje primjene regulatornog okvira neće obuhvaćati razvoj i uporabu umjetne inteligencije u vojne svrhe.

(15)

Inicijative kao što su načela OECD-a o umjetnoj inteligenciji, koja su zemlje članice OECD-a donijele u svibnju 2019. u okviru Preporuke Vijeća OECD-a o umjetnoj inteligenciji (OECD/LEGAL/0449), dijalog o umjetnoj inteligenciji pod saudijskim predsjedanjem skupinom G-20 u okviru radne skupine za digitalno gospodarstvo (DETF) u svrhu promicanja načela skupine G-20 za umjetnu inteligenciju iz 2019., nacrt preporuke UNESCO-a o etičnosti umjetne inteligencije i globalni sastanak na vrhu „AI for Good” Međunarodne telekomunikacijske unije (ITU), vodeće aktivne, globalne i uključive platforme UN-a za umjetnu inteligenciju. U aktivnostima normizacije UI-ja sudjeluju i međunarodne organizacije za normizaciju kao što su ISO i IEEE (npr. ISO/IEC JTC 1/SC 42 i Globalna inicijativa IEEE-a za etičnost

autonomnih i inteligentnih sustava).

(16)

U taj pristup koji obuhvaća više dionika bit će uključene i organizacije civilnog društva.

(17)

  Zajednička komunikacija Europskom parlamentu i Vijeću o povećanju doprinosa EU-a multilateralizmu koji se temelji na pravilima, veljača 2021. , JOIN(2021) 3 .

(18)

Etičke smjernice za pouzdanu umjetnu inteligenciju, dokument u kojem se iznosi antropocentrični pristup UI-ju i navode glavni zahtjevi koje UI sustavi moraju ispunjavati da bi ih se smatralo pouzdanima.

(19)

Savez za umjetnu inteligenciju višedionički je forum pokrenut u lipnju 2018.; https://ec.europa.eu/digital-single-market/en/european-ai-alliance . 

(20)

Europska komisija, Koordinirani plan o umjetnoj inteligenciji , prosinac 2018., COM(2018) 795.

(21)

Europska komisija, Izvješće o utjecaju umjetne inteligencije, interneta stvari i robotike na sigurnost i odgovornost od 19. veljače 2020., COM(2020) 64.

(22)

 Europska komisija, Javno savjetovanje o Bijeloj knjizi o umjetnoj inteligenciji , od veljače do lipnja 2020.

(23)

Npr. Direktiva 2000/43/EZ o borbi protiv diskriminacije na temelju rasnog ili etničkog podrijetla ili Direktiva 2000/78/EZ o borbi protiv diskriminacije na radnom mjestu na temelju vjere ili uvjerenja, invaliditeta, dobi ili spolne orijentacije.

(24)

Npr. Direktiva 2001/95/EZ o općoj sigurnosti proizvoda, Direktiva 2006/42/EZ o strojevima te sektorski propisi kao što je Uredba 2017/745/EU o medicinskim proizvodima ili okvir EU-a za homologaciju i nadzor tržišta motornih vozila.

(25)

Primjerice Direktiva 2005/29/EZ o nepoštenoj poslovnoj praksi.

(26)

Uredba (EU) 2016/679.

(27)

Direktiva (EU) 2016/680.

(28)

 Europski parlament predložio je i da se uvede razlika između visokorizičnih i ostalih primjena UI-ja te je u kategoriju visokorizičnih primjena dodao, primjerice, zapošljavanje ili procjenu kreditne sposobnosti.

(29)

Za ostale namjene primjenjuju se zabrana i iznimke iz članka 9. Opće uredbe o zaštiti podataka (Uredba (EU) 2016/679).

(30)

     Komisija se obvezala predstaviti reviziju koordiniranog plana državama članicama u Bijeloj knjizi o umjetnoj inteligenciji iz 2020. i Koordiniranom planu o umjetnoj inteligenciji iz 2018.

(31)

     Uz horizontalna područja djelovanja koja se temelje na područjima djelovanja predloženima u Koordiniranom planu iz 2018.

EUROPSKA KOMISIJA

Bruxelles, 21.4.2021.

COM(2021) 205 final

PRILOG

Komunikaciji Komisije Europskom parlamentu, Europskom vijeću, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija

Poticanje europskog pristupa umjetnoj inteligenciji

Sadržaj

Koordinirani plan o umjetnoj inteligenciji – revizija 2021.

Uvod: uspostavljanje globalnog vodstva Europske unije u području antropocentrične umjetne inteligencije u suradnji s državama članicama

I.Stvaranje poticajnih uvjeta za razvoj i primjenu UI-ja u Europskoj uniji

1.Stjecanje, objedinjavanje i razmjena uvida u politike

2.Iskorištavanje potencijala podataka

3.Poticanje ključnih računalnih kapaciteta

II.Pretvaranje EU-a u mjesto gdje izvrsnost vlada od laboratorija do tržišta

4.Suradnja s dionicima u okviru, primjerice, europskog partnerstva za UI, podatke i robotiku te stručnih skupina

5.Izgradnja i mobilizacija istraživačkih kapaciteta

6.Alati putem platforme za UI na zahtjev i okruženja u kojima proizvođači mogu provoditi testiranja i eksperimente (objekti za testiranje i eksperimentiranje) a MSP-ovi i javne uprave mogu primijeniti UI (europski centri za digitalne inovacije)

7.Financiranje i ekspanzija inovativnih ideja i rješenja u području UI-ja

III.Umjetna inteligencija koja će služiti građanima i biti snaga koja će unaprijediti društvo

8.Razvoj talenata i poboljšanje ponude vještina potrebnih za stvaranje uspješnog ekosustava UI-ja

9.Izrada okvira politike kojim će se izgraditi povjerenje u UI sustave

10.Promicanje EU-ove vizije održivog i pouzdanog UI-ja u svijetu

IV.Uspostava strateškog vodstva u sektorima s velikim utjecajem

11.Uključivanje UI-ja u djelovanje u području klime i okoliša

12.Primjena nove generacije UI-ja za unapređenje zdravstva

13.Održavanje vodeće uloge Europe: strategija za robotiku u svijetu umjetne inteligencije

14.Javni sektor kao predvodnik u uporabi UI-ja

15.Primjena UI-ja u područjima kaznenog progona, migracija i azila

16.Primjena umjetne inteligencije za pametniju, sigurniju i održiviju mobilnost

17.Potpora UI-ju za održivu poljoprivredu

Zaključci:

Dodatak 1. – Vremenski okvir – ključne mjere

Dodatak 2. Analiza nacionalnih strategija i ulaganja u UI

1.Pregled nacionalnih strategija

2.Budući koraci – predstojeće nacionalne mjere

3.Ulaganja država članica u umjetnu inteligenciju

Koordinirani plan o umjetnoj inteligenciji – revizija 2021. 1

Uvod: uspostavljanje globalnog vodstva Europske unije u području antropocentrične umjetne inteligencije u suradnji s državama članicama

2 Vodeća uloga Europe u uvođenju najnovijih tehnologija, iskorištavanju prednosti i promicanju razvoja antropocentrične, održive, sigurne, uključive i pouzdane umjetne inteligencije (UI) na globalnoj razini ovisi o sposobnosti Europske unije da ubrza, provede i uskladi prioritete politike i ulaganja u području UI-ja. To je ključna poruka i vizija ove revizije koordiniranog plana iz 2021.

Koordinirani plan o umjetnoj inteligenciji iz 2018. predstavlja zajedničku obvezu Europske komisije i država članica da međusobnom suradnjom maksimalno povećaju potencijal globalne konkurentnosti Europe 3 . Tim su planom postavljeni temelji za suradnju, definirana su područja ulaganja i države članice potaknute su da osmisle nacionalne strateške vizije za UI. Postupci i javne rasprave u državama članicama, EU-u i na svjetskoj razini, potaknuti koordiniranim planom iz 2018., upućuju na to da je taj plan bio važan prvi korak prema definiranju zajedničkog smjera i ciljeva europske politike u području umjetne inteligencije. Zbog mjera koje su dogovorene i omogućene u okviru koordiniranog plana iz 2018., većina država članica donijela je nacionalne strategije za umjetnu inteligenciju i započela je s njihovom provedbom; povećana su ulaganja u umjetnu inteligenciju i EU je mogao mobilizirati ključne zajedničke resurse radi potpore tim postupcima 4 .

Revizija koordiniranog plana u 2021. sljedeći je korak u tom procesu te se u njemu iznosi konkretan skup zajedničkih mjera Europske komisije i država članica u svrhu uspostavljanja globalnog vodstva EU-a u području pouzdanog UI-ja. Predložene ključne mjere odraz su vizije da za uspjeh Europska komisija, države članice i akteri iz privatnog sektora moraju:

-ubrzati ulaganja u UI tehnologije kako bi potaknuli otporan gospodarski i društveni oporavak potpomognut primjenom novih digitalnih rješenja,

-u cijelosti i pravodobno provesti strategije i programe za umjetnu inteligenciju kako bi EU bio prvi na tržištu i u uvođenju te iskoristio sve prednosti koje to donosi, i

-uskladiti politike u području UI-ja kako bi se uklonila rascjepkanost i odgovorilo na globalne izazove.

Ubrzati privatna i javna ulaganja za koja se koriste financijska sredstva EU-a dostupna, primjerice, u okviru programa Digitalna Europa i Obzor Europa te Mehanizma za oporavak i otpornost 5 . Komisija je predložila da u programskom razdoblju 2021.–2027. Unija u UI uloži najmanje 1 milijardu EUR na godinu iz programa Obzor Europa i Digitalna Europa. Takvim financiranjem na razini EU-a trebala bi se privući i objediniti ulaganja kojima bi se potaknula suradnja među državama članicama, a udruživanjem bi se maksimalno povećao učinak pa bi se zajednički postiglo mnogo više nego neusklađenim i pojedinačnim djelovanjem.

Cilj je postupno povećati javna i privatna ulaganja u umjetnu inteligenciju tijekom ovog desetljeća do ukupno 20 milijardi EUR. Osim toga, Mehanizam za oporavak i otpornost nezapamćena je prilika za modernizaciju i ulaganje u umjetnu inteligenciju radi preuzimanja globalnog vodstva u razvoju i primjeni antropocentričnih, pouzdanih, sigurnih i održivih UI tehnologija 6 . EU ne bi trebao propustiti tu priliku. U koordiniranom planu izlaže se način na koji se financijskim sredstvima Unije, među ostalim programima Digitalna Europa, Obzor Europa i Mehanizmom za oporavak i otpornost, mogu poduprijeti zajedničke mjere država članica.

Provođenje strategija i programa za UI pravovremenim i konkretnim mjerama uz financijsku potporu: od namjere do djelovanja. Koordinirani plan iz 2018. pokazao je da se koordinacijom i zajedničkim radom država članica i Europske komisije na uključivanju industrije i šire javnosti u razvoj i uvođenje UI tehnologija može stvoriti znatna dodana vrijednost za gospodarstvo, okoliš i društva EU-a. To znači da se najveća vrijednost strategija, inicijativa i programa postiže dobro osmišljenim, ciljanim i financiranim idejama za suradnju. Jedan je od takvih primjera iskustvo EU-a s centrima za digitalne inovacije. Tehnologija i javne politike u području UI-ja dovoljno su razvijene i spremne su za šire prihvaćanje 7 . Na svjetskoj se razini broj poduzeća koja upotrebljavaju UI tehnologije u prošloj godini utrostručio 8 . Napredak u srodnim područjima, primjerice u robotici i internetu stvari, pomiče tehnološke granice i povećava potencijal UI sustavâ. Nedjelovanje bi nas moglo skupo stajati 9 . Prema tome, kako bi se s namjere prešlo na djela, u ovogodišnjoj se reviziji predlaže skup konkretnih mjera jasno određenih rokova te mogući mehanizmi suradnje i financiranja.

Usklađivanje politika UI-ja radi prevladavanja rascjepkanosti i globalnih izazova. Rascjepkanost djelovanja EU-a, kao i nacionalnih i europskih mjera, mogla bi usporiti napredak u uvođenju UI-ja i narušiti iskorištavanje prednosti. Stoga, kako bi se zajedničko djelovanje u području UI-ja bolje uskladilo s Bijelom knjigom o umjetnoj inteligenciji 10 iz 2020., europskim zelenim planom i mjerama EU-a za suzbijanje pandemije bolesti COVID-19, ovom revizijom jačaju se predložene mjere za okoliš i zdravstvo. U nacionalnim strategijama naglašava se, među ostalim, važnost promicanja antropocentričnog, pouzdanog, sigurnog, održivog i uključivog pristupa umjetnoj inteligenciji te oslanjanja na njega. Naglašena je i potreba za osmišljavanjem zajedničkih mjera za pojedine sektore 11 . U skladu s tim u ovogodišnjoj se reviziji uzimaju se u obzir promjenjive tehnološke i političke okolnosti te uvrštavaju uvidi stečeni tijekom dviju godina provedbe koordiniranog plana i strategija koje su donijele države članice. To se usklađivanje odražava i u predloženoj novoj strukturi koordiniranog plana 12 .

Radi „ubrzanja, djelovanja i usklađivanja” kako bi se iskoristile prilike koje nude UI tehnologije i olakšao europski pristup antropocentričnoj, pouzdanoj, sigurnoj, održivoj i uključivoj umjetnoj inteligenciji, uz potpuno poštovanje naših temeljnih europskih vrijednosti, u ovoj se reviziji koordiniranog plana iznose četiri glavna skupa prijedloga za Europsku uniju i države članice:

stvaranje poticajnih uvjeta za razvoj i primjenu UI-ja u Europskoj uniji:

-steći, objediniti i razmjenjivati uvide u politike (poglavlje 1.),

-iskorištavati potencijal podataka (poglavlje 2.),

-poticati ključne računalne kapacitete (poglavlje 3.),

pretvaranje EU-a u mjesto gdje izvrsnost vlada od laboratorija do tržišta:

-surađivati s dionicima u okviru, primjerice, europskog partnerstva za UI, podatke i robotiku te stručnih skupina (poglavlje 4.),

-izgraditi i mobilizirati istraživačke kapacitete (poglavlje 5.),

-stvoriti okruženje u kojem razvojni programeri mogu provoditi testiranja i eksperimentiranja (objekti za testiranje i eksperimentiranje) i u kojima MSP-ovi i javne uprave mogu primijeniti UI (europski centri za digitalne inovacije) (poglavlje 6.),

-podupirati financiranje i proširenje inovativnih ideja i rješenja u području UI-ja (poglavlje 7.),

Umjetna inteligencija koja će služiti građanima i biti snaga koja će unaprijediti društvo:

-razvijati talente i poboljšati ponudu vještina potrebnih za stvaranje uspješnog ekosustava UI-ja (poglavlje 8.),

-izraditi okvir politike kojim će se izgraditi povjerenje u UI sustave (poglavlje 9.),

-promicati EU-ovu viziju održivog i pouzdanog UI-ja u svijetu (poglavlje 10.),

uspostava strateškog vodstva u sektorima s velikim utjecajem:

-uključiti umjetnu inteligenciju u djelovanje u području klime i okoliša (poglavlje 11.),

-primijeniti novu generaciju umjetne inteligencije za unapređenje zdravstva (poglavlje 12.),

-održati vodeću ulogu Europe: strategija za robotiku u svijetu umjetne inteligencije (poglavlje 13.),

-ostvariti ideju javnog sektora kao predvodnika uporabe umjetne inteligencije (poglavlje 14.),

-primijeniti UI-ja u područjima kaznenog progona, migracija i azila (poglavlje 15.),

-povećati sigurnost mobilnosti i smanjiti s njom povezano onečišćenje uporabom umjetne inteligencije (poglavlje 16.),

-pružati potporu UI-ju za održivu poljoprivredu (poglavlje 17.).

13 U skladu s navedenim, u okviru revizije koordiniranog plana 2021. daje se pregled mjera koje su provedene nakon donošenja Koordiniranog plana iz 2018. i utvrđuju se budući koraci s konkretnim prijedlozima i preporukama za daljnje djelovanje te se utvrđuju područja u kojima partnerstvo između EU-a i država članica posebno učinkovito djeluje u svrhu pretvaranja Europe u centar razvoja i uporabe vrhunske i antropocentrične umjetne inteligencije. Cilj revizije iz 2021. promicanje je navedenih ciljeva te se u njemu predlaže 14 međusobno povezanih područja zajedničkog djelovanja u kojima se može ostvariti suradnja Europske komisije i država članica (sedam horizontalnih i sedam sektorskih područja). U reviziji koordiniranog plana 2021., kao ni u Bijeloj knjizi EU-a iz 2020. ni Koordiniranom planu iz 2018., ne razmatra se pitanje razvoja i uporabe umjetne inteligencije u vojne svrhe.

I.Stvaranje poticajnih uvjeta za razvoj i primjenu UI-ja u Europskoj uniji

Radi potpore razvoju i primjeni umjetne inteligencije te ostvarenju ciljeva ovog koordiniranog plana, potrebno je stvoriti uvjete koji će to omogućiti. Prvi je uvjet prikladan okvir za upravljanje i koordinaciju. Učinkovit i funkcionalan okvir za upravljanje i koordinaciju može pomoći u izgradnji ekonomije razmjera, maksimalnom smanjenju troškova informiranja i transakcija te ostvarenju sinergija među državama članicama. Drugi su uvjet podaci. Za razvoj UI tehnologija često su potrebni veliki, visokokvalitetni, sigurni i stabilni skupovi podataka. Zato je važno osigurati tok podataka unutar EU-a, prema našim trgovinskim partnerima i među različitim sektorima, u skladu s pravnom stečevinom Unije, uključujući Opću uredbu o zaštiti podataka u području osobnih podataka, te s međunarodnim obvezama Unije. Treći je uvjet računalna infrastruktura. Ta je infrastruktura nužna za pohranu, analiziranje i obradu sve većih količina podataka. To pak zahtijeva dodatan razvoj i nove pristupe za povećanje računalnih kapaciteta, primjerice poluvodičima koji omogućuju UI algoritmima da pohranjuju, obrađuju i testiraju podatke. Ta tri čimbenika zajednički stvaraju šire uvjete za uspjeh UI tehnologija u EU-u.

U skladu s tim, kako bi se stvorili poticajni uvjeti za razvoj i primjenu UI-ja te unaprijediti suradnju među državama članicama te između država članica i Europske komisije, u ovoj se reviziji predlaže da u prvom planu budu tri glavne mjere: izradu okvira za upravljanje u svrhu stjecanja, prikupljanja i razmjene uvida u politike umjetne inteligencije, iskorištavanje potencijala podataka u najvećoj mogućoj mjeri te poticanje ključne računalne infrastrukture za potporu izgradnji kapaciteta i razvoju UI-ja.

1.Stjecanje, objedinjavanje i razmjena uvida u politike

Znanje je ključno. Razmjenom znanja i uvida u politike te koordinacijom mjera politike i ulaganja u području koje se brzo razvija, kao što je umjetna inteligencija, može se ostvariti važna konkurentska prednost. Države članice i Komisija stoga su u okviru koordiniranog plana iz 2018. postigle dogovor o mehanizmu upravljanja za zajednički rad i predložile su dva skupa mjera za prikupljanje uvida u politike i razvoj sinergija. Države članice bile su potaknute da uvedu nacionalne strategije ili programe za umjetnu inteligenciju (ili da u druge relevantne strategije ili programe uključe UI) te da ih razmijene s drugim državama članicama i s Komisijom 14 , a Komisija se obvezala da će pratiti napredak i mobilizirati stručno znanje.

1.1. Maksimalno iskorištavanje prednosti nacionalnih strategija i ubrzanje provedbe predloženih mjera

Pregled provedenih mjera

Sve su se države članice znatno angažirale u izradi nacionalnih strategija za UI ili uvrštavanje umjetne inteligencije u postojeće strategije i programe 15 . Donesene nacionalne strategije olakšale su strukturirano razmatranje prioriteta i ciljeva u razvoju i primjeni umjetne inteligencije te su u mnogim državama članicama potaknule šire javne rasprave. Razmjena informacija o nacionalnim strategijama bila je jedan od temelja strukturiranog dijaloga država članica i Komisije.

Analiza nacionalnih strategija pokazala je da je njihovo donošenje bilo važan prvi korak za olakšavanje i pojednostavnjenje europskog djelovanja u području umjetne inteligencije. Taj je proces pomogao da se utvrde prioritetni sektori za zajedničke mjere, dao jasnu sliku glavnih prioriteta za ulaganja koja planiraju države članice te naznačio moguće daljnje korake prema zajedničkim višedržavnim projektima i zajedničkim aktivnostima.

Budući koraci

Sljedeći je korak pobrinuti se da rad koji su države članice uložile u izradu nacionalnih strategija donese konkretne rezultate i dovede do sinergija na razini EU-a. Kako bi pomogla državama članicama u izradi i provedbi nacionalnih strategija za umjetnu inteligenciju, Komisija će nastaviti:

-olakšavati primjenu i sinergije nacionalnih mjera utvrđenih u nacionalnim strategijama za umjetnu inteligenciju i zajedničkim mjerama na temelju koordiniranog plana. To može obuhvaćati mjere za poboljšanje mehanizama koordinacije i provedbu analiza i studija, primjerice u okviru projekta AI Watch 16 ;

-poboljšavati informiranje država članica o praktičnim sredstvima, među ostalim financijskim, kojima se može poduprijeti razvoj i primjenu UI-ja. Komisija će, primjerice, tijekom 2021. nastaviti informirati države članice o financijskim sredstvima Unije dostupnima za umjetnu inteligenciju.

Države članice svakako se potiče:

-da u potpunosti iskoriste relevantne mogućnosti financiranja sredstvima EU-a, uključujući Mehanizam za oporavak i otpornost, za potporu i poboljšanje razvoja i primjene UI tehnologija na nacionalnim i lokalnim razinama na temelju nacionalnih strategija, među ostalim privlačenjem privatnih ulaganja,

-da prema potrebi preispitaju i ažuriraju nacionalne strategije za umjetnu inteligenciju kako bi se utvrđene mjere i ulaganja u potpunosti ostvarili u praksi te da na odgovarajući način izvješćuju Komisiju o napretku 17 ,

-da izrade i promiču instrumente koji omogućuju redovito praćenje, koordinaciju, evaluaciju i razmjenu iskustava i najbolje prakse u širokom krugu dionika,

-da povećaju ulaganja i pomoć za zajedničke mjere utvrđena koordiniranim planom, i

-da razmjenjuju, razvijaju i provode mjere na nacionalnoj i regionalnoj razini koje su se u drugim državama članicama pokazale uspješnima, primjerice uspješne nacionalne inicijative razvoja i promicanja virtualnog skladišta podataka.

1.2.Potpuno iskorištavanje tehničkog znanja stručnih skupina za umjetnu inteligenciju uz pomoć Europske komisije

Tehnološki i socioekonomski napredak u području umjetne inteligencije vrlo je dinamičan i često zahtijeva specijalizirana stručna znanja. U skladu s tim, kako bi pratila razvoj i primjenu UI tehnologija i olakšala provedbu politike UI-ja koja se temelji na dokazima, Komisija se jako angažirala na mobiliziranju stručnog znanja, prikupljanju podataka, praćenju napretka te prikupljanju i analizi mišljenja dionika o UI-ju.

Pregled provedenih mjera

Kako bi mobilizirala stručno znanje 18 o UI tehnologijama, Komisija je osnovala tri horizontalne stručne skupine 19 :

-stručna skupina na visokoj razini za umjetnu inteligenciju 20 – ta je skupina temeljito analizirala etičke implikacije umjetne inteligencije za donošenje politike te je u svojem mandatu sastavila:

-Etičke smjernice za pouzdanu umjetnu inteligenciju 21 ,

-Preporuke za politiku i ulaganja za pouzdanu umjetnu inteligenciju 22 , i

-Popis za procjenu pouzdane umjetne inteligencije (ALTAI) 23 ,

-stručna skupina na visokoj razini za učinak digitalne transformacije na tržišta rada u EU-u – ta je skupina 2019. objavila izvješće s preporukama, među ostalim o kratkoročnim, srednjoročnim i dugoročnim političkim mjerama koje EU, države članice, poduzeća i drugi dionici mogu provesti u svrhu oblikovanja digitalne transformacije svijeta rada kako bi on bio uspješan, uključiv i antropocentričan 24 ,

-stručna skupina za odgovornost i nove tehnologije – ta je skupina 2019. objavila izvješće „Odgovornost za umjetnu inteligenciju i druge digitalne tehnologije u nastajanju” 25 .

Osim horizontalnih skupina, osnovane su i sektorske stručne skupine za određena područja politike na koje utječe primjena UI tehnologija, među ostalim autonomna vozila 26 , zrakoplovstvo 27 , mobilnost i promet 28 , unutarnje poslove 29 te novonastale sigurnosne rizike 30 . Rezultat njihova rada bili su vrijedno stručno znanje i doprinos tekućim raspravama o politikama u području umjetne inteligencije na razini EU-a, među ostalim o izazovima i prilikama koje UI tehnologije donose te o potrebnim odgovorima u obliku javnih politika.

Komisija je 2018. (u suradnji s državama članicama) izradila i pokrenula projekt AI Watch 31  u svrhu praćenja napretka UI tehnologija. U okviru projekta AI Watch prate se industrijski, tehnološki i istraživački kapaciteti, inicijative politike u području UI-ja u državama članicama, ulaganja, vještine povezane s UI-jem, napredak i primjena UI-ja te njihov utjecaj na gospodarstvo, društvo i javne usluge. U prve dvije godine u okviru projekta objavljene su studije u prilog oblikovanju politika na temelju dokaza 32 , a bile su i jedan od temelja za javnu raspravu o umjetnoj inteligenciji 33 .

Komisija je 2018. osnovala i platformu za inovativne javne usluge (IPSO) 34 u svrhu praćenja uvođenja i uporabe novih i disruptivnih tehnologija za pružanje javnih usluga, među ostalim UI tehnologija, na području Europe. Isto tako, 2020. pokrenula je projekt naprednih tehnologija za industriju (ATI) 35 kako bi pratila primjenu perspektivnih digitalnih i ključnih razvojnih tehnologija (uključujući UI) za industrijski razvoj Naručila je i istraživanje o uporabi tehnologija koje se temelje na umjetnoj inteligenciji u poduzećima u EU-u 36 .

Eurostat je 2020. počeo prikupljati podatke o primjeni umjetne inteligencije u EU-u. Prvi je skup podataka prikupljen pomoću četiri posredna pokazatelja povezana s UI-jem, pri čemu je težište bilo na chatbotima, analizi velikih količina podataka pomoću strojnog učenja, analizi velikih količina podataka pomoću obrade prirodnih jezika i uslužnim robotima 37 .

Velika inicijativa za prikupljanje mišljenja dionika o europskoj strategiji za umjetnu inteligenciju provedena je u obliku otvorenog javnog savjetovanja nakon objave Bijele knjige o umjetnoj inteligenciji iz 2020. i tom su prilikom prikupljena stajališta u okviru triju širokih područja: mjera za izgradnju ekosustava izvrsnosti, mogućnosti uspostavljanja regulatornog okvira za umjetnu inteligenciju te mjera povezanih s aspektima sigurnosti i odgovornosti umjetne inteligencije 38 . Uz odgovore u javnom savjetovanju, države članice dostavile su i povratne informacije o potencijalnim izmjenama koordiniranog plana i zajedničkim mjerama u okviru rasprava održanih u Skupini za umjetnu inteligenciju i digitalizaciju europske industrije 39 te bilateralnih savjetovanja s Komisijom.

Radi šire komunikacije s dionicima o temama koje se odnose na UI, Komisija je uspostavila internetski forum Savez za umjetnu inteligenciju 40 , platformu za približno 4 000 dionika iz cijeloga svijeta u svrhu razmjene informacija i raspravljanja o tehnološkim i društvenim implikacijama UI-ja 41 . Komisija je organizirala sastanke s članovima Saveza za umjetnu inteligenciju u lipnju 2019. i listopadu 2020. 42

Budući koraci

Kako bi mobilizirala stručno znanje, pratila tijek napretka i prikupljala podatke o umjetnoj inteligenciji, Komisija će nastaviti:

-poboljšavati prikupljanje podataka o primjeni UI-ja – Eurostat će 2021. pokrenuti cjeloviti modul za umjetnu inteligenciju koji će obuhvaćati primjenu sedam vrsta UI tehnologija, načine uporabe UI tehnologija, izvore i prepreke za uporabu UI-ja 43 . U okviru projekta AI Watch nastavit će se pratiti i prikupljati podaci o primjeni UI tehnologija, među ostalim u javnom sektoru;

-podržavati rad Saveza za umjetnu inteligenciju vođenjem platforme Saveza i organizirati godišnje sastanke o UI-ju sa širokim krugom dionika kao okvira za doprinos oblikovanju politika EU-a o umjetnoj inteligenciji; i

-ocjenjivati napredak i prikupljati potrebno znanje o UI tehnologijama. To može, prema potrebi, obuhvatiti osnivanje novih stručnih skupina ili pokretanje sektorskih inicijativa za UI koje bi dale doprinos oblikovanju politika EU-a u području UI-ja ili pomogle Komisiji u procjeni mjera potrebnih za potporu državama članicama u provedbi europskih politika i predloženih propisa o UI tehnologijama.

Savjetujući se s državama članicama, Komisija će:

-analizirati i do 2022. predložiti kako poboljšati praćenje razvoja, primjene i utjecaja UI tehnologija u privatnim i javnim sektorima u EU-u. To će se temeljiti na iskustvu stečenom iz rada projekta AI Watch i nacionalnih inicijativa za opservatorije umjetne inteligencije. U okviru te analize razmotrit će se i kako poboljšati i uspostaviti sinergije i veze s postojećim mehanizmima praćenja 44 , budućim europskim strukturama upravljanja UI-jem 45 ili međunarodnim aktivnostima praćenja; i

-redovito pratiti provedbu koordiniranog plana kako bi bila sigurna da je ažuriran. Komisija će 2022., na temelju povratnih informacija iz država članica o reviziji plana 2021. i savjetovanja s drugim institucijama i tijelima EU-a, predložiti vremenski raspored, matricu i metodologiju sljedeće revizije koordiniranog plana.

1.3.Poboljšanje razmjene informacija i suradnje u okviru Skupine država članica za umjetnu inteligenciju i digitalizaciju europske industrije

Olakšavanje suradnje među državama članicama i između država članica i Komisije dodatno je poduprto mehanizmima upravljanja koji olakšavaju razmjenu informacija i pomažu strateški usmjeriti suradnju u području politika UI-ja.

Pregled provedenih mjera

Skupina država članica za umjetnu inteligenciju i digitalizaciju europske industrije usmjeravala je rasprave između država članica i Komisije, pri čemu joj je u tehničkim pitanjima pomagala skupina „šerpa”. Ta je skupina imala važnu ulogu u izradi i revidiranju koordiniranog plana. Skupina se redovito sastajala 46 i organizirala usklađenost nacionalnih ministarstava i drugih dionika, npr. u industriji, akademskoj zajednici i civilnom društvu. Od donošenja Koordiniranog plana iz 2018. skupina se bavila svim glavnim područjima koje pokriva, među ostalim centrima izvrsnosti u području UI-ja, objektima za testiranje i eksperimentiranje (TEF), pravnim okvirom, regulatornim izoliranim okruženjima, podacima, vještinama, UI-jem za zeleni plan, UI-jem za zdravstvo, centrima za digitalne inovacije i UI-jem u području sigurnosti.

Budući koraci

Kako bi potaknula mehanizme upravljanja u svrhu suradnje, Skupina država članica za umjetnu inteligenciju i digitalizaciju europske industrije, uz potporu Komisije, nastavit će:

-usmjeravati rasprave između država članica i Komisije 47 – skupina će se po temama ili sektorima detaljno baviti pitanjima kao što su aktivnosti standardizacije, socioekonomski utjecaj UI-ja, mogućnosti financiranja, mjere za potporu novoosnovanim (start-up) poduzećima, potpora primjeni i nabavi UI-ja u javnom sektoru, UI i kibersigurnost te UI i mobilna povezivost.

Komisija će uz potporu država članica nastaviti:

-ocjenjivati potrebu za uspostavljanjem suradnje i mreža na razini EU-a u svrhu izgradnje europskih kapaciteta, i

-razmjenjivati primjere dobre prakse iz država članica u razvoju, uvođenju i primjeni UI sustava u suradnji s budućim partnerstvom za zajedničke programe za UI, podatke i robotiku.

Države članice potiče se da:

-olakšaju suradnju i uspostave sustav regionalnih UI mreža 48 ; i

-olakšaju rasprave o uspostavi nacionalnih koalicija i razmjenu primjera dobre prakse među državama članicama i dionicima u vezi s postojećim nacionalnim koalicijama za UI 49 okupljanjem dionika iz javnog i privatnog sektora u, primjerice, zajedničke radionice o tematskim područjima od zajedničkog interesa. Te će aktivnosti u suradnji s partnerstvom za zajedničke programe za UI, podatke i robotiku pridonijeti prekograničnoj suradnji i privući dodatne dionike.

2.Iskorištavanje potencijala podataka 

Dostupnost visokokvalitetnih podataka o, među ostalim, raznolikosti i nediskriminaciji te mogućnost uporabe, kombiniranja i ponovne uporabe podataka iz raznih izvora u skladu s Općom uredbom o zaštiti podataka nužne su pretpostavke i preduvjet za razvoj i uvođenje određenih UI sustava 50 . Međutim, razmjena podataka, posebno među poduzećima, nije u dovoljnoj mjeri zaživjela zbog nedostatka gospodarskih poticaja, povjerenja i pravne jasnoće 51 . U Koordiniranom planu iz 2018. stoga je predloženo da se stvore zajednički europski podatkovni prostori radi nesmetane prekogranične razmjene podataka. Istaknuta je i važnost razvoja paneuropske računalne infrastrukture i usluga u oblaku, posebno s obzirom na međunarodnu konkurenciju u području pristupa podacima 52 .

Pregled provedenih mjera

Komisija je 19. veljače 2020. donijela europsku strategiju za podatke 53 , čiji je cilj stvaranje jedinstvenog tržišta za podatke kojim bi se osigurala globalna konkurentnost Europe. To podrazumijeva prikladne poticaje za razmjenu podataka i uspostavu praktičnih, pravednih, nediskriminirajućih i jasnih pravila o pristupu podacima i njihovoj uporabi u skladu s europskim vrijednostima i pravima kao što su zaštita osobnih podataka, zaštita potrošača i propisi o tržišnom natjecanju. Podrazumijeva i povećanje dostupnosti podataka javnog sektora otvaranjem visokovrijednih skupova podataka i njihovom ponovnom uporabom u svrhu inovacija.

Komisija je u lipnju 2020. objavila izvješće o razmjeni podataka između poduzeća i državnih tijela („B2G”) 54 koje je izradila stručna skupina na visokoj razini 55 i koje sadržava političke, pravne i financijske preporuke da ta razmjena postane skalabilna, odgovorna i održiva praksa u EU-u. Europska strategija za podatke promiče i razmjenu podataka, primjerice među poduzećima („B2B”).

Na temelju strategije za podatke Komisija je 25. studenoga 2020. predložila novi Akt o upravljanju podacima 56 . Predložena uredba sadržava nekoliko mjera za povećanje povjerenja u razmjenu podataka, među ostalim u prakse razmjene podataka među poduzećima 57 , kako bi se povećala dostupnost kvalitetnih podataka za UI aplikacije. Njome se uvode nova pravila EU-a o neutralnosti kako bi se novim posrednicima u području podataka omogućilo da djeluju kao pouzdani organizatori razmjene podataka. Uključuje mjere za olakšavanje ponovne uporabe određenih podataka kojima raspolaže javni sektor. Pojedincima ili poduzećima omogućuje da na jednostavniji i sigurniji način dobrovoljno stavljaju svoje podatke na raspolaganje za opće dobro pod jasnim uvjetima. U njoj se poziva na osnivanje europskog odbora za inovacije u području podataka kao potpornog i savjetodavnog tijela za međusektorsku standardizaciju i interoperabilnost, elemente koji su ključni za dostupnost visokokvalitetnih podataka. Akt o upravljanju podacima moguće je prema potrebi dopuniti sektorskim propisima 58 .

Budući koraci

Kako bi podržala mjere koje se odnose na podatke, Komisija će:

-donijeti prijedlog akta o podacima kako bi potaknula državna tijela na uporabu podataka u privatnom vlasništvu (B2G), riješila pitanja povezana s pristupom podacima i njihovom uporabom među poduzećima, osobito u slučaju neosobnih podataka koje generiraju predmeti povezani s internetom stvari (treće tromjesečje 2021.) 59 , i

-predložiti provedbeni akt o slobodnom pristupu visokovrijednim skupovima podataka iz javnog sektora u strojno čitljivom obliku u svrhu njihove ponovne uporabe (drugo tromjesečje 2021.) 60 .

U suradnji s državama članicama, Komisija će:

-pokrenuti Europski savez za industrijske podatke, računalstvo na rubu mreže i računalstvo u oblaku kako bi privukla privatne i javne dionike da zajednički ojačaju industrijski položaj Europe na globalnom tržištu računalstva u oblaku i na rubu mreže. Taj će savez prvenstveno služiti poticanju koordinacije javnih i privatnih ulaganja u istraživanje, razvoj i uvođenje kapaciteta nove generacije kapaciteta u oblaku na lokalnoj, nacionalnoj i europskoj razini. Savez će biti povezan s europskim podatkovnim prostorima, što će pridonijeti uspostavljanju inovativnih okruženja za razmjenu podataka koja će se temeljiti na interoperabilnim, sigurnim i resursno učinkovitim rješenjima u oblaku i na rubu mreže. Potaknut će i sinergije između rada na europskoj federaciji oblaka i inicijativa država članica 61 ;

-ulagati u europske podatkovne prostore i europsku federaciju oblaka u okviru programa Digitalna Europa, Instrumenta za povezivanje Europe u digitalnom sektoru (CEF2) i drugih instrumenata, kao što je „EU za zdravlje” za europski prostor za zdravstvene podatke. Konkretnije, prvim pozivima u drugom tromjesečju 2021. u okviru programa Digitalna Europa i instrumenta CEF2 Komisija će:

-pokrenuti sektorske aktivnosti kako je najavljeno u europskoj strategiji za podatke 62 , što podrazumijeva izgradnju europskih podatkovnih prostora za industrijsku proizvodnju, zeleni plan, mobilnost, zdravstvo, financije, energetiku, poljoprivredu, javnu upravu i vještine 63 ,

-sufinancirati aktivnosti usmjerene na razvoj inovativnih i energetski učinkovitih „cloud-to-edge” usluga i infrastrukture, platformi za programsku podršku i međupovezanosti postojećih kapaciteta za obradu podataka u državama članicama;

-nastaviti podržavati istraživanje, razvoj i primjenu nove generacije računalnih i podatkovnih tehnologija i infrastruktura u okviru 4. klastera „Digitalizacija, industrija i svemir” programa Obzor Europa radi stvaranja europskog jedinstvenog tržišta za podatke s odgovarajućim podatkovnim prostorima te pouzdanim i sigurnim UI ekosustavom. Prvi pozivi bit će u travnju 2021.; i

-podržati sve zainteresirane države članice u uspostavljanju potencijalnog važnog projekta od zajedničkog europskog interesa (IPCEI) koji bi bio usmjeren na novu generaciju infrastrukture u oblaku i povezane usluge.

Države članice potiče se da:

-ulažu u jačanje položaja Europe u području nove generacije tehnologija u oblaku i na rubu mreže te potiču primjenu tehnologije oblaka u svojim nacionalnim planovima za oporavak i otpornost, u skladu s primjerom komponente vodeće inicijative za ekspanziju u okviru Mehanizma za oporavak i otpornost 64 , te, među ostalim, u okviru multinacionalnih projekata.

3.Poticanje ključnih računalnih kapaciteta

Dostupnost podataka neće generirati dodanu vrijednost bez računalne infrastrukture 65 . Komisija zato poduzima mjere za potporu razvoju tehnoloških sustava i nove generacije infrastrukture za obradu podataka jer oni omogućuju korištenje podataka za UI 66 .

Pregled provedenih mjera

Radi potpore razvoju kapaciteta računalstva visokih performansi (HPC) u Europi, Zajedničko poduzeće za europsko računalstvo visokih performansi (EuroHPC) koordinira aktivnosti i objedinjuje resurse 32 zemlje sudionice u svrhu razvoja i uvođenja vrhunske superračunalne infrastrukture kojoj će se moći jednostavno i sigurno pristupiti iz bilo kojeg dijela Europe.

Glavni trendovi u području hardvera za UI mogu se sažeti na sljedeći način: 1. nova generacija rješenja u području UI-ja morat će biti snažnija i energetski učinkovitija kako bi ispunila potrebe sve složenijih učenja modela, i 2. računalstvo će se sve više pomicati prema „rubu mreže”, na uređaje koji su bliže korisnicima i koji mogu provoditi aplikacije UI-ja u stvarnom vremenu. Zbog tih je trendova potrebno prilagoditi infrastrukturu pa Komisija poduzima korake, opisane u nastavku, koji će omogućiti novu generaciju računalne infrastrukture.

EU se, prema tome, fokusira na aktivnosti za potporu razvoju hardvera za UI. UI modeli zahtijevaju sve veću računalnu snagu pa je brz pristup podacima u memoriji, a to znači učinkoviti procesori visokih performansi, iznimno važan za UI infrastrukturu 67 . Usto, UI modeli zahtijevaju i mnogo energije, no kako je UI tehnologija sve prisutnija u našoj svakodnevici, takva potražnja energije nije održiva 68 . Zato je za primjenu UI-ja nužno imati namjenske procesore za UI s niskom potrošnjom energije i potrebnom snagom te višestruko većom učinkovitošću od procesora opće namjene. U tom se području istražuju, primjerice, nove tehnologije koje se temelje na radu mozga, kao što je neuromorfno računalstvo, koje imaju potencijal za revolucionarnu energetsku učinkovitost. Komisija je u tom kontekstu pružila potporu početnom radu na razvoju UI tehnologija s niskom potrošnjom energije u okviru programa Obzor 2020. i podupire inicijative za daljnji razvoj i iskorištavanje takvih mogućnosti u okviru Obzora Europa, radom na istraživanju novih arhitektura za procesore s vrlo niskom potrošnjom energije te u okviru institucionaliziranog europskog partnerstva za ključne digitalne tehnologije (KDT) 69 , osobito UI aplikacije na rubu mreže.

Vodeća inicijativa za ekspanziju 70  u okviru Godišnje strategije održivog razvoja 2021. 71 usmjerena je, među ostalim, na ulaganja u najsuvremeniju mikroelektroniku, osobito procesore kao što su UI čipovi. Kako bi ojačale položaj EU-a u kapacitetima za projektiranje i proizvodnju naprednih čipova, 18 država članica potpisalo je u prosincu 2020. izjavu o procesorima i poluvodičkim tehnologijama 72 . Usto, infrastrukturom za UI bavili su se projekti AI4DI 73 , TEMPO 74 i ANDANTE 75 Zajedničkog poduzeća za elektroničke komponente i sustave za vodeći položaj Europe (ECSEL) 76 od 2019. do 2020. Fotonika je još jedno područje razvoja i financiranja kojem Komisija pruža potporu. Spajanje elektronike i optičkih elemenata može omogućiti integraciju UI-ja u slikovne senzore te smanjenje potrošnje energije i latencije u neuronskim mrežama.

Budući koraci

Kako bi potaknula europski sustav projektiranja i proizvodnje procesora i poluvodiča te povećala prisutnost europske industrije u svim dijelovima lanca opskrbe, Komisija će, uz potporu država članica:

-osnovati Industrijski savez za mikroelektroniku 77 , u svrhu utvrđivanja strateških planova i planova za istraživanje i ulaganje u području projektiranja, uvođenja i izrade procesora za UI, obrade podataka i komunikacije, pri čemu će se uzeti u obzir cjelokupni ekosustav poluvodiča i povezanih komponenti. To će pridonijeti jačanju ekosustava elektronike i uspostavljanju proizvodnih kapaciteta za vrlo napredne čvorove;

-olakšati pripremne radnje tijekom 2021. u suradnji sa svim zainteresiranim državama članicama za potencijalni važni projekt od zajedničkog europskog interesa (IPCEI) kojem bi težište bilo na novoj generaciji naprednih procesora za UI, obradu podataka i komunikaciju;

-namijeniti objekt za testiranje i eksperimentiranje, uz potporu iz programa Digitalna Europa, UI komponentama i sustavima na rubu mreže; u drugom tromjesečju 2021. bit će objavljen poziv radi uspostave vrhunske infrastrukture za testiranje i validaciju naprednih UI računalnih tehnologija u raznim vrstama primjene;

-ulagati u istraživanje i inovacije za računalne potrebe UI tehnologija na rubu mreže s niskom potrošnjom energije putem institucionaliziranog europskog partnerstva za KDT u okviru programa Obzor Europa (treće tromjesečje 2021.). To će partnerstvo, koje se temelji na postojećem Zajedničkom poduzeću ECSEL, povećati potencijal Europe za inovacije u području elektroničkih komponenti i sustava te povezanih softverskih tehnologija. Jedan od primarnih strateških ciljeva bit će razvoj rješenja u području obrade podataka koja se temelje na UI-ju, osobito za potrebe aplikacija na rubu mreže ili ugrađenih aplikacija. Zajedničkim djelovanjem proizvest će se pouzdana i sigurna rješenja s niskom potrošnjom energije koja će omogućiti uspostavu računalnog ekosustava izvrsnosti i povjerenja 78 .

Države članice potiče se da:

-nastave razvijati nacionalnu integriranu infrastrukturu za upravljanje velikom količinom podataka i računalstvo visokih performansi u svrhu poticanja istraživanja, inovacija i razvoja vještina u području UI-ja preko regionalnih, nacionalnih i europskih centara za digitalne inovacije,

-pobrinu se da organizacije iz akademske zajednice, industrije i javnog sektora mogu koristiti nacionalnu infrastrukturu za računalstvo visokih performansi i upravljanje podacima te stručno znanje kako bi optimizirale i povećale korištenje svojih inovacija i aplikacija UI-ja, i

-ulažu u jačanje položaja Europe u području procesora i poluvodičkih tehnologija za uporabu u UI-ju u okviru svojih nacionalnih planova za oporavak i otpornost, u skladu s primjerom komponente vodeće inicijative „Ekspanzija” u okviru Mehanizma za oporavak i otpornost, te u okviru višedržavnih projekata.

II.Pretvaranje EU-a u mjesto gdje izvrsnost vlada od laboratorija do tržišta

Uz podatkovnu i računalnu infrastrukture, za razvoj i uvođenje UI tehnologija potrebni su i ciljano djelovanje, dovoljno resursa te posvećenost izvrsnosti u istraživanju i inovacijama, dostupnost potrebnih sposobnosti i vještina, popratni okvir politike te međunarodna koordinacija. Ta su djelovanja horizontalna, što znači da obuhvaćaju sva područja politika, i pomažu da Europska unija postane mjesto gdje izvrsnost vlada od laboratorija do tržišta. Predložene horizontalne zajedničke mjere obuhvaćaju cjelokupni životni ciklus UI-ja. To uključuje poticanje ekosustava izvrsnosti, među ostalim vrhunska temeljna istraživanje i istraživanja usmjerena na primjenu, razvoj, uvođenje i komercijalizaciju/primjenu UI-ja te mjere za izgradnju povjerenja u UI tehnologije, razvoj talenata i vještina te povećanje globalnog utjecaja EU-a.

4.Suradnja s dionicima u okviru, primjerice, europskog partnerstva za UI, podatke i robotiku te stručnih skupina

U ovom se odjeljku govori o djelovanjima koje je nužno definirati i zajednički im se posvetiti kako bi se podržao plan za postizanje izvrsnosti i širu primjenu UI-ja.

Pregled provedenih mjera

Europska partnerstva udružuju Komisiju, države članice i privatne i/ili javne partnere u svrhu rješavanja nekih od gorućih europskih problema i modernizacije sektora usklađenim inicijativama za istraživanje i inovacije 79 . Partnerstva pružaju, među ostalim, pravni okvir za udruživanje resursa i okupljanje kritične mase te učinkovitije financiranje istraživanja i inovacija na razini EU-a zajedničkim korištenjem financijskih, ljudskih i infrastrukturnih resursa. Partnerstva usto olakšavaju stvaranje unutarnjeg tržišta inovativnih proizvoda i usluga, omogućuju brz ulazak inovativnih tehnologija na tržište te olakšavaju povećanje istraživačko-inovacijskih aktivnosti potrebnih za rješavanje ključnih društvenih problema i ostvarenje glavnih ciljeva politika EU-a.

Nekoliko partnerstava uspostavljenih u okviru programa Obzor 2020. bilo je posebno važno za UI tehnologije. JPP za vrijednost velike količine podataka između Europske komisije i Udruženja za vrijednost velike količine podataka (BDVA) usmjereno je na suradnju u području istraživanja i inovacija povezanih s podacima, intenzivniju izgradnju zajednice u području podataka i postavljanje temelja za uspješno europsko podatkovno gospodarstvo 80 . JPP za robotiku (SPARC) okuplja europski sektor robotike, akademsku zajednicu i Europsku komisiju, a svrha mu je povećanje konkurentnosti europskog sektora robotike i poticanje izvrsnosti njegove znanstvene baze 81 .

Ugovorni JPP za računalstvo visokih performansi (HPC) osnovan je 2014. radi razvoja nove generacije HPC tehnologija, aplikacija i sustava u smjeru eksaskalarnog računalstva 82 te postizanja izvrsnosti u razvoju i uporabi aplikacija HPC-a 83 . To partnerstvo prestalo je postojati u prosincu 2018. jer je tada osnovano Zajedničko poduzeće za europsko računalstvo visokih performansi (EuroHPC) kojem je pridružen njegov privatni dio. To zajedničko poduzeće omogućuje Uniji i zemljama koje sudjeluju u EuroHPC-u da usklade djelovanje i objedine resurse kako bi razvili vrhunska eksaskalarna superračunala i Europu promaknuli u svjetsku predvodnicu u HPC-u, koja nudi računalna rješenja i bolju suradnju u naprednim znanstvenim istraživanjima.

Zajedničko poduzeće za elektroničke komponente i sustave za vodeći položaj Europe (ECSEL) 84 prvo je zajedničko poduzeće ustrojeno prema trostranom modelu upravljanja (Komisija, zemlje sudionice i predstavnici sektora). Njegov je cilj osigurati vrhunsko stručno znanje u području ključnih razvojnih tehnologija i vodeći položaj Europe među konkurentima u području hardvera i ugrađenog softvera koji su ključni za razvoj i primjenu digitalnih sustava utemeljenih na UI-ju.

JPP za fotoniku („Photonics21”) 85 usmjeren je na uspostavljanje vodećeg položaja Europe u razvoju i uvođenju tehnologija koje se temelje na fotonici u raznim područjima primjene, primjerice u IKT-u, rasvjeti, industrijskoj proizvodnji, bioznanosti i sigurnosti. JPP „Tvornice budućnosti” 86  za naprednu proizvodnju nastoji ostvariti sljedeću industrijsku revoluciju („tvornice 4.0”).

Budući koraci

Komisija će nastaviti podupirati europska partnerstva u kontekstu programa Obzor Europa i unapređivati strateški pristup istraživačko-inovacijskim aktivnostima u području UI tehnologija.

Komisija će 2021.:

-osnovati, među ostalim, sljedeća europska partnerstva 87 bitna za UI:

-europsko partnerstvo za zajedničke programe za UI, podatke i robotiku 88 – glavni je cilj poticanje inovacija, primjene i prihvaćenosti UI tehnologija, podatkovnih tehnologija i robotike 89 . Tim će se partnerstvom uspostaviti veze između dionika koje će omogućiti procvat europske vizije antropocentrične i pouzdane umjetne inteligencije 90 . Uspostavit će i veze s državama članicama te omogućiti pregled glavnih nacionalnih politika i inicijativa posredstvom imenovanih nacionalnih i/ili regionalnih predstavnika; 

-nastaviti rad u vezi sa svojim prijedlogom nove uredbe iz rujna 2020. kojom se zamjenjuje Uredba Vijeća o osnivanju Zajedničkog poduzeća za europsko računalstvo visokih performansi iz 2018.; prijedlogom se utvrđuje ambiciozna misija i znatno veći proračun za razdoblje od 2021. do 2033. kako bi Europa dobila vrhunsku hiperpovezanu superračunalnu i kvantnoračunalnu infrastrukturu;

-predložiti osnivanje institucionaliziranog europskog partnerstva za ključne digitalne tehnologije u jedinstvenom temeljnom aktu. Glavni cilj tog partnerstva, koje će se temeljiti na postignućima Zajedničkog poduzeća ECSEL, daljnji je napredak europskog ekosustava procesora i poluvodičkih tehnologija i svladavanje ključnih tehnoloških, sigurnosnih, društvenih i okolišnih problema;

-europsko partnerstvo za zajedničke programe za fotoniku 91 ostvarit će tehnološku suverenost Europe inovacijama u području fotonike i prijenosom tih inovacija u primjenu, što će povećati europsku konkurentnost i zajamčiti dugoročna radna mjesta i prosperitet; i

-europsko partnerstvo „Proizvedeno u Europi” 92  bit će pokretačka snaga održive proizvodnje u Europi, među ostalim s pomoću umjetne inteligencije, što će povećati konkurentnost i otpornost europske proizvodne industrije te dodanu vrijednost u lancima opskrbe različitih sektora; i

-podupirati i poticati sinergije (uključujući organizaciju zajedničkih poziva) među europskim partnerstvima (i za zajedničke programe i institucionaliziranima) u području UI tehnologija, kao što su partnerstva za UI, podatke i robotiku, fotoniku, „Proizvedeno u Europi” te EuroHPC 93 i KDT.

5.Izgradnja i mobilizacija istraživačkih kapaciteta

U ovom se odjeljku govori o mjerama za izvrsnost istraživanja i inovacija u području umjetne inteligencije te za povećanje europske konkurentnosti 94 .

Pregled provedenih mjera

Osim uspostavljanja strateških istraživačkih programa javno-privatnih partnerstava, EU djeluje i u smjeru povećanja izvrsnosti u temeljnim i primijenjenim istraživanjima i razvoj talenata u Europi. Komisija je u četiri godine u okviru programa Obzor 2020. uložila 50 milijuna EUR 95 u stvaranje istraživačke zajednice dobro umreženih centara izvrsnosti u području UI-ja 96 . Cilj je olakšati bolju suradnju, integraciju i sinergije između istraživačkih ekipa i industrije te povećati suradnju najboljih europskih istraživačkih ekipa kako bi se mogle zajednički posvetiti najvažnijim znanstvenim i tehnološkim pitanjima u području UI-ja. Za stvaranje mreže odabrano je pet projekata koji će okupiti vrhunske istraživače i uspostaviti zajednički pristup europskom UI sustavu te njegova vizija i identitet; te projekte čine četiri mreže centara izvrsnosti u području UI-ja i jedna koordinacijsko-potporna mjera 97 .

Kako bi se pobrinula da EU-ova potpora istraživanjima odgovara tehnološkom napretku u području UI-ja, Komisija je usporedila svoja međusektorska ulaganja u UI u okviru programa Obzor 2020. s trenutačnim istraživačkim trendovima i potrebama te utvrdila buduće prilike za ulaganje u UI, prvenstveno u okviru programa Obzor Europa. Usto, izradila je plan novih predmeta istraživanja u području UI-ja i dodatnih mreža centara izvrsnosti na temelju podataka dobivenih javnim savjetovanjem o Bijeloj knjizi o umjetnoj inteligenciji i ciljanim savjetovanjem sa zajednicom za umjetnu inteligenciju, osobito JPP-om za UI, podatke i robotiku.

Budući koraci

Kako bi potaknula izvrsnost u istraživanju, Komisija će:

-2021. početi s radom na uspostavi, u bliskoj suradnji s državama članicama i širom zajednicom za umjetnu inteligenciju, europskog referentnog centra za umjetnu inteligenciju najavljenog u Bijeloj knjizi Referentni centar za UI temeljit će se na postojećim i budućim mrežama centara izvrsnosti u području UI-ja, a cilj će mu biti stvaranje saveza kompetentnih europskih istraživačkih organizacija koje će na temelju zajedničkog plana pružati potporu izvrsnosti u temeljnim i primijenjenim istraživanjima, koordinaciji nacionalnih djelovanja u području UI-ja, poticanju inovacija i ulaganja, privlačenju i zadržavanju kvalitetnog kadra u Europi te stvaranju sinergija i ekonomije razmjera. Ta će inicijativa okupiti vodeće aktere iz istraživačke zajednice, sveučilišta i sektora u Europi kako bi se radili na zajednički utvrđenim ambicioznim izazovima, a glavni će joj cilj biti da da postane svjetska referentna točka za UI. Europska raznolikost tako će potaknuti zdravo tržišno natjecanje, a ne cjepkanje zajednice za umjetnu inteligenciju;

-u okviru programa Obzor Europa tijekom 2021. i 2022. financirati dodatne mreže centara izvrsnosti u području UI-ja koje bi bile usmjerene na komplementarna područja istraživanja koja još nisu dio djelokruga postojećih mreža centara izvrsnosti te na podupiranje istraživanja koja se bave kritičnim pitanjima UI-ja. To će pospješiti razvoj sigurnije, zaštićenije i pouzdanije umjetne inteligencije i poduprijeti temeljna i primijenjena istraživanja nove generacije UI-ja kako bi Europa održala primat u području UI-ja;

-u okviru programa Obzor Europa od 2021. dati zamah različitim područjima istraživanja UI-ja, među ostalim u istraživanjima idućeg stupnja inteligencije i autonomije sustava koji se temelje na UI-ju, transparentnosti UI-ja, zelenijeg UI-ja, UI-ja za složene sustave, razvoja UI-ja na rubu mreže, nepristranih UI sustava i napredne potpore UI-ja ljudskim djelatnostima;

-osim stvaranja razvojnih tehnologija, u okviru programa Obzor Europa demonstrirat će se kako UI pridonosi transformaciji proizvodnje i usluga glavnih gospodarskih sektora, uključujući posljedice na radnu snagu 98 , i rješavanju glavnih društvenih izazova u područjima kao što su zdravstvena zaštita, civilna sigurnost, borba protiv klimatskih promjena, energija, mobilnost, mediji (npr. suzbijanje dezinformacija) i poljoprivredno-prehrambeni sektor;

-u kontekstu europskog partnerstva za zajedničke programe za UI, podatke i robotiku potaknuti dionike putem strateškog programa za istraživanje, inovacije i uvođenje 99 na razvoj i provedbu europske strategije za istraživanje, inovacije i uvođenje, pri čemu bi fokus bio na odgovornom razvoju korištenju UI-ja; i

-postaviti cilj da u projektima povezanima s UI-jem koji se financiraju sredstvima namijenjenima za istraživanje i inovacije u okviru programa Obzor Europa poštuje načelo „integrirane etike”, što obuhvaća i pouzdani UI. Nadalje, kako bi zajednica za istraživanje UI-ja bila raznolika, Komisija se zalaže za raznolikost i uključivost u projektnim konzorcijima.

Države članice potiče se da: 

-uspostave regionalne i nacionalne istraživačke centre izvrsnosti u području umjetne inteligencije, primjerice primjenom nacionalnih instrumenata financiranja i fondova Mehanizma za oporavak i otpornost, te okvir za istraživanja i prijenos tehnologije koji bi mogao privući i zadržati kvalitetan kadar, a istovremeno se razvijati u nacionalnu referentnu točku za istraživanje i razvoj UI-ja. Centri bi osigurali regionalni doseg i razmjenu, surađivali na europskoj razini i, zajedno s mrežama koje financira EU, tvorili razgranati europski referentni centar za UI; i

-povećaju ulaganja u istraživanja u području UI-ja na nacionalnoj razini, primjerice u okviru Mehanizma za oporavak i otpornost.

6.Alati putem platforme za UI na zahtjev i okruženja u kojima proizvođači mogu provoditi testiranja i eksperimente (objekti za testiranje i eksperimentiranje) a MSP-ovi i javne uprave mogu primijeniti UI (europski centri za digitalne inovacije)

U ovom se odjeljku govori o mjerama koje pomažu da se inovacije iz laboratorija pojave na tržištu u svrhu šire primjene i uvođenja UI tehnologija.

Pregled provedenih mjera

Objekti za testiranje i eksperimentiranje za inovativne UI sustave ključni su za uvođenje i primjenu UI tehnologija. Osobito su važni za mala i srednja poduzeća (MSP-ovi) jer im je teško u cijelosti iskoristiti brz napredak digitalne tehnologije za vlastitu konkurentnost i inovativnost 100 . EU je predložio dva skupa mjera u suradnji s državama članicama:

-objekte za testiranje i eksperimentiranje (TEF) – tj. tehnološke infrastrukture koje raspolažu specifičnim stručnim znanjem i iskustvom u testiranju zrelih tehnologija u određenom sektoru u stvarnim ili gotovo stvarnim uvjetima. Cilj je razvojnim programerima pružiti infrastrukturu za testiranje UI tehnologije prije nego što se uvede na tržište; i

-centre za digitalne inovacije (DIH) – jedinstvene kontaktne točke koje pomažu svim poduzećima zainteresiranima da uporabom UI-ja povećaju konkurentnost svojih poslovnih/proizvodnih procesa, proizvoda ili usluga. Europski centri za digitalne inovacije poduzećima omogućuju da testiraju UI tehnologije prije nego što u njih ulože i pružaju im povezane usluge, primjerice financijsko savjetovanje i savjetovanje o osposobljavanju i razvoju vještina potrebnih za uspješnu digitalnu transformaciju.

Objekti za testiranje i eksperimentiranje

U Koordiniranom planu iz 2018. navedeno je da bi trebalo razviti i za sve dionike u cijeloj Europi otvoriti ograničen broj specijaliziranih velikih referentnih mjesta kako bi se optimizirala ulaganja i izbjeglo udvostručavanje posla ili oprečne napore. Nakon donošenja Koordiniranog plana i tijekom pripreme za program Digitalna Europa Komisija je poduzela pripremne korake za razvoj tog koncepta i objekata za testiranje i eksperimentiranje (TEF). Konkretnije, Komisija od 2019. intenzivno radi s državama članicama na razradi koncepta TEF-ova i određivanju prioritetnih sektora. Komisija je u siječnju 2020. organizirala pet radionica na kojima su sudjelovali dionici iz područja industrije, akademske zajednice i država članica u svrhu rasprave o TEF-ovima za određene sektore (poljoprivredno-prehrambeni sektor, proizvodnja, zdravstvo i pametni gradovi) i tehnologije (UI na rubu mreže).

Rezultati pripremnog rada i komunikacija s dionicima ukazuju na to da je testiranje najsuvremenije tehnologije i eksperimentiranje s njom u stvarnim uvjetima ključno za njezino uvođenje na tržište i dio je inovacijskog lanca u kojem je europskom UI sustavu potrebna znatna podrška kako bi ostao globalno konkurentan.

TEF za UI na rubu mreže posebno je važan za ekosustav izvrsnosti UI-ja. UI na rubu mreže kao hardverska tehnologija nudi jasne prednosti: omogućuje operacije u stvarnom vremenu te donosi prednosti u smislu sigurnosti i privatnosti podataka te potrošnje energije. TEF za UI na rubu mreže kao europska platforma namijenjen je poduzećima svih veličina da testiraju inovativne UI komponente na rubu mreže koje se temelje na naprednim računalnim tehnologijama s niskom potrošnjom energije, kao što je neuromorfno računalstvo, i da eksperimentiraju s njima. Zbog trenutačne ovisnosti EU-a o računalnim tehnologijama, visokih troškova potrebne poluvodičke opreme i potrebe za dugoročnim ulaganjima TEF za UI na rubu mreže nužan je da se prevlada problem nedostatka financijskih sredstava i europskim društvima omogući pristup računalnom hardveru za UI s niskom potrošnjom energije. Drugim riječima, TEF za UI na rubu mreže Europi će dati ekosustav izvrsnosti koji će biti ključan instrument za ostvarenje vodeće tehnološke uloge u području UI-ja.

Da bi TEF-ovi bili okosnica UI sustava, trebali bi biti jednostavni za korištenje, funkcionirati u stvarnim uvjetima, aktivno uključivati krajnje korisnike te biti na raspolaganju proizvođačima UI-ja iz privatnog i javnog sektora, osobito MSP-ovima 101 . Osim toga, učinkovita povezanost TEF-ova i podatkovnih prostora temeljni je preduvjet za stvaranje jednakih uvjeta i nediskriminajućeg pristupa tržištu. To bi se moglo postići, primjerice, udruživanjem podatkovnih prostora i TEF-ova u područjima od zajedničkog interesa. TEF-ovi imaju važnu ulogu u testiranju otpornosti, pouzdanosti i sigurnosti UI tehnologija jer se testira sposobnost tih tehnologija da ispunjavaju obveze koje će se definirati propisima o UI-ju. Naposljetku, trebala bi postojati interakcija projekata u okviru TEF-ova i paralelnih inicijativa na europskoj platformi za UI na zahtjev.

Centri za digitalne inovacije

Kako bi europska poduzeća (osobito MSP-ovi) mogla u potpunosti iskoristiti nove tehnologije, Komisija je 2016. pokrenula inicijativu „Digitalizacija europske industrije”. Jedan je od stupova te inicijative uspostavljanje i podržavanje centara za digitalne inovacije (DIH), koji pružaju pristup stručnom tehničkom znanju i mogućnostima eksperimentiranja kako bi poduzeća mogla isprobati tehnologije prije nego što u njih ulože 102 . Centri za digitalne inovacije pružaju i usluge u vezi s inovacijama, kao što su financijsko savjetovanje, osposobljavanje i razvoj vještina, koje su poduzećima potrebne za uspješnu digitalnu transformaciju. Države članice i regije ulažu u centre za digitalne inovacije, a Komisija je osigurala (projektima u okviru programa Obzor 2020. tijekom 2019. i 2020.) više od 200 milijuna EUR za umrežavanje tih centara. Približno je polovina tih sredstava bila povezana s inovacijama u područjima relevantnima za UI, među ostalim u robotici i velikim podacima, a u regijama s manje centara za digitalne inovacije provedene su posebne aktivnosti. U projektima u okviru programa Obzor 2020. financiranje se obično osigurava prema kaskadnom modelu, pri čemu se MSP-ovima upućuju otvoreni pozivi kako bi mogli sudjelovati u inovativnim prekograničnim eksperimentima u koje su uključeni centri za digitalne inovacije. Europski revizorski sud procijenio je tu dimenziju inicijative Digitalizacija europske industrije i preporučio da Komisija, u suradnji s državama članicama, poduzme dodatne mjere za financiranje i praćenje rada centara za digitalne inovacije 103 .

Potpora u okviru programa Digitalna Europa temeljit će se na opažanjima Europskog revizorskog suda. Uvedena je oznaka „europski centri za digitalne inovacije” (EDIH) kako bi se koncept razlikovao od prethodnog pristupa financiranog u okviru programa Obzor 2020. EU i države članice uložit će 1,5 milijardi EUR u uspostavljanje mreže od približno 200 centara za digitalne inovacije u raznim europskim regijama. Bespovratna sredstva trebalo bi iskoristiti za poboljšanje sposobnosti odabranih europskih centara za digitalne inovacije da pružaju usluge MSP-ovima i javnom sektoru. Države članice i Komisija zajednički će odabrati i financirati te centre 104 .

Europski centri za digitalne inovacije potaknut će širu primjenu UI-ja, HPC-a, kibersigurnosti i ostalih digitalnih tehnologija u europskim poduzećima (osobito MSP-ovima) i organizacijama javnog sektora 105 . Osim toga, pomagat će im pri korištenju digitalne tehnologije kako bi im postupci i proizvodi bili održiviji, osobito u vezi s potrošnjom energije i smanjenjem emisija stakleničkih plinova. Imat će veliku zemljopisnu pokrivenost i djelovati na lokalnoj i europskoj razini. Europski centri za digitalne inovacije služit će se alatima i sredstvima s platforme za UI na zahtjev te će pojačavati učinak TEF-ova: europski centri za digitalne inovacije pomagat će zainteresiranim poduzećima da iskoriste relevantne TEF-ove kako bi uvela inovacije u nove proizvode i usluge i pripremila ih za tržište.

Platforma za UI na zahtjev

Inicijativa za europsku platformu i sustav za UI na zahtjev pokrenuta je 2019., a financira se sredstvima programa Obzor 2020. Okuplja dionike i resurse u području UI-ja, što smanjuje rascjepkanost i ubrzava inovacije koje se temelje na UI-ju (istraživanja, proizvodi, rješenja). Platforma je u razvoju, a djelovat će kao pokretač europskog tržišta UI-ja i nuditi kritičnu masu resursa, rezultate umrežavanja zajednice te brz razvoj i rast. Aktivnosti objedinjavanja sustava počele su u siječnju 2021. s ciljem da se uključe veće zajednice korisnika, osobito iz netehnološkog sektora, te da se olakša korištenje resursa platforme.

Budući koraci

Kako bi se inovacije iz laboratorija našle na tržištu i time osigurala šira primjena i uvođenje UI tehnologija, Komisija će zajedno s državama članicama:

-zajednički financirati objekte za testiranje i eksperimentiranje u okviru programa Digitalna Europa kako bi se dobio zajednički, visokospecijalizirani resurs koji bi se zajednički koristio na europskoj razini i potaknuo brzo uvođenje i širu primjenu pouzdanog UI-ja u Europi. U tom kontekstu:

-prvi pozivi (od 2021. do 2022.) odnosit će se na sljedeće utvrđene sektore: proizvodnju, zdravstvo, poljoprivredno-prehrambeni sektor, pametne zajednice i UI na rubu mreže. Procijenjeni proračun po sektoru iznosit će 20–75 milijuna EUR;

-odabrati mrežu od najviše 210 europskih centara za digitalne inovacije tijekom 2021. i 2022. koja će pokrivati sve europske regije. Predviđene su sljedeće posebne aktivnosti u području UI-ja:

-najmanje jedan europski centar za digitalne inovacije u svakoj državi članici koja posjeduje stručno znanje u području UI-ja. Unutar mreže europskih centara za digitalne inovacije razmjenjivat će se primjeri dobre prakse i centri će međusobno surađivati (na temelju preporuka mreže centara za digitalne inovacije u području UI-ja) kako bi MSP-ovi i organizacije javnog sektora u cijeloj Europi mogli dobiti najbolju podršku; i

-mreža europskih centara za digitalne inovacije blisko će surađivati s platformom za UI na zahtjev 106 , TEF-ovima i podatkovnim prostorima te će poticati MSP-ove iz cijele Europe na uporabu tih infrastruktura. Tako će se resursi bolje raspodijeliti i poduzeća će moći eksperimentirati s umjetnom inteligencijom;

-od 2021. ustrojiti platformu za UI na zahtjev kao središnji europski repozitorij resursa za UI potrebnih u javnom i privatnom sektoru tako da može:

-postati glavno europsko mjesto za trgovanje resursima za UI; omogućuje jednostavan pristup alatima za UI 107 , koje će zatim europski centri za digitalne inovacije distribuirati na lokalnoj razini ili će ih izravno upotrebljavati korisnički sektori (osobito MSP-ovi) ili javni sektor; i

-u suradnji s relevantnim nacionalnim i europskim inicijativama postane glavni izvor UI instrumenata u Europi na raspolaganju svima kojima su potrebni stručno znanje, tehnologija, usluge i softver u području UI-ja.

Komisija potiče države članice da:

-jednak udio financijskih sredstava dodijele projektima u okviru TEF-ova 108 koje odabere Komisija uz pomoć neovisnih stručnjaka;

-definiraju nove relevantne prioritetne sektore za dodatne TEF-ove izvan trenutačnih prioriteta, tj. poljoprivredno-prehrambenog sektora, proizvodnje, zdravstva i pametnih zajednica. Mogući novi sektori mogli bi biti, primjerice, mobilnost, javna uprava ili zelena tranzicija;

-potpuno iskoriste mogućnosti koje nudi Mehanizam za oporavak i otpornost te programi kohezijske politike za financiranje dodatnih (europskih) centara za digitalne inovacije i TEF-ova kako bi inovacije približile tržištu; i

-podrže stvaranje lokalnih, regionalnih i/ili nacionalnih platformi za trgovanje resursima za UI 109 koja bi služila interakciji i razmjeni primjera dobre prakse, olakšaju ekspanziju izvan svojih granica putem europske platforme za UI na zahtjev (središnji repozitorij i mjesto za trgovanje resursima za UI), europskih centara za digitalne inovacije i inicijative Startup Europe.

7.Financiranje i ekspanzija inovativnih ideja i rješenja u području UI-ja

U ovom se odjeljku govori o mjerama potpore, s posebnim naglaskom na novoosnovana (start-up) poduzeća, rastuća (scale-up) poduzeća te ostala mala i srednja poduzeća koja razvijaju UI tehnologije. Fond InvestEU i Mehanizam za oporavak i otpornost nude ključne resurse za intenzivniju uporabu financijskih instrumenata.

Pregled provedenih mjera

Kao potporu novoosnovanim poduzećima i MSP-ove, kako u početnim fazama tako i u fazi rasta, Komisija je iznijela Program ulaganja u umjetnu inteligenciju/lance blokova i pripadajući program potpore 110 . Cilj je tog pilot-programa poboljšanje pristupa financiranju vlasničkim kapitalom za inovativna novoosnovana poduzeća i MSP-ove koja se bave inovativnim i rizičnijim područjem UI-ja i lanaca blokova, a pokrivaju veće zemljopisno područje unutar EU-a, uključujući manje razvijena tržišta. Program nacionalnim razvojnim bankama u državama članicama pruža sredstva za ulaganja u fondove rizičnog kapitala i zajednička ulaganja. Procjenjuje se da će ukupni opseg ulaganja u okviru fonda, od početno dodijeljenih sredstava u iznosu od 100 milijuna EUR u okviru programa Obzor 2020., uskoro iznositi 700 milijuna EUR 111 . Namjenski program potpore traje od 2020. do 2022.

Usto, u prosincu 2020. Grupa Europske investicijske banke pokrenula je novi instrument za zajednička ulaganja u vrijednosti do 150 milijuna EUR namijenjen za ulaganja zajedno s fondovima koje podupire EIF te potporu raste europskih poduzeća koja se bave UI-jem 112 .

Europsko vijeće za inovacije (EIC) pomaže novoosnovanim poduzećima u području UI-ja da razviju i povećaju razmjere revolucionarnih UI tehnologija i inovacija 113 . EIC je od pokretanja pilot-faze 114 podržao mnogobrojne inovacije u području UI-ja u raznim znanstvenim područjima, od bioznanosti, prehrane i poljoprivrede do energetike i tehnologija pogodnih za okoliš. U cilju razvoja inovacija nastalih u istraživačkim projektima u okviru EIC-ova pilot-projekta Tragač nude se bespovratna sredstva za promicanje suradničkih i interdisciplinarnih inovacija u radikalno novim tehnologijama budućnosti koje se temelje na znanosti. Akcelerator EIC-a namijenjen je potpori rastu i ulasku na tržište novoosnovanih poduzeća mogućnostima financiranja i uslugama ubrzavanja poslovanja. Potpora EIC-a dostupna je svim MSP-ovima s radikalno drukčijim idejama za uvođenje utrživih inovativnih rješenja na temelju poslovnog plana i ambicijama rasta. Tijekom pilot-faze (od 2018. do 2020.) EIC je dodijelio 160 milijuna EUR u obliku bespovratnih sredstava i 91 milijun EUR u obliku izravnih vlasničkih ulaganja inovativnim novoosnovanim poduzećima u području UI-ja i projektima koji obuhvaćaju istraživanja koje se izravno ili posredno odnose na UI tehnologije. EIC će 2021. dodijeliti bespovratna sredstva i vlasnički kapital u iznosu većem od 1 milijarde EUR za novoosnovana poduzeća i MSP-ove koji se bave tehnologijama koje se temelje na inženjerskim inovacijama ili znanstvenim spoznajama (engl. deep tech).

Europski institut za inovacije i tehnologiju (EIT) podupire mnogobrojne inicijative za napredak inovacija u području UI-ja, pripremu naših društava na promjene koje donosi UI i obrazovanje nove generacije inovatora u području UI-ja. U 2019. i 2020. dodijelio je više od 22 milijuna EUR u okviru svojih aktivnosti u području UI-ja. Organizacije EIT Digital i EIT Health provode najveći dio projekata povezanih s UI-jem. Zajednica EIT-a trenutačno podupire 120 europskih start-up poduzeća u ranim i srednjim fazama razvoja koja djeluju u području UI-ja i već je u njih uložila više od 3 milijuna EUR.

EIT i EIC udružili su se u siječnju 2021. radi ubrzanja potpore iznimno inovativnim start-up poduzećima i koordinacije u pružanju potpore inovatoricama te inovatorima iz manje zastupljenih regija 115 . EIC i EIT namjeravaju i razmjenjivati podatke o inovativnim poduzećima i MSP-ovima koje podupiru, uključujući mjerenja ostvarenog utjecaja.

Budući koraci

Komisija će uz potporu država članica:

-nastojati povećati potporu i financijska sredstva za pilot-program ulaganja u umjetnu inteligenciju/lance blokova i pripadajući program potpore. Zbog uspjeha i privlačnosti pilot-programa program InvestEU za razdoblje od 2021. do 2027. nastavit će pružati potporna ulaganja 116 u UI/lance blokova putem Grupe EIB-a i nacionalnih razvojnih banaka u svrhu mobiliziranja privatnih ulaganja;

-u potpunosti provesti inicijativu EIC u okviru programa Obzor Europa i pružati potporu disruptivnim inovacijama, uz fokus na antropocentričnom UI-iju. To će se postići kombinacijom otvorenih poziva na dodjelu financijskih sredstava i poziva koji se odnose na specifične projektne „izazove”. Izazov u okviru Tragača EIC-a 2021. bit će usmjeren na istraživanja svijesti UI sustava, a izazov u okviru Akceleratora EIC-a na poticanje strateških digitalnih i zdravstvenih tehnologija, uključujući medicinski UI. Osim toga, pokrenut će se inicijativa Women TechEU za potporu novoosnovanim (start-up) poduzećima u području deep-techa koja su osnovale i koja vode žene;

-putem inicijative Startup Europe i Inovacijskog radara mobilizirati novoosnovana (start-up) poduzeća u području UI-ja u nacionalnim centrima i u okviru programa Obzor Europa koja su usmjerena na rast te zadovoljiti potražnju za stručnim znanjem o UI-ju MSP-ova koji provode digitalnu transformaciju. Europski centri za digitalne inovacije koji se financiraju iz programa Digitalna Europa iskoristit će se za stvaranje mjesta za trgovanje i organiziranje događanja na kojima će se povezivati dobavljači tehnologije i partnerstva 117 ;

-olakšavati razmjenu informacija, stručnog znanja i primjera dobre prakse među lokalnim, regionalnim i nacionalnim novoosnovanim (start-up) poduzećima koja se bave UI-jem na europskoj razini (uz sudjelovanje MSP-ova, start-up poduzeća i ostalih relevantnih dionika) posredstvom JPP-a za UI, podatke i robotiku, europskih centara za digitalne inovacije, platforme za UI na zahtjev (središnji repozitorij i mjesto za trgovanje resursima za UI) i inicijative Startup Europe 118 ; i

-poduzeti mjere za olakšanje dostupnosti otvorenih podataka i pristupa podacima za MSP-ove.

Države članice potiče se da:

-olakšaju novoosnovanim i rastućim poduzećima koja se bave UI-jem pristup financiranju za rast te pomažu MSP-ovima koji provode digitalnu tranziciju uvođenjem UI tehnologija. Ako su ispunjeni ciljevi i uvjeti Mehanizma za oporavak i otpornost, države članice mogu iskoristiti sredstva u okviru tog mehanizma za pokretanje ulaganja u obliku financijskih instrumenata (npr. jamstva, zajmovi, instrumenti vlasničkog kapitala i rizičnog kapitala te uspostavljanje namjenskih instrumenata). Države članice usto imaju mogućnost namijeniti do 4 % ukupnih sredstava u okviru svojih planova za oporavak i otpornost svojem odjeljku u programu InvestEU.

III.Umjetna inteligencija koja će služiti građanima i biti snaga koja će unaprijediti društvo

UI sustavi koji se sve više uvode u zdravstvo, poljoprivredu, obrazovanje, zapošljavanje, upravljanje infrastrukturom, energetiku, promet i logistiku, istraživanje svemira, javne usluge, sigurnost, ublažavanje klimatskih promjena i prilagodbu tim promjenama mogu pomoći da se složeni problemi riješe za opće dobro. Uspješan razvoj i primjena UI-ja pridonose gospodarskom rastu i globalnoj konkurentnosti EU-a 119 i od goleme su koristi našem društvu i okolišu. Međutim, određene primjene UI-ja mogu dovesti u pitanje prava zaštićena pravom Unije i otvoriti nova pitanja u vezi sa sigurnošću i zaštitom 120 te utjecati na tržišta rada. U Bijeloj knjizi o umjetnoj inteligenciji iz 2020. 121 Komisija je predstavila europski pristup UI-ju koji se temelji na ekosustavu izvrsnosti i ekosustavu povjerenja u području UI-ja 122 .

8.Razvoj talenata i poboljšanje ponude vještina potrebnih za stvaranje uspješnog ekosustava UI-ja

Pregled provedenih mjera

U Koordiniranom planu iz 2018. utvrđeno je da je znatan i kontinuiran nedostatak vještina u području IKT-a ključna prepreka razvoju umjetne inteligencije u Europi. S obzirom na razvoj tržišta UI-ja i primjenu tehnologija u tom području, bitno je da su proizvodi i usluge s UI-jem pristupačni i da se prihvaćaju. Zato bi EU trebao svim građanima olakšati stjecanje općih računalnih vještina i bolje ih uputiti u umjetnu inteligenciju. EU-u su potrebni i stručnjaci različitih profila sa specijaliziranim vještinama u području UI-ja, kao što su modeliranje, arhitektura i semantika podataka, radi očuvanja dobrog položaja u istraživanju UI-ja i pospješivanja razvoja i uvođenja UI sustava, a sve u cilju održavanja globalne konkurentnosti. Jednako su važne i netehničke vještine u području UI-ja. Potrebno je i unaprijediti vještine građana u području računalstva i UI-ja kako bi se izbjegla polarizacija tržišta rada i mogući porast nejednakosti unutar i između zemalja.

Rezultati istraživanja provedenog 2020. među europskim poduzećima ukazuju na to da im je dostupnost zaposlenika s odgovarajućim vještinama u području UI-ja jedna od glavnih zapreka pri uvođenju UI tehnologija 123 . Slično tome, rezultati analize koju je proveo Komisijin Zajednički istraživački centar ukazuju na to da su razvoj digitalnih vještina, informiranost o UI tehnologijama na svim razinama obrazovanja, programi cjeloživotnog učenja i specijalizirane vještine u području UI-ja nužni kako bi se svi građani bili spremni za promjene koje donosi UI te kako bi se učvrstio položaj EU-a u području istraživanja UI-ja i pospješili razvoj i uvođenje UI sustavâ 124 .

Sve države članice koje su donijele nacionalne strategije za umjetnu inteligenciju uključile su u njih aspekt vještina prema preporuci u Koordiniranom planu iz 2018. 125 Mjere predložene u okviru nacionalnih strategija uključuju, primjerice, reforme sustava formalnog obrazovanja kako bi se uvelo ili povećalo poučavanje računalnog razmišljanja, računalstva i osnova UI-ja u osnovnim ili srednjim školama te inicijative za prilagodbu politika cjeloživotnog učenja i prekvalificiranja 126 . Mehanizam za oporavak i otpornost u tom kontekstu također nudi jedinstvenu priliku za poticanje razvoja digitalnih vještina, među ostalim u području UI-ja, na svim razinama obrazovanja (formalno i neformalno) i osposobljavanja, što je važan čimbenik za postizanje digitalnog cilja od 20 %. U okviru ciljeva Mehanizma za oporavak i otpornost razvoj digitalnih vještina na svim razinama jedan je od uvjeta da svi europski građani mogu sudjelovati u društvu i iskoristiti prednosti digitalne transformacije. Komisija stoga u Godišnjoj strategiji održivog rasta 2021. 127 predlaže vodeću inicijativu „Prekvalifikacija i usavršavanje” kojom će se države članice potaknuti na ulaganja i reforme u svrhu unapređenja digitalnih vještina, među ostalim u području UI-ja, obrazovanja i strukovnog osposobljavanja za građane svih dobnih skupina.

Komisija je u rujnu 2020. donijela novi Akcijski plan za digitalno obrazovanje za razdoblje 2021.–2027. Njime se posebne mjere za poboljšanje vještina u području UI-ja ugrađuju u širi kontekst promicanja digitalnih vještina 128 . Komisija podržava i Europski tjedan programiranja 129 , volonterski projekt kojim se računalno razmišljanje, kodiranje, robotiku, rad s hardverom, računalnu znanost, UI i digitalne vještine 130 nastoji približiti što većem broju ljudi. Kako bi podržala rad država članica na proširenju specijalizirane obrazovne ponude u području UI-ja, Komisija je potkraj 2020. dodijelila ukupno 6,5 milijuna EUR bespovratnih sredstava četirima sveučilišnim mrežama, MSP-ovima i centrima izvrsnosti u području UI-ja radi uvođenja vrhunskih diplomskih studija u tom području. Odabrane mreže trebale bi uz financijsku potporu EU-a zajednički osmisliti i provesti visokokvalitetne i praktične diplomske studije u različitim državama članicama čije bi težište bilo na antropocentričnom UI-ju te primjeni UI-ja u javnoj upravi i u zdravstvu 131 . Svi bi programi trebali sadržavati i kolegije o etici u području UI-ja, a dio nastavnog sadržaja trebao bi biti dostupan na internetskoj platformi za digitalne vještine i radna mjesta koja bi bila prevedena na sve jezike EU-a 132 .

Budući koraci

Komisija će:

-u okviru mjera predviđenih Akcijskim planom za digitalno obrazovanje 2021.–2027.:

-podupirati pripravništva u područjima digitalnih tehnologija te sudjelovanje omogućiti i polaznicima programâ strukovnog obrazovanja i nastavnom osoblju, a ne samo sveučilišnim studentima, pri čemu će se veća pozornost posvetiti vještinama povezane s UI-jem i načelima nediskriminacije i rodne ravnopravnosti; i

-izraditi etičke smjernice o umjetnoj inteligenciji i uporabi podataka u poučavanju i učenju za nastavno osoblje te potpori s tim povezanim istraživačkim i inovacijskim aktivnostima u okviru programa Obzor Europa. Ta će se mjera temeljiti na radu stručne skupine na visokoj razini za umjetnu inteligenciju na razvoju etičkih smjernica 133 . Smjernice će biti popraćene programom osposobljavanja za istraživače i studente o etičkim aspektima umjetne inteligencije i uključivati cilj da među polaznicima bude 45 % žena;

-podupirati izradu novih analiza o vještinama na regionalnoj i sektorskoj razini u okviru Programa vještina iz srpnja 2020. To konkretno znači korištenje rada Cedefopa (projekt Skills-OVATE 134 ) i UI tehnologije za analizu velikih podataka prikupljenih (engl. scraping) iz oglasa za radna mjesta kako bi se dobile aktualne informacije o trenutačnoj i budućoj potražnji za vještinama. U tu će se svrhu izraditi trajan internetski alat za objavu aktualnih informacija koji će moći koristiti svi zainteresirani dionici;

-podržavati inicijative za olakšavanje uzajamnog priznavanja specijaliziranih programa visokog obrazovanja u području umjetne inteligencije u EU-u 135 ;

-u okviru programa Digitalna Europa podupirati mjere kao što su izrada i provedba specijaliziranih programa obrazovanja, modula i kratkotrajnih osposobljavanja u ključnim područjima s manjkom kapaciteta, ali i programa za usavršavanje digitalnih kompetencija stručnjaka u raznim sektorima. Poziv za specijalizirane programe objavit će se u prvom ili drugom tromjesečju 2021., a za kratkotrajna osposobljavanja u prvom tromjesečju 2022. Sve prilike i alati za razvoj digitalnih vještina bit će dostupni na platformi za digitalne vještine i radna mjesta;

-u okviru programa Obzor Europa podupirati mreže centara izvrsnosti u području umjetne inteligencije (kao dio referentnog centra za umjetnu inteligenciju) 136 . Centri bi među ostalim imali sljedeće zadatke:

-razmatranje mogućnosti za zadržavanje kvalitetnih stručnjaka užom suradnjom s industrijom i tijelima javne vlasti, i

-razvoj doktorskih studija i modula o UI-ju koji se mogu uvrstiti u diplomske studije koji nisu povezani s IKT-om;

-financirati umrežavanje doktoranada, postdoktorske stipendije i projekte suradnje i razmjene osoblja u području umjetne inteligencije u okviru aktivnosti Marie Skłodowska-Curie. Pozivi za pojedinačne stipendije i inovativne mreže osposobljavanja (koje su preimenovane u postdoktorske stipendije i mreže doktoranada) planiraju se za drugo tromjesečje 2021. Pozivi za razmjene osoblja u području istraživanja i inovacija (koje su preimenovane u razmjene osoblja) i COFUND planiraju se za četvrto tromjesečje 2022. 137 ; i

-promicati rodnu ravnopravnost u okviru programa Obzor Europa, među ostalim u projektima koji se odnose na umjetnu inteligenciju. Integracija rodne dimenzije u sadržaj istraživanja i inovacija automatski postaje zahtjev za cijeli program. Od 2022. uvodi se novi kriterij prihvatljivosti za pristupanje sredstvima iz programa Obzor Europa. Tijela javne vlasti, istraživačke organizacije i visoka učilišta morat će imati plan za rodnu ravnopravnost za sve projekte koji se financiraju iz programa Obzor Europa 138 .

Države članice potiče se da:

-u suradnji sa socijalnim partnerima razrade i ugrade dimenziju vještina u nacionalne strategije za umjetnu inteligenciju, primjerice u sljedeće svrhe:

-promicanje razvoja računalnog razmišljanja učenika, studenata i nastavnog osoblja na svim razinama formalnog, informalnog i neformalnog obrazovanja te podupiranje inicijativa kojima se mlade osobe potiču na odabir karijere u području UI-ja i srodnim područjima kao što je robotika,

-izrada programâ informiranja nastavnog osoblja o uvrštavanju UI-ja u nastavni plan, u kontekstu IKT vještina, ali i iz šire perspektive,

-povećanje dostupnosti osposobljavanja u području umjetne inteligencije, među ostalim financiranjem modula o UI-ju na diplomskim studijima humanističkih i društvenih znanosti, aktivnosti cjeloživotnog učenja, osposobljavanja sudaca, odvjetnika i javnih službenika, kao i prekvalificiranja za osobe iz netehničkih struka poučavanjem osnova UI-ja i njegova utjecaja na njihovo područje rada, i

-testiranje, ocjenjivanje i, ako to zadovolje, podupiranje uvođenja obrazovnih UI tehnologija u osnovnoškolsko i srednjoškolsko obrazovanje za individualne nastavne potrebe (npr. poučavanje pomoću kognitivnog UI modela);

-razmjenjuju informacije o tome kako najbolje uklopiti UI u općeobrazovne i druge specijalizirane programe (kao što su zdravstvena zaštita, pravo, društvene znanosti, poslovanje) 139 te promicati opće i specijalizirano znanje o UI-ju u području cjeloživotnog učenja;

-poduzimaju potrebne mjere i razmjenjuju primjere dobre prakse za povećanje uključenosti i raznolikosti, tj. za lakše formiranje uravnoteženih timova i privlačenje kvalitetnog kadra za obrazovanje u području umjetne inteligencije, osobito za postdoktorske studije, i osposobljavanje te za razvoj UI tehnologija; i

-maksimalno iskoriste prethodno opisanu jedinstvenu mogućnost financiranja ambicioznih inicijativa usavršavanja i prekvalificiranja iz Mehanizma za oporavak i otpornost.

9.Izrada okvira politike kojim će se izgraditi povjerenje u UI sustave

Za širu primjenu UI tehnologija neophodno je povjerenje. Cilj europskog pristupa umjetnoj inteligenciji, predložen u Bijeloj knjizi o umjetnoj inteligenciji iz 2020., jest „promicati inovacijski kapacitet Europe u području umjetne inteligencije i ujedno podupirati razvoj i primjenu etične i pouzdane umjetne inteligencije u cijelom gospodarstvu EU-a. Umjetna inteligencija trebala bi služiti građanima i biti snaga koja će unaprijediti društvo” 140 . Budući da UI tehnologije znatno utječu na društvo i okoliš, europski pristup tim tehnologijama uvjetuju načela kao što su antropocentrični pristup razvoju i uporabi UI-ja, zaštita vrijednosti i temeljnih prava EU-a (npr. nediskriminacija, privatnost i zaštita podataka) te održivo i učinkovito korištenje resursa.

Pregled provedenih mjera

Komisija je uložila znatan trud u mobilizaciju stručnjaka 141 , savjetovanje sa širokim krugom dionika (socijalni partneri, nevladine organizacije, industrija, akademska zajednica, regionalne vlasti i države članice) 142 i razvoj mjera politike kako bi podigla povjerenje u umjetnu inteligenciju.

Mjere za poticanje povjerenja u prvom su se redu odnosile na pitanja etičnosti, sigurnosti, temeljnih prava, uključujući pravo zaštite od diskriminacije, odgovornosti, regulatornog okvira, inovacija, tržišnog natjecanja 143 i intelektualnog vlasništva.

Komisija je osnovala i podupirala stručnu skupinu na visokoj razini za umjetnu inteligenciju (AI HLEG) koja se bavi temeljnim pitanjima etike i UI tehnologija 144 . Skupina je izradila dva glavna dokumenta: Etičke smjernice za pouzdanu umjetnu inteligenciju 145 i Popis za procjenu pouzdane umjetne inteligencije (ALTAI) 146 . U Etičkim smjernicama utvrđeni su ključna načela i zahtjevi za pouzdani UI 147 , a Popis za procjenu služi kao operativni okvir za pomoć proizvođačima i korisnicima UI-ja u primjeni etičkih smjernica. Rad stručne skupine otvorio je važne rasprave o europskoj viziji i pristupu politici umjetne inteligencije i dao dio temelja za izradu regulatornog okvira za umjetnu inteligenciju 148 .

Komisija je u veljači 2020. objavila Bijelu knjigu o umjetnoj inteligenciji i Izvješće o utjecaju umjetne inteligencije, interneta stvari i robotike na sigurnost i odgovornost. U tim je dokumentima izložila stratešku viziju i prijedlog mogućeg regulatornog okvira EU-a za umjetnu inteligenciju. Predložila je da se regulativa EU-a usmjeri na tri međusobno povezana pitanja: razvoj horizontalnog regulatornog okvira za UI s naglaskom na pitanja sigurnosti i temeljnih prava, pitanja odgovornosti za UI i, prema potrebi, reviziju postojećih sektorskih propisa o sigurnosti 149 . Komisija je u Programu rada naznačila da te zakonodavne mjere namjerava predložiti 2021.

Komisija i Visoki predstavnik Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku donijeli su 16. prosinca 2020. Strategiju EU-a za kibersigurnost za digitalno desetljeće 150 , u kojoj se utvrđuje kako će EU zaštititi građane, poduzeća i institucije od kiberprijetnji i kako će unaprijediti međunarodnu suradnju te predvoditi zalaganje za globalni i otvoreni internet. Kako bi se pronašla rješenja za specifične kiberrizike UI-ja, Agencija Europske unije za kibersigurnost (ENISA) osnovala je ad hoc multidisciplinarnu stručnu skupinu za pitanja UI-ja i kibersigurnosti.

Komisija je u Akcijskom planu za intelektualno vlasništvo istaknula neke od problema koje UI sustavi stvaraju za prava intelektualnog vlasništva 151 . Dostupni podaci ukazuju na to da je okvir EU-a za intelektualno vlasništvo općenito prikladan za rješavanje problema zbog uporabe UI-ja. Međutim, još ima prostora za poboljšanje i daljnje usklađivanje. U Akcijskom planu za intelektualno vlasništvo predlažu se mjere za određene probleme, posebno suradnja s dionicima i prikupljanje podataka na temelju kojih se mogu oblikovati politike.

Jedna od središnjih tema rasprava o povjerenju i regulativi bile su inovacije, tj. kako oblikovati javnu regulativu koja će olakšavati, a ne gušiti inovacije i tako povećati europsku konkurentnost. Komisija se stoga, da bi razvila dinamičan regulatorni pristup, opsežno savjetovala o odabiru oblika i sadržaju regulatornog okvira 152 . Glavni su zaključci da bi pristup EU-a trebao biti antropocentričan, utemeljen na riziku, proporcionalan i dinamičan. Jedan od elemenata koji su razni dionici predložili za regulatorno okruženje koje pogoduje inovacijama su regulatorna izolirana okruženja. Regulatorna izolirana okruženja zapravo služe kao prostor za eksperimentiranje za javnu regulativu i omogućuje bržu evaluaciju učinka javne intervencije. Povratne informacije koje je Komisija primila ukazuju da regulatorna izolirana okruženja imaju široku podršku i nekoliko ih je država članica već uvelo, a mnoga se još razmatraju u različitim sektorima.

Budući koraci

Komisija će:

-u 2021. predložiti zakonodavnu mjeru o horizontalnom okviru za umjetnu inteligenciju, ponajprije o pitanjima sigurnosti i poštovanja temeljnih prava specifičnima za UI tehnologije:

-predloženi okvir obuhvaća definiciju umjetne inteligencije, temelji se na riziku (tj. definira se „visokorizična” umjetna inteligencija) i njime se utvrđuju obvezni zahtjevi za visokorizične UI sustave. Predlaže se i mehanizam upravljanja koji obuhvaća i ex ante ocjenjivanje sukladnosti i ex post sustav usklađivanja i provedbe. Izvan kategorije visokog rizika svi dobavljači UI sustava podliježu postojećem zakonodavstvu i zahtjevima transparentnosti te se mogu priključiti dobrovoljnim, neobvezujućim programima samoregulacije, kao što je kodeks ponašanja;

-u 2022. predložiti mjere EU-a za prilagođavanje okvira odgovornosti izazovima novih tehnologija, uključujući umjetnu inteligenciju, kako bi osobe koje zbog novih tehnologija pretrpe štetu po život, zdravlje ili imovinu imaju pristup istoj naknadi kao osobe kojima naškode druge tehnologije. To može uključivati reviziju Direktive o odgovornosti za proizvode 153 i zakonodavni prijedlog o odgovornosti za određene UI sustave. Za sve nove ili izmijenjene odredbe postojećih propisa uzet će se u obzir ostalo postojeće zakonodavstvo EU-a, kao i predloženi horizontalni okvir za umjetnu inteligenciju;

-od 2021. prema potrebi predlagati revizije postojećih sektorskih propisa o sigurnosti, što uključuje: specifične prilagodbe Direktive o strojevima 154 , Direktive o općoj sigurnosti proizvoda, Direktive o radijskoj opremi i usklađenog zakonodavstva o proizvodima koje slijedi horizontalna pravila novog zakonodavnog okvira 155 . Za sve nove ili izmijenjene odredbe postojećeg zakonodavstva uzet će se u obzir postojeći propisi EU-a o sigurnosti i zdravlju na radu;

-nastaviti blisko surađivati sa širokim krugom dionika i aktivno ih uključivati u promicanje ALTAI-ja u sektorskom kontekstu i specifičnim područjima primjene i provedbe. Daljnje mjere mogu se usmjeriti, na primjer, na utvrđivanje parametara i metoda za procjenu i praćenje utjecaja UI sustava na dobrobit za okoliš i društvo, uključenost i raznolikost, kao i na primjenu pouzdane umjetne inteligencije u javnoj nabavi. U okviru programa Obzor Europa i Digitalna Europa mogli bi se financirati mehanizmi za potporu takvim inicijativama, koje bi države članice dodatno podržale putem Mehanizma za oporavak i otpornost;

-u 2021. organizirati dijaloge s dionicima iz sektora i drugim dionicima o intelektualnom vlasništvu i novim tehnologijama;

-unaprijediti suradnju s agencijama i drugim relevantnim tijelima EU-a koja se bave umjetnom inteligencijom 156 ;

-surađivati s europskim organizacijama za normizaciju polazeći od postojećih standardizacijskih aktivnosti i zahtjeva koji proizlaze iz predloženog regulatornog okvira; i

-razmotriti mogućnost osnivanja nacionalnih, regionalnih ili sektorskih centara za sigurnosne operacije, u glavnim crtama izloženih u novoj strategiji EU-a za kibersigurnost, potencijalno kao višedržavni projekt 157 . Ti će centri, služeći se umjetnom inteligencijom za lakše otkrivanje zlonamjernih aktivnosti i dinamički uvid u prijetnje, činiti „kibersigurnosni štit” EU-a koji će moći pravovremeno otkriti znakove kibernapada i omogućiti proaktivno djelovanje, a sve u cilju poboljšanja zajedničke spremnosti i odgovora na rizike na razini EU-a i država članica.

Komisija i države članice će:

-surađivati i koordinirati aktivnosti kako bi se pravni okvira EU-a za umjetnu inteligenciju proveo na vrijeme i bez poteškoća. Konkretne mjere, koje će se definirati i uvesti u skladu s donesenim propisima, mogu među ostalim obuhvaćati inicijative za izgradnju kapaciteta nacionalnih nadležnih tijela i prijavljenih tijela koja bi bila odgovorna za ex ante postupke ocjenjivanja sukladnosti određenih visokorizičnih UI sustava te izradu smjernica i priručnika; te se aktivnosti okvirno planiraju od 2022. nadalje;

-tijekom 2021. i nadalje nastaviti surađivati s europskim organizacijama za normizaciju i svim relevantnim dionicima radi pravodobnog donošenja usklađenih normi nužnih za operacionalizaciju zahtjeva i obveza predviđenih pravnim okvirom. Razvoj tih dodatnih normi može se temeljiti, na primjer, na zahtjevima za normizaciju koje objavi Komisija u skladu s člankom 10. Uredbe (EU) br. 1025/2012; i

-u 2021. i 2022. analizirati izvedivost korištenja TEF-ova, europskih centara za digitalne inovacije i platforme za UI na zahtjev za pomoć postojećim nacionalnim tijelima u procjeni i certificiranju UI tehnologija.

10.Promicanje EU-ove vizije održivog i pouzdanog UI-ja u svijetu

Zadržavanje europskog vodstva na svjetskoj razini i promicanje razvoja antropocentrične, održive, sigurne, uključive i pouzdane umjetne inteligencije temeljit će se na mjerama koje su provedene od donošenja Koordiniranog plana iz 2018. Kao što je utvrđeno u Zajedničkoj komunikaciji o povećanju doprinosa EU-a multilateralizmu koji se temelji na pravilima i u Komunikaciji Komisije „Digitalni kompas 2030.: europski pristup za digitalno desetljeće”, međunarodna dimenzija važnija je nego ikad prije. Učinci novih digitalnih tehnologija kao što je umjetna inteligencija izlaze iz državnih okvira i valja ih razmatrati na svjetskoj razini 158 .

EU će promicati ambiciozna globalna pravila i norme, uključujući jačanje suradnje sa zemljama istomišljenicama i širom zajednicom dionika, i u duhu Tima Europa podržati antropocentrični pristup UI-ju utemeljen na pravilima. Kako bi bio djelotvoran, EU-ov će se pristup i dalje temeljiti na aktivnom sudjelovanju u raznim međunarodnim tijelima s ciljem stvaranja najjače moguće koalicije zemalja koje žele regulatornu zaštitu i demokratsko upravljanje za dobrobit naših društava. EU će nastojati naći zajedničke točke i s drugim partnerima u pojedinačnim pitanjima kako bi obuhvatio širok spektar mogućnosti i izazova povezanih s umjetnom inteligencijom.

Pregled provedenih mjera

Pitanjima umjetne inteligencije bave se međunarodna tijela kao što su Ujedinjeni narodi (UN), Organizacija UN-a za obrazovanje, znanost i kulturu (UNESCO), Organizacija za gospodarsku suradnju i razvoj (OECD), Vijeće Europe te skupine G-7 i G-20 159 . Normizacijske organizacije kao što su Međunarodna organizacija za normizaciju (ISO) i Institut inženjera elektrotehnike i elektronike (IEEE) provode razne normizacijske aktivnosti u tom području. U Koordiniranom planu iz 2018. istaknuto je da će razvoju umjetne inteligencije pridonijeti međunarodna suradnja, posebno s naprednim zemljama s jakim istraživačkim i razvojnim potencijalom koje ulažu u umjetnu inteligenciju, te su naglašene prednosti međunarodnih normi za lakše uvođenje i primjenu umjetne inteligencije. Suradnja EU-a s međunarodnim tijelima pokazala se djelotvornom i u prepoznavanju rizika i zlonamjernih uporaba umjetne inteligencije 160 .

EU aktivno sudjeluje u globalnom dijalogu i promiče europsku viziju pouzdane umjetne inteligencije na svjetskoj razini, među ostalim na sljedeće načine:

-EU je jedan od osnivača novoga Globalnog partnerstva za umjetnu inteligenciju (GPAI) uspostavljenog u srpnju 2020. i dobro je zastupljen u četirima radnim skupinama koje se bave: upravljanjem podacima, odgovornom uporabom umjetne inteligencije (uključujući podskupinu za odgovor na pandemiju), budućnošću rada te komercijalizacijom i inovacijama 161 ;

-EU znatno pridonosi radu OECD-a u području UI-ja sudjelovanjem u stručnoj skupini ONE-AI 162 i radom na projektu AI Watch koji uključuje prikupljanje i objavljivanje nacionalnih strategija za umjetnu inteligenciju 163 ;

-Komisija je u rujnu 2020. pokrenula opsežan projekt instrumenta vanjske politike kako bi pokrenula suradnju s međunarodnim partnerima na regulatornim i etičkim pitanjima te promicala odgovoran razvoj pouzdane umjetne inteligencije na svjetskoj razini;

-revizija Uredbe o dvojnoj namjeni 164 omogućit će EU-u da utvrdi nova pravila za veću odgovornost i transparentnost u trgovini robom s dvojnom namjenom kako se umjetna inteligencija ne bi krivo upotrebljavala u Europi;

-Unija vodi bilateralne strukturirane dijaloge s, među ostalima, Kanadom i Japanom. Prva sjednica Zajedničkog odbora EU-a i Japana za umjetnu inteligenciju održana je u studenome 2020. i na njoj se raspravljalo o mogućnostima pojačane suradnje s Kanadom u području UI-ja. Započeo je i rad na osnivanju zajedničke radne skupine za umjetnu inteligenciju s Indijom, a u planu su i pregovori s Australijom i Singapurom;

-u tijeku je dijalog sa Sjedinjenim Američkim Državama o razvoju i uvođenju pouzdane umjetne inteligencije. Komisija i Visoki predstavnik zajednički su iznijeli ciljeve za novu transatlantsku agendu za budućnost u kojima su obuhvatili i pitanja digitalne i druge tehnologije. Komisija predlaže osnivanje Vijeća za trgovinu i tehnologiju EU-a i SAD-a. Komisija će naročito raditi na sporazumu o umjetnoj inteligenciji sa SAD-om 165 . Rasprava s predstavnicima SAD-a odvija se putem nekoliko kanala (npr. u okviru dijaloga o informacijskom društvu) 166 i preko raznih institucija/skupina za strateško promišljanje 167 ;

-EU nastavlja podržavati međunarodna tijela za normizaciju u utvrđivanju zajedničkih normi za upravljanje UI-jem na svjetskoj razini. Komisija u tu svrhu aktivno sudjeluje u raspravama s vodećim organizacijama za normizaciju, primjerice ISO-om i IEEE-om, kako bi razmjenjivala primjere dobre prakse i promicala svoju viziju odgovornog razvoja i uvođenja umjetne inteligencije u cijelom svijetu;

-Komisija je sudjelovala i u javnom savjetovanju Svjetske organizacije za intelektualno vlasništvo (WIPO) o umjetnoj inteligenciji i intelektualnom vlasništvu 168 te aktivno sudjeluje u raspravama WIPO-a.

Budući koraci

EU će pojačati bilateralne i multilateralne aktivnosti kako bi podržao uspostavu jednakih uvjeta na svjetskoj razini za pouzdanu i etičnu uporabu umjetne inteligencije, oslanjajući se prvenstveno na dobru transatlantsku suradnju, ali i širu koaliciju s partnerima sličnih pogleda.

Komisija će:

-nastaviti voditi, olakšavati i podupirati međunarodne, multilateralne i bilateralne razgovore o pouzdanom UI-ju otvorenim pristupom utemeljenim na vrijednostima te promicati EU-ov pristup umjetnoj inteligenciji na svjetskoj pozornici, tj. putem regulatorne suradnje, strateške komunikacije i javne diplomacije;

-poticati utvrđivanje svjetskih normi za UI u uskoj suradnji s međunarodnim partnerima i nastaviti sudjelovati u radu WIPO-a u području umjetne inteligencije i prava intelektualnog vlasništva; i

-intenzivirati bilateralnu razmjenu s trećim zemljama u okviru strukturiranih dijaloga i zajedničkih inicijativa u području umjetne inteligencije. To će uključivati zajedničke projekte kao što je projekt UI-ja za pametnu proizvodnju EU-a i Japana koji se financira iz programa Obzor 2020. 169

Države članice i EU će:

-nastaviti širiti međunarodni utjecaj u području umjetne inteligencije i pobrinuti se da Europa šalje svijetu jedinstvenu poruku o pouzdanoj umjetnoj inteligenciji. Unija će usto nastaviti davati doprinos u obliku stručnog znanja i namjenskih financijskih sredstava kako bi se umjetna inteligencija učvrstila u diplomaciji i razvojnoj politici, osobito prema zemljama južnog Sredozemlja i Afrike; i

-olakšati razmjenu dobre prakse s globalnim akterima za procjenu, testiranje i regulaciju primjena UI-ja.

IV.Uspostava strateškog vodstva u sektorima s velikim utjecajem 

Revidirani koordinirani plan iz 2021. osim horizontalnih mjera obuhvaća i sedam područja sektorskog djelovanja. Kako bi se zajedničke mjere za UI bolje uskladile s europskim zelenim planom i mjerama EU-a za suzbijanje pandemije bolesti COVID-19, u preispitivanju se predlažu mjere povezane s okolišem i zdravljem. Usklađivanje i povećanje zajedničkog djelovanja nužno je kako bi se doprinijelo sustavnim promjenama i EU-ovu radu na „ozelenjavanju gospodarstva”. UI alati i aplikacije, kao što su „digitalni blizanci” Zemlje, bit će neophodni da bi EU postigao ciljeve u pogledu klimatske neutralnosti, manje opće potrošnje resursa, veće učinkovitosti i održivijeg EU-a u skladu s Programom 2030. i ciljevima održivog razvoja Ujedinjenih naroda.

Raznovrsnost primjena umjetne inteligencije došla je do izražaja u borbi protiv bolesti COVID-19, npr. u analizama snimki računalne tomografije (CT) (za uočavanje ranih znakova zaraze) i razvoju cjepiva 170 . Pandemija je u prvi plan stavila i važnost novih digitalnih načina rada i suradnje država članica u korist gospodarstva i šire javnosti 171 . Kako bi se uskladila s tržišnim kretanjima i mjerama koje se provode u državama članicama, u preispitivanju se predlaže i zajedničko djelovanje u području robotike, javnog sektora, mobilnosti, unutarnjih poslova i poljoprivrede.

11.Uključivanje UI-ja u djelovanje u području klime i okoliša

Razlozi za zajedničko djelovanje:

EU želi smanjiti emisije stakleničkih plinova za najmanje 55 % do 2030. i postati klimatski neutralan do 2050. 172 Ostvarenju tih ambicioznih ciljeva uvelike bi mogli pridonijeti razvoj i opća primjena klimatski i ekološki prihvatljivih UI rješenja. To je istaknuto u nedavnim zaključcima Vijeća za okoliš o ulozi UI-ja u postizanju ciljeva iz europskog zelenog plana 173 . U zaključcima je naglašena važnost fokusiranja na moguće izravne i neizravne loše učinke UI-ja na okoliš, države članice pozvane su da razmjenjuju stečena iskustva i saznanja, a Komisija da izradi pokazatelje i standarde za negativne posljedice digitalizacije. U ožujku 2021. 24 države članice, Norveška i Island potpisali su izjavu o ubrzavanju uporabe zelenih digitalnih tehnologija za dobrobit okoliša, tj. poticanju razvoja i uporabe energetski učinkovitih algoritama 174 .

Uz to što može pridonijeti smanjenju emisija stakleničkih plinova, UI može pomoći i da prelazak na čistu energiju bude jeftiniji, prihvatljiviji i kružni. Optimizacija povezivosti s energetskim, prometnim i komunikacijskim mrežama i rješavanje problema u području klime i okoliša, među ostalim gospodarenja otpadom i ponovne upotrebe, plastičnih proizvoda za jednokratnu uporabu, iscrpljivanja prirodnih resursa, zagađenja voda i zraka, prilagodbe klimatskim promjenama i gubitka bioraznolikosti 175 . UI tehnologije u tom bi kontekstu mogle ponajprije pridonijeti ostvarenju ciljeva iz zelenog plana putem četiri glavna kanala:

-prelazak na kružno gospodarstvo, npr. podizanjem učinkovitosti proizvodnih procesa i smanjenjem potrošnje resursa i energije u njima,

-bolje uređenje, integracija i vođenje energetskog sustava te poticanje poduzeća, tijela javne vlasti i građana na odabir najodrživijih i energetski najučinkovitijih opcija,

-dekarbonizacija zgrada, poljoprivrede i proizvodnje i učinkovitije upravljanje svim prometnim tokovima, cestovnim, željezničkim i zračnim, čime se smanjuje zagušenje, olakšava intermodalnost i pridonosi uvođenju električnih autonomnih vozila u javni i osobni prijevoz, i

-omogućavanje potpuno novih rješenja koja nisu bila moguća s drugim tehnologijama.

Umjetna inteligencija bitna je za generiranje podataka, informacija i znanja relevantnih za politike pomoću kojih će se moći učinkovito i djelotvorno ostvariti ciljevi iz zelenog plana i prilagođene intervencije. Javni sektor trebao bi pružati primjer u razvoju i primjeni održive umjetne inteligencije 176 . Urbana rješenja bazirana na umjetnoj inteligenciji primjer su kako gradovi i zajednice mogu iskoristiti UI za ostvarenja okolišnih i klimatskih ciljeva . Iako umjetna inteligencija ima velik potencijal da olakša ostvarenje ciljeva EU-a povezanih s klimom i okolišem, sama tehnologija ima znatan ekološki otisak, posebno u vidu potrošnje energije. Stoga su potrebne daljnje procjene i mjere kako bi se osigurao pozitivan neto učinak UI-ja na okoliš.

Budući koraci

Kako bi uključila umjetnu inteligenciju u aktivnosti u području klime i okoliša, Komisija će:

-ubrzati istraživanja i razvoj u svrhu korištenja umjetne inteligencije za održivu proizvodnju i u glavnim sektorima primjene u okviru programa Obzor Europa:

-tijekom 2021. podupirati istraživanja i inovacije UI-ja za proizvodnju bez pogrešaka, otpada i emisija te za pametnu proizvodnju,

-podupirati istraživanja i inovacija UI rješenja za pametnu poljoprivredu, osobito onih za povećanje učinkovitosti, prilagođene primjene i smanjenje sirovina i emisija u 2021.,

-podupirati istraživanja i razvoj UI rješenja za praćenje kakvoće i dostupnosti vode, i

-pomagati malim i srednjim poduzećima u primjeni održivih UI rješenja u proizvodnji putem inicijative Inovacije za održivu proizvodnju malih i srednjih poduzeća (I4MS2), kojom će se, počevši od 2022., financirati mala i srednja poduzeća koja su voljna eksperimentirati s uvođenjem novih tehnologija u svoje poslovanje;

-podržavati istraživanja za zeleniji UI, odnosno ona koja se bave smanjenjem potrošnje energije UI tehnologija u okviru programa Obzor Europa:

-nastaviti podupirati istraživanja štedljive umjetne inteligencije za razvoj modela koji su manje podatkovno intenzivni i imaju manju potrošnju energiju; ti projekti počinju 2022., i

-institucionalizirano europsko partnerstvo za ključne digitalne tehnologije, koje će biti pokrenuto 2021., razvijat će tehnologije koje omogućuju migraciju mnogih UI aplikacija s platformi koje troše mnogo energije na održivija rješenja na rubu mreže, uključujući novu generaciju procesora s niskom potrošnjom energije za UI aplikacije;

-pobrinuti se za uvrštavanje ekološke dimenzije u mjere iz programa Digitalna Europa kojima se UI aplikacije žele staviti na raspolaganje potencijalnim korisnicima u cijeloj Europi:

-počevši s projektima u 2022., podržavati TEF-ove za UI aplikacije u području pametnih i zelenih zajednica, proizvodnje, energije i poljoprivredno-prehrambenog sektora koje izravno doprinose okolišnoj održivosti u tim sektorima te UI aplikacije na rubu mreže, i

-olakšati šire uvođenje kompetencija u području umjetne inteligencije putem mreže europskih centara za digitalne inovacije, što će obuhvatiti i MSP-ove i javne uprave te im omogućiti eksperimentiranje s korištenjem UI-ja za postizanje održivosti;

-stvoriti podatkovni prostor za klimatski neutralne i pametne zajednice i provjeriti ga u pilot-projektima usmjerenima na područja djelovanja iz europskog zelenog plana (poziv će biti objavljen u drugom tromjesečju 2021., a rezultati će biti dostupni u trećem tromjesečju 2022.); 

-izraditi plan za zajednički podatkovni prostor europskog zelenog plana kako bi se iskoristio velik potencijal podataka za održivost i prilagodbu klimatskim promjenama (poziv će biti objavljen u drugom tromjesečju 2021.) 177 ;

-razviti visokokvalitetnu, UI-jem potpomognutu digitalnu simulaciju planeta u okviru inicijative „Odredište Zemlja” 178 radi praćenja i simulacije prirodnog i ljudskog djelovanja te razviti i testirati scenarije koji omogućuju održiviji razvoj i veću otpornost na klimatske promjene 179 . Razvoj će početi u trećem tromjesečju 2021., a prva faza bit će dovršena do kraja 2023.;

-intenzivirati sektorski dijalog o zelenoj umjetnoj inteligenciji s izvršnim direktorima europskih poduzeća i drugim relevantnim dionicima aktivnima u različitim gospodarskim sektorima kako bi se utvrdile specifične mjere potrebne u pojedinom sektoru za održivo uvođenje UI-ja koje će pogodovati gospodarstvu, društvu i okolišu. Tome će pridonijeti udruženja koja zastupaju industrijske sektore 180 ;

-istražiti djelotvorne načine definiranja ključnih pokazatelja uspješnosti za utvrđivanje i mjerenje negativnog i pozitivnog učinka UI-ja na okoliš, među ostalim nadovezujući se na tekući rad Komisije na održivoj infrastrukturi za pohranu i obradu podataka koja učinkovito troši resurse i energiju 181 , elektroničkim komunikacijama te prijašnje djelovanje u tom području 182 . To se može ostvariti, primjerice, osnivanjem radne skupine koja bi procijenila mogućnost uključivanja ekološke ocjene u kriterije za evaluaciju UI sustava (npr. u kontekstu javne nabave); i

-uključiti pitanja zaštite okoliša u međunarodnu koordinaciju i suradnju u području UI-ja. Umjetna inteligencija može imati važnu ulogu u rješavanju problema koji pogađaju cijeli planet, kao što su klimatske promjene i onečišćenje mikroplastikom, ali to zahtijeva koordinaciju u kontekstu međunarodnih organizacija i moguću izravnu suradnju sa zemljama istomišljenicama.

Države članice potiče se da:

-dijele rezultate nacionalnih aktivnosti u području „zelene umjetne inteligencije” i u području klime, razmjenjuju dobru praksu s drugim državama članicama i na temelju svojih iskustava predlažu prekogranične projekte, aktivnosti širenja utjecaja i mjere što bi se mogle provoditi na europskoj razini,

-razmjenjuju lokalno dostupno stručno iskustvo i znanje putem mreže europskih centara za digitalne inovacije, koja može podržati aktivnosti osposobljavanja i razmjene znanja,

-podrže uključivanje komponente „zelene umjetne inteligencije” u poučavanje UI-ja na sveučilištima i u visokim školama te u druge tečajeve i programe koji se bave UI-jem, i

-surađuju s nacionalnim dionicima u IKT-u i drugim sektorima, uključujući tijela za normizaciju, na definiranju smjernica za uvođenje i standardiziranih metodologija procjene radi potpore „zelenoj umjetnoj inteligenciji” u područjima kao što su pametne mreže, precizna poljoprivreda te pametni i održivi gradovi i zajednice.

12.Primjena nove generacije UI-ja za unapređenje zdravstva

Razlozi za zajedničko djelovanje:

EU je jedan od svjetskih predvodnika u primjeni umjetne inteligencije u zdravstvu i zdravstvenoj zaštiti 183 . U tom se sektoru zbivaju brze promjene zbog sve veće dostupnosti zdravstvenih podataka i dosad neviđenog napretka umjetne inteligencije. UI tehnologije mogu, na primjer, smanjiti opterećenje sustava zdravstvene zaštite, poboljšati radne procese u bolnicama, optimizirati raspodjelu ljudskih i drugih resursa, poboljšati učinkovitost i djelotvornost kliničkih ispitivanja te pridonijeti otkrivanju novih lijekova. UI sustavi mogu pomoći i u donošenju kliničkih odluka i odabiru terapija 184 te unaprijediti analizu medicinskih snimki, laboratorijskih ili histoloških podataka, dijagnostičku točnost i pristup zdravstvenoj zaštiti 185 te tako znatno koristiti društvu. Društvena i gospodarska važnost primjena umjetne inteligencije u zdravstvenoj politici prepoznata je i zauzima važno mjesto u politici EU-a 186 .

Pandemija bolesti COVID-19 još je jednom potvrdila važnost umjetne inteligencije za zdravlje i zdravstvenu zaštitu te dala priliku Uniji i državama članicama da steknu nova saznanja o prednostima daljnje suradnje u tom području 187 . Umjetna inteligencija odigrala je veliku ulogu u odgovoru na pandemiju. Komisija je, među ostalim, uložila sredstva u brz razvoj alata za analizu snimki prsnog koša računalnom tomografijom (CT), eksperimenata sa superračunalima za otkrivanje novih terapija za COVID-19 i uporabu robota za dezinfekciju UV-om radi obuzdavanja širenja koronavirusa 188 .

Dostupnost visokokvalitetnih zdravstvenih podataka i mogućnost upotrebe, kombiniranja i ponovne uporabe podataka iz različitih izvora u skladu s pravnom stečevinom EU-a, uključujući Opću uredbu o zaštiti podataka i međunarodne obveze Unije, osnovni su preduvjeti za razvoj i uvođenje UI sustavâ 189 . Komisija je shodno tome predložila 190 uspostavu europskog prostora za zdravstvene podatke (EHDS) 191 i za to 2020. provela pripremne radnje. Trenutačno priprema zakonodavni prijedlog o EHDS-u 192 . Poduzet će se mjere za: rješavanje pitanja koja se odnose na upravljanje, sigurnost, zaštitu i privatnost podataka, kvalitetu, infrastrukturu i interoperabilnost podataka, digitalno zdravstvo i umjetnu inteligenciju, zaštićeni slobodni protok zdravstvenih podataka i promicanje primjene digitalnog zdravstva i umjetne inteligencije u zdravstvu. Područja djelovanja su uspostavljanje odgovarajućeg pravnog i upravljačkog okvira za EHDS, uvođenje infrastrukture na razini EU-a za dostupnost i razmjenu zdravstvenih podataka za istraživanje, donošenje politika i regulatorne aktivnosti, zatim proširenje postojeće infrastrukture za razmjenu zdravstvenih podataka u svrhu pružanja zdravstvene zaštite (MyHealth@EU), poboljšanje kvalitete podataka u zdravstvenom sektoru te izgradnju kapaciteta. Podatkovni prostor potaknut će ekspanziju i uvođenje digitalnih zdravstvenih rješenja, uključujući umjetnu inteligenciju u zdravstvenu zaštitu, i tako konkretno koristiti bolesnicima. EHDS će omogućiti učenje i testiranje UI algoritama.

Komisija je 25. studenoga 2020. objavila Komunikaciju „Farmaceutska strategija za Europu” 193 . Strategija je jedna od okosnica Komisijine vizije za izgradnju snažnije europske zdravstvene unije 194 i promicanje dostupnosti inovativnih i cjenovno pristupačnih lijekova za pacijente 195 .

Komisija podupire suradnju država članica u okviru zajedničkog djelovanja u području europskog prostora za zdravstvene podatke koje je službeno započelo početkom 2021. Podržava nacionalna ulaganja instrumentima financiranja kao što su Europski socijalni fond plus, InvestEU i Mehanizam za oporavak i otpornost. Aktivnosti na europskoj razini podupiru se ili će se podupirati u okviru programa „EU za zdravlje”, Digitalna Europa i Obzor Europa.

Komisija i države članice surađuju na provedbi europskog plana za borbu protiv raka 196 . On obuhvaća brojne mjere u kojima će umjetna inteligencija biti ključna za unapređenje liječenja raka, uključujući razvoj zajedničke baze podataka medicinskih snimki najučestalijih vrsta raka kako bi se poboljšalo dijagnosticiranje i liječenje potpomognuto umjetnom inteligencijom. Radi potpore toj inicijativi, Komisija je 2019. objavila poziv na podnošenje prijedloga u okviru programa Obzor 2020. i na raspolaganje je stavila 35 milijuna EUR za razvoj analize medicinskih snimki u svrhu dijagnostike i liječenja raka s pomoću umjetne inteligencije 197 .

Komisija razmatra i napredak umjetne inteligencije za medicinske proizvode, in vitro dijagnostičke medicinske proizvode i lijekove te želi povećati fond podataka na temelju kojih se odlučuje o eventualnim potencijalima i svladavanju novonastalih problema. Usto, također radi prepoznavanja potencijala i svladavanja novih problema, razmatra i uvođenje UI-ja u svakodnevnu kliničku praksu i u različite kontekste pružanja zdravstvene zaštite. Mjerila i primjeri dobre prakse potrebni su za prikupljanje podataka te za razvoj i testiranje UI sustava kojima se štite osobni podaci i privatnost u skladu s Općom uredbom o zaštiti podataka i nacionalnim zakonodavstvom.

Budući koraci

Komisija će u suradnji s državama članicama:

-predložiti zakonodavnu mjeru o europskom prostoru za zdravstvene podatke. Njome bi dopunila predloženo horizontalno zakonodavstvo o umjetnoj inteligenciji i nastojala poduprijeti učenje i testiranje UI algoritama te rad regulatora na ocjenjivanju UI-ja koji se primjenjuje u zdravstvu (četvrto tromjesečje 2021.) 198 ;

-podupirati projekte suradnje koji okupljaju dionike u svrhu unapređenja uporabe računalstva visokih performansi i umjetne inteligencije u kombinaciji sa zdravstvenim podacima u EU-u za farmaceutske inovacije, kako je predviđeno u Farmaceutskoj strategiji za Europu (projekti će se pokrenuti 2021.–2022.);

-ocijeniti i revidirati opće farmaceutsko zakonodavstvo kako bi se prilagodilo najsuvremenijim proizvodima, znanstvenim dostignućima (npr. genomika ili personalizirana medicina) i tehnološkoj transformaciji, uključujući UI (npr. analitika podataka i digitalni alati), i osigurat će prilagođene poticaje za inovacije, kako je predviđeno u Farmaceutskoj strategiji za Europu (2022.) 199 ;

-do 2022. uspostaviti TEF-ove za umjetnu inteligenciju i robotiku u zdravstvu u okviru programa Digitalna Europa, pri čemu od posebnog interesa mogu biti područja kao što su COVID-19, rak, pedijatrija, tehnologije za aktivan i potpomognut život, potpora za sigurnost pacijenata i učinkovitost procesa;

-poduzeti mjere za proširenje zemljopisne pokrivenosti i prekograničnu razmjenu zdravstvenih podataka putem sustava MyHealth@EU, uključujući sažetke medicinskih podataka o pacijentu, e-recepte, snimke, nalaze laboratorijskih pretraga i otpusna pisma, kao i mjere za potporu ponovnoj uporabi zdravstvenih podataka u svrhu istraživanja, oblikovanja politika i regulatornih aktivnosti. Te će se mjere financirati u okviru programa „EU za zdravlje” 200 , Digitalna Europa i Obzor Europa s ciljem da se do 2025.:

-građanima svih država članica omogući da svoje zdravstvene podatke dijele s pružateljima zdravstvene zaštite i nadležnim tijelima koja odaberu;

-uspostavi infrastruktura EHDS-a na razini EU-a za pristup zdravstvenim podacima u svrhu istraživanja i oblikovanja politika. Umjetna inteligencija bit će važan dio EHDS-a i omogućit će analitiku podataka koja će poduprijeti i ubrzati istraživanja;

-nastaviti podupirati razvoj infrastrukture za povezivanje i pretraživanje europskih baza podataka, na primjer baze medicinskih snimaka različitih vrsta raka, i primjenu UI tehnologija za korištenje repozitorija visokokvalitetnih snimaka raka;

-olakšati uporabu UI tehnologija, u potpunosti u skladu sa zakonodavstvom o zaštiti podataka, etičkim načelima i pravilima tržišnog natjecanja, za stjecanje novih znanja i potporu kliničkim istraživanjima i donošenju odluka u okviru inicijative „Najmanje milijun genoma”. Ta se inicijativa temelji na izjavi država članica „Najmanje milijun genoma”, a cilj joj je da se za potrebe istraživanja u EU-u na raspolaganje stavi najmanje milijun genoma;

-podržati razvoj i uvođenje aplikacija „digitalnog blizanca u zdravstvu i skrbi”, pri čemu će UI tehnologije imati glavnu ulogu, promicanjem funkcionalnog i uključivog sustava na razini EU-a; i

-u okviru programa Obzor Europa ulagati u razvoj i kliničku validaciju otpornih, pravednih i pouzdanih sustava za liječenje i skrb koji se temelje na umjetnoj inteligenciji i potražnji, uključujući personaliziranu prevenciju i predviđanje rizika od bolesti, s težištem na performanse, sigurnost, zaštitu, objašnjivost, pružanje povratnih informacija i podrške sprečavanju prijevara u zdravstvu, upotrebljivost i (troškovnu) učinkovitost UI rješenja te upotrebu/ponovnu uporabu nestrukturiranih zdravstvenih podataka.

Države članice potiče se da:

-poduzmu mjere za povećanje kvalitete i semantičke interoperabilnosti zdravstvenih podataka, što je nužno za razvoj i uporabu umjetne inteligencije,

-razrade mjere i podrže inicijative za povećanje razumijevanja i prihvaćanja digitalne tehnologije u medicinskoj zajednici kako bi se ubrzalo uvođenje UI sustava u medicini,

-provode preporuke kojima se promiče usavršavanje zdravstvenih radnika za e-zdravstvo i dogovore zajedničke europske pokazatelje kvalitete kontinuiranog medicinskog obrazovanja,

-provode inicijativu „Najmanje milijun genoma” po mogućnosti u okviru svojih nacionalnih planova za oporavak i otpornost, a također i putem višedržavnih projekata,

-podrže ulaganja u sekundarnu uporabu zdravstvenih podataka, među ostalim za UI, primjerice sredstvima iz Mehanizma za oporavak i otpornost,

-poduzmu mjere da se olakša integracija inovativnih UI sustava (npr. strojno učenje, autonomni sustavi, razgovorni agenti, velika količina podataka, robotika) u zdravstvenim ustanovama kao što su bolnice i domovi za starije i nemoćne, posebno ako je digitalizacija zdravstvenih sustava predviđena nacionalnim planovima za oporavak i otpornost,

-pruže potporu europskim centrima za digitalne inovacije koji su specijalizirani za medicinske tehnologije i e-zdravstvo kako bi pomogli regionalnim/nacionalnim zdravstvenim sustavima i industriji provoditi istraživanja u svrhu poboljšanja liječenja i napretka u borbi protiv koronavirusa, i

-surađuju s nacionalnim, regionalnim i međunarodnim tijelima za normizaciju na izradi, definiranju i utvrđivanju zajedničkih normi, uključujući one koje se odnose na sigurnost, zaštitu, privatnost i interoperabilnost, s ciljem da se ažuriraju postojeće norme za UI u zdravstvu.

13.Održavanje vodeće uloge Europe: strategija za robotiku u svijetu umjetne inteligencije

Razlozi za zajedničko djelovanje:

Robotika s umjetnom inteligencijom ključni je pokretač produktivnosti, konkurentnosti, otpornosti i otvorene strateške autonomije EU-a i istodobno omogućuje očuvanje otvorenoga gospodarstva u digitaliziranom svijetu 201 . Robotika brzo napreduje i roboti s umjetnom inteligencijom sve se više upotrebljavaju i imaju znatan utjecaj u mnogim ključnim sektorima, primjerice zdravstvu, poljoprivredno-prehrambenom sektoru, inspekcijama i održavanju, logistici, istraživanju svemira, građevinarstvu, proizvodnji itd. Uvođenje robotike s UI-jem potaknut će razvoj robotske industrije EU-a i proširiti spektar primjena robota te tako povećati suradnju čovjeka i robota 202 .

Posljedice bolesti COVID-19 na svjetsko gospodarstvo pokazale su da su potrebni otporniji lanci opskrbe. Automatizacija robotike mogla bi vratiti dio proizvodnje u Europu i povećati njezinu autonomiju u ključnim lancima vrijednosti. Očekuje se da će robotika sve više služiti radnicima na razne načine i poboljšati radne uvjete. Demografski izazovi s kojima se Europa suočava povećat će potrebu za robotima i automatizacijom 203 , osobito u uslužnom sektoru (ponajprije za zdravstvenu zaštitu i samostalan život starijih osoba).

Ukratko, robotika bi trebala donijeti velike koristi društvu, gospodarstvu, okolišu i javnosti općenito.

Takav razvoj događaja nosi niz izazova. Zbog promjenjivog tržišta rada sve je potrebnije osmisliti nove metode rada i razviti odgovarajuće osposobljavanje za vještine i kompetencije rada uz robote te razumjeti njihove mogućnosti i ograničenja. Ako se zanemare, ti čimbenici narušavaju povjerenje u robotsku tehnologiju i njezino prihvaćanje. Komisija će i dalje pažljivo pratiti učinke na društvo, zapošljavanje i uvjete rada u kontekstu razvoja i uvođenja UI tehnologija.

S druge strane, specifičnost robotike povezana je s fizičkom interakcijom s ljudima i okolinom. Povećat će se autonomija robota i njihova interakcija s ljudima, bilo da se radi o suradničkim robotima, koji više neće raditi u „kavezima”, bilo o uslužnim robotima. Pritom se postavlja pitanje sigurnosti: zbog blizine ljudi i interakcije s njima nužni su vrlo visoki sigurnosni standardi kako bi se spriječile nesreće i ozljede. Važno je i pitanje osiguravanja pristupa i uključivanja osoba s invaliditetom. Roboti se sve više povezuju međusobno i s drugim vrstama uređaja i obrađuju sve više podataka, što bi moglo uzrokovati rizike za privatnost i kibersigurnost. Sva ta razmatranja ističu potrebu da se urede pitanja testiranja, kao što je planirano u budućim objektima za testiranje i eksperimentiranje, te certificiranja i usklađenosti s regulatornim okvirom, npr. primjenom regulatornih izoliranih okruženja.

Zbog toga je robotika područje politike koje bi moglo imati velik gospodarski i društveni učinak, među ostalim u ključnim područjima za potporu europskoj zelenoj i digitalnoj tranziciji.

Europa je u dobrom položaju za ostvarivanje tih potencijala i rješavanje navedenih problema. Europa ima vodeću industriju i istraživačku zajednicu u području robotike: u njoj posluju mnogi proizvođači robota, koji proizvode približno četvrtinu svih industrijskih i uslužnih robota. U nekim područjima robotike za profesionalne usluge, kao što su roboti za mužnju, europski proizvođači dominiraju tržištem. Europa predvodi i u istraživanju robotike, s dokazanim učincima u mnogim slučajevima uporabe u ključnim sektorima (npr. zdravstvena zaštita, poljoprivreda, inspekcije, pomorstvo, proizvodnja). Razvoj industrijskih i uslužnih robota sve se više isprepliće i nadopunjava. To europskim proizvođačima daje jedinstvenu priliku da unaprijede kapacitete i povećaju izglede na tržištu.

Ipak, da bi se održao i učvrstio položaj Europe i u potpunosti iskoristili njezini resursi, potrebna su intelektualna i financijska ulaganja te suradnja sa širokim krugom javnih i privatnih aktera. Djelovanje Europe u području robotike mora se temeljiti na najnovijim dostignućima u području UI-ja kako bi se u obzir uzele inovacije i normizacija, pitanja povjerenja, nedostatak vještina i učinak na radna mjesta i okoliš te kako bi se omogućilo uvođenje sigurnih, zaštićenih i pouzdanih rješenja iz područja robotike.

Budući koraci

Komisija će poduzeti sljedeće:

-u kontekstu ovog koordiniranog plana provodit će mjere da Europa ostane svjetska sila u robotici. Mjere obuhvaćaju elemente istraživanja, inovacija i uvođenja 204 , kao i važne aspekte koji se odnose na sigurnost i zaštitu, testiranje i validaciju, socioekonomska pitanja, vještine i kompetencije te povjerenje i etičnost. Nadovezuju se na strateški pristup ranijih i postojećih inicijativa i dodatno ga razrađuju, osobito javno-privatno partnerstvo u području robotike u okviru Obzora 2020. i novo europsko partnerstvo za zajedničke programe u području umjetne inteligencije, podataka i robotike u okviru Obzora Europa;

-na temelju informacija iz postojećih struktura i drugih relevantnih inicijativa politike na razini EU-a i država članica 205 , te kako bi ih eventualno dopunila, evaluirati i, bude li potrebno, ustrojiti specijalizirani opservatorij za politiku robotike koji će nadzirati i podupirati provedbu strategije za robotiku mjerenjem napretka i pružanjem podrške za koordinaciju i suradnju;

-od 2021. preispitivati moguće regulatorne prepreke i podržavati certificiranje koje će omogućiti razvoj i uvođenje robotičkih rješenja;

-testirati očekivane performanse i sigurnost robota s umjetnom inteligencijom u vrhunskim namjenskim TEF-ovima u okviru programa Digitalna Europa, koji su planirani od 2022. TEF-ovi bi trebali pomoći i u postupcima ocjenjivanja sukladnosti i aktivnostima normizacije u ovom području;

-nastaviti podupirati razvoj rješenja iz područja robotike, a od 2022. i njihovo uvođenje zajedno s TEF-ovima koji pridonose ostvarenju zelenog plana, ali i posvetiti se drugim društvenim izazovima kao što su zdravlje i dobrobit ljudi;

-podupirati europska istraživanja i inovacije u robotici putem europskog partnerstva za zajedničke programe za UI, podatke i robotiku, oslanjajući se na uspješna iskustva iz prethodnih partnerstava 206 . To javno-privatno partnerstvo, čiji je početak planiran za drugo tromjesečje 2021., posebno će biti posvećeno normizaciji kako bi se poboljšala suradnja dionika u ekosustavu robotike;

-iskoristiti namjensku mrežu europskih centara za digitalne inovacije za potporu europskom sektoru robotike i njegovim dionicima te za poticanje uvođenja robotičkih rješenja; 

-počevši od 2022. obuhvatiti robotiku ambicioznom strategijom za napredne digitalne vještine u okviru programa Digitalna Europa, prvenstveno podržavanjem specijaliziranih obrazovnih programa ili modula robotike, posredovanjem pri zapošljavanju i kratkotrajnim osposobljavanjima iz robotike;

-od 2022. podupirati istraživanja i inovacije za novu generaciju robotike s umjetnom inteligencijom u okviru projekata iz programa Obzor Europa. Jedan od ciljeva inicijativa trebao bi biti da roboti više surađuju i da mogu bolje „razumjeti” svijet, čime bi se postigla sigurnost, energetska učinkovitost i otpornost, npr. za rad u ekstremnim fizičkim uvjetima; i

-podržavati razmjenu znanja, prakse i iskustva u robotici, npr. o slučajevima uporabe u određenim sektorima ili o određenim vrstama robota (bespilotne letjelice itd.).

Komisija i države članice će:

-zajednički analizirati relevantne inicijative za umjetnu inteligenciju i robotiku na razini EU-a i država članica kako bi utvrdile moguće nedostatke, prioritete i parametre politika,

-surađivati s nacionalnim, regionalnim i međunarodnim tijelima za normizaciju na definiranju zajedničkih normi, među ostalim za sigurnost, zaštitu, interoperabilnost, višeagentske sustave ili zajedničku i prilagodljivu autonomiju, u nastojanju da ažuriraju postojeće norme za pametnu robotiku, i

-promicati robotiku u obrazovanju za sve dobne, spolne i društvene skupine u cilju povećanja informiranosti i povjerenja, uključujući uporabu robotike kao alata za učenje i osposobljavanje, u skladu s inicijativama za vještine i talente.

Države članice potiče se da:

-u okviru svojih strategija za umjetnu inteligenciju izrade nacionalne planove ulaganja u robotiku koji će se temeljiti na europskoj strategiji i u kojima će sudjelovati nacionalni dionici, pri čemu u prvom planu trebaju biti istraživanje i inovacije te korištenje Mehanizma za oporavak i otpornost kao potpore digitalnoj tranziciji.

14.Javni sektor kao predvodnik u uporabi UI-ja

U ovom se odjeljku govori o mjerama potpore uvođenju UI tehnologija u javnom sektoru.

Pregled provedenih mjera

Umjetna inteligencija može poboljšati javne usluge, npr. poboljšanjem interakcije građana i državne uprave, omogućavanjem pametnijih analitičkih kapaciteta ili povećanjem učinkovitosti u raznim domenama javnog sektora i podupiranjem demokratskih procesa 207 . Uporaba UI sustava može koristiti svim ključnim djelatnostima javnog sektora. Javni sektor može, počne li rano, biti predvodnik u uvođenju sigurne, pouzdane i održive umjetne inteligencije 208 .

Da bi se ostvarila potpunija i šira prihvaćenost umjetne inteligencije, europski javni sektor trebao bi imati pristup odgovarajućim financijskim sredstvima i biti dovoljno sposoban, vješt i motiviran za stratešku i održivu nabavu i uvođenje sustava koji se baziraju na umjetnoj inteligenciji. Mehanizam za oporavak i otpornost jedinstvena je prilika za ubrzano uvođenje umjetne inteligencije u javnu upravu u Europi putem vodeće inicijative „Modernizacija”, kojoj je cilj poticanje ulaganja i reformi u digitalizaciji javne uprave.

Javna nabava ključna je za uvođenje UI-ja u javnom sektoru. Može pomoći i u stimuliranju ponude i potražnje pouzdanih i sigurnih UI tehnologija u Europi. Komisija u tom kontekstu razvija program Uvođenje umjetne inteligencije 209 kako bi potaknula javnu nabavu UI sustava i pomogla transformirati postupke javne nabave. Cilj je programa pomoći europskom javnom sektoru da iskoristi svoju veliku kolektivnu kupovnu moć kako bi djelovao kao katalizator i potaknuo potražnju za pouzdanom umjetnom inteligencijom. Javni sektor može prednjačiti u razvoju, nabavi i uvođenju pouzdanih i antropocentričnih UI aplikacija, na primjer, javnom nabavom inovativnih rješenja ili usmjeravanjem razvoja novih rješenja prema vlastitim potrebama putem pretkomercijalne nabave.

Gotovo sve nacionalne strategije država članica za umjetnu inteligenciju sadržavaju mjere za poticanje njezine uporabe u javnim uslugama 210 . Više od polovine UI rješenja koja se trenutačno upotrebljavaju unijelo je postupne ili tehničke promjene u procese u javnom sektoru 211 . Države članice i Komisija započele su s projektom uzajamnog učenja i razmjene primjera dobre prakse u području umjetne inteligencije u javnom sektoru na razini EU-a 212 .

Suradničke prekogranične javne nabave ili pretkomercijalne nabave inovativnih UI rješenja mogu iskoristiti sinergije i postići veću kritičnu masu za uvođenje UI rješenja na tržište javnog sektora u cijeloj Europi. Države članice imaju priliku za zajedničko europsko djelovanje u nabavi, primjeni i ekspanziji UI rješenja.

Primjerice, Komisijin portal eTranslation, baziran na umjetnoj inteligenciji, predstavljen je javnim upravama u državama članicama u studenome 2018. 213 Dvije godine poslije taj internetski portal upotrebljava 6 600 državnih službenika u državama članicama. Nacionalna tijela mogu zatražiti izravan pristup tom servisu koji trenutačno upotrebljava približno 50 uprava, uključujući švedski nacionalni portal za podatke, talijanski Zastupnički dom ili ustanove za socijalnu sigurnost 214 . Komisija provodi i mjere povezane s umjetnom inteligencijom, na primjer u programu ISA² 215 , uključujući pilot-projekt za uporabu strojnog učenja za pregled/klasifikaciju dokumenata u upravama 216 . Ostale inicijative uključivale su, primjerice, analizu uporabe UI-ja u pravosuđu 217 i organizaciju praktičnih internetskih seminara o primjenama UI-ja u tom području 218 .

Budući koraci

Komisija će:

-u 2021. pokrenuti program Uvođenje umjetne inteligencije, kako je najavljeno u Bijeloj knjizi, kao potporu javnoj nabavi UI sustava i pomoć u transformaciji samih procesa javne nabave 219 ; konkretno:

-otvoreni i transparentni sektorski dijalozi pomoći će u povezivanju javnih naručitelja (koji žele znati koja su rješenja dostupna za zadovoljenje njihovih potreba) i europske industrije (koja želi opskrbljivati javnu upravu proizvodima/uslugama pa mora znati više o njihovim planovima) 220 ;

-to će se organizirati na europskoj razini kako bi države članice imale priliku učiti jedna od druge. europski centri za digitalne inovacije iskoristit će se za promicanje dijaloga među sektorskim akterima u cijeloj Europi 221 . Program će na taj način potaknuti ulaganja industrije u umjetnu inteligenciju i razvoj novih UI tehnologija i aplikacija;

-tijekom 2021. osmisliti podatkovni prostor za javnu nabavu 222 , koji će sadržavati sveobuhvatan pregled tržištâ javne nabave u EU-u 223 . Budući informatički alat olakšat će uporabu UI metoda za analizu podataka o javnoj nabavi. Dostupni podaci u kombinaciji s ažuriranim, moćnim alatima za analizu bit će ključni za poboljšanje upravljanja javnom nabavom; i

-nastaviti državama članicama olakšavati uzajamno učenje i prikupljanje informacija o smjernicama i uvođenju umjetne inteligencije u javne usluge na temelju dobre prakse i analize potencijala ponovne uporabe UI sustava i rješenja, pri čemu će se identificirati mogućnosti za suradnju relevantnih dionika iz raznih sektora 224 .

Uz potporu država članica Komisija će:

-u okviru programa Digitalna Europa financirati inicijative za uvođenje UI-ja u lokalne javne uprave povećanjem europskih kapaciteta za uvođenje i ekspanziju lokalnih digitalnih blizanaca baziranih na umjetnoj inteligenciji 225 (poziv će biti objavljen u četvrtom tromjesečju 2021., a projekt bi trebao početi u trećem tromjesečju 2022.);

-podupirati javne uprave, uključujući gradove i zajednice, u stvaranju registara UI algoritama kako bi se pridobilo povjerenje građana te poticati uporabu kataloga UI aplikacija za uprave kako bi se povećala njihovo korištenje u javnom sektoru, na primjer putem platforme za UI na zahtjev (poziv će biti objavljen u četvrtom tromjesečju 2021., a projekt bi trebao početi u trećem tromjesečju 2022.); i

-nastaviti podupirati javne uprave, uključujući gradove i zajednice, u nabavi pouzdane umjetne inteligencije utvrđivanjem skupa minimalnih sposobnosti algoritama koji će biti dio uvjeta ugovora (npr. mehanizam minimalne interoperabilnosti za pravednu umjetnu inteligenciju) 226 u okviru pokreta Living-in.EU 227 i na druge načine. Minimalni kapaciteti mogu uključivati API-je za otkrivanje razina automatiziranog donošenja odluka.

Države članice potiče se da:

-u potpunosti iskoriste mogućnosti Mehanizma za oporavak i otpornost tako da u nacionalne planove za oporavak i otpornost uvrste mjere za, primjerice, povećanje sposobnosti za korištenje prednosti prediktivne analitike i umjetne inteligencije u oblikovanju politika i pružanju javnih usluga. Predložene reforme i ulaganja u okviru te komponente promiču vodeću inicijativu „Modernizacija” Mehanizma za oporavak i otpornost, a usmjereni su na digitalizaciju javne uprave i usluga, uključujući pravosudne i zdravstvene sustave. Mogu odražavati i ciljeve vodeće inicijative „Prekvalifikacija i usavršavanje” tog mehanizma ako je riječ o razvijanju vještina i novih kompetencija državnih službenika i rukovoditelja, posebno u vezi sa zelenom i digitalnom tranzicijom i unapređenjem inovacija u javnoj upravi.

15.Primjena UI-ja u područjima kaznenog progona, migracija i azila

Razlozi za zajedničko djelovanje:

Ako su projektirani i koriste se u skladu s demokratskim načelima i temeljnim pravima, UI sustavi mogu postati glavna tehnologija koja pomaže 228 tijelima nadležnima za unutarnje poslove (ali ih ne zamjenjuje) i povećava sigurnost. Osobito bi tijela kaznenog progona trebala moći reagirati na brze promjene u kriminalnom okruženju kako bi povećale zaštitu i sigurnost svih građana 229 . Umjetna inteligencija može i povećati kibersigurnost, na primjer pomaganjem u prikupljanju i obradi obavještajnih podataka o prijetnjama, prepoznavanjem uzoraka na temelju prethodnih događaja, ubrzavanjem odgovora na incidente i olakšavanjem usklađivanja s dobrom sigurnosnom praksom.

Države članice sve više primjenjuju UI sustave u unutarnjim poslovima 230 jer su se pokazali vrlo korisnima za zaštitu javnog poretka, donošenje točnih odluka i borbu protiv kriminala i terorizma 231 . Bitna je jača suradnja na razvoju i uvođenju UI tehnologija u unutarnjim poslovima. Udruživanjem snaga, i u potpunosti u skladu s temeljnim pravima, tijela za kazneni progon i druga tijela država članica mogu uspješnije rješavati nove probleme koje uzrokuju velika količina podataka, sve sofisticiranije i složenije kriminalne aktivnosti te uporaba umjetne inteligencije u zločinačkim organizacijama, osobito za kiberkriminalitet 232 , ali i odgovoriti na sve učestalije zahtjeve da postupci budu brzi i jednostavni. Države članice ponovno su istaknule da je mogućnost da tijela kaznenog progona koriste UI tehnologije u svakodnevnom radu, uz jasne zaštitne mjere, jedan od političkih prioriteta i važna pomoć za funkcioniranje područja slobode, sigurnosti i pravde 233 . Pozvale su Komisiju da potakne stvaranje baze stručnjaka za umjetnu inteligenciju i olakša stvaranje prilika za osposobljavanje tijela kaznenog progona u području digitalne pismenosti i vještina 234 .

Komisija je 9. prosinca 2020. donijela Agendu EU-a za borbu protiv terorizma 235 , u kojoj je istaknula da umjetna inteligencija može uvelike utjecati na sposobnost tijela kaznenog progona da odgovore na terorističke prijetnje u skladu s temeljnim pravima i slobodama. Države članice i EU uspostavili su 2020. i inovacijski centar EU-a za unutarnju sigurnost kao suradničku mrežu, a bavi se i UI alatima 236 . Komisija je usto donijela prijedlog o jačanju mandata Europola kako bi mu se omogućilo da suzbija novonastale prijetnje, učinkovito surađuje s privatnim stranama i više sudjeluje u inovacijama 237 . Europol bi trebao imati ključnu ulogu u: 1. pomaganju državama članicama u razvoju novih tehnoloških rješenja baziranih na umjetnoj inteligenciji koja bi služila nacionalnim tijelima kaznenog progona u Uniji i 2. promicanju etične, pouzdane i antropocentrične umjetne inteligencije koja podliježe strogim zaštitnim mjerama u pogledu sigurnosti, zaštite i temeljnih prava 238 . Komisija je 14. travnja 2021. predstavila i novu Strategiju EU-a za suzbijanje organiziranog kriminala s ciljem da se suvremeno odgovori na tehnološke promjene, što obuhvaća i uporabu UI-ja u kaznenim istragama, primjerice za analizu velikih količina podataka ili za istrage na darknetu 239 .

U nastojanju da se svladaju izazovi u području unutarnjih poslova, uključujući sposobnost odgovora na zločine počinjene ili omogućene uporabom UI tehnologija, Komisija je razvila posebna sektorska područja djelovanja za kazneni progon, migracije i azil 240 . Koordinacijsko djelovanje EU-a u tom području politike usmjereno je na povećanje učinkovitosti nadležnih tijela objedinjavanjem resursa i stručnih znanja, razmjenom primjera dobre prakse i, prema potrebi, prilagođavanjem pravnog okvira. Time se ostvaruje i cilj potpune usklađenosti UI tehnologija s demokratskim vrijednostima, vladavinom prava i temeljnim pravima i načelima, uključujući nediskriminaciju i zaštitu podataka. Taj će rad pridonijeti i uspostavljanju ekosustava povjerenja.

Budući koraci

Kako bi povećala transparentnost, objašnjivost i povjerenje javnosti, Komisija će:

-objaviti poziv za namjenski, zajednički, europski sigurnosni podatkovni prostor za tijela kaznenog progona u okviru programa Digitalna Europa 241 (prvo tromjesečje 2022.). To će biti zaseban podatkovni prostor u okviru zajedničkih europskih podatkovnih prostora za javne uprave, najavljenih u europskoj strategiji za podatke;

-tijekom 2021. procijeniti izvedivost okvira za upravljanje podacima i podatkovnu znanost na razini EU-a za potrebe kaznenog progona kako bi povećala transparentnost i objašnjivost analiza podataka koje se temelje na umjetnoj inteligenciji 242 ;

-u prvom tromjesečju 2021. financirati projekt izrade globalnog paketa instrumenata za tijela kaznenog progona Međuregionalnog istraživačkog instituta Ujedinjenih naroda za kriminal i pravdu kako bi potaknula pouzdano, zakonito i odgovorno korištenje UI-ja za kazneni progon (kako je opisano u izmijenjenom programu rada Fonda za unutarnju sigurnost iz 2020.);

-u 2021. nastaviti s „provjerama koncepta” za konkretne slučajeve uporabe UI-ja u području redovitih graničnih kontrola, migracija i policijskih provjera 243 ;

-u 2021. pokrenuti pilot-projekt za jedinstveni europski sustav predviđanja migracija na temelju zaključaka studije izvedivosti alata za predviđanje i rano upozoravanje za migracije koji se bazira na UI tehnologiji 244 ; i

-nastaviti financirati istraživanja i inovacije umjetne inteligencije radi razvoja europskih aplikacija i baze znanja za područja kaznenog progona, migracija i azila u skladu s temeljnim pravima i vrijednostima EU-a.

Komisija, države članice i nadležne agencije EU-a će:

-surađivati u okviru inovacijskog centra EU-a za unutarnju sigurnost,

-surađivati u izradi UI aplikacija kao korisnog sredstva za povećanje djelotvornosti postupaka traženja azila, i

-poduzeti mjere za potporu provedbi prava okoliša i borbe protiv ekološkog kriminala uz pomoć UI tehnologija 245 .

16. Primjena umjetne inteligencije za pametniju, sigurniju i održiviju mobilnost

Razlozi za zajedničko djelovanje:

Umjetna inteligencija i automatizacija bitne su za mobilnost budućnosti. Mogu pomoći da prijevoz bude sigurniji i učinkovitiji, a iskorištenost kapaciteta i protok prometa optimalni te mogu olakšati interoperabilnost tehnologije i jezika. Umjetna inteligencija može optimizirati multimodalne prijevozne lance i omogućiti rad automatiziranih vozila. Budući da su podaci i UI alati za analizu sve dostupniji, omogućit će nove, sigurnije, uključivije, održivije i učinkovitije usluge putničkog i teretnog prijevoza i mobilnosti. Kako bi se usluge prijevoza i mobilnosti bile uistinu uključive, skupovi podataka za učenje UI algoritama moraju biti reprezentativni i uravnoteženi kako bi se izbjegli neželjeni rezultati i potencijalna diskriminacija određenih korisnika prijevoza.

Na neformalnom sastanku Vijeća 29. listopada 2020. ministri prometa iz zemalja EU-a istaknuli su važnost proaktivne suradnje s institucijama EU-a i udruživanja snaga kako bi se „osiguralo da Europa iskoristi mogućnosti digitalne revolucije za mobilnost koja će odolijevati budućim promjenama, snažno gospodarstvo sa sigurnim i atraktivnim radnim mjestima te klimatski neutralnu budućnost ugodnu za život” 246 .

Komisija je u prosincu 2020. donijela strategiju za održivu i pametnu mobilnost 247 kojom se, među ostalim, predviđa izrada plana razvoja umjetne inteligencije za mobilnost 248 i razvoj zajedničkog europskog podatkovnog prostora za mobilnost, kako je najavljeno u europskoj strategiji za podatke iz veljače 2020.

UI tehnologije utječu na sve vrste prijevoza, a EU je već razvio inicijative 249 kako bi iskoristio njihov potencijal:

-Agencija Europske unije za sigurnost zračnog prometa (EASA) objavila je u veljači 2020. plan za umjetnu inteligenciju u zrakoplovnom sektoru. Eurocontrol je zajedno s Europskom komisijom i nizom partnerskih organizacija osnovao stručnu skupinu na visokoj razini za umjetnu inteligenciju u europskom zrakoplovstvu (EAAI HLG), koja je u ožujku 2020. objavila akcijski plan FLY AI 250 . EASA vodi i projekt „Data4Safety” u okviru kojeg se uspostavlja velika baza podataka za lakše upravljanje sigurnosnim rizicima na europskoj razini 251 ;

-u željezničkom sektoru zajedničko poduzeće Shift2Rail (S2R) trenutačno utvrđuje specifikacije automatske vožnje vlakova, uključujući uporabu umjetne inteligencije 3. i 4. stupnja automatizacije. Uporaba UI-ja već se razmatra i u kontekstu inovacijskih programa iz okvira S2R za željeznički prijevoz putnika i robe 252 . Uporaba UI-ja bit će sve važniji dio nasljednika poduzeća S2R jer će digitalizacija i automatizacija biti ključni pokretači transformacije željeznice sustavnim pristupom;

-u sektoru unutarnjih plovnih putova aktivan je projekt za upravljanje koridorima pomoću riječnih informacijskih servisa (RIS COMEX); koji je višekorisnički projekt financiran iz CEF-a 253 . Mnoge od tih koridorskih (informacijskih) usluga koje se temelje na RIS-u koriste algoritme koji se temelje na velikim količinama podataka i umjetnoj inteligenciji za izračunavanje optimalnih ruta, gustoće prometa i predviđenih vremena dolaska; i

-u sektoru cestovnog prometa rad platforme za kooperativnu, povezanu i automatiziranu mobilnost (CCAM) i nadolazeće europsko partnerstvo za CCAM posvećeni su umjetnoj inteligenciji i specifičnim etičkim pitanjima mobilnosti bez vozača. Izvješće stručne skupine Europske komisije Ethics of Connected and Automated Vehicles (Etika povezanih i automatiziranih vozila) sadržava preporuke o sigurnosti na cestama, privatnosti, pravednosti, objašnjivosti i odgovornosti 254 ,  255 .

Budući koraci

Uz potporu država članica Europska komisija poduzet će sljedeće:

-u 2021. izraditi plan razvoja UI-ja za mobilnost, kako je najavljeno u strategiji za održivu i pametnu mobilnost;

-od 2021. razvijati mjere i osiguravati sredstva za potporu većoj dostupnosti podataka, tehnologijama i kapacitetima za obradu podataka, kao i razmjeni podataka u podatkovnim prostorima u okviru programa Obzor Europa, programa Digitalna Europa i europske federacije oblaka. Dostupnost i cjelovitost podataka ključne su za razvoj pouzdanih UI algoritama koji mogu povećati sigurnost prijevoza i optimizirati prometne tokove;

-u suradnji razvijati te olakšavati aktivnosti u području normizacije, odgovarajuće postupke odobravanja i interoperabilnost na jedinstvenom tržištu kako bi se potaknula brza primjena automatiziranih funkcija, to će povećati i međunarodnu konkurentnost;

-razmotriti mjere za ubrzavanje uvođenja inovativnih UI tehnologija u europskom sektoru prometa i mobilnosti. Za CCAM tehnologije i sustave to je europsko partnerstvo za zajedničke programe CCAM, kojim će se nastojati ostvariti sinergije s europskim partnerstvom za zajedničke programe u području umjetne inteligencije, podataka i robotike te provesti pripreme za opsežnu implementaciju. Druge mjere mogle bi se odnositi na specifične zahtjeve za automobile u pogledu funkcionalne sigurnosti i zaštite; i donijeti mjere za povećanje povjerenja u CCAM i društvene prihvaćenosti CCAM-a povećavanjem transparentnosti, sigurnosti i objašnjivosti tehnologije;

-u 2021. izraditi provedbene akte za tehničke specifikacije za automatizirana vozila i potpuno automatizirana vozila, uključujući sigurnosna pitanja povezana s uporabom umjetne inteligencije i kibersigurnošću 256 ; i

-u 2021. predložiti nova pravila o pristupu podacima u vozilu kojima će se pružateljima usluga mobilnosti jamčiti pravedan i djelotvoran pristup podacima o vozilima.

Države članice potiče se da:

-aktivno promiču razvoj i testiranje UI tehnologija u automatiziranim funkcijama za sve vrste prijevoza uz podršku relevantnih europskih partnerstava;

-analiziraju i olakšaju uvođenje pouzdanih UI rješenja u svim vrstama prijevoza koja mogu poboljšati učinkovitost s pomoću automatiziranih usluga mobilnosti i operacija prijevoza tereta kako bi se smanjio utjecaj na okoliš;

-razmjenjuju iskustva stečena na istraživačko-inovacijskim projektima i pilot-projektima kako bi stvorile zajedničku europsku bazu znanja;

-procijene potencijal automatizacije vozila za gradski prijevoz i podrže gradove u tranziciji te pritom preispituju sustave mobilnosti, uključujući usluge javnog prijevoza, održavanje infrastrukture, logistiku, cijene i regulaciju; i

-u potpunosti iskoriste mogućnosti Mehanizma za oporavak i otpornost, na primjer u skladu s mjerama opisanima u primjeru komponente „čiste, pametne i pravedne mobilnosti u gradovima” 257 . U okviru te komponente promiču se europska inicijativa „Punjenje” i čiste tehnologije budućnosti radi brže uporabe održivih, lako dostupnih i pametnih prijevoznih sredstava, vozila s nultim i niskim emisijama, povećanja broja postaja za punjenje električnih vozila i opskrbu alternativnim gorivom te proširenja javnog prijevoza. Ta se komponenta odnosi i na dostatnu opskrbu električnom energijom i vodikom iz obnovljivih izvora energije i vodikom povezanom s europskom inicijativom „Energija”. Mjere u okviru te vrste komponente mogle bi, na primjer, pridonijeti digitalizaciji prijevoza koja će otvoriti vrata inovativnim poduzećima i uslugama povezanima s mobilnošću, kao što su sustavi za planiranje kapaciteta i upravljanje prometom. Pametna mobilnost imat će koristi od uvođenja 5G tehnologije, razvoja umjetne inteligencije, tehnologije lanca blokova i drugih digitalnih tehnologija, ali će im i doprinositi.

17.Potpora UI-ju za održivu poljoprivredu

Razlozi za zajedničko djelovanje:

Poljoprivredni sektor EU-a jedan je od vodećih svjetskih proizvođača hrane i jamac sigurnosti opskrbe hranom i njezine kvalitete koji osigurava milijune radnih mjesta za Europljane. Umjetna inteligencija i druge digitalne tehnologije mogu povećati učinkovitost poljoprivrednih gospodarstava i istovremeno poboljšati gospodarsku i okolišnu održivost.

Rješenja i roboti bazirani na umjetnoj inteligenciji mogu biti od koristi primjerice u stočarstvu i za dobrobit životinja 258 , zatim za rasplod 259 , berbu usjeva 260 ili uklanjanje korova 261 te znatno smanjiti uporabu sirovina kao što su gnojiva, pesticidi ili voda za navodnjavanje 262 , čime se ostvaruju znatne gospodarske i društvene koristi 263 . Dostupnost podataka, dobivenih zahvaljujući sve većoj digitaliziranosti poljoprivrede i promatranjem Zemlje ili pak klimatskih podataka, važan je pokretač ubrzanja i razvoja rješenja baziranih na umjetnoj inteligenciji. Procjenjuje se da će se ekonomska vrijednost tržišta precizne poljoprivrede bazirane na UI-ju rasti i do 2025. dosegnuti 11,8 milijardi EUR na svjetskoj razini 264 .

Komisija je 2019. s državama članicama radila na izjavi o promicanju sveobuhvatnog pristupa digitalizaciji i pametnoj i održivoj poljoprivredi, među ostalim olakšavanjem uporabe UI-ja. Ta izjava o suradnji, koju je potpisalo 25 europskih zemalja, podrazumijeva obvezu olakšavanja uvođenja digitalnih tehnologija, uključujući UI, u poljoprivredi i ruralnim područjima 265 .

Komisija je kao dio zelenog plana u svibnju 2020. predstavila strategiju „od polja do stola” 266 . Cilj te strategije je olakšati održivu proizvodnju hrane i tranziciju prehrambenih lanaca u Europi na korist potrošača, proizvođača, klime i okoliša. Uporaba UI-ja i pametna poljoprivreda mogle bi olakšati tranziciju, primjerice, održivim i učinkovitim upravljanjem resursima kao što su voda, tlo, bioraznolikost i energija.

Komisija je u razdoblju 2014.–2020. sufinancirala istraživačke projekte programa Obzor 2020. za digitalizaciju poljoprivrede vrijedne gotovo 175 milijuna EUR. Projekti su se bavili npr. održivim korištenjem resursa pomoću digitalnih tehnologija kao što su umjetna inteligencija, robotika i internet stvari.

Budući koraci

Komisija će u suradnji s državama članicama:

-uspostaviti TEF-ove za umjetnu inteligenciju u poljoprivredno-prehrambenom sektoru u okviru programa Digitalna Europa, ponajprije za razvoj pametne poljoprivrede, npr. radi poboljšanja troškovne učinkovitosti i okolišne održivosti;

-promicati poljoprivredu kao jedno od područja inicijative za europske centre za digitalne inovacije kako bi potpomogla interakcije između relevantnih aktera, uključujući države članice, poljoprivredne dionike i subjekte iz europskog UI sustava;

-uvesti zajednički europski podatkovni prostor za poljoprivredu u razdoblju 2023.–2024. kako bi olakšala pouzdano objedinjavanje i razmjenu podataka 267 . Podatkovni prostor omogućit će sudionicima razmjenu poljoprivrednih podataka. Očekuje se da će poljoprivrednom sektoru omogućiti da poveća održivost i konkurentnost zahvaljujući obradi i analizi proizvodnih i drugih podataka koja će omogućiti preciznu i prilagođenu primjenu proizvodnih pristupa na razini poljoprivrednih gospodarstava. U obzir će se uzeti i iskustva iz primjene kodeksa ponašanja dionika za razmjenu poljoprivrednih podataka 268 ;

-u razdoblju 2023.–2024. uspostaviti i aktivno razvijati europsko partnerstvo za zajedničke programe„Poljoprivreda podataka” 269 u okviru programa Obzor Europa. Partnerstvom će se promicati uporaba umjetne inteligencije, drugih digitalnih tehnologija te geoprostornih i drugih podataka dobivenih promatranjem okoliša. U njemu će aktivno sudjelovati države članice i relevantni dionici iz sektora poljoprivrede, istraživanja i industrije, uključujući program Copernicus i zajednicu za promatranje Zemlje; i

-podupirati projekte za istraživanje i inovacije u okviru programa Obzor Europa koji povezuju tehnologije umjetne inteligencije i robotike s njihovom primjenom u poljoprivredi, šumarstvu, ruralnom razvoju i biogospodarstvu te pritom maksimalno iskorištavaju podatke iz svemirske infrastrukture EU-a, primjerice projekta Copernicus.

Države članice potiče se da:

-u potpunosti iskoriste financiranje iz Mehanizma za oporavak i otpornost za digitalizaciju poljoprivredno-prehrambenog sektora, kao što je predviđeno nacionalnim planovima, na primjer za uspostavu dodatnih TEF-ova i EDIH-a za umjetnu inteligenciju i robotiku u poljoprivredno-prehrambenoj industriji, povrh onih koji su već planirani u okviru programa Digitalna Europa,

-preuzmu aktivnu ulogu u partnerstvu „Poljoprivreda podataka”, i

-razmotre financiranje nacionalnih projekata za istraživanje i inovacije koji povezuju tehnologije umjetne inteligencije i robotike s njihovom primjenom u poljoprivredi, šumarstvu, ruralnom razvoju i biogospodarstvu.

Zaključci:

Ciljevi koordiniranog plana iz 2018. ostaju relevantni, a opći pristup utvrđen u njemu pokazao se odgovarajućim za ostvarenje cilja da Europa „posta[ne] svjetski predvodnik u razvoju i primjeni napredne, etične i sigurne umjetne inteligencije i pritom globalno promi[če] antropocentričan pristup” 270 . U prve dvije godine provedbe pokazalo se da su zajedničko djelovanje i strukturirana suradnja država članica i Komisije ključni za globalnu konkurentnost i vodstvo EU-a u razvoju i uvođenju umjetne inteligencije.

Sljedeći koraci trebali bi biti provedba zajedničkog djelovanja i uklanjanje rascjepkanosti između programa, inicijativa i mjera financiranja poduzetih na razini EU-a i država članica. Kako bi olakšala tu provedbu, Komisija će poduzimati mjere navedene u ovom pregledu i pomagati drugima u njihovoj provedbi. Osigurat će praktične i korisne smjernice, suradnju, okvire i financijska sredstva putem programa financiranja EU-a, primjerice Obzor Europa i Digitalna Europa. Mehanizam za oporavak i otpornost daje državama članicama jedinstvenu priliku da maksimalno iskoriste umjetnu inteligenciju u digitalizaciji svojih gospodarstava i javnih uprava.

Točnije, Komisija će u suradnji s državama članicama pomno pratiti napredak zajedničkih djelovanja dogovorenih u koordiniranom planu i poduzimati daljnje korake u vezi s tim djelovanjima. Praćenje i daljnji koraci trebali bi biti strukturirani i dobro osmišljeni te obuhvaćati dinamičan mehanizam za prikupljanje i analizu podataka o ostvarenom napretku. Države članice pozivaju se da u tome podrže Komisiju i usko surađuju s njom tako da dostavljaju redovite obavijesti, analize i izvješća o poduzetim mjerama i ostvarenom napretku. Trebale bi razmjenjivati primjere dobre prakse i predlagati mjere koje bi dodatno poboljšale sinergiju. Takav strukturiran i dinamičan dijalog neophodan je kako bi zajednička djelovanja predložena u koordiniranom planu dovela do predviđenih sinergija i dodane vrijednosti.

Revizija koordiniranog plana i povratne informacije dobivene od dionika ukazuju na to da se može više raditi na poticanju bliske suradnje i koordiniranju zajedničkih prioriteta i inicijativa povezanih s umjetnom inteligencijom. U skladu s tim u koordiniranom planu predlažu se mjere za smanjenje rascjepkanosti između različitih instrumenata financiranja, između mjera poduzetih na razini država članica i na razini EU-a, između istraživačkih zajednica te između istraživačkih zajednica i industrije. Jedna od posljedica takve rascjepkanosti nepotrebni su troškovi informacija i transakcija, manji povrat ulaganja, rasipanje resursa i izgubljene prilike za poduzeća u EU-u. Komisija će u dogovoru sa širom javnošću, socijalnim partnerima, nevladinim organizacijama, industrijom, akademskom zajednicom i nacionalnim/regionalnim tijelima kontinuirano razmatrati načine za dodatno smanjenje rascjepkanosti.

Na kraju, ova je revizija plod snažne suradnje EU-a i država članica te iskustva stečenog tijekom prvih dviju godina provedbe koordiniranog plana. U njemu se iznose ključne mjere kojima se može dodatno ojačati suradnja država članica i EU-a. Revidirani plan stoga je dragocjena prilika za jačanje konkurentnosti, inovacijskog kapaciteta i odgovorne uporabe umjetne inteligencije u EU-u. Brz razvoj i prihvaćanje inovativne umjetne inteligencije u EU-u može pridonijeti svladavanju ključnih društvenih izazova te ubrzati digitalnu i zelenu tranziciju u doba brzog globalnog razvoja umjetne inteligencije.

Dodatak 1. – Vremenski okvir – ključne mjere

271 Dodatak 2.Analiza nacionalnih strategija i ulaganja u UI

1.Pregled nacionalnih strategija 

Tablica 1.
Nacionalne strategije za UI: države članice EU-a i Norveška
(prema datumu prvobitnog donošenja)

Strategije je donijelo ukupno 19 država članica (zadnje su to učinile Španjolska i Poljska u prosincu 2020.) i Norveška. Neke države članice (npr. Finska, Cipar i Njemačka) već su revidirale i izmijenile početne strategije 272 .

Nacionalne strategije za umjetnu inteligenciju i popratne politike razlikuju se prema strateškom pristupu, detaljnosti predloženih mjera i sektorskom fokusu.

Države članice imale su različite pristupe izradi nacionalnih strategija za umjetnu inteligenciju, od krovne strategije na visokoj političkoj razini, koja obuhvaća mnogo različitih političkih inicijativa, do operativnih strategija s konkretnim mjerama i dodijeljenom proračunskom omotnicom.

Primjerice, Njemačka je ažuriranjem strategije za umjetnu inteligenciju iz 2020. reagirala na napredak u području umjetne inteligencije, usmjerila inicijative u pet područja djelovanja i dodala 87 mjera koje savezna vlada namjerava provesti do 2022. Kao dio njemačkog paketa za oporavak od pandemije bolesti COVID-19, njemačka savezna vlada povećala je financijsku obvezu za umjetnu inteligenciju za 2 milijarde EUR, na ukupno 5 milijardi EUR do 2025. 273 Estonska strategija sadržava sveobuhvatan pregled postojećih i predloženih mjera politike, zajedno s ciljevima, rokovima i projekcijama proračuna. U španjolskoj strategiji predlaže se 30 mjera u šest područja djelovanja, uključujući znatna financijska sredstva za poduzeća u obliku potpora i javno-privatnog rizičnog kapitala. Strategijom se predviđa i program zelene umjetne inteligencije, čiji je cilj poticanje razvoja učinkovitih algoritama i njihove uporabe za rješavanje problema okoliša.

Pojedine su države članice mjere za potporu razvoju i uvođenju umjetne inteligencije uvrstile u druge strategije digitalizacije. Primjerice, bugarski Koncept razvoja umjetne inteligencije temelji se na nacionalnom strateškom dokumentu „Digitalna transformacija Bugarske (2020.–2030.)”, odobrenom u srpnju 2020., i u njemu se u obzir uzimaju mjere za razvoj i uvođenja umjetne inteligencije predviđene u nekim sektorskim strategijama. Predstojeća belgijska nacionalna strategija kombinacija je triju regionalnih strategija (u skladu s raspodjelom nadležnosti u Belgiji) s vlastitim fokusom i prioritetima te fokusom i prioritetima na saveznoj razini.

Nacionalne politike razlikuju se i prema prioritetnim sektorima djelovanja. Neke države članice (npr. Malta i Slovačka) primijenile su horizontalan pristup i nisu odredile posebne prioritetne sektore. Druge su se usredotočile na gospodarske sektore koji imaju visok potencijal za rast ili konkurentsku prednost pa tako Francuska i Italija navode mjere u raznim, podrobno opisanim sektorima važnima za njihova gospodarstva. Nacionalnim strategijama za umjetnu inteligenciju najčešće su obuhvaćeni sektori proizvodnje, zdravstva, poljoprivrede, javne uprave, prometa, logistike, obrazovanja i energetike. Uz uobičajene sektore primjene umjetne inteligencije, nekoliko država članica planira mjere i u, primjerice, pomorskom sektoru (Cipar), meteorologiji (Njemačka), umjetnosti i kulturi (Italija), bioraznolikosti (Portugal), pravosuđu (Latvija) i modi (Španjolska). Neke imaju vrlo jasan fokus za uvođenje umjetne inteligencije pa su dale prioritet određenim sektoru, npr. energetici (Litva) ili vodoopskrbi (Nizozemska).

2.Budući koraci – predstojeće nacionalne mjere

Austrija planira objaviti strategiju do kraja drugog tromjesečja 2021., ovisno o konačnoj političkoj koordinaciji. U strategiji se definiraju okvirni uvjeti za prosperitetnu, odgovornu i sigurnu uporabu UI-ja u svim područjima života u skladu s europskim zahtjevima za pouzdani UI. Ciljevi austrijske strategije formulirani su prema i posve u skladu s osnovama, ciljevima i zajedničkim djelovanjem Europske unije u pogledu umjetne inteligencije. Ključna područja fokusa bit će regulatorni okvir (etički, pravni), sigurnost i zaštita UI-ja, definiranje standarda, infrastruktura UI-ja, uporaba i razmjena podataka, uvjeti za istraživanje, razvoj i inovacije, prijenos i uvođenje UI-ja, suradnja među sektorima obrazovanja, istraživanja i poslovanja, društveni dijalog i informiranje te primjena UI-ja u javnom sektoru.

Belgija: od 2017. do 2019. donesene su i uvedene tri regionalne strategije i programi za umjetnu inteligenciju. U lipnju 2020. sva su nadležna belgijska tijela odobrila izvješće u kojem se definira zajednički nacionalni akcijski plan za UI. Budući da je donošenje tog plana prioritet savezne vlade, u planu su rasprave svih nadležnih tijela o tom pitanju. Cilj je izraditi usklađen politički okvir u kojem se mogu promicati sinergije između različitih područja politike i različitih nadležnih tijela. 

Bugarska: u prosincu 2020. Vijeće ministara donijelo je nacionalni strateški dokument „Koncept razvoja umjetne inteligencije u Bugarskoj do 2030.”

Hrvatska je pripremila nacrt Nacionalnog plana za razvoj umjetne inteligencije za razdoblje od 2021. do 2025. Radna skupina izradila je nacrt i finalizirat će dokument razradom konkretnih mjera, koje bi trebale biti dovršene do kraja 2021. Pri izradi nacionalnog plana uzete su u obzir smjernice iz ključnih strateških dokumenata na razini EU-a: Koordiniranog plana o umjetnoj inteligenciji i Bijele knjige o umjetnoj inteligenciji.

Češka će ažurirati nacionalnu strategiju za umjetnu inteligenciju u skladu s novim koordiniranim planom.

Danska trenutačno razmatra najbolji način da analizira i prema potrebi revidira postojeću nacionalnu strategiju za umjetnu inteligenciju iz 2019.

Estonska strategija vrijedi do srpnja 2021. Preispitivanje i ažuriranje strategije provest će se tijekom 2021. Ta je strategija premašila očekivanja pa je UI u Estoniji uvelike prihvaćen i u uporabi: u javnom sektoru više je od 50 primjera primjene UI-ja. S povećanjem uporabe UI-ja znatno su se poboljšale kompetencije/vještine povezane s UI-jem. Međutim, još postoje zakonodavni problemi koje treba riješiti i na kojima treba raditi, primjerice potrebno je ukloniti zastarjele norme kako bi se omogućilo automatiziranje upravnih postupaka.

Finska je u studenome 2020. pokrenula ažurirani nacionalni program za umjetnu inteligenciju. Programom UI 4.0 promiče razvoj i uvođenje UI-ja i drugih digitalnih tehnologija u poduzeća, osobito mala i srednja proizvodna poduzeća.

Francuska je 2018. pokrenula prvu fazu nacionalne strategije za umjetnu inteligenciju, s proračunom od 800 milijuna EUR za tri godine, pri čemu su u prvom planu (trećina potrošnje) poticanje istraživanja, osnivanje interdisciplinarnih instituta za umjetnu inteligenciju (3IA), dodatno financiranje 180 doktorata i otvaranje objekta za petaskalarno superračunalstvo. U drugoj fazi te strategije (2021.–2022.) glavni su prioriteti razvoj ugrađenog UI-ja i pouzdanog UI-ja u kritičnim sustavima kako bi se ojačala nacionalna industrijska baza i ujedno ubrzala digitalna i ekološka tranzicija poduzeća. Važan smjer djelovanja bit će i obrazovanje i prekvalifikacija u području UI-ja.

Njemačka je strategiju ažurirala u prosincu 2020. U reviziji je sastavljena privremena bilanca, uvažene su relevantne promjene na nacionalnoj, europskoj i međunarodnoj razini te utvrđene konkretne mjere koje će se provesti do 2022. U izvješću o ažuriranju u prvom su planu sljedeća područja djelovanja:: istraživanje, znanje i stručnost, prijenos i primjena, regulatorni okvir i društvo. Usto, nove inicijative posvetit će se održivosti, zaštiti okoliša/klime, obuzdavanju pandemije i međunarodnoj/europskoj suradnji.

Grčka napreduje prema finalizaciji nacionalne strategije za umjetnu inteligenciju i procjenjuje da će biti spremna do kraja travnja 2021. Grčko ministarstvo digitalne uprave izradilo je i koordinira strategiju. Rokovi su bili pomaknuti zbog zabrane kretanja uslijed pandemije bolesti COVID-19 i reforme grčke vlade iz siječnja 2021.

Mađarska strategija za umjetnu inteligenciju objavljena je u rujnu 2020. i temelji se na doprinosu organizacija članica mađarske Koalicije za umjetnu inteligenciju. Strategijom se nastoji postići sveobuhvatan pristup u cijelom lancu vrijednosti UI-ja, primjerice razvoj mađarskog podatkovnog gospodarstva, razvoj potrebne infrastrukture, opća dostupnost aktivnosti obrazovanja i osposobljavanja, poticanje uvođenja UI rješenja (u privatnoj i javnoj sferi) te regulatorno okruženje kojim se postiže kompromis između sigurnosti i inovacija. Ostvarenje sektorskih ciljeva ovisi o multilateralnoj suradnji relevantnih aktera u sektoru poljoprivrede, prometa, zdravstva i javne uprave.

Irska planira objaviti svoju strategiju u drugom tromjesečju 2021. ako se ispune potrebni uvjeti. Ključna područja fokusa strategije bit će: društvene mogućnosti i izazovi UI-ja, poticanje uvođenja UI-ja u irskim poduzećima, uporaba UI-ja u javnom sektoru, snažan inovacijski ekosustav u području UI-ja, obrazovanje, vještine i talenti u području UI-ja, potporna podatkovna, digitalna i telekomunikacijska infrastruktura te upravljački i regulatorni okvir (uključujući ljudska prava, etiku i norme).

Latvija provodi strategiju koja je objavljena u veljači 2020. Trenutačno su u planu ključne inicijative za digitalizaciju, pri čemu se osobita pozornost posvećuje umjetnoj inteligenciji, dodavanju novih jezičnih parova u sustave strojnog prevođenja, poboljšanju vještina u području obrade prirodnog jezika, analitičkim alatima za strojno učenje namijenjenima kaznenim istragama te razvoju modela proaktivnih usluga na bazi UI-ja za građane.

Litva trenutačno razmišlja o reviziji i, prema potrebi, ažuriranju postojeće nacionalne strategije za umjetnu inteligenciju iz 2019. Planiraju se mjere ulaganja u razvoj jezičnih resursa za uporabu u UI-ju i programi potpore novoosnovanim (start-up) poduzećima koja se bave UI-jem i poduzećima koja transformiraju poslovanje uvođenjem UI-ja.

Luksemburg je u studenome 2019. objavio poziv ministarstvima za podnošenje prijedloga inicijativa u području UI-ja kojima bi se optimizirale ili proširile njihove usluge. Na poziv je stiglo ukupno 14 projekata iz sedam različitih uprava: šest pobjedničkih timova dobilo je sredstva za pokretanje projekta zajedno sa smjernicama o nabavi, organizaciji i odabiru pružatelja usluga. Nakon šest do devet mjeseci razvoja, dovršena provjera koncepta i model pokazat će treba li nastaviti s projektom. Ekipa pravnih stručnjaka za podatke i tehnologiju ocijenila je finaliste i pružala im pomoć. To poučno iskustvo donosi trajnu vrijednost luksemburškoj javnoj upravi. Drugi poziv objavljen je početkom 2021. Usto, u Luksemburg je službeno stigao besplatan tečaj o elementima umjetne inteligencije („Elements of AI”). Drugi je važan element strategije bilo pokretanje javnog savjetovanja o umjetnoj inteligenciji potkraj 2020., čiji će rezultati biti predstavljeni potkraj travnja 2021.

Nizozemska provodi mjere iz nacionalnog strateškog akcijskog plana za umjetnu inteligenciju. U drugom tromjesečju 2021. provest će opće ažuriranje nacionalne strategije za digitalizaciju (i UI). Fokus će biti na zahtjevima za antropocentrični UI, poticajni ekosustav za istraživanje i inovacije (javno-privatno partnerstvo), ljudski kapital, međunarodnu suradnju, uvođenje tehnologije (MSP-ovi) i primjene: uporaba u javnom sektoru, pametna industrija i UI za društvene izazove u području zdravstva, energetske tranzicije, poljoprivrede i mobilnosti.

Poljska je u prosincu 2020. donijela „Politiku razvoja umjetne inteligencije u Poljskoj od 2020.” Politika je usmjerena na mjere u području društva, obrazovanja, znanosti, poslovanja, odnosa s javnošću i međunarodnih odnosa u okviru strateške misije zaštite ljudskog dostojanstva i promicanja uvjeta pravednog tržišnog natjecanja na svjetskoj razini. Poljska uvodi etički okvir za pouzdanu umjetnu inteligenciju i pokreće mehanizam unapređenja ekosustava UI-ja u etičkim, pravnim, tehničko-operativnim i međunarodnim dimenzijama. Uspostavila je centar za koordinirano upravljanje na čijem je čelu premijer koji vrši dužnost ministra za digitalne tehnologije. Sastoji se od radne skupine za provedbu politike UI-ja, ad hoc znanstvenog odbora za UI, promatračke skupine za tržište rada u području UI-ja, promatračke skupine za međunarodnu politiku UI-ja, radne skupine za pravna pitanja i odbora ministarstava za digitalizaciju.

Rumunjska je pokrenula više aktivnosti za izradu i uvođenje nacionalnog političkog okvira za umjetnu inteligenciju. U 2020. pokrenula je projekt, koji financira EU, za izradu nacionalnog okvira u području umjetne inteligencije za razdoblje 2021.–2027. Okvir za UI obuhvaćat će aspekte kao što su razvoj obrazovanja i vještina u području UI-ja, unapređenje istraživanja, razvoja i inovacija UI tehnologija u akademskoj i industrijskoj sferi, jačanje suradnje u razvoju UI infrastruktura, uvođenje etičnog UI-ja i parametara zaštite podataka vodeći se provjerenom praksom te usklađivanje prioriteta kibersigurnosti tih stupova. U te će aktivnosti biti uključeni stručnjaci iz državnog, akademskog i privatnog sektora, uz potporu tehnoloških i pravnih savjetodavnih službi, a krajnji rezultat bit će nacionalni strateški okvir za umjetnu inteligenciju. Uvest će se tijekom 2021. i 2022.

Slovačka će mjere za umjetnu inteligenciju objavljene u akcijskom planu ažurirati u skladu s revidiranim koordiniranim planom. 

U Sloveniji je u tijeku završna faza donošenja Nacionalnog programa za umjetnu inteligenciju za razdoblje 2020.–2025., čiji je cilj primjena znanja stečenog u više od 40 godina nacionalnih istraživačkih aktivnosti u području UI-ja za nove inovativne proizvode i usluge u šest prioritetnih područja tako da se obuhvati cijeli inovacijski ciklus i izgradi dinamični nacionalni ekosustav kojim će se postići odgovarajuća informiranost javnosti te izgraditi vještine i povjerenje u UI. Nacionalni program za umjetnu inteligenciju sadržava deset strateških ciljeva i konkretne mjere za njihovo ostvarenje. Među ostalim, to su: izravna potpora za istraživanja, inovacije i provedbu, potpora razvoju dinamičnog ekosustava za inovacije i uvođenje umjetne inteligencije, razvoj odgovarajućih digitalnih vještina, djelotvorni propisi, povjerenje javnosti i odgovarajuća međunarodna suradnja.

Španjolska svojom Nacionalnom strategijom za umjetnu inteligenciju za razdoblje 2021.–2023., koja je objavljena u prosincu 2020., želi uključiti UI u konsolidaciju socijalne države te ga koristiti kao izvor podataka i resursa za poticanje inovacija i tehnološkog razvoja. U strategiji se predviđa sveobuhvatan pristup koji će pripremiti društvo za promjene koje donosi UI razvojem odgovarajućih vještina i pouzdanog okvira, a istraživačku zajednicu potaknuti na pronalazak inovativnih rješenja koja će naposljetku prihvatiti lanci vrijednosti, uključujući MSP-ove. Održivost je ključan element strategije pa ima potporu iz programa za zelenu umjetnu inteligenciju, čiji je cilj da algoritmi budu učinkoviti i da se koriste za rješavanje problema okoliša.

Švedska radi na strategiji za siguran pristup otvorenim podacima i uporabu podataka kao strateškog resursa, uz poštovanje pravila o zaštiti podataka i privatnosti, koja se temelji na pretpostavci da su podaci osnovni preduvjet za iskorištavanje potencijala umjetne inteligencije i drugih digitalnih inovacija. Strategija će biti objavljena 2021. i važan je dodatak već objavljenoj nacionalnoj strategiji za umjetnu inteligenciju.

Norveška je svoju strategiju objavila u siječnju 2020. Ona zahvaća važne teme za umjetnu inteligenciju, kao što su podaci i upravljanje podacima, jezični resursi, infrastruktura za komunikaciju i računalstvo, istraživanje i visoko obrazovanje, vještine te inovacije u javnom i privatnom sektoru zahvaljujući UI-ju. U strategiji se utvrđuju etička načela za razvoj i uporabu pouzdanog UI-ja u Norveškoj. Dobro je prihvaćena pa vlada radi na daljnjim koracima na temelju inicijativa politike iz strategije. Jedna od važnih etapa bilo je uspostavljanje regulatornog izoliranog okruženja za umjetnu inteligenciju u suradnji s tijelom za zaštitu podataka u prosincu 2020. Drugi su prioritet podaci i pristup podacima, a vladina bijela knjiga o podatkovnom gospodarstvu predstavljena je parlamentu u ožujku 2021.

Švicarska nema posebnu strategiju za umjetnu inteligenciju. Međutim, neki su aspekti primjene UI-ja obrađeni u novoj strategiji „Digitalna Švicarska” iz rujna 2020. Švicarska vlada donijela je u studenome 2020. posebne smjernice za UI koje su zamišljene kao opći orijentacijski okvir za saveznu upravu i agencije nadležne za upravne poslove te za usklađivanje politika UI-ja. Planira se redovita evaluacija primjene i daljnji razvoj smjernica.

3.Ulaganja država članica u umjetnu inteligenciju

Mnoge nacionalne strategije za umjetnu inteligenciju sadržavaju procjene potrebnih ulaganja ili dodjelu proračuna po stavkama za konkretne mjere. Brojke se znatno razlikuju i teško ih je usporediti zbog različitih rokova i obuhvata. Okvirni je red veličine dodijeljenih sredstava sljedeći:

-njemačka vlada u početku je izdvojila 3 milijarde EUR za provedbu nacionalne strategije u razdoblju 2019.–2025.; sad je iznos povećala na 5 milijardi EUR;

-francuska vlada izdvojit će 1,5 milijardi EUR za razvoj umjetne inteligencije do kraja 2022.;

-Danska je dodijelila 200 milijuna DKK (približno 27 milijuna EUR) investicijskom fondu za testiranje, skaliranje i poticanje uvođenja umjetne inteligencije u javni sektor, osobito zdravstvo i javnu upravu te za zelenu tranziciju;

-Španjolska je izdvojila 600 milijuna EUR za razdoblje 2021.–2023. i očekuje ad će mobilizirati 3,3 milijarde EUR privatnih ulaganja. Za 2021. predviđeno je 330 milijuna EUR proračunskog novca;

-švedska agencija za inovacije Vinnova financirala je 2020. projekte u području umjetne inteligencije sa 675 milijuna SEK (približno 67,5 milijuna EUR). Ukupan iznos za UI projekte koje je Vinnova pomogla financirati bio je 1 350 milijardi SEK (približno 135 milijuna EUR), od čega bi polovina mogla biti privatno financiranje ili sredstva iz drugih nacionalnih programa. U nacionalnom proračunu za inovacije i istraživanja do 2024. najmanje je 550 milijuna SEK (približno 55 milijuna EUR) namijenjeno istraživanjima i inovacijama u području digitalnih tehnologija i UI-ja te njihove uporabe i utjecaja na društvo;

-u prilogu nizozemskoj strategiji spominje se da se godišnji državni proračun za inovacije i istraživanja u području UI-ja procjenjuje na 45 milijuna EUR. U 2019. proračun je iznosio 64 milijuna EUR. Nizozemska je 2020. s dodatnih 23,5 milijuna EUR financirala javno-privatno partnerstvo, nizozemsku Koaliciju za umjetnu inteligenciju. U travnju 2021. odobren je program ulaganja za maksimiziranje potencijala UI-ja za nizozemsko gospodarstvo i društvu ulaganjem dodatnog iznosa od najviše 276 milijuna EUR u narednim godinama;

-finska vlada osigurava ulaganja za razne vodeće politike, npr. tijekom četiri godine dodijelila je 100 milijuna EUR programu „Umjetna inteligencija za poduzeća”. Finskom centru za umjetnu inteligenciju (FCAI) dodijeljeno je 8,3 milijuna EUR za vodeće inicijative u razdoblju 2019.–2022.;

-za provedbu strateških ciljeva u području UI-ja Slovenija je u nacrtu nacionalnog programa za umjetnu inteligenciju do 2025. namijenila 110 milijuna EUR javnih sredstava;

-od donošenja nacionalne strategije za umjetnu inteligenciju u 2019. nekoliko je projekata financirano sredstvima Češke tehnološke agencije, Češke zaklade za znanost (sredstva iz državnog proračuna) itd. u ukupnom iznosu od 120 milijuna EUR.

(1)      Komunikacija Europske komisije – Koordinirani plan o umjetnoj inteligenciji (COM(2018) 795 final).

(2)      Europski pristup umjetnoj inteligenciji, uključujući vrijednosti na temelju kojih EU namjerava unaprijediti razvoj i primjenu UI-ja, utvrđen je Komunikacijom „Umjetna inteligencija za Europu” (COM(2018) 237 final) i Bijelom knjigom o umjetnoj inteligenciji – Europski pristup izvrsnosti i izgradnji povjerenja (COM(2020) 65 final) Europske komisije.

(3)       Izjava o suradnji u području umjetne inteligencije , koju su potpisale sve države članice i Norveška, travanj 2018.

(4)      Svako poglavlje ovog dokumenta započinje sažetim pregledom mjera i programskih dokumenata donesenih na razini EU-a nakon donošenja koordiniranog plana iz 2018.

(5)      Razvoj i primjena UI tehnologija mogli bi biti korisni i u kontekstu drugih instrumenata financiranja EU-a, kao što su programi kohezijske politike. Komisija je spremna pružiti tehničku potporu državama članicama u okviru Instrumenta za tehničku potporu kako bi im pomogla da preispitaju i ažuriraju svoje nacionalne strategije. Vidjeti Uredbu (EU) 2021/240 Europskog parlamenta i Vijeća od 10. veljače 2021. o uspostavi Instrumenta za tehničku potporu (SL L 57, 18.2.2021., str. 1.).

(6)      Mehanizam za oporavak i otpornost najveći je paket poticaja koji je ikad financiran iz proračuna Unije. Državama članicama pružit će pojačanu financijsku potporu u obliku zajmova i bespovratnih sredstava u dosad nezabilježenom iznosu od 672,5 milijardi EUR za ključne prve godine oporavka, pri čemu je 20 % tih sredstava namijenjeno „digitalnom cilju”. Ciljani rashodi za troškove digitalizacije u iznosu do 134 milijarde EUR tijekom životnog ciklusa Mehanizma za oporavak i otpornost mogli bi biti prekretnica za poticanje rasta ulaganja u, primjerice, izgradnju podatkovne infrastrukture, infrastrukture oblaka i računalne infrastrukture, daljnji razvoj izvrsnosti u istraživanju, pružanje potpore inovacijama, testiranju i eksperimentiranju te povećanje uporabe tog instrumenta u javnoj upravi i poduzećima.

(7)      Primjerice, u obradi prirodnog jezika (jedno od područja UI-ja koje se najbrže razvija) najveći su modela narasli za više od 1 500 puta (broj parametara povećao se sa 100 milijuna u 2018. na 175 milijardi u 2020.; izvješće stateof.ai iz 2020. ) . Napredak UI tehnologija utječe na cjelokupni digitalni lanac opskrbe. Razvijaju se i na tržište dolaze novi sastavni dijelovi (npr. bolji grafički procesori i neuromorfni čipovi), novi koncepti u računalstvu (računalstvo na rubu mreže i računalstvo utemeljeno na podacima), nova podatkovna infrastruktura i nove aplikacije.

(8)      U svijetu se u protekle četiri godine broj poduzeća koja koriste UI povećao za 270 %, a samo se u prošloj godini utrostručio. Gartner, Gartner survey shows 37 per cent of organisations have implemented AI in some form (Gartnerova anketa pokazuje da je 37 % organizacija uvelo UI u nekom obliku) , 2019.

(9)      Vidjeti, primjerice, studiju Službe Europskog parlamenta za istraživanja Dividenda Europe od dva bilijuna eura: Pregled troškova nedjelovanja na europskoj razini, 2019.–2024. Nedavna procjena europske dodane vrijednosti European framework on ethical aspects of artificial intelligence, robotics and related technologies (Europski okvir o etičkim aspektima umjetne inteligencije, robotike i povezanih tehnologija) ukazala je na to da sam zajednički okvir EU-a o etičnosti UI-ja (u usporedbi s pojedinačnim djelovanjem država članica) može generirati 294,9 milijardi EUR dodatnog BDP-a i 4,6 milijuna dodatnih radnih mjesta do 2030. (Evas, T., Služba Europskog parlamenta za istraživanja, 2020.).

(10)       Bijela knjiga o umjetnoj inteligenciji – Europski pristup izvrsnosti i izgradnji povjerenja (COM(2020) 65 final).

(11)      UI tehnologije sve više utječu na sve gospodarske sektore. U ovoj reviziji koordiniranog plana predlaže se šest područja politika u kojima bi se ciljano zajednički djelovalo. Područja politika odabrana su na temelju analize nacionalnih strategija za umjetnu inteligenciju, bilateralnih savjetovanja, prijedloga država članica i dostupnih dokaza o primjeni UI-ja te promjena na tržištu. Ako bude potrebno, u daljnjim revizijama koordiniranog plana razmotrit će se potreba za uključivanjem dodatnih područja u područje primjene zajedničkih mjera.

(12)      Komisija se obvezala državama članicama predložiti reviziju koordiniranog plana u Bijeloj knjizi o umjetnoj inteligenciji (COM(2020) 65 final) iz 2020. i Koordiniranom planu o umjetnoj inteligenciji (COM(2018) 795 final) iz 2018.

(13)      Sve mjere moraju biti potpuno usklađene s propisima EU-a o pravu tržišnog natjecanja, a osobito o državnoj potpori.

(14)      Taj je poticaj uključen i u zaključke Vijeća iz veljače 2019.; (Vijeće Europske unije, Zaključci o koordiniranom planu o umjetnoj inteligenciji , 6177/19, 11. veljače 2019.).

(15)      Vidjeti Dodatak 1. ovom dokumentu i buduće izvješće Zajedničkog istraživačkog centra u okviru projekta AI Watch o nacionalnim strategijama za umjetnu inteligenciju (2021.).

(16)      Opis projekta AI Watch nalazi se u sljedećem odjeljku „Pregled provedenih mjera”.

(17)      Tehnička potpora državama članicama kako bi im se olakšalo preispitivanje i ažuriranje nacionalnih strategija dostupna je u okviru Instrumenta za tehničku potporu, kako je predviđeno Uredbom (EU) 2021/240.

(18)      Vidjeti i drugo područje djelovanja o javno-privatnim partnerstvima i izvrsnosti u istraživanju.

(19)

     Ovim su odjeljkom obuhvaćene glavne mjere. Komisija je organizirala i brojne tehničke radionice o umjetnoj inteligenciji na kojima su sudjelovali stručnjaci iz različitih skupina dionika. O rezultatima tih radionica dodatno se raspravljalo, primjerice, na internetskoj konferenciji o ekosustavima izvrsnosti i povjerenja održanoj u listopadu 2020.

(20)      Informativna internetska stranica stručne skupine na visokoj razini za umjetnu inteligenciju (studeni 2020.).

(21)       Etičke smjernice za pouzdanu umjetnu inteligenciju (2019.) . U okviru Smjernica definirano je sedam ključnih zahtjeva koje UI sustavi trebaju ispunjavati da bi ih se moglo smatrati pouzdanima. Posebnim popisom za procjenu provjerava se primjena svakog ključnog zahtjeva: 1. ljudsko djelovanje i nadzor, 2. tehnička otpornost i sigurnost, 3. privatnost i upravljanje podacima, 4. transparentnost, 5. raznolikost, nediskriminacija i pravednost, 6. dobrobit društva i okoliša i 7. odgovornost.

(22)       The policy and investment recommendations for trustworthy AI (Preporuke za politiku i ulaganja za pouzdanu umjetnu inteligenciju) (2020.).

(23)      Nakon opsežnog savjetovanja i testiranja u suradnji s poduzećima i drugim dionicima, ta je skupina u srpnju 2020. objavila Assessment list for trustworthy artificial intelligence (ALTAI) for self-assessment (Popis za procjenu pouzdane umjetne inteligencije (ALTAI) u svrhu samoprocjene) (2020.). U tom su instrumentu za samoprocjenu načela EU-a u području umjetne inteligencije strukturirana u obliku kontrolne liste za proizvođače i korisnike UI-ja.

(24)       Izvješće stručne skupine na visokoj razini za učinak digitalne transformacije na tržišta rada u EU-u (travanj 2019.).

(25)       Liability for artificial intelligence and other emerging digital technologies (Odgovornost za umjetnu inteligenciju i druge digitalne tehnologije u nastajanju), završno izvješće (2019.).

(26)       Ethics of Connected and Automated Vehicles (Etika povezanih i automatiziranih vozila) , izvješće neovisnih stručnjaka (lipanj 2020.).

(27)       Stručna skupina na visokoj razini za umjetnu inteligenciju u europskom zrakoplovstvu .

(28)      Komunikacija  „Strategija za održivu i pametnu mobilnost – usmjeravanje europskog prometa prema budućnosti” (COM(2020) 789 final).

(29)

     Stručna skupina za umjetnu inteligenciju u području unutarnjih poslova (osnovana 2020.) osigurava redovit dijalog i razmjenu stajališta među tijelima država članica i zemalja pridruženih Schengenu.

(30)      Višedisciplinarna ad hoc stručna skupina za kibersigurnost Agencije Europske unije za kibersigurnost (ENISA)   bavila se temama povezanima s UI-jem . U izvješću AI Cybersecurity Challenges: Threat Landscape for Artificial Intelligence (Kibersigurnosni izazovi UI-ja: prijetnje umjetnoj inteligenciji) iz prosinca 2020. naglašavaju se potreba da se UI sustavi zaštite od vanjskih kibersigurnosnih rizika i zlouporabe te sve brojnije mogućnosti da UI poveća kibersigurnost. U nedavnoj strategiji EU-a za kibersigurnost za digitalno desetljeće (JOIN(2020) 18 final) istaknuto je da geopolitičke napetosti zbog kontrole nad moćnim i strateškim tehnologijama kao što je UI dodatno pogoršavaju trenutačne prijetnje.

(31)       AI Watch (koji vodi Zajednički istraživački centar Komisije) djeluje u suradnji s državama članicama; upravljačka skupina koju čine predstavnici država članica osnovana je 2019. i sastaje se dvaput godišnje.

(32)

     Primjerice o nacionalnim strategijama za UI, UI-ju u zdravstvu, uporabi i utjecaju UI-ja u javnim uslugama, praćenju razvoja UI tehnologija, operativnoj definiciji UI-ja, povijesnom pregledu UI-ja i analizi stanja UI-ja u svijetu, uključujući interaktivni pregled pokazatelja.

(33)      Sva izvješća i analize u okviru projekta AI Watch javno su dostupni i o njima se mogu dostaviti povratne informacije na internetskom portalu AI Watch . Pregled aktivnosti u okviru projekta AI Watch dostupan je u izvješću o projektnim aktivnostima za 2019.  

(34)      Više informacija o platformi IPSO dostupno je na internetskoj stranici te mjere . Na toj platformi trenutačno su navedena 43 europska slučaja uporabe UI-ja u području javnih usluga.

(35)      Ciljevi projekta ATI su analiza i sustavno praćenje primjene naprednih tehnologija po sektorima u EU-u. U okviru tog projekta oblikovateljima politika, predstavnicima industrija i akademskoj zajednici pružaju se: statistički podaci o stvaranju i uporabi naprednih tehnologija, analitička izvješća o tehnološkim trendovima, uvidima iz određenih sektora i proizvodima, analize mjera i alata politike povezanih s primjenom naprednih tehnologija, analize tehnoloških trendova u konkurentnim gospodarstvima te pristup tehnološkim centrima i centrima za digitalne inovacije u zemljama EU-a.

(36)

     Europska komisija, European enterprise survey on the use of technologies based on artificial intelligence (Anketa o uporabi tehnologija koje se temelje na umjetnoj inteligenciji u europskim poduzećima) , informativna stranica (srpanj 2020.). Tom je anketom dobiven prvi kvantificirani pregled na razini EU-a o primjeni tehnologija umjetne inteligencije u europskim poduzećima. Riječ je o važnom instrumentu za praćenje uvođenja umjetne inteligencije u državama članicama i daljnju procjenu problema s kojima se suočavaju poduzeća, kako vanjskih tako i onih unutar organizacije.

(37)      Eurostat, rezultati objavljeni 21. siječnja 2020., skup podataka ISOC_EB_AI.

(38)      Europska komisija, Summary report of the findings (Sažeto izvješće o nalazima) (2020.), sve povratne informacije dostavljene u okviru javnog savjetovanja dostupne su na internetskoj stranici te inicijative .

(39)      Vidjeti odjeljak „Poboljšanje razmjene informacija i suradnje u okviru Skupine država članica za umjetnu inteligenciju i digitalizaciju europske industrije” u nastavku.

(40)       Forum ima više od 4 000 članova iz akademske zajednice, poduzeća i industrije, civilnog društva, građana i oblikovatelja politika EU-a. Primjerice, članovi Saveza za umjetnu inteligenciju dostavili su detaljne povratne informacije o Etičkim smjernicama za pouzdanu umjetnu inteligenciju stručne skupine na visokoj razini za umjetnu inteligenciju .

(41)      Pregled rada Saveza za umjetnu inteligenciju dostupan je na internetskoj stranici Europske komisije Europski savez za umjetnu inteligenciju (informativna stranica, 2020.).

(42)      Na prvom sastanku članova Saveza za umjetnu inteligenciju okupilo se 500 članova kako bi dali povratne informacije o tome kako Komisija oblikuje politike u području umjetne inteligencije. Na drugom sastanku više od 1 900 članova raspravljalo je o glavnim zaključcima javnog savjetovanja o Bijeloj knjizi o umjetnoj inteligenciji i budućim perspektivama za europski pristup izvrsnosti i povjerenju. Na radionicama u okviru tog skupa govorilo se o temama kao što su biometrijska identifikacija, odgovornost u području UI-ja, zahtjevi za pouzdani UI, ocjenjivanje sukladnosti UI-ja, standardi i visokorizične primjene UI-ja.

(43)      Modul o UI-ju uključen je u upitnik iz 2021., a podaci će biti dostupni u siječnju 2022.

(44)      Kao što su indeks gospodarske i društvene digitalizacije (DESI) i Digitalni kompas do 2030. te aktivnosti povezanog praćenja predstavljene u Komunikaciji „Digitalni kompas 2030.: europski pristup za digitalno desetljeće” (ožujak 2021.).

(45)      Prijedlog uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o utvrđivanju usklađenih pravila o umjetnoj inteligenciji (Akt o umjetnoj inteligenciji) i izmjeni određenih zakonodavnih akata Unije, COM(2021) 206.

(46)      S kupina se sastajala dvaput na godinu. Pomoćna skupina „šerpa” sastaje se svaka dva do tri mjeseca.

(47)      Kako se područja djelovanja u planu budu razvijala, skupina će horizontalni pristup dopuniti dodatnim tematskim skupinama i tematskim/sektorskim radionicama.

(48)      Vidjeti, primjerice, inicijativu digitalnih centara u Njemačkoj .

(49)      Na primjer nizozemska koalicija za umjetnu inteligenciju i mađarska koalicija za umjetnu inteligenciju .

(50)      Aktivnosti povezane s podacima u okviru programa Obzor Europa provest će se u suradnji s europskim partnerstvom za zajedničke programe za UI, podatke i robotiku; vidjeti poglavlje 4. Nekoliko će tema ponajprije uključivati istraživanje i razvoj novih tehnologija za razmjenu podataka unutar zajedničkih europskih podatkovnih prostora.

(51)      Vidjeti, primjerice, izvješće o procjeni učinka i pomoćnu studiju priložene Prijedlogu uredbe o upravljanju podacima (studeni 2020.).

(52)      Kako bi unaprijedile suradnju i zajednički se obvezale na razvoj nove generacije oblaka, 27 država članica potpisalo je u listopadu 2020. Izjavu o izgradnji nove generacije oblaka za poslovni i javni sektor u EU-u .

(53)      Europska komisija, Europska strategija za podatke , (COM(2020) 66 final).

(54)      Više pojedinosti na internetskoj stranici Europske komisije Experts say privately held data available in the European Union should be used better and more (Stručnjaci tvrde da podatke u privatnom vlasništvu koji su dostupni u Europskoj uniji treba bolje i više upotrebljavati) (informativna stranica, lipanj 2020.).

(55)      Više pojedinosti na internetskoj stranici Europske komisije Meetings of the Expert Group on Business-to-Government Data Sharing (Sastanci stručne skupine za razmjenu podataka između poduzeća i državnih tijela) (informativna stranica, rujan 2020.).

(56)      Europska komisija, Prijedlog uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o europskom upravljanju podacima (COM(2020) 767 final).

(57)      Kao potporu razmjeni podataka među poduzećima, Komisija će u okviru programa Digitalna Europa poduprijeti i stvaranje sektorskih podatkovnih prostora s tehničkim i upravljačkim mehanizmima za razmjenu podataka među poduzećima, istraživačima i javnim organizacijama.

(58)      Komisija će, primjerice, 2021. uspostaviti europski prostor za zdravstvene podatke, kojim će dopuniti Akt o upravljanju podacima posebnim pravilima o uporabi podataka u zdravstvenom sektoru.

(59)      Vidjeti Program rada Komisije za 2021. (4. stranica) i njegov Prilog (točka 6.).

(60)      Na temelju Direktive (EU) 2019/1024 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. lipnja 2019. o otvorenim podatcima i ponovnoj uporabi informacija javnog sektora (SL L 172, 26.6.2019., str. 56.). Vidjeti i poglavlje 14. o umjetnoj inteligenciji u javnom sektoru.

(61)      Vidjeti, primjerice, informacije o projektu GAIA-X: A Federated Data Infrastructure for Europe (GAIA-X: udružena podatkovna infrastruktura za Europu) i Izjavu o izgradnji nove generacije oblaka za poslovni i javni sektor u EU-u iz listopada 2020.

(62)      Europska komisija, Europska strategija za podatke (COM(2020) 66 final).

(63)      Komisija može razmotriti pokretanje dodatnih zajedničkih europskih podatkovnih prostora u drugim sektorima.

(64)      Primjeri komponente reformi i ulaganja – rast.

(65)      Očekuje se da će se od 2018. do 2025. količina podataka koje stvaraju tijela javne vlasti, poduzeća i građani upeterostručiti.

(66)      Računalna snaga isto je tako u eksponencijalnom porastu. Sve složenija umjetna inteligencija zahtijevat će hardver s većom računalnom snagom. Za jedan zadatak strojnog učenja može biti potrebna snaga nekoliko tisuća računala. Namjenske komponente za ubrzavanje strojnog učenja, kao što su grafički procesori, omogućila su takvu uporabu.

(67)       Otkad su se za strojno učenje počeli koristiti namjenski ubrzivači, učinak UI-ja udvostručuje se svaka tri do četiri mjeseca, uglavnom zbog optimizacije hardvera.

(68)      Maksimalna energetska učinkovitost je nužna, osobito za UI aplikacije na rubu mreže (s obzirom na velik broj povezanih uređaja na mjestima uporabe), pa se mnoge funkcije UI-ja moraju implementirati u hardver, a ne u softver.

(69)      U tom se području istražuju, primjerice, nove tehnologije koje se temelje na radu mozga, kao što je neuromorfno računalstvo, koje imaju potencijal za revolucionarnu energetsku učinkovitost.

(70)      Više informacija na internetskoj stranici Komisije za Mehanizam za oporavak i otpornost .

(71)      Europska komisija, Komunikacija „Godišnja strategija održivog rasta 2021.” (COM(2020) 575 final).

(72)       Member States join forces for a European initiative on processors and semiconductor technologies (Države članice udružile snage u europskoj inicijativi za procesore i poluvodičke tehnologije) .  

(73)      AI for digitising industry (Umjetna inteligencija u digitalizaciji industrije) ( AI4DI ).

(74)      Development of process technology and hardware platforms for neuromorphic computing (Razvoj procesne tehnologije i hardverskih platformi u neuromorfnom računalstvu) ( TEMPO ).

(75)      AI for new devices and technologies at the edge (Umjetna inteligencija u novim uređajima i tehnologijama na rubu mreže) ( ANDANTE ).

(76)      Više informacija potražiti na internetskoj stranici Zajedničkog poduzeća ECSEL .

(77)      Vidjeti Zajedničku deklaraciju o procesorima i poluvodičkim tehnologijama .

(78)      O KDT-u vidjeti i odjeljak „Budući koraci” u 4. poglavlju.

(79)      Partnerstva su uvedena 2002. kao dio europskog istraživačkog prostora kako bi se smanjila rascjepkanost istraživanja. Financiraju se u okviru programa Obzor 2020. i, od 2021., u okviru programa Obzor Europa.

(80)       BDVA je udruženje europske zajednice za veliku količinu podataka koje okuplja vodeće europske istraživačko-inovacijske organizacije i poduzeća, uključujući pružatelje, korisnike i analitičare podataka. Od 2016. do 2020. taj se JPP provodio putem poziva na podnošenje prijedloga u okviru dijela „Vodeći položaj u industriji” programa Obzor 2020.

(81)      Cilj partnerstva SPARC bio je uspostavljanje dugoročne obveze ulaganja u robotiku u cilju stvaranja zajedničkog europskog plana za robotiku i definiranja sredstava za ostvarenje tog plana uz potporu javnosti. Inicijativa se sastojala od mjera koje su obuhvaćale cjelokupni ciklus inovacija od početnih istraživanja i istraživanja i razvoja u okviru industrije do testiranja inovativnih tehnologija robotike i njihove probne uporabe u stvarnim uvjetima.

(82)      Eksaskalarno računalstvo odnosi se na sposobnost računala da izvrši milijardu milijardi (trilijun) matematičkih operacija u sekundi.

(83)      Ugovorni JPP za računalstvo visokih performansi okupio je dobavljače i korisnike tehnologije u okviru saveza ETP4HPC i centara izvrsnosti za računalne aplikacije . To je partnerstvo bilo usmjereno na tehnologije te uporabu i primjene europske strategije za HPC , kao i osposobljavanje, obrazovanje i razvoj vještina. Europska komisija, Prijedlog uredbe Vijeća o osnivanju Zajedničkog poduzeća za europsko računalstvo visokih performansi , COM(2020) 569 final.

(84)       Zajedničko poduzeće ECSEL .

(85)       Photonics21 .

(86)       Factories of the Future Roadmap (Plan djelovanja za tvornice budućnosti) , Europsko istraživačko udruženje za tvornice budućnosti (informativna stranica, siječanj 2021).

(87)      Partnerstva za zajedničke programe i institucionalizirana partnerstva u okviru programa Obzor Europa; vidjeti informativnu stranicu Europska partnerstva u okviru programa Obzor Europa .

(88)      Partnerstvo za zajedničke programe; vidjeti internetsku stranicu Europsko partnerstvo za umjetne inteligenciju, podatke i robotiku .

(89)      U prijedlogu za taj JPP istaknuta je, među ostalim, važnost sudjelovanja socijalnih partnera u njemu.

(90)      Vizija, opći ciljevi, glavni prioriteti tehničke/netehničke naravi, područja ulaganja te plan za istraživanje, inovacije i uvođenje JPP-a definirani su u strateškom programu za istraživanje, inovacije i uvođenje , koji će od 2021. usmjeravati aktivnosti tog partnerstva. Očekuje se da će memorandum o razumijevanju kojim će započeti rad partnerstva biti potpisan u travnju 2021.

(91)      Fotonički slikovni procesi omogućuju umjetnoj inteligenciji da „vidi”. Među fotoničkim tehnologijama koje se koriste u UI-ju su fotonički senzorski sustavi i fotonička obrada slike, npr. tehnologija prepoznavanja niske latencije i visoke pouzdanosti u robotskim/autonomnim sustavima te platforme pametnih kamera s ugrađenom obradom slike; više pojedinosti vidjeti u dokumentu Europsko partnerstvo za fotoniku (nacrt prijedloga, 26. svibnja 2020.).

(92)      Pregled svih planiranih javno-privatnih partnerstava vidjeti u dokumentu Europske komisije Coherence and synergies of candidate European partnerships under Horizon Europe (Usklađenost i sinergije europskih partnerstava kandidata u okviru programa Obzor Europa) (listopad 2020.). U okviru 4. klastera („Digitalizacija, industrija i svemir”) planira se osnivanje 10 javno-privatnih partnerstava.

(93)      Kao jedan od privatnih članova Zajedničkog poduzeća EuroHPC i ključni partner u europskom partnerstvu za UI, podatke i robotiku, BDVA će znatno pridonijeti usklađenosti europskih strategija i planova za HPC, velike količine podataka i UI. Partnerstvo će i surađivati te se nastojati bliže povezati s drugim strateški važnim europskim partnerstvima, npr. za KDT, „Proizvedeno u Europi”, za povezanu i automatiziranu mobilnost (CCAM) i Savezom za inovacije u području interneta stvari.

(94)      Međunarodna dimenzija obrađena je u poglavlju 7. U izvješću projekta AI Watch o TES analizi UI sustava u svijetu od 2009. do 2018. istaknuto je dobro istraživačko okruženje za UI u Europi i podatak da EU ima najviše aktera u pionirskim istraživanjima u području UI-ja u svijetu. U sljedećem izvješću, za razdoblje od 2009. do 2020., navodi se da EU ima najviše aktera u strateški važnim istraživanjima u mreži suradnje na patentima i publikacijama.

(95)      Procjena na temelju podataka iz rujna 2020.

(96)      Te su mreže namijenjene unapređenju istraživanja, užoj suradnji raznolike akademske zajednice u području UI-ja u Europi i razvoju novih stručnjaka. Mreže traju tri godine (osim jedne koja traje četiri godine). Taj se rad temelji na velikoj financijskoj potpori EU-a istraživanjima iz programa Obzor 2020. i Europskog istraživačkog vijeća.

(97)      Pojedinosti potražiti na internetskim stranicama projekata AI4Media , ELISE , Humaine-AI-net , TAILOR i VISION (mjera koordinacije i potpore).

(98)      Pojedinosti potražiti u 4. klasteru programa Obzor Europa (poziv „Umjetna inteligencija, podaci i robotika u radu”).

(99)      Pojedinosti vidjeti na internetskoj stranici udruženja BDVA, Release of the SRIDA for the AI, Data and Robotics PPP (Objava strateškog programa za istraživanje, inovacije i uvođenje (SRIDA) javno-privatnog partnerstva za umjetnu inteligenciju, podatke i robotiku) , (informativna stranica, 2020.).

(100)      Digitalne tehnologije uspješno je integriralo samo 17 % MSP-ova i 54 % velikih društava ( 1. radna skupina za centre za digitalne inovacije, Report from the working group meeting on access to finance (Izvješće sa sastanka radne skupine o pristupu financijskim sredstvima) , ožujak 2018.).

(101)      Objekti za testiranje i eksperimentiranje pomagati će MSP-ovima da lakše iskoriste jednako prvo na pristup.

(102)      Centri za digitalne inovacije jedinstvene su kontaktne točke koje pomažu poduzećima da primjenom digitalnih tehnologija povećaju konkurentnost svojih poslovnih/proizvodnih procesa, proizvoda ili usluga.

(103)      Europski revizorski sud, Digitalizacija europske industrije: ambiciozna inicijativa čiji uspjeh ovisi o kontinuiranoj predanosti EU-a, vlada i poduzeća , Tematsko izvješće br. 19 (2020.).

(104)      Europska komisija, Europski centri za digitalne inovacije u okviru programa Digitalna Europa (22. listopada 2020.).

(105)      Europski centri za digitalne inovacije blisko će surađivati s Europskom poduzetničkom mrežom, europskom platformom za suradnju klastera, inicijativom Startup Europe i ostalim relevantnim dionicima. Vidjeti Komunikaciju „Strategija za MSP-ove i održivu i digitalnu Europu” (COM(2020) 103 final).

(106)      Projekt AI4EU , pokrenut 2019. financiranjem u okviru programa Obzor 2020., razvija prvu europsku platformu za UI na zahtjev. U okviru programa Digitalna Europa predviđene su aktivnosti uvođenja platforme i povezivanje s TEF-ovima i europskim centrima za digitalne inovacije.

(107)      Na primjer algoritmi, softver, razvojni alati, komponente, moduli, podaci, računalni resursi, funkcije izrade prototipa.

(108)      To je u skladu s načelima sufinanciranja iz Uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o uspostavi programa Digitalna Europa za razdoblje 2021.–2027. (COM(2018) 434 final – 2018/0227(COD); objava u Službenom listu i dalje je u pripremi nakon dogovora postignutog 15. prosinca 2020.).

(109)      Za uspostavljanje regionalnih i/ili nacionalnih digitalnih platformi koje će okupljati stručnjake u području UI-ja, dobavljače i poduzeća (uključujući MSP-ove i start-up poduzeća) mogla bi se iskoristiti sredstva iz Mehanizma za oporavak i otpornost, Europskog fonda za regionalni razvoj i/ili nacionalnih fondova. U sljedećem odjeljku ukratko se izlaže kako i proizvođači UI-ja mogu iskoristiti program InvestEU ili druge postojeće strukture financiranja.

(110)       Zajedno s Europskim fondom za strateška ulaganja (EFSU) i Europskim investicijskim fondom (EIF).

(111)       First six Artificial Intelligence and Blockchain Technology funds backed by InnovFin raise a total of EUR 700 million (Prvih šest fondova za UI tehnologije i tehnologije lanaca blokova uz potporu inicijative InnovFin prikupilo ukupno 700 milijuna EUR) (listopad 2020.).

(112)      Taj instrument financiranja namijenjen je za potporu poduzećima koja posluju u sektoru UI-ja i tehnologijama koje izravno dopunjuju UI, kao što su lanci blokova, internet stvari i robotika. Dodatne informacije vidjeti na internetskoj stranici Europske investicijske banke, EIB Group provides EUR 150 million to support artificial intelligence companies (150 milijuna EUR potpore grupe EIB poduzećima u području umjetne inteligencije) (2020.).

(113)      Većina EIC-ova financiranja temelji se na pristupu odozdo prema gore kako bi se omogućila potpora tehnologijama i inovacijama koje zadiru u različita znanstvena i tehnološka područja, različite sektore i područja primjene ili koje donose nove znanstvene i tehnološke paradigme.

(114)      Ukupni proračun pilot-projekta Akceleratora EIC-a bio je veći od 1,3 milijarde EUR za razdoblje 2019.–2020. Vidjeti informativnu stranicu Europske komisije o Europskom vijeću za inovacije .

(115)       EIC - EIT: Working closer together for Europe's innovators (EIC i EIT: bolja suradnja za pomoć europskim inovatorima) (siječanj 2021.).

(116)      U ulagačkim smjernicama programa InvestEU umjetna inteligencija navedena je kao prioritet za ulaganje u digitalne tehnologije u dijelu o strateškom ulaganju u kritičnu infrastrukturu.

(117)      Prvo će se takvo događanje organizirati na Digitalnoj skupštini tijekom portugalskog predsjedanja (prva polovina 2021.).

(118)      Inicijativa EU Startup Nation Standard (Standard EU-a za start-up poduzeća) usmjerena je na politike država članica za rast takvih europskih poduzeća.

(119)      Prema podacima društva McKinsey ( S haping the digital transformation in Europe (Oblikovanje digitalne transformacije u Europi , 2020.)) dodatni kumulativni doprinos novih digitalnih tehnologija BDP-u, što uključuje umjetnu inteligenciju, mogao bi na području EU-a do 2030. iznositi 2,2 bilijuna EUR (povećanje od 14,1 % u odnosu na 2017.). PwC ( Sizing the prize: What’s the real value of AI for your business and how can you capitalise? (Dobar ulov: koliko zaista vrijedi umjetna inteligencija u vašem poslovanju i kako se to može iskoristiti , 2017.)) navodi gotovo jednak predviđeni porast na globalnoj razini (15,7 bilijuna USD).

(120)      Pregled vidjeti u npr. procjeni učinka priloženoj prijedlogu o europskom pristupu umjetnoj inteligenciji (u pripremi).

(121)       Bijela knjiga o umjetnoj inteligenciji – Europski pristup izvrsnosti i izgradnji povjerenja (COM(2020) 65 final).

(122)      Ekosustav povjerenja usmjeren je na mjere za etički razvoj UI-ja, a ekosustav izvrsnosti na mjere kojima se promiču odgovorno ulaganje i inovacije u području UI-ja te odgovorno uvođenje tih tehnologija. Kako bi unaprijedila ekosustav povjerenja, Komisija, zajedno s ovom revizijom Koordiniranog plana o umjetnoj inteligenciji, predstavlja i Prijedlog uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o utvrđivanju usklađenih pravila o umjetnoj inteligenciji (Akt o umjetnoj inteligenciji) i izmjeni određenih zakonodavnih akata Unije, COM(2021) 206.

(123)      Europska komisija, European enterprise survey on the use of technologies based on artificial intelligence (Istraživanje o uporabi tehnologija koje se temelje na umjetnoj inteligenciji u europskim poduzećima, srpanj 2020.). Nedostatak vještina među postojećim osobljem ključna je prepreka za 45 % ispitanika, a za 57 % njih to je teško pronalaženje novog osoblja s odgovarajućim vještinama. Prema nekim procjenama sektora broj europskih stručnjaka za UI mogao bi se više nego udvostručiti ako se uvedu nove i specijalizirane mogućnosti učenja, LinkedIn 2020.

(124)      Craglia (ur.) Artificial intelligence: a European perspective (Umjetna inteligencija: europska perspektiva) , izvješće Zajedničkog istraživačkog centra Znanost za politiku, 2018.

(125)      Osim toga, akademske ustanove država članica proširile su svoju specijaliziranu obrazovnu ponudu u području UI-ja na tercijarnoj razini. Primjerice, broj specijalističkih diplomskih studija u području UI-ja povećao se za 10 % od 2018. do 2019. U ovom se trenutku nudi približno 260 takvih studijskih programa. Analizu vidjeti u npr. Righi, R. i dr. Academic Offer of Advanced Digital Skills in 2019-20. International Comparison. Focus on Artificial Intelligence, High Performance Computing, Cybersecurity and Data Science (Akademska ponuda naprednih digitalnih vještina 2019./2020.: usporedba na međunarodnoj razini. Naglasak na umjetnoj inteligenciji, računalstvu visokih performansi, kibersigurnosti i podatkovnoj znanosti) , tehničko izvješće Zajedničkog istraživačkog centra , 2020.

(126)      Analizu potražiti, primjerice, u Righi, R. i dr. Academic Offer of Advanced Digital Skills in 2019-20. International Comparison. Focus on Artificial Intelligence, High Performance Computing, Cybersecurity and Data Science (Akademska ponuda naprednih digitalnih vještina 2019./2020.: usporedba na međunarodnoj razini. Naglasak na umjetnoj inteligenciji, računalstvu visokih performansi, kibersigurnosti i podatkovnoj znanosti) , tehničko izvješće Zajedničkog istraživačkog centra , 2020.

(127)      Europska komisija, Komunikacija „Godišnja strategija održivog rasta 2021.” (COM(2020) 575 final). Člankom 19. Uredbe (EU) 2021/241 Europskog parlamenta i Vijeća od 12. veljače 2021. o uspostavi Mehanizma za oporavak i otpornost poziva se na uključivanje rodne ravnopravnosti i jednakih prilika za sve u okviru nacionalnih planova za oporavak i otpornost. To je posebno važno, primjerice, u kontekstu razvoja i usavršavanja digitalnih i UI vještina za žene i djevojčice.

(128)      Plan ponajprije obuhvaća mnogobrojne aktivnosti potpore koje bi, među ostalim, trebale neizravno olakšati razvoj vještina u području UI-ja, primjerice mjere za: uvođenje više internetskih veza velike brzine za potrebe obrazovanja, poticanje digitalnih sposobnosti škola i podržavanje korištenja perspektivnih tehnologija kao što je UI za uvođenje inovacija u učenje i poučavanje, unapređenje nastave informatike i računalnog razmišljanja u obrazovanju, produljenjem uspješnih projekata, primjerice programa pripravništva „Digitalna prilika”, koji polaznicima omogućuju da inozemnim iskustvima unaprijede svoje digitalne vještine na radnom mjestu. U pilot-fazi tog programa sudjelovalo je 16 000 studenata u dvije godine.

(129)       Europski tjedan programiranja građanska je inicijativa čiji je cilj svima približiti kodiranje i digitalnu pismenost na zanimljiv način (2021.). Nastavnicima početnicima na raspolaganju su praktični vodiči i nastavni planovi o radu s hardverom i robotici.

(130)

      Europski tjedan programiranja ; do kraja 2020. u Europskom tjednu programiranja sudjelovalo je više od 14 milijuna mladih, a gotovo polovinu činile su djevojčice. Europski tjedan programiranja 2021. nudit će besplatan masovni otvoreni internetski tečaj (MOOC) o osnovama UI-ja za škole i nastavnike. Dostupni su i praktični vodiči i nastavni planovi o uvođenju UI-ja u nastavu.

(131)      Europska komisija, Universities, SMEs and researchers join forces to deliver new Master courses in AI (Sveučilišta, MSP-ovi i istraživači zajednički do novih diplomskih studija u području UI-ja) , 2021.

(132)      Inicijativa će se financirati sredstvima u okviru Instrumenta za povezivanje Europe, a provest će se 2021.

(133)      Vidjeti odjeljak 1.2. o stručnoj skupini na visokoj razini za umjetnu inteligenciju.

(134)      Vidjeti Skills-OVATE: Internetski alat za analizu slobodnih radnih mjesta za Europu .  

(135)      Jedan je od prijedloga za olakšavanje uzajamnog priznavanja iz (predstojećeg) radnog dokumenta Zajedničkog istraživačkog centra iz 2021. da se uvede oznaka EU-a za diplomske studije koji obuhvaćaju sadržaje o UI-iju koji su nužni da bi ih se smatralo „EU diplomskim studijima UI-ja”.

(136)       Towards a vibrant European network of AI excellence (Uspostava dinamične europske mreže izvrsnosti u području umjetne inteligencije) (listopad 2020.).

(137)      Pojedinačne stipendije u okviru MSCA-a i razmjene osoblja u području istraživanja i inovacija dosad su (2014.–2020.) privlačile najviše projekata povezanih s UI-jem (384 odnosno 76), a slijedile su ih inovativne mreže osposobljavanja (102) i COFUND (12). Za pregled i razmatranje projekata u području umjetne inteligencije koji se financiraju iz aktivnosti Marie Skłodowska-Curie u okviru Obzora 2020. vidjeti npr.: Izvršna agencija za istraživanje, Meeting Report and Key Messages for Policy Consideration (Izvještaj sa sastanka i ključne poruke za razmatranje politike), sastanak klastera za umjetnu inteligenciju, 2020.

(138)      Europska komisija, Komunikacija „Novi EIP za istraživanje i inovacije” (COM(2020) 628 final). Vidjeti i Europska komisija, Gender Equality a Strengthened Commitment in Horizon Europe (Veća uloga rodne ravnopravnosti u programu Obzor Europa), veljača 2021.

(139)      Samo 3 % diplomskih studija poslovne ekonomije sadržava module o UI-ju ( Academic offer of advanced digital skills in 2019-2020 (Akademska ponuda naprednih digitalnih vještina u razdoblju 2019.–2020.), JRC).

(140)      Vidjeti prethodno, str. 24.

(141)      Vidjeti odjeljak 1.2.

(142)

     Prijedlozi Komisije u Bijeloj knjizi o umjetnoj inteligenciji iz 2020. potaknuli su opsežno javno savjetovanje o razvoju ekosustava izvrsnosti i povjerenja u umjetnu inteligenciju u Europi.

(143)      Od država članica tražilo se i mišljenje o mogućim zaprekama razvoju umjetne inteligencije zbog pravila o tržišnom natjecanju i dodjeli državnih potpora. Rezultati nisu pokazali da pravila priječe razvoj.

(144)      Vidjeti odjeljak 1.2.

(145)      Komisija je podržala smjernice u Komunikaciji „Izgradnja povjerenja u antropocentričnu umjetnu inteligenciju” (COM(2019) 168 final) .

(146)      Stručna skupina na visokoj razini za umjetnu inteligenciju pri Europskoj komisiji, Assessment List for Trustworthy Artificial Intelligence for self-assessment (Popis za procjenu pouzdane umjetne inteligencije u svrhu samoprocjene), 2020.

(147)      Nastalih na temelju prvog nacrta smjernica u prosincu 2018. na koji je u otvorenom savjetovanju primljeno više od 500 primjedaba. Vidjeti Etičke smjernice za pouzdanu umjetnu inteligenciju  stručne skupine na visokoj razini za umjetnu inteligenciju (2019.).

(148)      JRC se još bavio pouzdanim UI-jem i njegovim utjecajem na aspekte istraživanja ljudskog ponašanja kao što su posljedice na rad, društveni roboti i ljudski razvoj te raznolikost UI-ja. HUMAINT. Understanding the impact of Artificial intelligence on human behaviour (Razumijevanje utjecaja umjetne inteligencije na ljudsko ponašanje).

(149)      Na primjer, u Bijeloj knjizi o umjetnoj inteligenciji navodi se da Komisija razmatra određene izazove umjetne inteligencije u zdravstvenoj zaštiti.

(150)      JOIN(2020) 18 final.

(151)

     Europska komisija, Komunikacija „Iskorištavanje inovacijskog potencijala EU-a – Akcijski plan za intelektualno vlasništvo za oporavak i otpornost EU-a”. Vidjeti, primjerice, M. Iglesias i dr., Intellectual property and artificial intelligence – a literature review (Intelektualno vlasništvo i umjetna inteligencija – pregled literature) (izvješće JRC-a, 2019.), publikaciju u kojoj se razmatraju moguće posljedice uporabe UI-ja u pravnom okviru intelektualnog vlasništva. Vidjeti i Copyright and new technologies: copyright data management and artificial intelligence (Autorska prava i nove tehnologije: upravljanje podacima o autorskim pravima i umjetna inteligencija) (SMART 2019/0038) i Trends and development in AI: challenges to the IPR framework (Trendovi i napredak umjetne inteligencije: izazovi za okvir prava intelektualnog vlasništva) (SMART 2018/0052). Potonji dokument daje pregled stanja zaštita autorskih prava i patentnog prava za djela nastala s pomoću umjetne inteligencije i uzet će se kao polazište za detaljniju razradu i razmatranja opcija i mjera politike. Vidjeti i studiju o primjeni Direktive o poslovnim tajnama u kontekstu podatkovnog gospodarstva (GRO/SME/20/F/206).

(152)      Tom je pitanju bio posebno posvećen dio javnog savjetovanja o Bijeloj knjizi o umjetnoj inteligenciji, kao i savjetovanja koja su prethodila procjeni učinka uz prijedlog regulatornog okvira.

(153)      Vidjeti Evaluaciju Direktive Vijeća 85/374/EEZ od 25. srpnja 1985. o usklađivanju zakona i drugih propisa država članica u vezi s odgovornošću za neispravne proizvode, SWD(2018) 157 final, priloženu Izvješću Komisije Europskom parlamentu, Vijeću i Europskom gospodarskom i socijalnom odboru o primjeni te direktive, COM(2018) 246; vidjeti i Izvješće o utjecaju umjetne inteligencije, interneta stvari i robotike na sigurnost i odgovornost, COM(2020) 64.

(154)      Prijedlog uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o strojarskim proizvodima, COM(2021) 202.

(155)      Komisija u drugom tromjesečju 2021. namjerava donijeti prijedlog revizije Direktive o općoj sigurnosti proizvoda. Očekuje se i da će Komisija uskoro donijeti delegirane akte na temelju Direktive 2014/53/EU o radijskoj opremi kako bi uvela određene nove zahtjeve u pogledu zaštite podataka i privatnosti, kibersigurnosti i zaštite mreže od štete te suzbijanja prijevara.

(156)      Na primjer, Agencija Europske unije za kibersigurnost (ENISA) može ažurirati prijetnje u području umjetne inteligencije u skladu s tehnološkim promjenama i novim izazovima.

(157)       Strategija EU-a za kibersigurnost za digitalno desetljeće (JOIN(2020) 18 final).

(158)      Zajednička komunikacija o povećanju doprinosa EU-a multilateralizmu koji se temelji na pravilima (veljača 2021).

(159)      Primjerice načela OECD-a o umjetnoj inteligenciji koje su članice OECD-a donijele u okviru Preporuke Vijeća OECD-a o umjetnoj inteligenciji (OECD/LEGAL/0449) u svibnju 2019., dijalog o umjetnoj inteligenciji pod saudijskim predsjedanjem skupinom G-20 u okviru radne skupine za digitalno gospodarstvo (DETF) u svrhu promicanja načela skupine G-20 za umjetnu inteligenciju (2019.), Nacrt preporuke UNESCO-a o etičnosti umjetne inteligencije i globalni sastanak na vrhu „AI for Good” Međunarodne telekomunikacijske unije (ITU) , vodeća aktivna, globalna i uključiva platforma UN-a za umjetnu inteligenciju.

(160)       Malicious uses and abuses of artificial intelligence (Zlonamjerno korištenje i zlouporaba umjetne inteligencije), zajedničko izvješće Europola, UNICRI-ja i poduzeća Trend Micro (2021.).

(161)      Plonck, A., The Global Partnership on AI takes off – at the OECD (OECD pokreće globalno partnerstvo za umjetnu inteligenciju), 9. srpnja 2020.

(162)      OECD, OECD Network of Experts on AI (ONE AI) (OECD-ova mreža stručnjaka za umjetnu inteligenciju (ONE AI)), informativna stranica (2020.) .

(163)      Vidjeti Europska komisija: European Commission and OECD collaborate on global monitoring and analysis of Artificial Intelligence developments (Europska komisija i OECD udružuju snage u globalnom praćenju i analizi razvoja umjetne inteligencije), informativna stranica (veljača 2020.).

(164)      Vidjeti članak 5., članak 10. i članak 26. stavak 2. stajališta Europskog parlamenta P9_TC1-COD(2016) 295 o privremenom dogovoru postignutom u studenome 2020. između Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije o konačnom tekstu (preinake) Uredbe Vijeća (EZ) br. 428/2009 od 5. svibnja 2009. o uspostavljanju režima Zajednice za kontrolu izvoza, prijenosa, brokeringa i provoza robe s dvojnom namjenom. Očekuje se da će Vijeće prihvatiti izmijenjenu uredbu u travnju 2021., prije njezina stupanja na snagu (90 dana nakon objave).

(165)      JOIN(2020) 22 final.

(166)      Europska komisija, Joint Statement on the 17th European Union – United States Information Society Dialogue (Zajednička izjava o 17. dijalogu o informacijskom društvu EU-a i SAD-a), informativna stranica (srpanj 2020.).

(167)      To uključuje rasprave na razini radnih skupina i rasprave na visokoj razini s američkom Komisijom za nacionalnu sigurnost u podučju umjetne inteligencije , doprinose transatlantskom dijalogu CEPS-a i Brookingsa i doprinose događanjima u području obrade biometrijskih podataka i prepoznavanja lica pod pokroviteljstvom zaklade German Marshall Fund.

(168)      WIPO, WIPO begins public consultation process on artificial intelligence and intellectual property policy (WIPO pokreće javno savjetovanje o politici umjetne inteligencije i intelektualnog vlasništva), informativna stranica (13. prosinca 2019.).

(169)      Pojedinosti vidjeti u Europska komisija: Advancing Collaboration and Exchange of Knowledge Between the EU and Japan for AI-Driven Innovation in Manufacturing (Unapređenje suradnje i razmjene znanja između EU-a i Japana za inovacije u proizvodnji koje omogućuje umjetna inteligencija), informativna stranica , 2020.

(170)      Vidjeti primjerice Imaging COVID-19 AI initiative (Inicijativa za primjenu UI-ja u slikovnoj dijagnostici COVID-a 19). To je europski projekt u kojem sudjeluju mnogobrojne medicinske ustanove a cilj mu je unapređenje uporabe računalne tomografije (CT) u dijagnozi bolesti COVID-19 s pomoću UI tehnologije dubokog učenja za automatizirano otkrivanje i klasifikaciju bolesti COVID-19 na CT snimkama i za procjenu težine bolesti kvantificiranjem zahvaćenosti pluća. Projekt podržava Europsko društvo za medicinsku slikovnu informatiku (EuSoMII).

(171)      Vidjeti, primjerice, De Nigris S. i dr., AI and digital transformation: early lessons from the COVID-19 crisis (Umjetna inteligencija i digitalna transformacija: prva iskustva iz krize uzrokovane bolešću COVID-19), izvješće Zajedničkog istraživačkog centra iz serije Znanost za politiku, 2020.

(172)      Europska komisija, Europski zeleni plan COM(2019) 640 final, prosinac 2019.

(173)      Vijeće za okoliš razmatralo je dvojak društveni izazov digitalne transformacije i zelene tranzicije u dokumentu Digitalizacija za dobrobit okoliša – zaključci Vijeća od 17. prosinca 2020., tj. razmatralo je moguće izravne i neizravne nepovoljne učinke umjetne inteligencije na okoliš te važnost razmjene stečenih iskustava i saznanja među državama članicama u kontekstu razvoja i primjene UI-ja za okoliš.

(174)      Ministarska deklaracija, A Green and Digital Transformation of the EU (Zelena i digitalna transformacija EU-a), ožujak 2021.

(175)      Vidjeti, primjerice, dokument Europske komisije o digitalnim rješenjima za nultu stopu onečišćenja za širu raspravu o UI rješenjima u različitim okruženjima, uključujući proizvodnju i poljoprivredu, u svrhu ostvarenja cilja „nulte stope onečišćenja” (u pripremi, proljeće 2021.).

(176)      Detaljnije o umjetnoj inteligenciji u javnom sektoru u poglavlju 14.

(177)      U okviru programa Digitalna Europa. Pojedinosti o europskim podatkovnim prostorima vidjeti u poglavlju 2. i Europskoj strategiji za podatke Europske komisije, veljača 2020.

(178)      Inicijativa Odredište Zemlja u velikoj će se mjeri služiti podacima iz programa Copernicus koji se dobivaju satelitima Sentinel i uslugama programa Copernicus. UI rješenja razvijena u okviru inicijative Odredište Zemlja pridonijet će pak poboljšanju programa Copernicus.

(179)      Digitalni blizanci omogućit će stručnjacima i laicima prilagođen pristup visokokvalitetnim informacijama, uslugama, modelima, scenarijima, predviđanjima i vizualizacijama (npr. modeliranje strategija prilagodbe klimatskim promjenama i scenarija za upravljanje rizikom od katastrofe s obzirom na ekstremne vremenske uvjete i geofizičke pojave). Udružena platforma u oblaku za modeliranje i simulaciju omogućit će pristup podacima, naprednoj računalnoj infrastrukturi, softveru, UI aplikacijama i analitici. Vidjeti Europska komisija, Destination Earth (DestinE) (Odredište Zemlja (DestinE)), informativna stranica.

(180)      JPP za UI, podatke i robotiku (vidjeti poglavlje 4.) također će pridonijeti intenziviranju sektorskog dijaloga o umjetnoj inteligenciji u okviru svojeg doprinosa zelenom planu.

(181)      Vidjeti Europska komisija, Zelena javna nabava (Zelena javna nabava) i Kriteriji zelene javne nabave za podatkovne centre, sobe s poslužiteljima i usluge u oblaku , informativne stranice, 2020.

(182)      Primjerice, aktivnosti Međunarodne telekomunikacijske unije ( International standards for an AI-enabled future (Međunarodne norme za budućnost s umjetnom inteligencijom), 2020.).

(183)      Detaljnu analizu vidjeti u De Nigris S. i dr., AI uptake in health and Healthcare, 2020 (Primjena umjetne inteligencije u zdravstvu i zdravstvenoj zaštiti u 2020.), tehničko izvješće Zajedničkog istraživačkog centra u okviru projekta AI Watch, 2020.

(184)      Umjetna inteligencija omogućuje uvide u podatke koji služe dijagnostici i liječenju, ali konačnu odluku uvijek treba donijeti klinički djelatnik (ljudski nadzor).

(185)      UI sustavi daju bolesnicima mogućnost da prate svoje zdravlje i poboljšavaju pristup zdravstvenoj zaštiti, među ostalim u udaljenim područjima ili područjima s malo resursa. Ljudski „digitalni blizanci” (tj. ažurirani personalizirani modeli koji odražavaju ciljane aspekte čovjekove fiziologije, funkcija, ponašanja itd.) mogu poboljšati prevenciju, ranu dijagnozu i djelotvorno liječenje bolesti.

(186)      Primjerice, u komunikaciji Komisije uz Izjavu o suradnji u području umjetne inteligencije (10. travnja 2018.), Bijeloj knjizi o umjetnoj inteligenciji, Etičkim smjernicama za pouzdanu umjetnu inteligenciju (8. travnja 2019.) i Koordiniranom planu iz 2018.

(187)

     UI alati služe i za poboljšanje nadzora i skrbi; pregled projekata koje podupire Komisija dostupan je na informativnoj stranici s digitalnim zdravstvenim tehnologijama namijenjenima borbi protiv pandemije (2020.).

(188)      UI sustavi korišteni su za suzbijanje različitih aspekata pandemije, npr. cilj vodećeg projekta Exscalate4CoV je ubrzavanje razvoja novih terapija za bolest COVID-19. Vidjeti internetsku stranicu Komisije o mjerama za suzbijanje pandemije koronavirusa: podaci, umjetna inteligencija i superračunala .

(189)      Uredba (EU) 2016/679 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. travnja 2016. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka i o slobodnom kretanju takvih podataka te o stavljanju izvan snage Direktive 95/46/EZ (Opća uredba o zaštiti podataka) (SL L 119, 4.5.2016., str. 1.).

(190)       The von der Leyen Commission’s priorities for 2019-2024 (Prioriteti Komisije Ursule von der Leyen za razdoblje 2019.–2024.).

(191)      Više o ciljevima i poduzetim mjerama na informativnoj stranici Komisije o europskom prostoru za zdravstvene podatke .

(192)      Plan Komisije Digitalni zdravstveni podaci i usluge – europski prostor za zdravstvene podatke , 2020.

(193) Europska komisija, Farmaceutska strategija za Europu , 2020.

(194) Paket mjera za europsku zdravstvenu uniju: COM(2020) 724, COM(2020) 725, COM(2020) 726, COM(2020) 727.

(195)      Digitalna transformacija utječe na otkrivanje, razvoj, proizvodnju, prikupljanje dokaza, procjenu i primjenu lijekova te opskrbu lijekovima. To uključuje sustave koji se temelje na umjetnoj inteligenciji za sprečavanje, dijagnosticiranje, bolje liječenje, praćenje terapijskih učinaka i generiranje podataka za personalizirane lijekove te ostale primjene u zdravstvenoj zaštiti.

(196)      https://ec.europa.eu/commission/presscorner/detail/hr/IP_21_342

(197)      U okviru ovog poziva 2020. odabrana su i pokrenuta četiri projekta ( ProCAncer-I , CHAIMELEON , EuCanImage i INCISIVE ) .

(198)      Pojedinosti o planiranoj inicijativi dostupne su na stranici Digitalni zdravstveni podaci i usluge – europski prostor za zdravstvene podatke , 2020.

(199)      Europska komisija, Ocjenjivanje i revizija općih propisa EU-a o lijekovima , 2021.

(200)      Program „EU za zdravlje” 2021.–2027. – vizija za zdraviju Europsku uniju.

(201)      Koncept otvorene strateške autonomije pojašnjen je u odjeljku 2.1. Komunikacije Komisije o otvorenoj, održivoj i odlučnoj trgovinskoj politici.

(202)      Robotika će omogućiti veću učinkovitost, optimizaciju, kvalitetu i održivost u industrijskom i uslužnom sektoru. Usp. Duch-Brown, N. i Rossetti, F. (2021.), Evolution of the EU market share of robotics: data and methodology (Kretanje tržišnog udjela robotike u EU-u: podaci i metodologija). Tehničko izvješće JRC-a.

(203)      Udio europskog stanovništva starijeg od 65 godina povećat će se s 20 % u 2018. na 31 % u 2100. Pojedinosti su dostupne na informativnoj stranici Eurostata .

(204)      Zillner, S. i dr. Strategic Research, Innovation and Deployment Agenda, AI, Data and Robotics Partnership (Strateški program za istraživanje, inovacije i primjenu – partnerstvo za umjetnu inteligenciju, podatke i robotiku). Treće izdanje, rujan 2020. BDVA, euRobotics, ELLIS, EurAI i CLAIRE.

(205)      Europska komisija, Komunikacija „Akcijski plan o sinergijama između civilne, obrambene i svemirske industrije” (COM(2021) 70 final). Akcijskim planom predviđeno je da će „Komisija [...] u okviru svojih službi osnovati EU-ov Opservatorij za ključne tehnologije”.

(206)      Vidjeti poglavlje 4.

(207)      Umjetna inteligencija može unaprijediti demokratske procese, primjerice poboljšanjem postupaka donošenja odluka, analize podataka ili sudjelovanja i angažmana građana. Primjeri sudjelovanja građana vidjeti u Savaget, P., Chiarini, T. i Evans, S., Empowering political participation through artificial intelligence (Poticanje sudjelovanja u politici primjenom umjetne inteligencije). Science and Public Policy, 46(3), 2019.

(208)      Djelovanje javnog sektora u području održive umjetne inteligencije opisano je u poglavlju 9.

(209)      Kao što je predloženo u Bijeloj knjizi o umjetnoj inteligenciji .

(210)      Izvješće Zajedničkog istraživačkog centra u okviru projekta AI Watch o nacionalnim strategijama za umjetnu inteligenciju (u pripremi, 2021.).

(211)      Misuraca, G. i Van Noordt, C., AI Watch – Artificial intelligence in public services (AI Watch – umjetna inteligencija u javnim uslugama), izvješće Zajedničkog istraživačkog centra Znanost za politiku (2020.).

(212)      Zajednički projekt s JRC-om u okviru istraživanja AI Watch. Jedan od rezultata istraživanja bit će i pregled relevantnih primjena koje već postoje u državama članicama i bolje razumijevanje učinka i dodane vrijednosti pružanja javnih usluga.

(213)      Pojedinosti vidjeti na platformi eTranslation Instrumenta za povezivanje Europe.

(214)      Od ožujka 2020. portal je otvoren i MSP-ovima; među korisnicima je već podjednak broj MSP-ova i javnih uprava.

(215)      Vidjeti Europska komisija, stranica programa ISA² – Bringing new technologies in the public sector – AI related actions in ISA² programme (Interoperability solutions for public administrations, businesses and citizens) (Uvođenje novih tehnologija u javni sektor – djelovanja u programu ISA² koja se odnose na UI (Rješenja za interoperabilnost za javne uprave, poduzeća i građane) (2018.).

(216)      Vidjeti Europska komisija, Innovative public services action (Djelovanja za inovativne javne usluge), informativna stranica (2018.).

(217)      Europska komisija, Study on the use of innovative technologies in the justice field (Istraživanje uporabe inovativnih tehnologija u pravosuđu), rujan 2020.

(218)       Seminari su organizirani u skladu s Komunikacijom o digitalizaciji pravosuđa u EU-u (COM(2020) 710 final) od 2. prosinca 2020.

(219)      Vidjeti Bijelu knjigu o umjetnoj inteligenciji .

(220)      U programu Uvođenje umjetne inteligencije povezivanje će se raditi organiziranjem događanja i prilika za sparivanje opskrbe i potražnje. Mehanizmi kao što je dijalog, hakaton i pretkomercijalna nabava omogućit će dobavljačima da bolje ispune uvjete nabave, a tijelima javne vlasti da bolje razumiju tržište i organiziraju ciljane nabave.

(221)      U skladu s člankom 40. Direktive o javnoj nabavi (2014/24/EU) javni naručitelji objavljuju prethodne informacijske obavijesti na portalu javne nabave Tenders Electronic Daily (TED) radi pokretanja transparentne i nediskriminirajuće prethodne provjere tržišta na razini EU-a.

(222)

     Vidjeti Europska komisija, Europska strategija za podatke (COM(2020) 66 final).

(223)      Podaci na razini EU-a (obavijesti o dodjeli ugovora za nabavu na TED-u) i otvoreni skupovi podataka država članica.

(224)      Očekivani ishod rada u okviru projekta AI Watch na uvođenju UI-ja u javnom sektoru .

(225)      Lokalni digitalni blizanci su virtualni modeli fizičke imovine grada povezane s podacima. Mogu služiti za npr. predviđanje ekstremnih vremenskih uvjeta, urbanističko planiranje ili upravljanje kriznim situacijama. Strojno učenje gradu može pomoći da učinkovitije funkcionira, bilo da je riječ o izradi simulacija ili modela ili praćenju u stvarnom vremenu. Europska komisija, Workshop Report: Digital Twins of cities (Izvješće o radionici: digitalni blizanci gradova), 2020.

(226)      Inicijativa „Open and agile smart cities” (Otvoreni i dinamični pametni gradovi, OASC), MIM 5: Fair AI and Algorithms (5. mehanizam minimalne interoperabilnosti: pravedna umjetna inteligencija i algoritmi) (2020.).

(227)      Join, boost, sustain — the European way of digital transformation in cities and communities (Pridruži se, potakni, održi: europski pristup digitalnoj transformaciji u gradovima i zajednicama); pojedinosti vidjeti na informativnoj stranici pokreta Living-in.EU .

(228)      Uzimajući u obzir važnost tog područja politike i potrebu zaštite temeljnih prava, UI aplikacijama za kazneni progon, migracije i azil nikad se ne prepušta konačna odluka. UI sustavi upotrebljavaju se, na primjer, za otkrivanje tragova za istrage ili procjenu u konkretnom kontekstu, ali konačnu odluku uvijek donosi čovjek.

(229)      Primjena UI aplikacija u unutarnjim poslovima država članica opisana je npr. u: Zajednički istraživački centar, Artificial Intelligence in public services (Umjetna inteligencija u javnim uslugama), JRC (2020.).

(230)

     U izvješću Artificial intelligence in public services (Umjetna inteligencija u javnim uslugama) JRC-a (2020.) navodi se da 11 država članica upotrebljava 25 UI aplikacija za unutarnje poslove. 

(231)      Na primjer, UI tehnologije upotrebljavaju se za analitiku podataka, proširenu i virtualnu stvarnost za modeliranje javne sigurnosti na masovnim događanjima, automatizirano otkrivanje kiberprijetnji, operacije potrage i spašavanja bespilotnim letjelicama i robotima, provjeru putnika i lakše podnošenja zahtjeva za azil (virtualni asistenti i programi za prevođenje).

(232)      Zajedničko izvješće Europola, UNICRI-ja i poduzeća Trend Micro Malicious uses and abuses of Artificial Intelligence (Zlonamjerno korištenje i zlouporaba umjetne inteligencije), objavljeno 19. studenoga (https://www.europol.europa.eu/publications-documents/malicious-uses-and-abuses-of-artificial-intelligence).

(233)      Zaključci Vijeća o unutarnjoj sigurnosti i europskom policijskom partnerstvu (2020.).

(234)      Zaključci Vijeća o unutarnjoj sigurnosti i europskom policijskom partnerstvu (2020.).

(235)      Europska Komisija, Komunikacija „Agenda EU-a za borbu protiv terorizma: predviđanje, sprečavanje, zaštita i odgovor" (COM(2020) 795 final). Vidjeti i zajedničko izvješće Europola, UNICRI-ja i poduzeća Trend Micro Malicious uses and abuses of Artificial Intelligence (Zlonamjerno korištenje i zlouporaba umjetne inteligencije), 2021.

(236)      Na zahtjev Vijeća centar će prvenstveno biti mehanizam za koordinaciju policije EU-a (Europol), agencije za graničnu i obalnu stražu (Frontex), agencije za informatičke sustave u unutarnjim poslovima (eu-LISA) i Komisije. Upravljačkom skupinom predsjedat će predstavnik države članice kojeg imenuje Stalni odbor za operativnu suradnju u području unutarnje sigurnosti (COSI) na razdoblje od tri godine i predstavnik Europske komisije (iz GU HOME). Centar bi trebao pružati pomoć subjektima sudionicima u razmjeni informacija i znanja, uspostavi zajedničkih projekata te širenju zaključaka i razvijenih tehnoloških rješenja, kao što je najavljeno u strategiji EU-a za sigurnosnu uniju. Vidjeti i: https://data.consilium.europa.eu/doc/document/ST-5757-2020-INIT/en/pdf

(237)      Prijedlog uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Uredbe (EU) 2016/794 u pogledu suradnje Europola s privatnim stranama, obrade osobnih podataka koju provodi Europol radi potpore kaznenim istragama i uloge Europola u području istraživanja i inovacija (COM(2020) 796 final).

(238)      Prijedlog Komisije COM(2020) 796 final, uvodna izjava 38.

(239)      Europska komisija, Komunikacija o Strategiji EU-a za suzbijanje organiziranog kriminala za razdoblje 2021.–2025. (COM(2021) 170 final).

(240)      Na temelju rasprave Migration 4.0: The Digital Transformation of Migration Management (Migracije 4.0: digitalna transformacija upravljanja migracijama) pokrenute za vrijeme njemačkog predsjedanja.

(241)      Ta će inicijativa omogućiti istraživanje, razvoj, testiranje, učenje i validaciju algoritama za UI sustave tijela kaznenog progona i sigurnosti na temelju različitih vrsta skupova podataka, uključujući pseudooperativne i anonimizirane skupove.

(242)      Ta je mjera najavljena 17. prosinca 2020. u okviru stručne skupine za umjetnu inteligenciju u području unutarnjih poslova.

(243)      Inicijativa se temelji na izvješću Opportunities and challenges for the use of artificial intelligence in border control, migration and security (Mogućnosti i izazovi uporabe umjetne inteligencije u području graničnih kontrola, migracija i sigurnosti) (2020.). Komisija je tu mjeru najavila 28. listopada 2020. na Forumu za interoperabilnost. Prva provjera koncepta pokrenuta je 19. srpnja 2020. i dovršena u prosincu 2020. Studija je ukazala na moguće primjene umjetne inteligencije, od kojih će neke biti isprobane 2021. kao provjera koncepta.

(244)      Europska komisija, Feasibility study on a forecasting and early warning tool for migration based on artificial intelligence technology (Studija izvedivosti alata za predviđanje i rano upozoravanje za migracije koji se temelji na UI tehnologiji), 2021.

(245)      Vidjeti Digitalizacija za dobrobit okoliša – zaključci Vijeća od 17. prosinca 2020., odjeljak o primjeni umjetne inteligencije u unapređenju zaštite okoliša; dokument s dobrom praksom u borbi protiv ekološkog kriminala , travanj 2020., koji sadržava informacije o postojećim projektima država članica i pravni dokument CMS-a Artificial Intelligence in environmental monitoring (Primjena umjetne inteligencije u praćenju okoliša), kolovoz 2019.

(246)       Izjava iz Passaua od 29. listopada 2020.  Smart deal for mobility: shaping the mobility of the future with digitalisation — sustainable, safe, secure and efficient (Pametan plan za mobilnost: oblikovanje održive, sigurne, zaštićene i učinkovite mobilnosti budućnosti s pomoću digitalizacije). Izjavu su sastavile države članice i Komisija te ju je potpisalo 30 zemalja EU-a i EFTA-e.

(247)      Europska komisija, Komunikacija „Strategija za održivu i pametnu mobilnost – usmjeravanje europskog prometa prema budućnosti” (COM(2020) 789 final).

(248)      Trenutačno ne postoji sveobuhvatan plan za taj sektor koji bi omogućio ostvarenje punog potencijala umjetne inteligencije (i izvan podatkovnog aspekta) i upravljanje povezanim izazovima u području prijevoza i logistike.

(249)      Vidjeti Komunikaciju COM/2020/789 final.

(250)      Eurocontrol: Fly AI Report - Demystifying and Accelerating AI in Aviation/ATM (Izvješće Fly AI – rasvjetljavanje i ubrzanje uvođenja umjetne inteligencije u zrakoplovstvu/upravljanju zračnim prometom), ožujak 2020.

(251)      Prikupljeni podaci obuhvaćaju: podatke o sigurnosti letenja, podatke o nadzoru zračnog prometa (kontrola zračnog prometa), podatke o vremenskim uvjetima i svemiru za zajedničku obradu i inteligentnu analizu podataka u svrhu analize i poboljšanja zrakoplovne sigurnosti, zaštite i okolišne učinkovitosti te sigurnog rada.

(252)      Vidjeti program za istraživanje i inovacije poduzeća S2R , koji sadržava pojedinosti o inovacijskim programima. S umjetnom inteligencijom posebno su povezana IT rješenja u okviru programa PI4 za privlačne usluge u željezničkom prometu (npr. projekt My-Trac), PI3 – Infrastruktura (npr. održavanje infrastrukture ovisno o stanju i robotika), PI2 – Upravljanje prometom (npr. iskorištenost kapaciteta, ATO).

(253)      U projektu sudjeluje 13 zemalja i obuhvaća definiranje, specificiranje, uvođenje i održivi rad koridorskih RIS usluga.

(254)       Završno izvješće (2020.).

(255)      Druga studija ENISA-e i Zajedničkog istraživačkog centra ukazala je na važnost kibersigurnosti pri unapređivanju UI tehnologija u autonomnim vozilima i njezine potencijalne učinke na sigurnost na cestama: ENISA, Zajednički istraživački centar, Cybersecurity Challenges in the Uptake of Artificial Intelligence in Autonomous Driving (Izazovi kibersigurnosti pri uvođenju umjetne inteligencije u autonomnu vožnju), 2021.

(256)      Nova pravila o automatiziranim vozilima, kibersigurnosti i softverskim ažuriranjima za vozila počet će se primjenjivati u okviru propisa o homologaciji vozila i nadzoru tržišta od 6. srpnja 2022.

(257)      Primjer komponente reformi i ulaganja – čista, pametna i pravedna mobilnost u gradovima.

(258)      Vidjeti, primjerice, projekt CYBELE u okviru programa Obzor 2020., u kojem se predlaže skalabilna analitika velike količine podataka za preciznu poljoprivredu i stočarstvo, te projekt IoF 2020 , kojim se ubrzava uvođenje interneta stvari u poljoprivredno-prehrambenom sektoru.

(259)      Vidjeti, primjerice, projekt GenTORE u okviru programa Obzor 2020., u kojem se predlažu alati za upravljanje u genomici radi optimizacije otpornosti i učinkovitosti.

(260)      Vidjeti, primjerice, projekt BACCHUS u okviru programa Obzor 2020., u kojem se predlaže pametan robotski sustav za automatiziranu berbu usjeva.

(261)      Vidjeti, primjerice, ROMI u okviru programa Obzor 2020., projekt precizne poljoprivrede posvećen rješenjima kojima bi se vrijeme uklanjanja korova na poljima skratilo za 25 %.

(262)      Vidjeti, primjerice, projekt PANTHEON u okviru programa Obzor 2020., koji se bavi preciznom poljoprivredom za nasade lijeske.

(263)       Federating platforms: helping European agriculture to become more green, productive and competitive (Udruživanje platformi: lakše do zelenije, produktivnije i konkurentnije europske poljoprivrede), rujan 2020.

(264)      Sektorsko praćenje Europske komisije (2020.), Technological trends of the agri-food industry (Tehnološki trendovi u poljoprivredno-prehrambenoj industriji), rujan 2020.

(265)      Izjava, A smart and sustainable digital future for European agriculture and rural areas (Pametna i održiva digitalna budućnost europske poljoprivrede i ruralnih područja) 2019.; vidjeti i primjerice EU Member States join forces on digitalisation for European agriculture and rural areas (Suradnja država članica EU-a u digitalizaciji europske poljoprivrede i ruralnih područja), travanj 2019.

(266)      Europska komisija, Komunikacija Strategija „od polja do stola” za pravedan, zdrav i ekološki prihvatljiv prehrambeni sustav  (COM(2020) 381 final).

(267)      U okviru programa Digitalna Europa Komisija planira podržati uvođenje tehnologija, procesa i standarda potrebnih za operacionalizaciju takvog poljoprivrednog podatkovnog prostora, uključujući privatne i javne podatke (Europska komisija, Europska strategija za podatke COM(2020) 66 final).

(268)       Code of conduct on agricultural data sharing by contractual agreement (Kodeks ponašanja za razmjenu poljoprivrednih podataka na temelju ugovora), COPA-COGECA i CEMA ( 2018.).

(269)      Vidjeti popis kandidata za europsko partnerstvo za hranu, biogospodarstvo, prirodne resurse, poljoprivredu i okoliš koji je predložila Europska Komisija.

(270)      Europska komisija, Prilog Koordiniranom planu o umjetnoj inteligenciji (COM(2018) 795 final), str. 1.

(271)      Informacije u odjeljcima 2. i 3. ovog Dodatka temelje se na podacima koje su dostavile države članice. Odjeljci 2. i 3. obuhvaćaju sve države članice koje su dostavile informacije na zahtjev službi Komisije.

(272)      Finska je tijekom provedbe ažurirala strategiju za UI tako što je u studenome 2020. pokrenula nacionalni program za umjetnu inteligenciju („AI 4.0”). Programom se promiču razvoj i uvođenje UI-ja i drugih digitalnih tehnologija u poduzeća, osobito mala i srednja proizvodna poduzeća. Ažuriranjem je unesen popis konkretnih mjera politike i provedbeni plan za sljedećih nekoliko godina te je predstavljena vizija umjetne inteligencije do 2025. Cipar je nakon redovite revizije nacionalne strategije za umjetnu inteligenciju u lipnju 2020. pokrenuo postupak javne nabave za izradu akcijskog plana u kojem će se detaljno razraditi napredak i provedba nacionalne strategije za umjetnu inteligenciju. Njemačka je strategiju za umjetnu inteligenciju ažurirala u prosincu 2020.

(273)      U okviru početne strategije za UI iz 2018. preuzeta je obveza ulaganja u UI u iznosu od 3 milijarde EUR; u ažuriranoj verziji obveza je povećana na 5 milijardi EUR do 2025.